NACRT PRIJEDLOGA ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI I. OPE ODREDBE lanak 1.

(1) Ovim Zakonom ureuje se djelatnost socijalne skrbi, naela socijalne skrbi, financiranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadraj i nain obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, struni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka, inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja znaajna za djelatnost socijalne skrbi. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na branu zajednicu primjenjuju se i na izvanbranu zajednicu. lanak 2. Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju Zakona, a koji imaju rodno znaenje, bez obzira koriste li se u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod.

II. SOCIJALNA SKRB lanak 3. Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku iji je cilj pruanje pomoi socijalno ugroenim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja ukljuuje prevenciju, promicanje promjena, pomo u zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba i podrku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapreenja kvalitete ivota i osnaivanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba te njihovog aktivnog ukljuivanja u drutvo. Znaenje izraza u ovom zakonu lanak 4. (1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju ovo znaenje: 1. Samac je osoba koja ivi sama.

2. Kuanstvo je obiteljska ili druga zajednica osoba bez obzira na srodstvo, koje zajedno ive i podmiruju trokove ivota. 3. Obitelj je zajednica koju ine brani ili izvanbrani drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno ive, privreuju, ostvaruju prihode na drugi nain i troe ih zajedno. lanom obitelji smatra se i dijete koje ne ivi u obitelji, a nalazi se na kolovanju, do zavretka redovnog kolovanja, a najkasnije do navrene 26. godine ivota. lanom obitelji ne smatra se poinitelj nasilja u obitelji. 4. Samohrani roditelj je roditelj koji sam skrbi i uzdrava svoje dijete. 6. Dijete je osoba do navrenih osamnaest godina ivota. 7. Mlaa punoljetna osoba je osoba koja je navrila osamnaest, a nije navrila dvadeset i jednu godinu ivota. 8. Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oteenja, koja u meudjelovanju s razliitim preprekama mogu sprjeavati njezino puno i uinkovito sudjelovanje u drutvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. 9. Dijete s tekoama u razvoju je dijete koje zbog tjelesnih, senzorikih, komunikacijskih, govorno jezinih ili intelektualnih tekoa treba dodatnu podrku za uenje i razvoj kako bi ostvarilo najbolji mogui razvojni ishod i socijalnu ukljuenost. 10. Starija osoba je osoba u dobi od 65 i vie godina. 11. Osoba potpuno nesposobna za rad je osoba starija od 65 godina, dijete do navrene 15. godine ivota i osoba ija je nesposobnost za rad utvrena prema opim propisima, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. 12. Beskunik je osoba koja nema gdje stanovati, boravi na javnom i drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja. 13. Osnovne ivotne potrebe su prehrana, smjetaj, odjea i druge stvari za osobne potrebe. Osnovne ivotne potrebe djece i mladei obuhvaaju i potrebe koje proizlaze iz njihovog razvoja i odrastanja te odgoja i obrazovanja. Osnovne ivotne potrebe djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom obuhvaaju i dodatne potrebe koje proizlaze iz njihovog oteenja zdravlja, odnosno invaliditeta. 14. Individualni plan je plan promjena ivotne situacije ili/i ponaanja korisnika izraen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, potekoa i resursa, u dogovoru s korisnikom, u svrhu prevladavanja nepovoljnih ivotnih okolnosti. 15. Korisnik je samac i kuanstvo koji po osnovi socijalne skrbi koriste prava na novane naknade i socijalne usluge propisane ovim Zakonom. 16. Imovinsko stanje ine prihodi i imovina samca ili lanova kuanstva.

17. Prihodima se smatraju sva novana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na neki drugi nain (primjerice prihod od udjela u kapitalu, kamate od tednje i sl.) ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaenog poreza i prireza. 18. Imovinom se smatraju sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaoj i stranoj valuti, tednja odnosno novana sredstva na osobnim raunima ili tednim knjiicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice (osim udjela ili dionica hrvatskih branitelja) poslovni udjeli, stambena tednja, ivotno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu. lanak 5. (1) Svatko je duan brinuti se za zadovoljavanje svojih ivotnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi duan uzdravati. (2) Svatko je svojim radom, prihodima i imovinom duan pridonositi sprjeavanju, otklanjanju ili ublaavanju vlastite socijalne ugroenosti, kao i socijalne ugroenosti lanova svoje obitelji, posebice djece i drugih lanova obitelji koji se ne mogu brinuti o sebi. lanak 6. (1) Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, udruge, vjerske zajednice, druge pravne i fizike osobe, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom, posebnim zakonima i provedbenim propisima. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi nadzire obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, a u provoenju ovoga Zakona ima propisane i druge ovlasti.

III. NAELA SOCIJALNE SKRBI Naelo supsidijarnosti lanak 7. Osoba koja ne moe osigurati uzdravanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, prihodima od imovine ili iz drugih izvora ili od osoba koje su je dune uzdravati po osnovi propisa kojima se ureuju obiteljski odnosi ili na neki drugi nain, ima pravo na naknade i socijalne usluge pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Naelo socijalne pravinosti lanak 8.
3

Korisnik koji ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne moe koritenjem tih prava postii povoljniji materijalni poloaj od osobe koja sredstva za ivot ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada. Naelo slobode izbora lanak 9. Socijalne usluge te novane naknade po osnovi socijalne skrbi korisnik ostvaruje po naelu slobodnog izbora i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Naelo dostupnosti lanak 10. Socijalna skrb osigurava se na nain koji osigurava korisniku. Naelo individualizacije lanak 11. (1) Korisnik ostvaruje prava na novane naknade i socijalne usluge u skladu s individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje. (2) Prava u sustavu socijalne skrbi su osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeivati. Naelo ukljuenosti korisnika u zajednicu lanak 12. Socijalne usluge se, ako je to mogue, korisniku pruaju u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvaninstitucijske oblike skrbi, radi poboljanja kvalitete ivota i ukljuenosti u zajednicu. Naelo pravodobnosti lanak 13. Socijalna skrb ostvaruje se na nain koji osigurava pravodobno uoavanje potreba korisnika i pruanje socijalnih usluga radi sprjeavanja nastanka ili razvoja stanja koja ugroavaju sigurnost i zadovoljavanje ivotnih potreba i sprjeavaju njegovu ukljuenost u zajednicu. Naelo potivanja ljudskih prava i integriteta korisnika lanak 14.
4

fiziku i ekonomsku dostupnost

Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz potivanje ljudskih prava, fizikog i psihikog integriteta, sigurnosti i uvaavanje etikih, kulturnih i vjerskih uvjerenja. Naelo zabrane diskriminacije lanak 15. Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija korisnika socijalne skrbi. Naelo informiranosti o pravima i uslugama lanak 16. (1) Svaka osoba ima pravo na informaciju o pravima i uslugama te pravo na podrku u prevladavanju komunikacijskih tekoa u sustavu socijalne skrbi koje pridonose zadovoljavanju osobnih potreba i poboljanju kvalitete ivota u zajednici. (2) Pravo na informaciju moe se uskratiti ako bi dana informacija drugu osoba stav ila u nepovoljan poloaj. Naelo sudjelovanja u donoenju odluka lanak 17. (1) Korisnik socijalne skrbi ima pravo sudjelovati u procjeni stanja, potreba i odluivanju o koritenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podrku za donoenje odluka. (2) Korisniku se ne mogu pruati socijalne usluge bez njegovog pristanka odnosno pristanka njegovog skrbnika ili zakonskog zastupnika, osim u sluajevima propisanim zakonom. (3) U postupcima u kojima se odluuje o djetetovim pravima i interesima, dijete ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama uvaavanja njegovog miljenja. Miljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. (4) Osoba liena poslovne sposobnosti, sukladno svojim mogunostima, ima pravo sudjelovati i dati miljenje u postupcima u kojima se odluuje o njenim pravima i interesima. Naelo tajnosti i zatite osobnih podataka lanak 18. Korisniku socijalne skrbi mora se osigurati tajnost i zatita osobnih podataka, osim u sluajevima propisanim Zakonom. Naelo potivanja privatnosti

lanak 19. (1) Korisnik socijalne skrbi ima pravo na potivanje privatnosti prilikom pruanja usluga socijalne skrbi. (2) Osoba koja prua uslugu u djelatnosti socijalne skrbi ne smije naruavati privatnost korisnika preko mjere nune za pruanje usluge ili osiguravanje prava korisniku. Naelo podnoenja pritube lanak 20. (1) Korisnik socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruenom uslugom, postupkom ili ponaanjem osoba koje pruaju usluge u djelatnosti socijalne skrbi, moe podnijeti pritubu ravnatelju ili drugoj odgovornoj osobi u ustanovi socijalne skrbi, odgovornoj osobi u vjerskoj zajednici, drugoj pravnoj osobi koja prua socijalnu uslugu, odnosno fizikoj osobi koja profesionalno obavlja poslove socijalne skrbi. (2) Ravnatelj i druge odgovorne osobe pruatelja usluga iz stavka 1. ovoga lanka dune su bez odgaanja postupiti po pritubi i pisanim putem obavijestiti korisnika o poduzet im mjerama najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnoenja pritube. (3) Ako korisnik nije zadovoljan poduzetim mjerama, moe ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi podnijeti pritubu na rad pruatelja usluge. Ako je prituba osnovana, ministarstvo e dati upute pruatelju usluga kako treba postupiti i odrediti rok u kojem je duan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.

IV. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI lanak 21. Korisnici socijalne skrbi su: - samac i kuanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu ih u mogunosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdravanja ili na drugi nain, - dijete bez roditelja ili bez odgovarajue roditeljske skrbi, mlaa punoljetna osoba, dijete rtva obiteljskog, vrnjakog ili drugog nasilja, rtva trgovanja ljudima, dijete s tekoama u razvoju, dijete i mlaa punoljetna osoba s problemima u ponaanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivalita bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani dravljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu,

- trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana ivota bez obiteljske podrke i odgovarajuih uvjeta za ivot, - obitelj kojoj je zbog poremeenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna struna pomo ili druga podrka, - odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogunosti udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama, rtva obiteljskog ili drugog nasilja te rtva trgovanja ljudima, - osoba koja zbog starosti ili nemoi ne moe samostalno skrbiti o osnovnim ivotnim potrebama, - osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, - beskunik, - druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. lanak 22. (1) Pravo na socijalnu skrb pod uvjetima propisanim ovim Zakonom imaju: - hrvatski dravljani koji imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj, - stranci i osobe bez dravljanstva sa stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj. (2) Stranci pod supsidijarnom zatitom, stranci s utvrenim statusom rtve trgovanja ljudima, azilanti i lanovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na socijalnu skrb pod uvjetima propisanim ovim i posebnim zakonom. (3) Osobama iz stavka 2. ovoga lanka mogu se priznati prava na socijalnu skrb samo po jednoj osnovi, osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno. Presumpcija kada se osoba moe sama uzdravati lanak 23. (1) Smatra se da u smislu ovoga Zakona osoba moe sama sebe uzdravati ako prihode moe ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne slui njoj niti lanovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, imovina djeteta moe se izuzeti od optereenja ili otuenja, o emu odluuje centar za socijalnu skrb. lanak 24. (1) Smatra se da u smislu ovoga Zakona osoba moe sama sebe uzdravati ako nije uredno prijavljena nadlenoj slubi za zapoljavanje ili ako je u razdoblju od est mjeseci prije
7

pokretanja postupka odbila ponueno zaposlenje, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i slinim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih ivotnih potreba ili ostvariti druge prihode. (2) Odredba stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se na: - osobu kojoj nedostaje najvie 5 godina ivota do stjecanja prava na starosnu mirovinu koja se ostvaruje sukladno propisima iz mirovinskog osiguranja, - dijete od navrene 15. godine dok se redovito koluje, odnosno mlaeg punoljetnika do zavretka redovitog kolovanja, a najdue do navrene 26. godine ivota, - trudnicu nakon 12 tjedana trudnoe i rodilju do est mjeseci nakon poroda te roditelja koji uva i odgaja dijete do godinu dana ivota, blizance do tri godine ivota ili troje i vie djece do navrenih 10 godina ivota, - osobu potpuno nesposobnu za rad, - nezaposlenog lana obitelji bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog lana obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, ukoliko takav nain skrbi o djetetu, odnosno odrasloj osobi nadomjeta institucionalnu skrb po ovom Zakonu. Utvrivanje prihoda poljoprivrednika lanak 25. (1) Poljoprivredniku i lanu njegove obitelji ili kuanstva koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prosjeni mjeseni prihod utvruje se prema poreznoj prijavi ili prema rjeenju nadlene porezne uprave o godinjem paualnom iznosu poreza na dohodak. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na poljoprivrednika samca starijeg od 65 godina, kao ni na obitelj ili kuanstvo koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, iji su svi lanovi stariji od 65 godina. Prihodi koji se ne uraunavaju lanak 26. 1. U prihode u smislu ovog Zakona ne uraunava se: - naknada za podmirenje trokova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, - novana naknada za tjelesno oteenje, - ortopedski dodatak,
8

- doplatak za pomo i njegu po odredbama ovoga Zakona i propisima iz mirovinskog osiguranja, - osobna invalidnina po odredbama ovog Zakona, - doplatak za djecu, - dravna potpora za poljoprivredu, umarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima, - stipendija za kolovanje uenika ili studenta dok traje redovito kolovanje ili studiranje, a najdulje do 26. godine ivota, - naknada koju prima udomitelj za potrebe smjetenog korisnika, - novana sredstva koje fizike osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizikih osoba za zdravstvene potrebe, - sredstva za saniranje posljedica elementarnih nepogoda, - sredstva za uzdravanje za dijete ostvarena po osnovi privremenog uzdravanja pri centru za socijalnu skrb, - nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, - novani primici za opremu novoroenog djeteta i primici po osnovi potpora za novoroene, odnosno potpora za opremu novoroenog djeteta koje isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na temelju svojih opih akata i za koje su sredstva planirana u proraunima tih jedinica, - prigodne jednokratne donacije. (2) U prihode u smislu ovog Zakona ne uraunavaju se pomoi i naknade koje osiguravaju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, na temelju odluka predstavnikih tijela, do iznosa zajamene minimalne naknade. (3) Iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se ureuju obiteljski odnosi lan obitelji plaa za uzdravanje osobe koja nije lan toga kuanstva.

V. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI lanak 27. Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem ovoga Zakona su zajamena minimalna naknada, naknade u vezi s obrazovanjem, jednokratne naknade, naknada za trokove stanovanja, naknada za osobne potrebe korisnika smjetaja, osobna invalidnina, doplatak za pomo i
9

njegu, naknada do zaposlenja, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja i pravo na socijalne usluge. Osnovica za ostvarivanje prava lanak 28 . (1) Osnovicu na temelju koje se izraunava iznos zajamene minimalne naknade odlukom odreuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada tekue godine za slijedeu godinu. (2) Osnovicu na temelju koje se izraunava iznos drugih prava iz lanka 27. ovoga Zakona odlukom odreuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada tekue godine za slijedeu godinu. Zajamena minimalna naknada lanak 29. Zajamena minimalna naknada je pravo na novani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba samca ili kuanstva bez prihoda ili s nedostatnim prihodima za uzdravanje. Uvjeti za priznavanje zajamene minimalne naknade lanak 30. Zajamena minimalna naknada priznaje se samcu ili kuanstvu ako: - samac ili kuanstvo nema sredstva za uzdravanje u visini utvrenoj u lanku 32. ovoga Zakona niti ih je u mogunosti ostvariti radom, prihodima od imovine, ni od obveznika uzdravanja osim ako centar za socijalnu skrb ne utvrdi da obveznik uzdravanja nije u mogunosti davati uzdravanje, - samac ili lan kuanstva nema u vlasnitvu drugi stan ili kuu osim stana ili kue koju koristi za stanovanje, niti poslovni prostor kojeg ne upotrebljava za obavljanje registrirane djelatnosti, niti zemljite vee od 2 ha, niti ima u vlasnitvu vrijedne pokretnine (plovila, umjetnika djela i sl.) - u razdoblju od 3 godine prije podnoenja zahtjeva samac ili lan kuanstva nije prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeivanje ili je proteklo vrijeme u kojem je od imovine koju je prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeivanje samac ili kuanstvo mogli osigurati prihode u visini mjesenih iznosa zajamene minimalne naknade u smislu ovog Zakona,

10

- samac ili lan kuanstva nije vlasnik imovine koju bi mogli koristiti ili otuiti bez ugroavanja osnovnih ivotnih potreba i time osigurati sredstva u visini naknade utvrene ovim Zakonom za osobno uzdravanje ili uzdravanje lanova svoje obitelji, - samac ili lan kuanstva nije vlasnik jednog ili vie osobnih vozila, osim osobnog vozila koje slui za prijevoz samca ili lana kuanstva koji je korisnik prava po osnovi invaliditeta, starije i nemone teko pokretne osobe ili kuanstva sa 6 i vie lanova, ili ako je prema procjeni strunog radnika osobno vozilo nuno potrebno radi prometne izoliranosti, - samac ili lan kuanstva ne koristi osobno vozilo u vlasnitvu druge osobe, - samac ili lan kuanstva nije sklopio ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, odnosno ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za ivota, - je samac ili radno sposobni lan kuanstva prijavljeni nadlenoj slubi za zapoljavanje, - samac ili kuanstvo ne mogu osigurati uzdravanje po drugoj osnovi. lanak 31. Samac ili kuanstvo nemaju pravo na zajamenu minimalnu naknadu ako su samac ili lanovi kuanstva ostvarili sredstva prodajom imovine ili su darovali imovinu, za razdoblje za koje iznos ostvaren prodajom, odnosno za iznos koji odgovara visini osnovice za plaanje poreza na promet darovane imovine, osim ako bi zbog nemogunosti zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba bili ugroeni ivot i zdravlje. Iznos zajamene minimalne naknade lanak 32. (1) Iznos zajamene minimalne naknade utvruje se u postotku od osnovice iz lanka 28. stavka 1. ovoga Zakona i iznosi za: - samca i samohranog roditelja - odraslog lana kuanstva - dijete 100% 60% 40%

(2) Ako samac ili kuanstvo ostvaruje prihod, visina zajamene minimalne naknade utvruje se kao razlika izmeu iznosa zajamene minimalne naknade odreene stavkom 1. ovoga lanka i iznosa prihoda samca ili kuanstva. (3) Iznos zajamene minimalne naknade uveava se za trokove smjetaja uenika u aki dom za vrijeme trajanja kolske godine. (4) Korisnik prava na zajamenu minimalnu naknadu ima status ugroenog kupca energenata sukladno posebnom propisu.
11

lanak 33. Zajamena minimalna naknada priznaje se od dana podnoenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, a isplauju se mjeseno. lanak 34. Zajamena minimalna naknada moe se djelomino izravno uplatiti drugoj pravnoj osobi kad centar za socijalnu skrb utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da zajamenu minimalnu naknadu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da je nee koristiti za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Promijenjene okolnosti lanak 35. (1) Korisnik kojem je priznato pravo na zajamenu minimalnu naknadu duan je u roku od osam dana prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utjee na daljnje koritenje ili na visinu naknade. (2) Na osnovi prijave korisnika zajamene minimalne naknade ili na osnovi podataka pribavljenih po slubenoj dunosti, centar za socijalnu skrb donijet e novu odluku samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti o kojima ovisi priznavanje i visina zajamene minimalne naknade. lanak 36. (1) Ako korisnik promjenom okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za koritenje prava n a zajamenu minimalnu naknadu u manjem ili veem iznosu od ve priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti. (2) Ako zbog promijenjenih okolnosti korisnik ne ispunjava uvjete za daljnje koritenje prava na zajamenu minimalnu naknadu, pravo prestaje danom nastanka okolnosti zbog koje pravo prestaje. (3) U sluaju promjene iznosa osnovice zajamene minimalne naknade ne donosi se novo rjeenje, osim kada to korisnik izriito trai. (4) U sluaju smrti korisnika samca pravo prestaje danom smrti korisnika, a u sluaju smrti lana kuanstva iznos zajamene minimalne naknade umanjuje se od dana njegove smrti. lanak 37. (1) Ako centar za socijalnu skrb praenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju priznatog
12

prava na zajamenu minimalnu naknadu, pravo prestaje danom pokretanja postupka preispitivanja. (2) Pravo na zajamenu minimalnu naknadu prestaje samcu ili se iznos naknade umanjuje kuanstvu ako se samac ili lan kuanstva nalazi na bolnikom lijeenju, u pritvoru ili istranom zatvoru, na izdravanju kazne zatvora, privremenom smjetaju te boravku u inozemstvu, u neprekidnom trajanju duem od 2 mjeseca. (3) Pravo na zajamenu minimalnu naknadu prestaje samcu, ili se iznos naknade umanjuje kuanstvu ako samac ili lan kuanstva mjeseno vie od 15 dana neprekidno boravi u inozemstvu kao i korisniku usluge smjetaja sukladno odredbama ovoga Zakona. (4) Pravo na zajamenu minimalnu naknadu prestaje danom nastupanja okolnosti iz stavka 2. i 3. ovoga lanka. (5) Pravo na zajamenu minimalnu naknadu prestaje ako je korisnik u postupku priznavanja dao netone ili nepotpune podatke o prihodima i imovinskom stanju, a o kojima ovisi priznavanje prava ili opseg prava, ili nije omoguio centru za socijalnu skrb uvid u sve prihode i imovinsko stanje. (6) Korisnik iz stavka 5. ovoga lanka nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na minimalnu novanu naknadu 6 mjeseci nakon prestanka prava, a pravo prestaje danom pokretanja postupka preispitivanja prava. Radno sposobni korisnici lanak 38. (1) Centar za socijalnu skrb i sluba nadlena za zapoljavanje duni su meusobno suraivati u provoenju mjera socijalne ukljuenosti radno sposobnih korisnika prava na zajamenu minimalnu naknadu. (2) Nain suradnje centara za socijalnu skrb i slube nadlene za zapoljavanje u provoenju mjera socijalne ukljuenosti radno sposobnih korisnika na zajamenu minimalnu naknadu sporazumom utvruju ministar nadlean za socijalnu skrb i ministar nadlean za rad. (3) Za vrijeme koritenja prava na zajamenu minimalnu naknadu nezaposlena radno sposobna ili djelomino radno sposobna osoba duna je prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapoljavanju. (4) Centar za socijalnu skrb duan je slubi nadlenoj za zapoljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog korisnika u roku od 8 dana od dana donoenja rjeenja o priznavanju navedenoga prava. (5) Sluba nadlena za zapoljavanje duna je odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana saznanja obavijestiti centar za socijalnu skrb ukoliko se radno sposobni korisnik prava na

13

zajamenu minimalnu naknadu zaposli, odbije ponueno zaposlenje, osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. lanak 39. (1) Nezaposlena radno sposobna ili djelomino radno sposobna nezaposlena osoba ima pravo na zajamenu minimalnu naknadu ako ispunjava uvjete propisane lankom 30. ovoga Zakona i ako je u evidenciji nezaposlenih osoba. (2) Korisnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na zajamenu minimalnu naknadu u trajanju najdue do dvije godine te nema pravo podnijeti novi zahtjev za priznavanje prava na minimalnu novanu naknadu u sljedeih 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo. (3) Radno sposobnom ili profesionalno radno nesposobnom korisniku koji neopravdano odbije ili prekine ponueni posao prestaje pravo na zajamenu minimalnu naknadu. (4) Korisnik iz stavka 3. ovoga lanka nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamenu minimalnu naknadu u sljedeih 6 mjeseci nakon mjeseca u kojem je izgubio pravo, a pravo prestaje danom odbijanja ili prekida ponuenog posla. lanak 40. (1) Radno sposobnom samcu ili odrasloj osobi u kuanstvu koja ostvaruje pravo na zajamenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje godine dana, u sluaju zapoljavanja (povremenog, privremenog ili stalnog), zajamena minimalna naknada ne ukida se, odnosno ne umanjuje se za ostvareni prihod, u prvom mjesecu zapoljavanja. (2) U drugom mjesecu zapoljavanja iznos zajamene minimalne naknade umanjuje se za 25 % iznosa, a u treem mjesecu za 50% iznosa. (3) Ukoliko zapoljavanje korisnika traje dulje od tri mjeseca u etvrtom mjesecu zapoljavanja ukida se pravo na zajamenu minimalnu naknadu. Naknada za trokove stanovanja lanak 41. (1) Trokovi stanovanja u smislu ovoga Zakona odnose se na najamninu, komunalne naknade, elektrinu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge trokove stanovanja u skladu s posebnim propisima. (2) Naknadu za trokove stanovanja odobrava jedinica lokalne samouprave mjeseno, do iznosa polovice zajamene minimalne naknade priznate samcu ili kuanstvu utvrenih prema lanku 32. ovoga Zakona. lanak 42. (1) Jedinica lokalne samouprave moe odobriti naknadu za trokove stanovanja i do iznosa sredstava iz lanka 32. ovoga Zakona kada se po ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj nain moe izbjei odvajanje djece od roditelja.
14

(2) Naknada za trokove stanovanja moe se odobriti u novcu izravno korisniku ili na nain da nadleno tijelo djelomino ili u cijelosti plati raun izravno ovlatenoj pravnoj ili fizikoj osobi koja je izvrila uslugu. Trokovi ogrijeva lanak 43. (1) Samcu ili kuanstvu korisniku zajamene minimalne naknade koje se grije na drva moe se, jednom godinje, osigurati 3 m drva ili se moe odobriti novani iznos za podmirenje tog troka u visini koju odlukom odredi nadlena jedinica podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. (2) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka nadlena jedinica podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb donijet e najkasnije do 30. rujna za tekuu godinu.

Evidencija i dokumentacija lanak 44. (1) Jedinica lokalne samouprave duna je na propisan nain voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju naknade za trokova stanovanja kao i o drugim pravima iz socijalne skrbi utvrenima njihovim opim aktima i o tome dostavljati izvjea nadlenoj jedinici podrune (regionalne) samouprave koja e objedinjeno izvjee dostavljati uredu dravne uprave u upaniji. (2) Objedinjeno izvjee iz stavka 1. ovoga lanka ured dravne uprave u upaniji duan jedostaviti ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi. (3) Sadraj i nain voenja evidencije i dokumentacije te nain i rokove za dostavu izvjea iz stavka 1.i 2. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Naknada za osobne potrebe korisnika smjetaja lanak 45.

(1) Korisniku smjetaja priznaje se pravo na naknadu za osobne potrebe u mjesenom iznosu od 20% iznosa osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, ako vlastitim prihodima ili prihodima od imovine ne moe osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smjetaju. (2) Ako korisnik sudjeluje u plaanju trokova smjetaja iznos kojim sudjeluje u plaanju trokova smjetaja umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe.

15

(3) O priznavanju prava na naknadu za osobne potrebe odluuje se rjeenjem o priznavanju prava na smjetaj. Jednokratna naknada lanak 46. (1) Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kuanstvu koje zbog trenutanih materijalnih tekoa nije u mogunosti podmiriti neke osnovne ivotne potrebe, a koje su nastale zbog kolovanja djeteta, bolesti ili smrti lana obitelji, roenja, elementarne nepogode i slino. (2) Jednokratna naknada moe se priznati zbog nabavke osnovnih predmeta u kuanstvu ili nabavke neophodne odjee i obue ako ne postoji mogunost da se nabavka neophodnih predmeta u kuanstvu i odjee i obue osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama. (3) Jednokratna naknada moe se priznati korisnicima privremenog smjetaja u kriznim situacijama radi naknade trokova prijevoza u mjesto prebivalita, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu. (4) Centar za socijalnu skrb moe iznimno odobriti jednokratnu naknadu korisnicima usluge smjetaja u sluaju ako potreba iz stavka 1. ovoga lanka nije zadovoljena u okviru usluge smjetaja ili naknade ostvarene po drugoj osnovi. lanak 47. (1) Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi. (2) Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne moe iznositi vie od pet osnovica iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona za samca, odnosno sedam osnovica za kuanstvo. lanak 48. (1) Jednokratna naknada moe se odobriti u naravi kad centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji osnovana pretpostavka da korisnik naknadu nee koristiti namjenski. (2) Jednokratnu naknadu moe odobriti i jedinica lokalne samouprave u sluajevima propisanim opim aktom te jedinice. (3) Centar za socijalnu skrb razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o odobrenim jednokratnim naknadama. (4) Jedinica lokalne samouprave dostavlja centru za socijalnu skrb popis korisnika i odobrenih jednokratnih naknada iz stavka 3. ovoga lanka.

16

Uveana jednokratna naknada lanak 49.

(1) U osobito opravdanim sluajevima centar za socijalnu skrb moe priznati uveanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb duan je priloiti socioanamnestike podatke, dokaze o osobitoj opravdanosti zahtjeva i visini iznosa kojom se potreba moe podmiriti. (3) Uveana jednokratna naknada moe se priznati u najviem iznosu do 10.000,00 kuna. (4) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi duno je bez odgode odluiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnost, a najkasnije u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Pogrebni trokovi korisnika zajamene minimalne naknade i korisnika smjetaja ili organiziranog stanovanja lanak 50. (1) Jednokratna naknada za pogrebne trokove moe se odobriti za pogreb osobe koja nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdravanja temeljem sklopljenog ugovora o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju i to: - osobe koja je u asu smrti korisnik prava na zajamenu minimalnu naknadu i - osobe koja je u asu smrti korisnik smjetaja ili organiziranog stanovanja. (2) Centar za socijalnu skrb priznaje plaanje osnovnih pogrebnih trokova do iznosa osnovnih trokova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos trokova uraunavaju se i trokovi prijevoza pokojnika. (3) Jednokratnu naknadu iz stavka 2.ovoga lanka nadleni centar za socijalnu skrb isplauje fizikoj osobi koja je podmirila trokove pogreba ili pravnoj osobi registriranoj za usluge pogreba koja je izvrila uslugu. (4) Osoba koja je snosila trokove pogreba osobe iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na naknadu pogrebnih trokova u iznosu propisanom stavkom 2. ovoga lanka. Naknade u vezi s obrazovanjem lanak 51.
17

(1) Redovnom studentu, bivem korisniku usluge smjetaja, moe se priznati pravo na mjesenu novanu naknadu u visini etverostrukoga iznosa osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana prestanka prava na uslugu smjetaja. (2) Redovnom studentu, bivem korisniku usluge smjetaja, moe se priznati naknada iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju ponavljanja godine zbog bolesti ili drugoga opravdanoga razloga, uz suglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. (3) Korisnik je duan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti centar za socijalnu skrb o zavretku studiranja. lanak 52. Djetetu, polazniku srednje kole slabijeg imovinskog stanja, koje nije korisnik zajamene minimalne naknade, moe se priznati pravo na naknadu za trokove smjetaja u uenikom domu ako je: - dijete samohranog roditelja iji prosjeni mjeseni prihod po lanu obitelji, ne prelazi iznos od dvije osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, - pod skrbnitvom, a vlastiti prihod ne prelazi iznos od 250% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, - smjeteno u udomiteljskoj obitelji, a pohaa kolu izvan mjesta prebivalita udomi telja jer mu se kolovanje ne moe osigurati u mjestu prebivalita udomitelja. lanak 53. (1) Pravo na naknadu trokova prijevoza moe se priznati: - osobi s invaliditetom i djetetu s tekoama u razvoju koje pohaa nastavu radi stjecanja srednjokolskog obrazovanja po posebnom programu ili osposobljavanje za samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivalita, a ne postoji potreba da mu se prizna pravo na uslugu smjetaja, - osobi s invaliditetom i djetetu s tekoama u razvoju koje pohaa nastavu u mjestu prebivalita ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi, - djetetu smjetenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koje pohaa nastavu izvan mjesta prebivalita radi stjecanja srednjokolskog obrazovanja ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi, - osobi s invaliditetom i djetetu s tekoama u razvoju kojem je osiguran smjetaj ako se u okviru smjetaja ne provodi nastava radi stjecanja srednjokolskog obrazovanja po posebnom programu.

18

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa trokove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnioj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnoga prometa za najkrau relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva. Osobna invalidnina lanak 54. (1) Osobna invalidnina je pravo koje se priznaje osobi s tekim invaliditetom ili drugim tekim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih ivotnih potreba za ukljuivanje u svakodnevni ivot zajednice. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na osobnu invalidninu ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. (3) Osobnu invalidninu ne moe ostvariti osoba koja ima u vlasnitvu drugi stan ili kuu osim stana ili kue koju koristi za stanovanje, niti poslovni prostor kojeg ne upotrebljava za obavljanje registrirane djelatnosti. (4) Osoba koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa ne moe istodobno pravo na doplatak za pomo i njegu. (5) Vrstu i teinu invaliditeta i vrstu i teinu promjene u zdravstvenom stanju pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (6) Pravo na osobnu invalidninu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnoenja zahtjeva ili pokretanja postupka po slubenoj dunosti. lanak 55. (1) Osobna invalidnina iznosi mjeseno 250% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona za osobu koja nema vlastiti prihod ni imovinu iz lanka 54. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Ako osoba iz lanka 54. stavka 1.ovoga Zakona ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvruje se kao razlika izmeu iznosa iz stavka 1. ovoga lanka i prosjenog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva. (3) U prihod iz stavka 2. ovoga lanka ne uraunava se zajamena minimalna naknada, naknada za trokove stanovanja koje su ostvarene na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najnie mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staa, ortopedski dodatak, sredstva za uzdravanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima i doplatak za djecu. lanak 56.
19

Ako je djetetu ili odrasloj osobi osiguran smjetaj, po ovom Zakonu ili drugim propisima, ne moe ostvariti pravo na osobnu invalidninu dok to pravo ostvaruje. Doplatak za pomo i njegu lanak 57. (1) Doplatak za pomo i njegu je pravo koje se priznaje osobi koja ne moe sama udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama uslijed ega joj je prijeko potrebna pomo i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, ienju i pospremanju stana, oblaenju i svlaenju, odravanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih ivotnih potreba. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na doplatak za pomo i njegu ako: - nema sklopljen ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, - prosjeni mjeseni prihod osobe ako je samac ne prelazi iznos od 250% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako prosjeni mjeseni prihod lanova kuanstva ne prelazi iznos od 200% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po slubenoj dunosti, - ako doplatak za pomo i njegu ne moe ostvariti po posebnom propisu. (3) Pravo na doplatak za pomo i njegu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnoenja zahtjeva ili pokretanja postupka po slubenoj dunosti. lanak 58. (1) Pravo na doplatak za pomo i njegu moe se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoi i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. (2) Vrstu i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoi i njege pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. lanak 60. Visina doplatka za pomo i njegu iznosi: - u punom iznosu 100% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, - u smanjenom iznosu 70% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona. lanak 61.
20

(1) Pravo na doplatak za pomo i njegu u punom iznosu, neovisno o uvjetima iz lanka 57. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, priznaje se: - osobi s teim invaliditetom, - osobi s teim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, - slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan ivot i rad. (2) Pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o uvjetima iz lanka 57. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, priznaje se: - slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan ivot i rad, -osobi potpuno lienoj poslovne sposobnosti. lanak 62. (1) Pravo na doplatak za pomo i njegu ne moe ostvariti osoba kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa, ili joj je osiguran smjetaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pruatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi. (2) Doplatak za pomo i njegu ne isplauje se za vrijeme koje je korisnik doplatka za pomo i njegu proveo u zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi dulje od 15 dana, u kojoj mu je osigurana njega i pomo druge osobe. (3) Korisniku kojemu je priznato pravo na doplatak za pomo i njegu iznimno se moe osigurati i usluga pomoi i njege u kui za zadovoljenje pojedine potrebe iz lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona koju mu ne mogu pruiti lanovi obitelji. lanak 63. (1) Pravo na doplatak za pomo i njegu nema dijete iji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do tree godine ivota djeteta po posebnim propisima. (2) Dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojaane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojaane njege djeteta s teim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, moe ostvariti pravo na doplatak za pomo i njegu u smanjenom iznosu, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

21

lanak 64. (1) Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s tekoama u razvoju ili osobe s invaliditetom: - koje je potpuno ovisno o pomoi i njezi druge osobe jer mu je zbog odravanja ivota potrebno pruanje specifine njege izvoenjem medicinsko-tehnikih zahvata, za koju je prema preporuci lijenika roditelj osposobljen. - koje je u potpunosti nepokretno i uz pomo ortopedskih pomagala, - koje ima vie vrsta tekih oteenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoi i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba. (2) Ukoliko u obitelji ima dvoje ili vie djece s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovoga lanka, status roditelja njegovatelja mogu stei oba roditelja.

lanak 65. (1) Iznimno, kada su roditelji djeteta s tekoama u razvoju umrli ili ni jedan od roditelja ne ivi s djetetom i o njemu ne brine, ili ivi s djetetom ali nije u mogunosti pruiti mu potrebnu njegu zbog svoga psihofizikog stanja, status njegovatelja moe se priznati jednom od lanova obitelji. (2) Pravo na status roditelja njegovatelja umjesto roditelja moe se priznati i branom ili izvanbranom drugu roditelja djeteta s tekoama u razvoju ili osobe s invaliditetom iz lanka 64. ovog Zakona, s kojim ivi u obiteljskoj zajednici. (4) Ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili vie djece s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja iz lanka 64. ovog Zakona moe se priznati, osim roditelja, i jednom od lanova obitelji s kojim ivi u obiteljskoj zajednici. lanak 66. (1) Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ne moe se priznati roditelju ili drugoj osobi iz lanka 64. i 65. ovoga Zakona ako je djetetu s tekoama u razvoju ili osobi s invaliditetom osigurana usluga smjetaja, poludnevnog ili cjelodnevnog boravka u skladu s ovim Zakonom. (2) Roditelju ili drugoj osobi iz lanka 64. i 65. ovoga Zakona priznaje se pravo na status roditelja njegovatelja kada dijete s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi manje od 4 sata dnevno u predkolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pruatelja usluga boravka.
22

(3) Roditelju ili drugoj osobi iz stavka 2. ovoga lanka priznaje se pravo na status roditelja njegovatelja samo kada dijete s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi u predkolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pruatelja usluga boravka 4 i vie sata dnevno uz uvjet da mu roditelj prua usluge pomoi i njege. lanak 67. Pravo iz lanka 64. ovoga Zakona moe se priznati roditelju njegovatelju do navrene 65 godine ivota, a dulje ako se pruanje pomoi i njege ne moe osigurati putem osoba iz lanka 65. ovoga Zakona. lanak 68. (1) Roditelj njegovatelj ili njegovatelj imaju pravo na naknadu u iznosu pet osnovica iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi putem centra za socijalnu skrb vri obraun i isplatu naknade iz stavka 1. ovoga lanka i uplauje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva se osiguravaju u dravnom proraunu. (3) Osnovica za uplatu doprinosa je najnia mjesena osnovica za obraun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuu godinu. (4) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja. (5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisuje sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 4. ovoga lanka. lanak 69. (1) Roditelj njegovatelj i njegovatelj ostvaruju naknadu i za vrijeme privremene nesposobnosti za pruanje njege zbog bolesti kao i tijekom odmora, kada ne obavlja poslove njegovatelja, a djetetu je osiguran vikend-smjetaj ili privremeni smjetaj tijekom godinjeg odmora roditelja njegovatelja po odredbama ovoga Zakona te ako je dijete na bolnikom lijeenju najdue 2 mjeseca. (2) Roditelj njegovatelj i njegovatelj moe koristiti odmor u trajanju do 4 tjedna tijekom godine. lanak 70.

23

(1) Rjeenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja donosi centar za socijalnu skrb i dostavlja ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi radi davanja suglasnosti na rjeenje. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi na prvostupanjsko rjeenje moe dati suglasnost ili ga moe ponititi i vratiti na ponovni postupak, ponititi i rijeiti u vlastitoj nadlenosti ili izmijeniti. (3) Rok za davanje suglasnosti je tri mjeseca, a poinje tei od dana zaprimanja prvostupanjskog rjeenja. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ako je u postupku davanja suglasnosti potrebno pribaviti nalaz i miljenje tijela vjetaenja, rok za davanje suglasnosti poinje tei od dana donoenja nalaza i miljenja. (5) Rjeenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja postaje izvrno s danom dostave suglasnosti roditelju njegovatelju ili njegovatelju, a pravo poinje tei s danom prijave na obvezna osiguranja. (6) Ukoliko ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi nije dalo suglasnost u roku iz stavka 3. ovoga lanka, smatra se da je dana suglasnost na rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 71. Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje: - na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja, - ako roditelj njegovatelja ili njegovatelj nije u mogunosti pruati potrebnu njegu zbog svojeg psihofizikoga stanja, - ako roditelj njegovatelja ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja, - ako se roditelj njegovatelja ili njegovatelj nalazi u pritvoru, odnosno istranom zatvoru ili na izdravanju kazne zatvora u trajanju duljem od 2 mjeseca, - kada roditelj njegovatelja ili njegovatelj navri 65 godina ivota, osim u sluaju iz lanka 67. ovoga Zakona, - smru djeteta s tekoama u razvoju ili osobe s invaliditetom, roditelja ili njegovatelja. lanak 72.

24

Vrstu specifine njege uz izvoenje medicinsko-tehnikih zahvata i teinu oteenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) iz lanka 64. stavka 1. ovoga Zakona, pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Naknada do zaposlenja lanak 73. (1) Pravo na naknadu do zaposlenja ima dijete s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oteenje utvreno sukladno lanku 54. stavku 5. ovoga Zakona, nakon zavretka osnovnokolskog, srednjokolskog ili visokokolskog obrazovanja, a najranije s navrenih 15 godina ivota. (2) Odluku o priznavanju prava na naknadu do zaposlenja donosi mjesno nadlean centar za socijalnu skrb. (3) Naknada do zaposlenja koju na temelju svoje odluke, u mjesenim iznosima, isplauje nadlean centar za socijalnu skrb, tereti sredstva dravnoga prorauna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. (4) Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice iz lanka 28. stavak 2. ovoga Zakona. (5) Pravo na naknadu do zaposlenja iz stavka 1. ovoga lanka prestaje danom zaposlenja korisnika, a pravo se moe ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima. (6) Korisnik koji ostvaruje naknadu iz stavka 1. ovoga lanka ne moe istodobno ostvariti doplatak za pomo i njegu na temelju ovoga Zakona.

VI. NADLENOST I POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA Mjesna nadlenost lanak 74. (1) Za odluivanje o priznavanju prava iz socijalne skrbi mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb osnovan za podruje na kojem stranka ima prebivalite. (2) O pravima po osnovi socijalne skrbi odluuju i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona. (3) Ako stranka nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesna se nadlenost odreuje prema boravitu stranke u Republici Hrvatskoj.
25

(4) Ako stranka nema boravite u Republici Hrvatskoj, postupak provodi centar za socijalnu skrb nadlean za mjesto na kojem se stranka zatekne. (5) Mjesna nadlenost ne mijenja se priznavanjem prava na uslugu smjetaja izvan mjesta prebivalita. (6) Ako se izmijene okolnosti na osnovi kojih je po ovom Zakonu bila odreena mjesna nadlenost, postupak nastavlja nadleni centar za socijalnu skrb. Nadleni centar duan je preispitati ispunjava li korisnik i nadalje uvjete za koritenje priznatog prava. Novo rjeenje se donosi samo u sluaju promijenjenih okolnosti od kojih ovisi opseg i daljnje koritenje prava.

lanak 75. (1) Mjesna nadlenost za djecu odreuje se prema prebivalitu roditelja, a ako nemaju prebivalite prema njihovom boravitu. (2) Za dijete iji roditelji ive odvojeno mjesna se nadlenost odreuje prema prebivalitu roditelja s kojim dijete ivi prema odluci suda, a ako nema prebivalite prema njegovom boravitu. (3) Do donoenja odluke iz stavka 2.ovoga lanka mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb nadlean prema prebivalitu, odnosno boravitu roditelja kod kojega dijete preteno boravi. (4) Ako je roditeljima koji ive odvojeno oduzeto pravo da ive s djetetom i odgajaju ga ili je dijete povjereno na uvanje i odgoj drugoj osobi ili domu socijalne skrbi, za dijete je mjesno nadlean centar za socijalnu skrb prema prebivalitu, odnosno boravitu roditelja koji sam ili u veoj mjeri izvrava ostale sadraje roditeljske skrbi. (5) Mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb za dijete ne mijenja se ako je roditelj lien prava na roditeljsku skrb, osim u sluaju posvojenja. lanak 76. (1) Za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili slinih razloga nala izvan mjesta svog prebivalita, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak, mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb nadlean za mjesto u kojemu se osoba zatekla. (2) Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba izvan mjesta svog prebivalita, kao i za druge osobe koje nisu u stanju tititi svoja prava i interese, a zateknu se izvan mjesta svog prebivalita, mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb na ijem podruju se zateknu. Sukob nadlenosti lanak 77.
26

(1) O sukobu mjesne nadlenosti izmeu centara za socijalnu skrb odluuje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (2) Ako nastane sukob o mjesnoj nadlenosti, centar za socijalnu skrb koji je zapoeo postupak duan je obaviti radnje u postupku koje ne trpe odgodu. (3) O sukobu nadlenosti izmeu centra za socijalnu skrb i jedinice lokalne, podrune (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba odluuje nadleni Upravni sud u Republici Hrvatskoj. (4) Postupak iz stavka 1. i 3. ovoga lanka smatra se hitnim. Izuzee lanak 78. (1) O izuzeu strunog radnika i predstojnika podrunice centra za socijalnu skrb odluuje ravnatelj centra za socijalnu skrb. (2) O izuzeu ravnatelja centra za socijalnu skrb odluuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (3) Ako zbog izuzea ravnatelja ili istodobnog izuzea ravnatelja i strunih radnika centar za socijalnu skrb ne moe dalje postupati, ministar nadlean za poslove socijalne skrbi e za postupanje odrediti drugi centar za socijalnu skrb. Pokretanje postupka lanak 79. (1) Postupak za priznavanje prava propisanih ovim Zakonom pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. (2) Postupak za priznavanje prava propisanih ovim Zakonom pokree se i na zahtjev branog druga, punoljetnog djeteta, roditelja ili skrbnika stranke. (3) Centar za socijalnu skrb moe pokrenuti postupak po slubenoj dunosti i na temelju obavijesti lanova obitelji, graana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica, trgovakih drutava i drugih pravnih osoba te dravnih i drugih tijela. lanak 80. (1) Ako je u postupku prije donoenja rjeenja o pravima iz socijalne skrbi ili drugim pravima po posebnim propisima, potrebno utvrditi injenice vezane za zdravstveno stanje propisane kao uvjet za priznavanje prava po ovom Zakonu ili po posebnim propisima, centar za socijalnu skrb ili drugo nadleno tijelo e zatraiti nalaz i miljenje prvostupanjskog tijela vjetaenja.

27

(2) Ako se albom pobija prvostupanjsko rjeenje o pravima iz socijalne skrbi, odnosno drugih prava po posebnim propisima u svezi s nalazom i miljenjem tijela vjetaenja u prvom stupnju, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi ili drugo nadleno tijelo drugog stupnja po posebnim propisima, prije donoenja rjeenja o albi pribaviti e nalaz i miljenje drugostupanjskog tijela vjetaenja. (3) Tijela vjetaenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odlukom osniva ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (4) Sastav i nain rada tijela vjetaenja iz stavka 1. ovoga lanka, sadraj potrebne medicinske dokumentacije, sadraj nalaza i miljenja i obrasce za rad tijela vjetaenja propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo. lanak 81. (1) Korisnik socijalne skrbi duan je slubenoj osobi dati istinite osobne podatke, podatke o svojim prihodima i imovini, kao i drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje nekog prava i pisanom izjavom omoguiti njihovu dostupnost u postupku za priznavanje prava na novane naknade i socijalne usluge te tijekom koritenja prava. (2) Za tonost podataka navedenih u zahtjevu za ostvarivanje prava u socijalnoj skrbi podnositelj zahtjeva odgovara materijalno i kazneno. (3) Nadlena tijela, sudovi i financijske institucije duni su bez odlaganja, na zahtjev centra za socijalnu skrb, dostaviti podatke o prihodima i imovini podnositelja zahtjeva i lanova njegovog kuanstva. Individualni plan skrbi lanak 82. Temeljem procjene potreba korisnika centar za socijalnu skrb e u suradnji s podnositeljem zahtjeva i lanovima obitelji tijekom postupka za priznavanje prava izraditi individualni plan skrbi. Smrt stranke lanak 83. Ako prije pravomonosti rjeenja umre osoba o ijem se pojedinanom pravu vodi postupak na temelju ovoga Zakona, postupak se obustavlja. Rok za provoenje postupka lanak 84.
28

(1) Postupak za priznavanje prava iz socijalne skrbi je uran. (2) Ako nije potrebno provoditi posebni ispitni postupak, centar za socijalnu skrb duan je donijeti rjeenje u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po slubenoj dunosti. (3) Ako je potrebno provoditi posebni ispitni postupak, centar za socijalnu skrb duan je donijeti rjeenje u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po slubenoj dunosti. lanak 85. (1) U iznimno urnim sluajevima, kada je potrebno poduzimanje mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, posebno djece, ili radi osiguravanja javnog reda i sigurnosti, centar za socijalnu skrb moe donijeti usmeno rjeenje i odrediti izvrenje usmenog rjeenja bez odgode. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb duan je donijeti rjeenje u pisanom obliku najkasnije u roku od 8 dana od dana donoenja usmenog rjeenja. lanak 86. Centar za socijalnu skrb e po potrebi, a najmanje jedanput godinje, preispitati postojanje injenica i okolnosti koje su bile odluujue za donoenje rjeenja o priznavanju prava iz lanka 27. ovoga Zakona te donijeti novo rjeenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje ili opseg priznatog prava ili usluga. lanak 87. (1) Trokovi postupka u svezi s priznavanjem prava po osnovi socijalne skrbi osiguravaju se u dravnom proraunu. (2) Ako centar za socijalnu skrb rjeava o pravima za koja sredstva osigurava opina, grad, odnosno Grad Zagreb, meusobna prava, obveze i odgovornost utvrdit e se ugovorom sklopljenim izmeu centra za socijalnu skrb i opine, grada, odnosno Grada Zagreba. lanak 88. (1) O albi protiv rjeenja centra za socijalnu skrb odluuje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (2) O albi protiv rjeenja opinskog ili gradskog upravnog odjela odluuje nadleno upravno tijelo upanije, a protiv rjeenja upravnog tijela Grada Zagreba, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (3) alba ne odgaa izvrenje rjeenja.

29

VII. SOCIJALNE USLUGE lanak 89. (1)Socijalne usluge obuhvaaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprjeavanju, prepoznavanju i rjeavanju problema i potekoa pojedinaca i obitelji te poboljanju kvalitete njihovog ivota u zajednici. (2) Socijalne usluge mogu se pruati tijekom duljeg vremenskog razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika. (3) Socijalne usluge organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvaavanje socijalnih veza i okruenja korisnika i obitelji. lanak 90. (1) Socijalne usluge po ovom Zakonu su: 1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i poetna procjena potreba), 2. savjetovanje i pomaganje, 3. pomo u kui, 4. psihosocijalna podrka, 5. rana intervencija, 6. pomo pri ukljuivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija), 7. boravak, 8. smjetaj, 9. organizirano stanovanje.

(2) Prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganja, pomo u kui, rana intervencija, pomo pri ukljuivanju u programe odgoja i obrazovanja, boravak i organizirano stanovanje usluge su skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici i smatraju se izvaninstitucijskim uslugama. (3) Smjetaj je usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao institucijska skrb u domovima ili drugim pravnim osobama ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelj ili obiteljskom domu. (4) Minimalni normativ i sadraj usluga iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (5) Za ostvarivanje prava na usluge iz stavka 1. toke 3. do 9. ovoga lanka centar za socijalnu skrb donosi rjeenje. lanak 91.
30

Centar za socijalnu skrb primarno priznaje korisniku pravo na usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, a iznimno, ako korisniku tim uslugama ne mogu podmiriti sve potrebe te ako u lokalnoj zajednici nije razvijena mrea izvaninstitucijskih usluga, korisniku se priznaje pravo na skrb izvan vlastite obitelji u obliku smjetaja.

Prva socijalna usluga lanak 92.

(1) Prva socijalna usluga obuhvaa informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pruateljima usluga, pomo korisniku pri utvrivanju njegovih potreba, poetnu procjenu mogunosti korisnika te podrku i pomo pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi. (2) Uslugu iz stavka 1. ovoga lanka pruaju struni radnici centra za socijalnu skrb. Savjetovanje i pomaganje Savjetovanje i pomaganje pojedincu lanak 93. (1) Savjetovanje i pomaganje pojedincu je usluga sustavne strune pomoi kojom se pojedincu prua pomo radi prevladavanja potekoa te stvaranja uvjeta za ouvanje i razvoj osobnih mogunosti i odgovornoga odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i drutvu. (2) Savjetovanje i pomaganje iz stavka 1. ovoga lanka prua se korisniku radi prevladavanja potekoa u vezi s boleu, starou, smru lana obitelji, invalidnou, tekoama u raz voju, ukljuivanjem u svakodnevni ivot nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi ili kod drugog pruatelja socijalnih usluga, zdravstvenoj ili penalnoj ustanovi, te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima. (3) Radi prevladavanja potekoa u komunikaciji i mobilnosti, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomo strunog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi. Savjetovanje i pomaganje obitelji lanak 94.

31

(1) Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaa sve oblike strune pomoi pri prevladavanju obiteljskih potekoa i potekoa roditelja u odgoju i skrbi za djecu te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom ivotu. (2) Savjetovanje i pomaganje obitelji ukljuuje podrku obitelji, intenzivnu podrku obitelji u krizi i dugoroni rad s lanovima obitelji usmjeren na poboljanje obiteljskih odnosa. (3) Usluga intenzivne potpore obitelji u krizi je savjetodavno-terapijska i socijalno-edukativna usluga koja se prua obitelji u krizi, kao i udomiteljskoj obitelji u cilju unaprjeivanja obiteljskih odnosa, prevladavanja kriznih situacija i usvajanja znanja i vjetina za uspjeno roditeljstvo, odnosno udomiteljstvo. (4) Usluga iz stavka 3. ovoga lanka provodi se nakon sveobuhvatne procjene obiteljskih rizika, snaga i potreba, u skladu s planom promjene i planom intervencija kojima se u vremenski ogranienom razdoblju od najdue 6 mjeseci oekuje osnaivanje obitelji za promjenu i osposobljavanje roditelja za skrb o djeci u obitelji.

lanak 95. Uslugu savjetovanja i pomaganja pruaju struni radnici centra za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi i drugih pravnih i fizikih osoba koje pruaju usluge savjetovanja u djelatnosti socijalne skrbi, u suradnji s drugim pruateljima usluga u zajednici i drugim osobama koje mogu utjecati na obitelj. Pomo u kui lanak 96.

(1) Pomo u kui priznaje se starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomo druge osobe. (2) Pomo u kui priznaje se osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oteenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomo druge osobe. (3) Pomo u kui priznaje se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomo druge osobe. (4) Pomo u kui osobi iz stavka 1. 2. i 3. ovoga lanka priznaje se ako : - nema mogunosti da joj pomo osiguraju roditelj, brani drug i djeca, - nema sklopljen ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju,

32

- na podruju njezinog prebivalita je mogue osigurati takvu pomo pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom i ako - prihod samca ili prihod po lanu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona. (5) Ako prihod samca ili prihod po lanu obitelji prelazi iznos od 300% osnovice, a nije vei od 400% osnovice iz lanka 28. stavka 2. ovoga Zakona, korisniku se priznaje pravo na 50% cijene trokova usluge pomoi u kui.

lanak 97. Pomo u kui moe obuhvatiti: - organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuu), - obavljanje kunih poslova (nabava ivenih namirnica, pomo u pripremanju obroka, pranje posua, pospremanje stana, donoenje vode, ogrjeva i slino, organiziranje pranja i glaanja rublja, nabava lijekova i drugih potreptina i dr.), - odravanje osobne higijene (pomo u oblaenju i svlaenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), - zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. lanak 98. Pomo u kui prua centar za pomo u kui, dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica i druga pravna i fizika osoba, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. Psihosocijalna podrka lanak 99. (1) Psihosocijalna podrka podrazumijeva rehabilitaciju koja potie razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vjetina korisnika. (2) Psihosocijalna podrka priznaje se djetetu s tekoama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku te rtvi obiteljskog nasilja. (3) Psihosocijalna podrka moe se pruati individualno i u grupi. (4) Psihosocijalnu podrku mogu pruati dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna ili fizika osoba koja obavlja poslove savjetovalita.

33

(5) Psihosocijalna podrka se prua u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do 5 sati tjedno, a kod pruatelja usluga iz stavka 4. ovoga lanka do 6 sati tjedno, a ne vie od dva sata dnevno. (6) Usluga iz ovog lanka moe se pruati uz prisutnost i sudjelovanje lanova obitelji. (7) Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu iz stavka 1. ovoga lanka na temelju prethodno pribavljenog miljenja pruatelja usluga o vrsti, trajanju i uestalosti usluge iz stavka 4. ovoga lanka. Rana intervencija lanak 100. (1) Rana intervencija obuhvaa strunu poticajnu pomo djeci i strunu i savjetodavnu pomo njihovim roditeljima, ukljuujui druge lanove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrenog razvojnog rizika ili razvojne tekoe djeteta. (2) Rana intervencija prua se djeci i roditeljima, odnosno udomiteljima za djecu u njihovom domu ili kod pruatelja usluge, radi ukljuivanja djeteta u iru socijalnu mreu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti. (3) Rana intervencija prua se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvreno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne potekoe, u pravilu do navrene 3. godine ivota, a najdulje do navrene 7. godine ivota. (4) Nakon prethodno pribavljenog miljenja lijenika, centar za socijalnu skrb trai ocjenu pruatelja usluge o trajanju i uestalosti pruanja usluge iz stavka 1. ovoga lanka te rjeenjem priznaje pravo na pruanje usluge. (5) Ranu intervenciju moe pruati dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna ili fizika osoba koja prua usluge djeci ili osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (6) Rana intervencija moe se pruati u domu korisnika i/ili u pravnim ili fizikim osobama iz stavka 5. ovoga lanka, a moe se priznati u trajanju do 5 sati tjedno. (7) Korisnik kojemu se prua rana intervencija ne moe istodobno koristiti usluge psihosocijalne podrke. Pomo pri ukljuivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija) lanak 101.

34

(1) Pomo pri ukljuivanju djeteta s tekoama u razvoju ili mlae punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predkolskih ili kolskih ustanova (integracija) prua se odgajateljima, uiteljima i nastavnicima u predkolskim i kolskim ustanovama. (2) Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu iz stavka 1. ovoga lanka nakon prethodno pribavljenog miljenja predkolske ili kolske ustanove i pruatelja usluge o trajanju i uestalosti pruanja usluge, a moe se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno. (3) Uslugu iz stavka 1. ovoga lanka pruaju dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna osoba koja prua usluge djeci s tekoama u razvoju i mlaim punoljetnim osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Boravak lanak 102.

(1) Boravak obuhvaa cjelodnevni i poludnevni boravak. (2) Cjelodnevni boravak moe trajati od 6 do 10 sati, a poludnevni boravak od 4 do 6 sati dnevno u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje ivotnih potreba korisnika pruanjem usluga: prehrane, odravanja osobne higijene, brige o zdravlju, uvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranje slobodnog vremena, organiziranog prijevoza, ovisno o utvrenim potrebama i izboru korisnika. (3) Cjelodnevni i poludnevni boravak moe se priznati jedan dan u tjednu, vie dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu. (4) Uslugu iz stavka 1. ovoga lanka pruaju dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga pravna osoba, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Smjetaj lanak 103.

(1) Smjetaj moe biti privremeni ili dugotrajni. (2) Smjetaj moe obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provoenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrenim potrebama i izboru korisnika.

35

(3) Uz usluge iz stavka 2. ovoga lanka smjetaj moe obuhvatiti i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj ili za samostalan ivot te pripremu djeteta za posvojenje ili smjetaj u udomiteljsku obitelj. (4) Uslugu iz stavka 1. ovoga lanka pruaju dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica i druga pravna ili fizika osoba, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Privremeni smjetaj lanak 104. (1) Privremeni smjetaj priznaje se u kriznim situacijama, radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa, radi smjetaja djece bez odgovarajue roditeljske skrbi i u drugim situacijama propisanim Zakonom. (2) Privremeni smjetaj u kriznim situacijama i radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa ne mogu se pruati u obiteljskom domu. Privremeni smjetaj u kriznim situacijama lanak 105.

(1) Privremeni smjetaj u kriznim situacijama priznaje se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivalita ili boravita, odnosno nema prebivalita ili boravita i nije u stanju brinuti se o sebi, beskuniku, trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana ivota djeteta, djeci i odraslim osobama - rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima, odraslim osobama kojima je ugroen ivot, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoi, ovisnosti ili socijalne iskljuenosti, dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smjetaj ne osigura na drugi nain. (2) Privremeni smjetaj u kriznim situacijama priznaje se strancu i osobi bez dravljanstva koja nema prebivalite u Republici Hrvatskoj kada joj je ugroen ivot i zdravlje. (3) Privremeni smjetaj osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe trajati dok traje potreba, a najdue do 6 mjeseci. (4) Iznimno, privremeni smjetaj moe trajati do godinu dana: - trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana ivota djeteta, koji nema stan, odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog poremeenih odnosa u obitelji ne moe ostati s djetetom u obitelji, - djetetu i odrasloj osobi - rtvi obiteljskog nasilja,

36

- djetetu i odrasloj osobi - rtvi trgovanja ljudima, - beskuniku. (5) Pravo na privremeni smjetaj u kriznim situacijama beskuniku priznaju veliki gradovi i gradovi sjedita upanija a ostalim korisnicima iz stavka 1.i 2. ovoga lanka pravo priznaje nadleni centar za socijalnu skrb. Privremeni smjetaj radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa lanak 106.

(1) Privremeni smjetaj priznaje se djetetu s tekoama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom, djetetu i mlaoj punoljetnoj osobi s problemima u ponaanju i osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa koji obuhvaaju usluge psihosocijalne rehabilitacije u cilju usvajanja i razvoja socijalnih vjetina. (2) Privremeni smjetaj moe se priznati roditelju djeteta s tekoama u razvoju koje je upueno na krai rehabilitacijski program, radi njegovog aktivnog sudjelovanja u provoenju psihosocijalnog programa, prema utvrenoj procjeni i programu pruatelja usluga, ali najdue do 15 dana tijekom kalendarske godine. (3) Privremeni smjetaj moe trajati dok traje potreba, a najdue do: - godinu dana za dijete s tekoama u razvoju ili osobu s invaliditetom, - 3 godine za dijete i mlau punoljetnu osobu s problemima u ponaanju i osobu ovisnu o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti.

Privremeni smjetaj djece bez odgovarajue roditeljske skrbi lanak 107.

(1) Djetetu, a posebno djetetu mlaem od sedam godina, centar za socijalnu skrb moe priznati pravo na privremeni smjetaj u dom socijalne skrbi ili drugu pravnu osobu koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo u sluaju ako mu se u trenutku nastanka potrebe ne moe osigurati smjetaj u udomiteljskoj obitelji ili obiteljski dom, dok traje potreba a najdulje do est mjeseci. (2) U sluaju potrebe za pruanjem tretmanskih ili zdravstvenih usluga koje nisu dostupne udomitelju, privremeni smjetaj djeteta u dom socijalne skrbi ili drugu pravnu osobu koja

37

obavlja djelatnost socijalne skrbi moe trajati dulje od roka iz stavka 1. ovoga lanka, a najdulje godinu dana. (3) Ako to interesi djeteta zahtijevaju, usluga smjetaja priznaje se djetetu iji roditelji zbog bolesti, nerijeenog stambenog pitanja ili drugih ivotnih nedaa privremeno nisu u mogunosti brinuti o djetetu. Privremeni smjetaj u drugim situacijama lanak 108.

(1) Privremeni smjetaj priznaje se djetetu ili odrasloj osobi, radi koritenja odmora njegovog roditelja njegovatelja/njegovatelja, u ukupnom trajanju od najvie 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili zbog privremene nesposobnosti za pruanje njege zbog bolesti roditelja njegovatelja/njegovatelja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine. (2) Privremeni smjetaj u udomiteljsku obitelj tijekom blagdana ili kolskih praznika priznaje se djetetu ili odrasloj osobi s invaliditetom smjetenoj u dom socijalne skrbi ili drugu pravnu osobu radi stjecanja iskustva obiteljskog okruenja. (3) Privremeni smjetaj moe se priznati djetetu ili odrasloj osobi s invaliditetom radi postupne prilagodbe na dugotrajni smjetaj izvan vlastite ili udomiteljske obitelji. (4) Privremeni smjetaj moe se priznati djetetu ili odrasloj osobi radi pripreme na izvaninstitucijsku skrb. (5) Privremeni smjetaj iz stavka 3. i 4. ovoga lanka moe trajati dok traje potreba, a najdulje tijekom razdoblja od est mjeseci. Dugotrajni smjetaj lanak 109.

(1) Dugotrajni smjetaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih ivotnih potreba. (2) Djetetu bez roditelja, djetetu koje roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dunost priznaje se dugotrajni smjeta u udomiteljsku obitelj. (3) Osobi s invaliditetom, tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oteenjem, priznaje se dugotrajni smjetaj sukladno dobi, vrsti i stupnju oteenja kada nije mogue osigurati skrb u vlastitoj obitelji pruanjem odgovarajuih izvaninstitucijskih oblika skrbi.

38

(4) Funkcionalno ovisnoj starijoj osobi i teko bolesnoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomo i njega druge osobe priznaje se dugotrajni smjetaj. (5) Dugotrajni smjetaj e se priznati osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno tekim ivotnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi nain. (6 ) Dugotrajni smjetaj nee se priznati osobi koja ima sklopljen ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, kojoj pomo i njegu mogu pruiti lanovi obitelji ili se pomo i njega moe osigurati na drugi nain te osobi koja svojim prihodima ili imovinom moe u cijelosti podmiriti trokove smjetaja.

Organizirano stanovanje lanak 110.

(1) Organizirano stanovanje, uz organiziranu sveobuhvatnu, svakodnevnu ili povremenu strunu i drugu potporu i pomo u stanu ili izvan stana, priznaje se korisniku u svrhu zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i drugih potreba korisnika. (2) Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji. (3) U jednoj stambenoj jedinici moe stanovati najvie osam korisnika. (4) Korisnik organiziranog stanovanja ima pravo na naknadu za osobne potrebe pod uvjetima iz lanka 45. ovoga Zakona. Utvrivanje cijena socijalnih usluga lanak 111.

(1) Metodologiju za utvrivanje cijena socijalnih usluga koje se pruaju u mrei socijalnih usluga, utvruje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (2) Cijenu usluga izvan mree socijalnih usluga, pruatelji socijalne usluge odreuju samostalno. Sudjelovanje korisnika u plaanju trokova usluga lanak 112.
39

(1) Korisnik-odrasla osoba koji socijalnu uslugu koristi na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb, duan je plaati trokove usluge do pune cijene svim svojim prihodima. (2) Korisnik iji prihodi nisu dostatni za plaanje cijene usluge duan je u svrhu plaanja prodati imovinu koja ne slui njemu i lanovima njegovog kuanstva za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih ivotnih potreba. (3) Pri utvrivanju prihoda kojima korisnik sudjeluje u plaanju usluga, iznos prihoda umanjuje se za iznos koji korisnik plaa za uzdravanje nekog od lanova obitelji prema propisima kojima se ureuju obiteljski odnosi, a korisniku dugotrajnog i privremenog smjetaja umanjuje se i za iznos naknade za osobne potrebe korisnika. (4) Ako korisnik ne moe u cijelosti ili djelomino platiti cijenu usluge na nain propisan stavkom 1. i 2. ovoga lanka, cijenu usluge duni su u cijelosti ili djelomino platiti zakonski obveznici uzdravanja na temelju nagodbe sklopljene sa centrom za socijalnu skrb ili prema propisima kojima se ureuju obiteljski odnosi. (5) Ako obveznici uzdravanja ne izvravaju obveze iz sporazuma iz stavka 4. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e pokrenuti kod suda postupak za naknadu trokova za pruene usluge. (6) Iznimno, osoba koja je obveznik uzdravanja odrasle osobe nesposobne za rad nije duna sudjelovati u cijeni usluge ako su njezini prihodi ili prihodi njezinog kuanstva manji od trostrukog iznosa prihoda za samca ili kuanstvo, utvrenog u lanku 28. stavka 1. ovoga Zakona. (7) Ako se trokovi usluge ne mogu platiti na nain propisan stavcima 1. do 4. ovoga lanka plaanje usluge tereti sredstva ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. lanak 113. (1) Roditelji djeteta duni su plaati u cijelosti ili sudjelovati u plaanju usluge koje dijet e ostvaruje na temelju ovoga Zakona, sukladno pravilniku iz lanka 114. ovoga Zakona. (2) Roditelji ili drugi obveznici uzdravanja djeteta i centar za socijalnu skrb sklapaju nagodbu kojom utvruju plaanje usluge. Nagodba ima snagu ovrne isprave. (3) Ako roditelji ili drugi obveznici uzdravanja ne ele sklopiti nagodbu iz stavka 2. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e kod suda pokrenuti postupak za naknadu trokova pruenih usluga. (4) Dijete koje ima redovite mjesene prihode duno je sudjelovati u plaanju usluge koju ostvaruje na temelju ovoga Zakona, sukladno pravilniku iz lanka 114. ovoga Zakona, a najvie do iznosa 50% cijene usluge.
40

(5) Dijete svojom imovinom ne sudjeluje u plaanju usluga.

lanak 114. Sudjelovanje korisnika u plaanju cijene usluge i nain plaanja usluga propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Standardi kvalitete socijalnih usluga lanak 115. (1) Socijalne usluge u mrei pruaju se u skladu sa standardima kvalitete socijalnih usluga i smjernicama za njihovo uvoenje koje odlukom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (2) Pruatelji usluga izvan mree mogu pruati usluge u skladu sa standardima kvalitete socijalnih usluga i smjernicama za njihovo uvoenje sukladno stavku 1. ovoga lanka. Usklaenost sa standardima kvalitete socijalnih usluga lanak 116. Postupak utvrivanja usklaenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga provodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi u skladu s pravilnikom koji donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, na zahtjev pruatelja usluge. lanak 117. Pruatelju usluge koji se uskladio sa standardima kvalitete socijalnih usluga izdaje se javna isprava na rok od 5 godina. lanak 118.

(1) Javna isprava o usklaenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga obnavlja se na zahtjev pruatelja usluge. (2) Postupak za obnavljanje javne isprave mora se pokrenuti najkasnije 6 mjeseci prije isteka roka vaeeg certifikata. (3) Ministarstvo e rjeenjem oduzeti javnu ispravu pruatelju usluge koji ne otkloni nedostatke utvrene rjeenjem inspektora zbog kojih ne ispunjava uvjete propisane za pruanje usluga za koje je registriran ili u sluaju zabrane rada.
41

VIII. FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Izvori financiranja djelatnosti socijalne skrbi lanak 119. Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se iz: - sredstava prorauna Republike Hrvatske, - sredstava prorauna jedinica podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, - sredstava prorauna jedinica lokalne samouprave, - prihoda ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih obveznika uzdravanja u plaanju trokova socijalnih usluga, - vlastitih prihoda, - donacija, pomoi i ostalih namjenskih prihoda. Sredstva koja osigurava Republika Hrvatska lanak 120. Republika Hrvatska osigurava u dravnom proraunu sredstva za: - prava na novane naknade u sustavu socijalne skrbi, - prava na socijalne usluge, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom, - financiranje rada centara za socijalnu skrb, - financiranje rada domova socijalne skrbi iji je osniva Republika Hrvatska, - financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju prostora, kupnju poslovnih objekata, rashoda za investicijsko odravanje, hitne intervencije, opremanje prostora te ulaganje u informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi iji je osniva Republika Hrvatska. Sredstva koja osiguravaju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb lanak 121.

(1) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb duni su osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, u skladu sa socijalnim planom i mreom socijalnih usluga na svojem podruju. (2) Jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb duni su u svom proraunu osigurati sredstva za trokove ogrijeva, a jedinice lokalne samouprave sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje trokova stanovanja, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.
42

(3) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osiguravaju sredstva za rad ustanova socijalne skrbi iji su osniva, za investicijsko i tekue odravanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava tih ustanova te za njihovo investicijsko ulaganje i odravanje informatike opreme i druge komunikacijske opreme. (4) Veliki gradovi i gradovi sjedita upanija duni su u svom proraunu osigurati sredstv a za uslugu prehrane u pukim kuhinjama, kao i pruanje usluga smjetaja u prihvatilita ili prenoita za beskunike na nain propisan ovim Zakonom. (5) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb moe osigurati sredstva za ostvarivanje novanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom podruju u veem opsegu nego je utvreno ovim Zakonom, na nain propisan njihovim opim aktom, ukoliko u svom proraunu ima za to osigurana sredstva.

Sredstva za rad centara za socijalnu skrb lanak 122.

(1) Za financiranje centara za socijalnu skrb iz dravnog prorauna osiguravaju se sredstva za: - rashode za zaposlene (bruto plae, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plae), - materijalne rashode (naknade za prijevoz na posao i s posla, obveznu strunu izobrazbu radnika), - rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, graevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva,informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.). (2) U proraunu jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za materijalne rashode i financijske rashode centra za socijalnu skrb, i to: - naknade trokova zaposlenima (slubena putovanja, naknade za rad na terenu, naknad e za odvojeni ivot, struno usavravanje zaposlenika), - rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za tekue odravanje i investicijsko odravanje i sitni inventar), - rashodi za usluge (telefona, pote i prijevoza, tekueg i investicijskog odravanja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine izuzev najma vozila, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, raunalne usluge i ostale usluge),

43

- ostali nespomenuti rashodi poslovanja (naknade za rad povjerenstava, upravnog vijea i slino, premije osiguranja, reprezentaciju, lanarine, pristojbe i naknade i ostali nespomenuti rashodi poslovanja), - financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne teajne razlike i valutne klauzule, zatezne kamate i ostali nespomenuti financijski rashodi). Sredstva za rad domova socijalne skrbi kojima je osniva Republika Hrvatska lanak 123. Za financiranje domova socijalne skrbi kojima je osniva Republika Hrvatska, iz dravnog prorauna osiguravaju se sredstva za: - rashode za zaposlene (bruto plae, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plae), - materijalne rashode (naknade trokova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashodi za usluge, ostali nespomenuti rashodi poslovanja), - financijske rashode, - naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, - ostali rashodi, - rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, graevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva, nematerijalne proizvedene imovine, informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.). Decentralizirane funkcije lanak 124. (1) Decentralizirane funkcije djelatnosti socijalne skrbi u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su: - sredstva za rad domova za starije i nemone osobe nad kojima su prenesena osnivaka prava, - materijalni i financijski rashodi centra za socijalnu skrb i - pomoi za stanovanje korisnicima koji se griju na drva. (2) U proraunu Republike Hrvatske osiguravaju se putem pomoi izravnanja nedostajua sredstva u proraunima jedinica podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba za financiranje decentraliziranih funkcija, do iznosa bilannih prava utvrenih odlukama iz lanka 125. ovoga Zakona. Sredstva za rad decentraliziranih domova za starije i nemone osobe kojima su osnivai jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb lanak 125.

44

(1) Za financiranje decentraliziranih domova za starije i nemone osobe, kojima su osnivai jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, u proraunu jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za: - rashode za zaposlene, - materijalne rashode, - financijske rashode, - hitne intervencije (investicijsko odravanje, oprema i nabava nefinancijske imovine), - rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalnu i nematerijalnu imovinu, graevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevoznih sredstva iskljuivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalnu proizvedenu imovinu, informatizaciju, dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.). (2) U proraunu jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osigurava se razlika sredstva izmeu ukupnih prihoda za posebne namjene i utvrenih rashoda za domove za starije i nemone osobe iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje decentraliziranih funkcija iz lanka 124. ovoga Zakona. (4) Odluku iz stavka 3. ovoga lanka Vlada Republike Hrvatske donosi za svaku godinu, po donoenju dravnog prorauna za iduu godinu. Oblici pomoi koje prua lokalna zajednica lanak 126. (1) Veliki gradovi i gradovi sjedita upanija duni su, sukladno financijskim mogunostima, poticati i osigurati graanima na svojem podruju druge oblike materijalnih pomoi i potpora kao to je prehrana u pukim kuhinjama, privremeni smjetaj beskunika u prihvatilite ili prenoite, smjetaj osoba koje primaju pomo za uzdravanje u socijalne stanove, subvencije u plaanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim opim aktima i ovome Zakonu, te poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge oblike socijalne skrbi na svojem podruju. (2) Ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedita upanija nisu u mogunosti osigurati sredstva za prehranu u pukim kuhinjama, privremeni smjetaj beskunika u prihvatilite ili prenoite ili smjetaj osoba koje primaju pomo za uzdravanje u socijalne stanove, u financiranju navedenih pomoi i usluga e sudjelovati i jedinice podrune (regionalne) samouprave u skladu sa svojim financijskim mogunostima. (3) U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogunosti sama osigurati smjetaj, jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave dune su im osigurati privremeni smjetaj u socijalnom stanu ili na drugi nain, kako bi se sprijeilo odvajanje djece od odraslih lanova obitelji.

45

IX. OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI lanak 127. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju: - ustanove socijalne skrbi, - udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe, - fizike osobe kao profesionalnu djelatnost, - udomiteljske obitelji. Ustanove socijalne skrbi lanak 128. Ustanove socijalne skrbi su: 1. centar za socijalnu skrb, 2. dom socijalne skrbi, 3. centar za pruanje usluga u zajednici, 4. centar za pomo u kui. lanak 129. (1) Ustanove socijalne skrbi upisuju se u sudski registar i u upisnik ustanova socijalne skrbi koji vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (2) Sadraj upisnika pravilnikom e propisati ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (3) Na ustanove socijalne skrbi primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (4) Kada je osniva ustanove socijalne skrbi Republika Hrvatska, prava i obveze osnivaa ima ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. Kada je osniva ustanove socijalne skrbi druga pravna osoba, prava i obveze osnivaa ima njezino nadleno tijelo.

Centar za socijalnu skrb lanak 130. (1) Centar za socijalnu skrb je javna ustanova. (2) Centar za socijalnu skrb osniva Republika Hrvatska rjeenjem ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. (3) Centar za socijalnu skrb osniva se za podruje jedne ili vie opina ili gradova na podruju iste upanije, odnosno za podruje jedne ili vie gradskih etvrti Grada Zagreba.
46

(4) Centar za socijalnu skrb moe imati jednu ili vie podrunica.

Javne ovlasti centra za socijalnu skrb lanak 131. (1) Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti: - rjeava u prvom stupnju u upravnom podruju socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zatite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonima, - provodi izvrenja rjeenja, - vodi propisane oevidnike, - izdaje uvjerenja i druge potvrde, - daje podatke o obiteljskim prilikama te miljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zatitu, - sudjeluje kao stranka ili umjea pred sudom i drugim dravnim tijelima kada se radi o zatiti osobnih interesa djece i drugih lanova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima, - izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, te vodi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smjetenih korisnika, - obavlja poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove, - provodi odgojne mjere nad djecom s poremeajima u ponaanju, - vodi evidenciju posvojitelja, - provodi posredovanje prije sporazumnog pokretanja postupka razvoda braka, - izvravanje posebnih obveza maloljetnika. (2) Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti moe obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove, provoditi odgojne mjere nad djecom s poremeajima u ponaanju izvan vlastite obitelji ili s boravkom u obitelji, te organizirati i pruati pomo u kui.

Drugi struni poslovi centra za socijalnu skrb lanak 132.

47

Osim javnih ovlasti iz lanka 131. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb obavlja i druge strune poslove: - potie, organizira i provodi aktivnosti sa svrhom sprjeavanja i suzbijanja socijalnih i osobnih problema, - obavlja struno-analitike poslove, - potie i razvija samopomo, dobrosusjedsku pomo, dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge djelatnosti, - sudjeluje u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim ovisnostima, - predlae mjere unapreenja socijalne politike, - predlae, potie i usklauje druge aktivnosti u podruju socijalne skrbi na lokalnoj razini, - sudjeluje u donoenju socijalnog plana za podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, - procjenjuje potrebe korisnika i planira pruanje socijalnih usluga, - osigurava razvoj socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mreom socijalnih usluga, - prati razvoj standarda kvalitete socijalnih usluga, predlae unaprjeenje postojeih i uvoenje novih standarda, - koordinira i provodi aktivnosti u podruju sprjeavanja trgovanja ljudima, nasilja u obitelji, vrnjakog nasilja i problema ovisnosti putem upanijskih koordinatora, - organizira i provodi edukacije i superviziju udomitelja, predstavnika obiteljskih domova i strunih radnika drugih pruatelja socijalnih usluga, - provodi i organizira edukacije i superviziju strunih radnika centra za socijalnu skrb i njegovih ustrojbenih jedinica, - provodi i organizira edukacije voditelja mjere nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi i vodi evidenciju voditelja mjere nadzora, - obavlja druge poslove utvrene zakonom i statutom centra za socijalnu skrb. Poslovi savjetodavnog i preventivnog rada centra za socijalnu skrb u sjeditu upanije lanak 133. Centar za socijalnu skrb u sjeditu upanije obavlja i poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge strune poslove koji se odnose na: - provodi postupak utvrivanja uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilja, - savjetodavnu uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, - razvoj socijalizacijskih vjetina djece i mladih, posebno komunikacijskih vjetina i nenasilnog rjeavanja sukoba meu djecom i mladima, - razvoj komunikacije i tolerancije u mladenakim i partnerskim odnosima, - organiziranje i provoenje edukacije posvojitelja, - obiteljsku medijaciju, - poticanje i razvoj programa rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladei i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovnitva,
48

- poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidbi obiteljskih vrijednosti. lanak 134. (1) Centar za socijalnu skrb zapoet e s radom nakon to se na temelju rjeenja iz lanka 130. stavka 2. ovoga Zakona upie u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi. (2) Uvjete prostora, opreme i broja potrebnih strunih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podrunice pravilnikom e propisat ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

Upravno vijee centra za socijalnu skrb lanak 135. (1) Centrom za socijalnu skrb upravlja upravno vijee koje se imenuje na mandat od etiri godine. Upravno vijee obavlja poslove u skladu s odredbama Zakona o ustanovama i statuta. (2) Upravno vijee ine tri predstavnika osnivaa, jedan predstavnik radnika zaposlen u centru za socijalnu skrb i jedan predstavnik jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba. (3) Predstavnici osnivaa i predstavnik jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, za ije podruje se osniva centar za socijalnu skrb, moraju imati zavren najmanje preddiplomski ili diplomski studij i radno iskustvo na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi, iznimno u drugoj drutvenoj ili srodnoj djelatnosti. (4) Predstavnike osnivaa i predstavnika jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno predstavnika Grada Zagreba Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi imenuje. Predstavnika jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno predstavnika Grada Zagreba ministar imenuje na prijedlog jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Gradu Zagrebu. (5) Predstavnika radnika u upravnom vijeu imenuje i razrjeava radniko vijee centra za socijalnu skrb, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika imenuju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, sukladno posebnom propisu. (6) Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijea biraju lanovi upravnog vijea izmeu predstavnika osnivaa. (7) Upravno vijee donosi Poslovnik o radu kojim se utvruje nain rada, a odluke donosi veinom od ukupnog broja lanova. (8) Ovlasti lanova upravnog vijea te druga pitanja rada upravnog vijea osniva utvruje aktom o osnivanju, odnosno statutom centra u skladu sa zakonom.

49

(9) Upravno vijee centra duno je 90 dana prije isteka mandata obavijestiti osnivaa o isteku mandata lana upravnog vijea. (10) lan upravnog vijea moe biti razrijeen i prije isteka mandata. (11) Odluku o razrjeenju lana upravnog vijea, predstavnika osnivaa, donosi minis tar, a odluku o razrjeenju predstavnika jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba u upravnom vijeu donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, na prijedlog jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba. (12) Odlukom iz stavka 11. ovoga lanka o razrjeenju lana upravnog vijea, predstavnika osnivaa te predstavnika jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno predstavnika Grada Zagreba, za ije podruje se osniva centar za socijalnu skrb na prijedlog jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, imenuje se novi lan upravnog vijea kojemu mandat traje do isteka mandata razrijeenog lana upravnog vijea.

Ravnatelj centra za socijalnu skrb lanak 136. (1) Ravnatelj organizira i vodi poslovanje i struni rad centra za socijalnu skrb, predstavlja i zastupa centar za socijalnu skrb i odgovoran je za zakonitost rada. (2) Ovlasti ravnatelja centra za socijalnu skrb utvrene su zakonom, aktom o osnivanju i statutom. (3) Mandat ravnatelja traje etiri godine, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja. lanak 137. Za ravnatelja centra za socijalnu skrb moe biti imenovan hrvatski dravljanin koji ima zavren diplomski ili poslijediplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije, najmanje pet godina radnog staa na strunim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju u djelatnosti socijalne skrbi i poloen struni ispit. lanak 138. (1) Osoba imenovana za ravnatelja centra sklapa s upravnim vijeem ugovor o radu u punom radnom vremenu na vrijeme od etiri godine. (2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu u centru za socijalnu skrb na neodreeno vrijeme, na njegov zahtjev ugovor o radu e mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.
50

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima se pravo vratiti na poslove koje je prethodno radila u centru za socijalnu skrb, ako se na te poslove vrati u roku 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos. (4) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na odreeno vrijeme.

lanak 139. (1) Ravnatelja centra za socijalnu skrb u sluaju privremene sprijeenosti u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje struni radnik kojega odredi ravnatelj. (2) Zamjenik ravnatelja ima prava i dunost obavljati one poslove ravnatelja ije se izvrenje ne moe odgaati.

lanak 140.

(1) Upravno vijee duno je razrijeiti ravnatelja centra za socijalnu skrb i prije isteka mandata za koji je izabran ako: - ravnatelj to osobno zahtijeva, - nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, - je nastupila zapreka iz lanka 229. ovoga Zakona, - ravnatelj bez opravdanog razloga ne provodi program rada koji je donijelo upravno vijee, - ravnatelj u svojem radu kri propise i ope akte centra za socijalnu skrb, neopravdano ne izvrava odluke upravnog vijea ili postupa u suprotnosti s njima, - ravnatelj nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi centru za socijalnu skrb veu tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u obavljanju djelatnosti, - je upravnim nadzorom ustanovljena tea povreda propisa i opih akata centra za socijalnu skrb ili su utvrene vee nepravilnost u radu ravnatelja. (2) Upravno vijee mora prije donoenja odluke o razrjeenju obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrjeenje i dati mu mogunost da se o njima pisano izjasni. lanak 141.

51

(1) Ako se na natjeaj za imenovanje ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran kao i u sluaju razrjeenja ravnatelja prije isteka mandata upravno vijee imenuje vritelja dunosti ravnatelja. (2) Osoba imenovana za vritelja dunosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz lanka 137. ovoga Zakona. Struno vijee centra za socijalnu skrb lanak 142. (1) Centar za socijalnu skrb ima struno vijee. (2) Struno vijee ine svi struni radnici centra za socijalnu skrb. (3) Ako centar za socijalnu skrb ili centar za socijalnu skrb i njegova podrunica ima vie od 20 strunih radnika, struno vijee ini najmanje 5 strunih radnika koji se biraju u skladu s Poslovnikom kojim se ureuje rad strunog vijea uz uvjet da istim bude osigurana zastupljenost svih struka. (4) Struno vijee raspravlja i ravnatelju daje miljenje i prijedloge o: - strunim pitanjima koja se odnose na djelatnost centra za socijalnu skrb utvrenu zakonom i drugim propisima, - ustroju centra za socijalnu skrb i podrunice, - najsloenijim strunim pitanjima vezanim za ostvarivanje prava i drugih djelatnosti centra za socijalnu skrb, - godinjem planu i programu rada centra za socijalnu skrb, - potrebi dodatnog strunog usavravanja, - drugim pitanjima utvrenim statutom centra za socijalnu skrb.

Statut centra za socijalnu skrb lanak 143.

(1) Centar za socijalnu skrb ima statut kojim se poblie ureuje ustroj centra za socijalnu skrb, tijela, njihova nadlenost i nain odluivanja te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti. (2) Statut centra za socijalnu skrb donosi upravno vijee uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi.
52

Podrunica centra za socijalnu skrb lanak 144. (1) Podrunicu centra za socijalnu skrb vodi predstojnik. (2) Predstojnik podrunice ima ovlasti u skladu s djelatnou podrunice koja je odreena rjeenjem o osnivanju i statutom centra za socijalnu skrb.

lanak 145. Predstojnika podrunice imenuje i razrjeava ravnatelj centra za socijalnu skrb uz prethodnu suglasnost upravnog vijea izmeu zaposlenih radnika centra za socijalnu skrb na mandat od etiri godine. lanak 146. Osobi koja je imenovana za predstojnika podrunice, ako istekom mandata ne bude ponovo imenovana predstojnikom, centar za socijalnu skrb duan je ponuditi sklapanje ugovora o radu za poslove za koje ispunjava uvjete. lanak 147. Za predstojnika podrunice moe biti imenovan hrvatski dravljanin koji ima zavren diplomski ili poslijediplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije, najmanje tri godine rad nog staa na strunim poslovima propisanog akademskog zvanja i akademskog stupnja u djelatnosti socijalne skrbi i poloen struni ispit, ili je osloboen od obveze polaganja strunog ispita. Evidencija i dokumentacija lanak 148. (1) Centar za socijalnu skrb i podrunica duni su na propisani nain voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku i o obavljanju djelatnosti iz lanaka 131.,132. i 133. ovoga Zakona te o tome dostavljati izvjea ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi. (2) Sadraj i nain voenja evidencije i dokumentacije te nain i rokove za dostavu izvjea iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Dom socijalne skrbi lanak 149.

53

Dom socijalne skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje socijalnih usluga propisanih ovim Zakonom. Osnivanje doma socijalne skrbi lanak 150.

(1) Republika Hrvatska osniva dom socijalne skrbi rjeenjem ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi, koje obavlja prava i dunosti osnivaa. (2) Jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave te vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna ili fizika osoba mogu osnovati dom socijalne skrbi pod uvjetima i na nain propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom. lanak 151. (1) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi donosi rjeenja kojim ocjenjuje usklaenost akta o osnivanju doma socijalne skrbi sa Zakonom o ustanovama, ovim Zakonom i posebnim propisima. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ministarstvo je duno donijeti u roku od mjesec dana od zaprimanja urednog zahtjeva. Osniva je uz zahtjev duan priloiti ovjereni akt o osnivanju doma. Privremeni ravnatelj doma socijalne skrbi lanak 152.

(1) Privremeni ravnatelj duan je dva mjeseca prije planiranog poetka rada doma, podnijeti zahtjev za utvrivanje uvjeta za poetak rada doma socijalne skrbi (licenca). (2) Uz zahtjev je potrebno priloiti: - nacrt statuta, - rjeenje trgovakog suda o upisu doma u sudski registar, - popis potrebnih strunih i drugih radnika i - presliku dokumentacije o prostoru i opremi doma. Uvjeti za poetak i prestanak rada doma socijalne skrbi lanak 153.
54

(1) Minimalne uvjete za poetak pruanja socijalnih usluga doma socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (2) Ispunjavanje uvjeta za poetak rada doma socijalne skrbi utvruje povjerenstvo koje imenuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, osim za domove za starije i nemone osobe i beskunike, za koje postupak provodi jedinica podrune (regionalne) samouprave.

lanak 154.

(1) Rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada doma socijalne skrbi (licencu), donosi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi, osim o utvrivanju uvjeta za poetak doma za starije i nemone osobe i beskunike, za koje rjeenje donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. (2) Protiv rjeenja iz stavka 1.ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim upravnim sudom. (3) O albi protiv rjeenja jedinice podrune (regionalne) samouprave rjeava ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedite doma socijalne skrbi ili podrunice, promijene uvjeti prostora u kojemu obavljaju djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je osnovan proiruje ili mijenja, ravnatelj doma duan je podnijeti zahtjev za izdavanje novog rjeenja. lanak 155. Dom socijalne skrbi moe poeti s radom nakon upisa u Upisnik ustanova koji vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. Uz zahtjev za upis u Upisnik dom je duan priloiti pravomono rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada ( licencu) i rjeenje nadlenog trgovakog suda o upisu u sudski registar ustanova. lanak 156.

(1) Dom socijalne skrbi prestaje s radom u sluajevima propisanim Zakonom o ustanovama. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi, na temelju odluke osnivaa, rjeenjem utvruje prestanak rada doma socijalne skrbi, osim za dom za starije i nemone osobe i beskunike za koje rjeenje donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. Upravno vijee doma
55

lanak 157. (1) Domom socijalne skrbi upravlja upravno vijee. (2) Upravno vijee ine tri predstavnika osnivaa, jedan predstavnik radnika zaposlen u domu i jedan korisnik doma socijalne skrbi ili njegov roditelj ili skrbnik. lanak 158. Predstavnici osnivaa u upravnom vijeu doma kojem je osniva Republika Hrvatska ili jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave moraju imati najmanje zavren preddiplomski ili diplomski studij i radno iskustvo na poslovima u djelatnosti socijalne skrbi, iznimno u drugoj drutvenoj djelatnosti ili srodnoj djelatnosti. lanak 159.

(1) lanove upravnog vijea, predstavnike osnivaa i korisnika, imenuje osniva na mandat od etiri godine. (2) lana upravnog vijea, predstavnika korisnika, predlau korisnici doma socijalne skrbi na skupu korisnika. (3) lana upravnog vijea, predstavnika radnika zaposlenih u domu socijalne skrbi, na mandat od 4 godine imenuje radniko vijee, a ako ono nije utemeljeno, predstavnika radnika imenuju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, sukladno posebnom propisu. (4) Predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog vijea biraju lanovi upravnog vijea izmeu predstavnika osnivaa. (5) Ako dom socijalne skrbi osniva Republika Hrvatska s dva ili vie drugih osnivaa, broj predstavnika osnivaa doma odreuje se aktom o osnivanju, odnosno statutom doma.

lanak 160.

(1) Djelokrug rada upravnog vijea te druga pitanja rada upravnog vijea osniva utvruje aktom o osnivanju, odnosno statutom doma u skladu sa zakonom. (2) Upravno vijee donosi Poslovnik o radu kojim se ureuje nain rada i donoenja odluka, a odluke veinom glasova ukupnog broja lanova. (3) lan upravnog vijea moe biti razrijeen i prije isteka mandata.

56

(4) Odluku o razrjeenju lana upravnog vijea, predstavnika osnivaa i predstavnika korisnika doma socijalne skrbi kojemu je osniva Republika Hrvatska donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (5) Odlukom o razrjeenju lana upravnog vijea, predstavnika osnivaa i predstavnika korisnika na prijedlog korisnika, imenuje se novi lan upravnog vijea kojemu mandat traje do isteka mandata razrijeenog lana upravnog vijea. (6) Naknadu za rad lanova upravnog vijea doma socijalne skrbi utvruje osniva, ako za tu namjenu dom ima osigurana sredstva. Ravnatelj doma socijalne skrbi lanak 161. (1) Ravnatelj organizira i vodi poslovanje i struni rad doma socijalne skrbi, predstavlja i zastupa dom i odgovoran je za zakonitost rada. (2) Ovlasti ravnatelja doma socijalne skrbi utvrene su zakonom, aktom o osnivanju i statutom doma. (3) Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osniva Republika Hrvatska, na temelju javnog natjeaja imenuje upravno vijee doma, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za poslove socijalne skrbi. (4) Mandat ravnatelja traje etiri godine, a ista osoba moe biti ponovno imenovana za ravnatelja. lanak 162.

(1) Za ravnatelja doma socijalne skrbi moe biti imenovana osoba koja ispunjava sljedee uvjete: - zavren diplomski ili poslijediplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanistikih ili drugih drutvenih znanosti, - najmanje pet godina radnog staa, od toga najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili u drutvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, - i da ne postoji zapreka iz lanka 229. ovoga Zakona. (2) Iznimno, ako se na javni natjeaj nije javio ni jedan kandidat koji ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka, za ravnatelja doma socijalne skrbi moe biti imenovana osoba koja ima zavren odgovarajui preddiplomski studij i ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga lanka.
57

(3) Ravnatelj doma socijalne skrbi kojem je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osim uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka mora imati i hrvatsko dravljanstvo. (4) Kandidat za ravnatelja doma iji je osniva Republika Hrvatska, a koji je lan upravnog vijea, ne moe sudjelovati u raspravi i donoenju odluke o prijedlogu da se njega imenuje za ravnatelja doma socijalne skrbi. lanak 163. (1) Osoba imenovana za ravnatelja doma sklapa s upravnim vijeem ugovor o radu u punom radnom vremenu, na vrijeme od etiri godine. (2) Ako je osoba imenovana za ravnatelja doma socijalne skrbi iji je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, u kojemu je imala ugovor o radu na neodreeno vrijeme za druge poslove, prava i obveze iz ugovora o radu e, na njegov zahtjev, mirovati najdulje do isteka drugog mandata. (3) Osoba iz stavka 2. ovoga lanka ima pravo vratiti se na poslove koje je prethodno radila, ako se na te poslove vrati danom prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos. (4) Osobu imenovanu za ravnatelja, do povratka na poslove koje je prethodno radila, zamjenjuje osoba s kojom se sklapa ugovor o radu na odreeno vrijeme.

lanak 164. (1) Ravnatelj doma socijalne skrbi odreuje strunog radnika koji e ga mijenjati u sluaju privremene sprijeenosti u obavljanju ravnateljskih poslova. (2) Osoba koja mijenja ravnatelja ima prava i dunost obavljati poslove ravnatelja ije se izvrenje ne moe odgaati.

lanak 165.

(1) Upravno vijee duno je razrijeiti ravnatelja doma socijalne skrbi i prije isteka mandata za koji je izabran ako: - ravnatelj to osobno zahtijeva, - nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
58

- je nastupila zapreka iz lanka 229. Zakona, - ravnatelj bez opravdanog razloga ne provodi program rada doma koji je donijelo upravno vijee, - ravnatelj u svojem radu kri propise i ope akte doma ili neopravdano ne izvrava odluke upravnog vijea ili postupa u suprotnosti s njima, - ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi domu veu tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u obavljanju djelatnosti, - je nalazom inspekcije ustanovljena tea povreda propisa i opih akata doma ili su utvrene vee nepravilnost u radu ravnatelja. (2) Upravno vijee mora prije donoenja odluke o razrjeenju obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrjeenje i dati mu mogunost da se o njima pisano izjasni.

Vritelj dunosti ravnatelja doma socijalne skrbi lanak 166. (1) U sluaju razrjeenja ravnatelja prije isteka mandata ili u sluaju da se na natjeaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidate ne bude izabran, do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natjeaja imenovat e se vritelj dunosti, najdue do godinu dana. (2) Osoba imenovana za vritelja dunosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz lanka 162. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona. Predstojnik podrunice doma socijalne skrbi lanak 167. (1) Podrunicu doma socijalne skrbi vodi predstojnik. (2) Predstojnik podrunice ima ovlasti u skladu s djelatnou podrunice koja je odreena rjeenjem o osnivanju i statutom, a uvjeti za predstojnika utvruju se opim aktom doma. (3) Predstojnika podrunice doma kojem je osniva Republika Hrvatska ili jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave i Grad Zagreb, imenuje i razrjeava ravnatelj doma uz suglasnost upravnog vijea izmeu zaposlenih radnika doma na mandat od etiri godine. (4) Ako po isteku mandata predstojnik podrunice ne bude ponovno imenovan, dom mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za poslove za koje ispunjava uvjete.
59

Struno vijee doma socijalne skrbi lanak 168. (1) Dom socijalne skrbi ima struno vijee kojeg ine svi struni radnici doma. (2) Struno vijee donosi Poslovnik kojim se ureuje nain izbora predsjednika i zamjenika predsjednika te nain rada i donoenje odluka. Poslovnikom se moe odrediti ui sastav strunog vijea, postupak izbora ueg sastava strunog vijea pri emu je potrebno osigurati zastupljenost svih struka koje pruaju usluge korisnicima doma. (3) Struno vijee raspravlja i daje ravnatelju i upravnom vijeu doma miljenja i prijedloge o: - strunim pitanjima koja se odnose na djelatnost doma, - ustroju doma i podrunice, - utvrivanju programa strunog rada doma, - potrebi strunog usavravanja strunih radnika. (4) Predsjednik strunog vijea duan je sudjelovati u radu Upravnog vijea bez prava glasa kada se raspravlja o poslovima iz stavka 3. ovoga lanka. Statut doma socijalne skrbi lanak 169. (1) Statutom doma ureuje se djelatnost, ustroj, tijela doma, djelokrug i nain njihova rada te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti i poslovanje doma. (2) Statut doma donosi upravno vijee uz suglasnost osnivaa. Evidencija i dokumentacija lanak 170. (1) Dom socijalne skrbi duan je na propisani nain voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima vanim za rad doma i o tome dostavljati izvjee ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi i jedinici podrune (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu na ijem podruju djeluje (2) Pravilnik o voenju evidencije i dokumentacije doma socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje pruaju socijalne usluge, te nain i rokove za dostavu izvjea iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

60

Zbrinjavanje korisnika u sluaju prestanka rada doma socijalne skrbi lanak 171. (1) Osniva doma socijalne skrbi duan je najmanje 3 mjeseci prije donoenja odluke o prestanku rada doma o tome izvijestiti ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi i korisnike, odnosno njihove zakonske zastupnike. (2) Prije prestanka rada doma socijalne skrbi korisniku smjetenom temeljem ugovora osniva doma duan je osigurati drugi smjetaj, a korisniku smjetenom temeljem rjeenja centra za socijalnu skrb drugi smjetaj duan je osigurati centar za socijalnu skrb. (3) Ako prije prestanka rada doma socijalne skrbi osniva nije osigurao smjetaj svim korisnicima smjetenim temeljem ugovora, mjesno nadleni centar za socijalnu skrb duan je korisniku pruiti pomo radi pronalaska smjetaja kod drugog pruatelja usluga ili mu ponuditi druge usluge u vlastitom domu ili u obitelji.

lanak 172.

(1) Dom socijalne skrbi kojemu je rjeenjem inspektora zabranjen rad duan je izvijestiti korisnike o prestanku rada te potrebi pronalaska drugog odgovarajueg smjetaja. (2) Inspektor koji je donio rjeenje o zabrani rada doma duan je obavijestiti centar za socijalnu skrb nadlean prema prebivalitu korisnika. Centar za socijalnu skrb duan je korisniku pruiti pomo radi pronalaska smjetaja kod drugog pruatelja usluga ili mu ponuditi druge usluge u vlastitom domu ili u obitelji. (3) Dom kojemu je zabranjen rad ne smije nastaviti s pruanjem usluga korisniku koji odbije smjetaj kod drugog ovlatenog pruatelja usluga.

lanak 173. U sluaj prestanka obavljanja djelatnosti smjetaja korisnika kod drugih pravnih osoba iz lanka 184. ovoga Zakona na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanaka 171. i 172. ovoga Zakona.

Programi odgoja i obrazovanja u domu socijalne skrbi lanak 174.

61

(1) U domovima socijalne skrbi kojima je osniva Republika Hrvatska, moe se provoditi program osnovnog i srednjokolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadlean za obrazovanje. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi i ministarstvo nadleno za obrazovanje sporazumno ureuju poslove od zajednikog interesa za pruanje usluga obrazovanja u domovima socijalne skrbi.

Centar za pruanje usluga u zajednici lanak 175.

(1) Centar za pruanje usluga u zajednici je javna ustanova koja se osniva se za pruanje podrke korisnicima i pruateljima izvaninstitucijskih oblika smjetaja, pruanje usluga boravka, usluga smjetaja, usluge psihosocijalne podrke, usluge pomoi u kui, usluge pomoi pri ukljuivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija) i usluge organiziranog stanovanja. (2) Centar za pruanje usluga u zajednici osniva Republika Hrvatska rjeenjem ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi, a osnivaka prava vri ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (3) Jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave te vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna ili fizika osoba mogu osnovati centar za pruanje usluga u zajednici pod uvjetima i na nain propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom. lanak 176. Odredbe lanka 151. do 174. ovoga Zakona na odgovarajui nain se primjenjuju na centar za pruanje usluga u zajednici. Centar za pomo u kui lanak 177.

(1) Centar za pomo u kui je ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pruanje svih ili pojedinih usluga pomoi u kui iz lanka 97. ovoga Zakona. (2) Centar za pomo u kui mogu osnovati jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna i fizika osoba.

62

(3) Uvjeti prostora, opreme i radnika centra za pomo u kui pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. lanak 178. (1) Rjeenje o ispunjavanju uvjeta za pruanje usluge pomoi u kui (licenca) koju prua centar za pomo u kui donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva. (2) Centar za pomo u kui moe poeti s radom po pribavljenom rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, nakon upisa u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi.

Ravnatelj centra za pomo u kui lanak 179.

(1) Centrom za pomo u kui upravlja i vodi ga ravnatelj. (2) Za ravnatelja centra za pomo u kui kojeg je osniva jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb moe biti imenovana osoba koja je hrvatski dravljanin, koja ima najmanje srednju strunu spremu te da ne postoji zapreka iz lanka 229. ovoga Zakona. (3) Uvjeti za postupak imenovanja i razrjeenja te ovlasti ravnatelja centra za pomo u kui poblie se utvruju aktom o osnivanju i statutom centra u skladu s ovim Zakonom.

Statut centra za pomo u kui lanak 180.

(1) Centar za pomo u kui ima statut kojim se ureuje ustroj centra, tijela i njihova nadlenost te druga pitanja od znaenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja centra. (2) Statut centra za pomo u kui, uz prethodnu suglasnost osnivaa, donosi ravnatelj. Evidencija i dokumentacija lanak 181.

63

(1) Centar za pomo u kui duan je na propisani nain voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima vanim za rad centra i o tome dostaviti izvjee ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi i jedinici podrune ( regionalne ) samouprave. (2) Nain voenja evidencije i dokumentacije te nain i rokove za dostavu izvjea iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

lanak 182.

(1) Ako usluge pomoi u kui iz lanka 97. ovoga Zakona prua dom socijalne skrbi kao dio djelatnosti, nije duan osnovati centar za pomo u kui. (2) Jedinica lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovako drutvo, udruga i druga domaa i strana pravna osoba mogu pruati usluge pomoi u kui pod uvjetima i na nain ureen ovim Zakonom i pravilnikom iz lanka 177. stavka 3. ovoga Zakona, bez osnivanja centra za pomo u kui. (3) Rjeenje o ispunjavanju uvjeta za pruanje usluge pomoi u kui pravnih osoba iz stavka 2. ovoga lanka donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. lanak 183. O albi izjavljenoj protiv rjeenja iz lanka 178. st.1.i lanka182. stavka 3. rjeava ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.

Udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba koja prua socijalne usluge lanak 184. Udruga iji je cilj skrb o socijalno osjetljivim skupinama, vjerska zajednica, trgovako drutvo i druga domaa i strana pravna osoba moe pored obavljanja svoje djelatnosti za koju je upisana u sudski registar ili kod drugog nadlenog tijela u skladu s posebnim zakonima, pruati socijalne usluge u zasebnoj organizacijskoj jedinici na nain propisan ovim Zakonom.

lanak 185.

(1) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz lanka 184. ovoga Zakona u kojoj se pruaju socijalne usluge za vie od 20 korisnika mora imati voditelja koji vodi poslovanje i odgovoran je za zakonitost rada, a odgovara i za struni rad ako pravna osoba prua usluge strunog rada.

64

(2) Voditelj iz stavka 1. ovoga lanka mora ispunjavati uvjete iz lanka 162. ovoga Zakona, osim ako prua samo usluge pomoi u kui. (3) Organizacijska jedinica u pravnoj osobi iz stavka 1. ovog lanka u kojoj najmanje 5 strunih radnika prua socijalne usluge mora imati struno vijee, a na nain rada, sastav i ovlasti strunog vijea, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 168. ovoga Zakona. Uvjeti za poetak i prestanak rada lanak 186.

(1) Minimalne uvjete za poetak pruanja socijalnih usluga za pravne osobe iz lanka 184. ovoga Zakona utvruje povjerenstvo koje imenuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, osim za pruanje usluga starijim i nemonim osobama i beskunicima koje utvruje jedinica podrune (regionalne) samouprave, temeljem pravilnika iz lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Rjeenje o ispunjavanju uvjeta za pruanje socijalnih usluga (licencu) donosi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi, osim za pruanje usluga starijim i nemonim osobama i beskunicima za koje rjeenje donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. (3) Protiv rjeenja ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim upravnim sudom. (4) O albi protiv rjeenja jedinice podrune (regionalne) samouprave rjeava ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (5) Pravna osoba iz lanka 184. ovoga Zakona moe poeti s pruanjem usluga po pribavljenom rjeenju iz stavka 2. ovoga lanka i upisa u evidenciju iz lanka 188. stavka 1. ovoga Zakona. lanak 187.

(1) Pravna osoba iz lanka 184. ovoga Zakona prestaje s pruanjem socijalnih usluga kada donese odluku o prestanku pruanja socijalnih usluga ili joj rjeenjem nadlenog inspektora bude zabranjeno pruanje socijalnih usluga. (2) Pravna osoba duna je izvijestiti nadleno tijelo iz lanka 186. stavka 2. ovoga Zakona o odluci o prestanku pruanja usluga sukladno stavku 1. ovoga lanka najmanje 30 dana prije prestanka pruanja usluga. Nadleno tijelo donosi rjeenje o prestanku pruanja usluga. lanak 188.

65

(1) Pravna osoba iz lanka 184. ovoga Zakona upisuje se u evidenciju koju vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (2) Sadraj evidencije iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

Evidencija i dokumentacija lanak 189. Pravna osoba iz lanka 184. ovoga Zakona duna je voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima socijalnih usluga na nain koji pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Pruanje socijalnih usluga kao profesionalne djelatnosti lanak 190. (1) Socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost fizika osoba prua u obiteljskom domu, savjetovalitu i kao uslugu pomoi u kui pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Minimalne uvjete za poetak pruanja socijalnih usluga kao profesionalne djelatnosti u socijalnoj skrbi pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (3) Fizika osoba iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u evidenciju fizikih osoba k oje profesionalno pruaju socijalne usluge koju vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (4) Sadraj i nain voenja evidencije iz stavka 3. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Uvjeti za poetak pruanja usluga lanak 191. (1) Ispunjavanje uvjeta za poetak pruanja socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti utvruje povjerenstvo koje imenuje jedinica podrune (regionalne) samouprave, temeljem pravilnika iz lanka 190. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Rjeenje o ispunjavanju uvjeta za pruanje socijalne usluge (licenca) donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave. (3) O albi protiv rjeenja jedinice podrune (regionalne) samouprave odluuje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.

66

(4) Fizika osoba iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona moe poeti s pruanjem usluga po pribavljenom rjeenju iz stavka 2. ovoga lanka i nakon upisa u evidenciju iz lanka 188. stavka 1. ovoga Zakona. (5) Fizika osoba iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona duna je o poetku, nainu i djelokrugu rada izvijestiti centar za socijalnu skrb na ijem podruju djeluje. (6) Fizika osoba u svom nazivu istie ime i prezime, OIB, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti. Evidencija i dokumentacija lanak 192.

(1) Fizika osoba duna je na propisani nain voditi evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima vanim za rad. (2) Nain voenja evidencije i dokumentacije fizikih osoba koje pruaju socijalne usluge pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi.

Prestanak pruanja socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti lanak 193. Pruanje socijalne usluga kao profesionalne djelatnosti fizikoj osobi prestaje: 1. odjavom, 2. po sili zakona i 3. rjeenjem inspektora socijalne skrbi. lanak 194. (1) Pruanje socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti prestaje odjavom kada fizika osoba vie ne eli obavljati djelatnost. (2) Jedinice podrune (regionalne) samouprave rjeenjem utvruje prestanak pruanja socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti. lanak 195. (1) Pruanje socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti prestaje po sili zakona ako osoba: 1. umre, 2. pravomonom sudskom odlukom bude liena poslovne sposobnosti,

67

3. zasnuje radni odnos, 4. nastupi zapreka iz lanka 229. ovoga Zakona, 5. izgubi zdravstvenu sposobnost, 6. vie ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. (2) Jedinica podrune (regionalne) samouprave rjeenjem utvruje prestanak pruanja socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti. lanak 196. Pruanje socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti fizikoj osobi prestaje rjeenjem nadlenog inspektora kojim se fizikoj osobi zabranjuje rad. Privremena obustava rada lanak 197. (1) Osoba koja prua socijalne usluge kao profesionalnu djelatnost moe privremeno obustaviti rad zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga. (2) O privremenoj obustavi rada osoba duna je izvijestiti jedinicu podrune (regionalne) samouprave te centar za socijalnu skrb na ijem podruju prua socijalne usluge. (3) U sluaju privremene obustave pruanja usluga obiteljskog doma predstavnik obiteljskog doma duan je, u suradnji s korisnikom, lanovima obitelji i centrom za socijalnu skrb nadlenim prema prebivalitu korisnika, osigurati privremeni smjetaj ili boravak zateenim korisnicima kod drugog pruatelja socijalnih usluga za odgovarajuu vrstu korisnika. Ostvarivanje prihoda lanak 198. (1) Fizike osobe iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona ostvaruju prihode: 1. izravno naplatom od korisnika, 2. na temelju ugovora s ministarstvom nadlenim za poslove socijalne skrbi za korisnike kojima se pravo na usluge priznaje rjeenjem centra za socijalnu skrb, 3. iz zaklada, fondacija i darovnica. (2) Cijena usluga koje fizike osobe pruaju na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb, odreuje se sukladno pravilniku iz lanka 111. stavka 1. ovoga Zakona.

68

Obiteljski dom lanak 199. (1) Obiteljski dom je oblik pruanja usluge smjetaja ili boravka za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za etvero do desetero djece koji ive ili borave s obitelji pruatelja usluge. (2) Uslugu iz stavka 1. ovoga lanka prua jedan punoljetan lan obitelji - predstavnik obiteljskog doma, koji moe zaposliti i druge radnike ovisno o broju i vrsti korisnika u skladu s propisanim uvjetima. (3) lanovi obitelji mogu sudjelovati u pruanju usluge obiteljskoga doma i bez zasnivanja radnog odnosa, pod uvjetima propisanim pravilnikom iz lanka 190. stavka 2. ovoga Zakona. (4) Usluge obiteljskog doma ne moe pruati samac.

lanak 200. (1) Predstavnik obiteljskoga doma koji preuzima brigu o korisniku mora biti hrvatski dravljanin i imati sposobnosti potrebne za uvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba korisnika. (2) Predstavnik obiteljskog doma mora imati najmanje srednju strunu spremu i zdravstvenu sposobnosti za obavljanje djelatnosti.

lanak 201.

(1) Usluge obiteljskoga doma ne moe pruati osoba koja ima zapreku za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi iz lanka 229. ovoga Zakona. (2) Obitelj u kojoj su poremeeni obiteljski odnosi, kao i obitelj u kojoj bi zbog bolesti lana obitelji bilo ugroeno zdravlje ili drugi interesi korisnika prema miljenju centra za socijalnu skrb, ne moe pruati usluge obiteljskoga doma. (3) Usluge obiteljskog doma ne moe pruati osoba iz obitelji u kojoj je lan obitelji pravomono osuen za kaznena djela iz lanka 229. ovoga Zakona. Savjetovalite lanak 202.
69

(1) Fizika osoba u savjetovalitu prua usluge savjetovanja djeci, mladei i odraslim osobama kao strunu pomo radi prevladavanja osobnih potekoa i osnaivanja. (2) Poslove savjetovalita moe profesionalno obavljati fizika osoba ako: - ima diplomski ili poslijediplomski sveuilini studij za obavljanje strunih poslova u djelatnosti socijalne skrbi i edukaciju iz podruja savjetodavnog i/ili terapijskog rada i najmanje 5 godina radnog iskustva na strunim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi, - ima poslovnu sposobnost, - ima radnu sposobnost, - ima poloen struni ispit, - ima odobrenje nadlene komore za samostalan rad u skladu s posebnim zakonom, - nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, - ima odgovarajui prostor i opremu. (3) Poslove savjetovalita ne moe obavljati osoba za koju postoji zapreka iz lanka 229. ovoga Zakona. lanak 203. Vie osoba mogu osnovati zajedniko savjetovalite. Svaki lan zajednikog savjetovalita mora ispunjavati uvjete iz lanka 202. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. lanak 204. Stranci mogu obavljati poslove savjetovalita prema propisima koji ureuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj ako, pored uvjeta iz lanka 202. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, ispunjavaju uvjet znanja hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nunu komunikaciju s korisnikom usluge savjetovanja. lanak 205. Fizika osoba koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost duna je u obavljanju poslova savjetovanja primjenjivati metode strunog rada, potivati osobnost korisnika, njegovo dostojanstvo i nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota i uvati profesionalnu tajnu. Usluge pomoi u kui lanak 206.
70

(1) Fizika osoba moe pruati usluge pomoi u kui korisnika, propisanih lankom 97. ovoga Zakona, najvie 40 sati tjedno. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka mora imati najmanje srednju strunu spremu. Udomiteljstvo lanak 207.

(1) Udomiteljstvo je oblik pruanja socijalnih usluga kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smjetaj u udomiteljskoj obitelji. (2) Uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, nain obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom, ureuju se posebnim zakonom. Olakice pruateljima socijalnih usluga lanak 208. Ustanove socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pruaju socijalne usluge te fizike osobe koje profesionalno obavljaju djelatnost socijalne skrbi izjednaene su s kuanstvima u plaanju cijene po povlatenim uvjetima za koritenja vodoopskrbe i odvodnje i drugih komunalnih usluga te plaanje naknade za RTV pristojbu. Presumpcija pruanja socijalnih usluga lanak 209. (1) Ako jedan ili vie lanova kuanstva sklope vie od tri ugovora o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, a uzdravanim osobama pruaju usluge stanovanja, prehrane, njege i brige o zdravlju te zadovoljavanje ostalih osnovnih ivotnih potreba, u svome stambenom ili poslovnom prostoru osobno, putem tree osobe ili zaposlenih radnika kod fizike osobe ili radnika zaposlenih u pravnoj osobi koja je u vlasnitvu davatelja uzdravanja i/ili lanova njegovog kuanstva, u smislu ovoga Zakona smatrat e se da se radi o nezakonitom pruanju usluga smjetaja u djelatnosti socijalne skrbi. (2) U sluaju da pruatelj usluga iz stavka 1. ovoga lanka eli nastaviti s pruanjem usluga, duan je pribaviti rjeenje o ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno odredbama ovoga Zakona. X. MREA SOCIJALNIH USLUGA I SOCIJALNO PLANIRANJE lanak 210.

71

(1) Mreom socijalnih usluga odreuju se potreban broj i vrsta socijalnih usluga za podruje Republike Hrvatske odnosno jedinice podrune (regionalne) samouprave. (2) Mreu socijalnih usluga donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (3) Djelatnost socijalne skrbi moe se obavljati u mrei i izvan mree socijalnih usluga. (4) Socijalne usluge izvan mree obavljaju pravne i fizike osobe koje su pribavile rjeenje o ispunjavanju propisanih uvjeta za poetak rada u skladu s ovim Zakonom lanak 211. (1) Jedinica podrune (regionalne) samouprave osniva savjet za socijalnu skrb radi planiranja i razvoja mree socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na svom podruju, (2) Savjet za socijalnu skrb u upaniji osniva se odlukom skuptine jedinice podrune (regionalne) samouprave. (3) Broj lanova savjeta za socijalnu skrb odreuje se odlukom iz stavka 2. ovoga lanka, a ine ga predstavnici jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi, centara za pomo u kui, korisnika, vjerskih zajednica te drugih pravnih i fizikih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz podruja obrazovanja, zdravstva, zapoljavanja, strukovnih komora i udruga te udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi. (4) Savjet za socijalnu skrb predlae socijalni plan skrbi za podruje jedinice podrune (regionalne), a donosi ga predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave. (5) Socijalni plan obuhvaa analizu kapaciteta, dostupnost mree socijalnih usluga i specifine ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u veem riziku od socijalne iskljuenosti. Ugovaranje socijalnih usluga lanak 212. (1) Socijalne usluge se ugovaraju sukladno potrebama u mrei i na temelju rezultata postupka provedenog po javnom pozivu u kojem je omogueno sudjelovanje svim pruateljima usluga koji imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada (licencu). (2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka provodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi na temelju pravilnika koji donosi ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, a kojim se ureuju smjernice za pruanje usluga u mrei, smjernice za uvoenje standarda kvalitete, metodologija za izraun cijene usluga i kriteriji za rangiranje ponuda. lanak 213.

72

(1) Pruatelju usluge koji je zadovoljio kriterije iz stavka 2. lanka 212. ovoga Zakona u postupku iz stavka 1. lanka 212. ovoga lanka izdaje se javna isprava. (2) Oblik i sadraj javne isprave pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. XI. ZBIRKE PODATAKA lanak 214. (1) Za prikupljanje, obradu, pohranjivanje, posredovanje i koritenje podataka koje sadre zbirke podataka te za zatitu informacijske privatnosti pojedinca primjenjuju se odredbe propisa o zatiti osobnih podataka, ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (2) Podaci u sustavu socijalne skrbi vode se i u elektronskom obliku sukladno Zakonu o zatiti osobnih podataka. lanak 215.

(1) Za potrebe obavljanja djelatnosti socijalne skrbi odreene zakonom, za planiranje, praenje stanja te za znanstvenoistraivake i statistike svrhe na podruju socijalne skrbi vode se zbirke podataka koje obuhvaaju cjelokupni nacionalni sustav socijalne skrbi. (2) Zbirke podataka sadre podatke o: - pravima u sustavu socijalne skrbi i oblicima socijalne pomoi (novane naknade, potpore i drugi oblici materijalne pomoi), - socijalnim uslugama, - pruateljima socijalnih usluga, - korisnicima novanih naknada, potpora i drugih materijalnih oblika pomoi te socijalne usluge, - financiranju djelatnosti socijalne skrbi, - obavljanju poslova koje nositeljima djelatnosti nalau drugi propisi. (3) Voditelji zbirke podataka iz stavka 2. ovoga lanka su ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje pruaju socijalne usluge i fizike osobe koje pruaju socijalne usluge kao profesionalne djelatnosti.

lanak 216.

73

(1) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi upravlja, odrava, koristi, osigurava sigurnosne uvjete i nadzor baze podataka i cjelokupnog informacijskog sustava socijalne skrbi te prua informatiku podrku sustavu socijalne skrbi. (2) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi izdaje ovlatenja i odreuje razinu ovlasti za pristup bazi podataka te za unoenje novih i koritenje postojeih podataka. (3) Sadraj zbirki podataka, uvanje, evidenciju i dokumentaciju propisat e pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Podaci o korisniku lanak 217. Zbirke podataka o novanim naknadama i socijalnim uslugama sadre sljedee podatke o korisniku: ime i prezime, podatke o roenju, spol, OIB, dravljanstvo, podatke o dozvoli boravka za stranca, podatke o prebivalitu, podatke koji se odnose na obiteljske odnose (broj lanova obitelji, tip obitelji, odnos prema podnositelju), podatke o kuanstvu, o statusu (podatke o kolovanju, zaposlenjima, umirovljenju i slino), o naobrazbi, o zdravstvenom stanju i invalidnosti, podatke o plaama i drugim dohocima i primanjima, podatke o imovini, podatke o socijalnim problemima i potekoama pojedinaca, obitelji i skupina stanovnitva i podatke o oslobaanju od plaanja usluga. lanak 218. Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi osigurat e uvjete za informatiku razmjenu podataka s drugim korisnicima u skladu s odredbama Zakona o zatiti osobnih podataka i drugim propisima.

XII. STRUNI RADNICI, STRUNO USAVRAVANJE I NAPREDOVANJE Struni radnici centra za socijalnu skrb lanak 219.

(1) Strune poslove u centru za socijalnu skrb obavljaju socijalni radnik, pravnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator s poloenim strunim ispitom. (2) Strune poslove u centru za socijalnu skrb iznimno obavljaju i drugi struni radnici odgovarajueg obrazovanja i akademskog zvanja ovisno o djelatnosti centra za socijalnu skrb. Struni radnici doma i drugih pruatelja socijalnih usluga
74

lanak 220.

(1) Strune poslove u domu socijalne skrbi i kod drugih pruatelja socijalnih usluga obavljaju socijalni radnik,psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator, logoped, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, kineziterapeut i odgajatelj, s poloenim strunim ispitom. (2) Strune poslove u domu socijalne skrbi i kod drugih pruatelja socijalnih usluga mogu obavljati i drugi struni radnici odgovarajueg obrazovanja i akademskog zvanja, ovisno o djelatnosti doma socijalne skrbi ili drugog pruatelja socijalnih usluga. Iskaznica strunog radnika lanak 221.

(1) Struni radnici imaju iskaznicu kojom dokazuju svojstvo slubene osobe, identitet i ovlasti. (2) Sadraj i oblik iskaznice propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Profesionalnost u radu lanak 222. (1) Struni radnici poslove obavljaju sukladno pravilima struke, uz potivanje osobnosti korisnika, dostojanstva i nepovredivost njegova osobnog i obiteljskog ivota. (2) Struni radnici duni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to saznaju o osobnom i obiteljskom ivotu korisnika. (3) uvanje profesionalne tajne obvezuje i druge radnike ustanova socijalne skrbi i drugih pruatelja usluga. (4) Povreda uvanja profesionalne tajne tea je povreda obveza iz radnog odnosa.

Osposobljavanje strunih radnika za samostalan rad lanak 223. (1) Nakon zavrenog obrazovanja struni radnici duni su se osposobiti za samostalan rad za zanimanje za koje su se kolovali tijekom pripravnikog staa.

75

(2) Pripravniki sta iz stavka 1. ovoga lanka traje 12 mjeseci. (3) Ugovor o radu sklapa se s pripravnikom na odreeno vrijeme. (4) Pripravniki sta moe se provoditi i kao struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad), a ugovor o strunom osposobljavanju za rad sklapa se u pisanom obliku. (5) Iznimno, odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka ne primjenjuju se na zdravstvene i druge strune radnike koji u djelatnosti socijalne skrbi obavljaju poslove ureene posebnim propisima. lanak 224. (1) Nakon isteka pripravnikog staa pripravnici stjeu pravo polaganja strunog ispita pred ispitnim povjerenstvom ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. (2) Uvjerenje o poloenom strunom ispitu izdaje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (3) Sadraj i nain provoenja pripravnikog staa u djelatnosti socijalne skrbi, uvjete koje moraju ispunjavati ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i fizike osobe koje profesionalno obavljaju poslove socijalne skrbi za provoenje pripravnikog staa, sadraj, program i nain polaganja strunoga ispita, sadraj i izgled uvjerenja o poloenome strunom ispitu, propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. (4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka ne primjenjuju se na zdravstvene i druge strune radnike u djelatnosti socijalne skrbi za koje su pitanja iz ovih odredbi ureena propisima ministarstva nadlenog za njihove poslove. lanak 225.

(1) Na strunog radnika koji u vrijeme zasnivanja radnog odnosa u djelatnosti socijalne skrbi ima odgovarajue radno iskustvo na poslovima odreenog stupnja obrazovanja i odgovarajue struke odreeno za pripravniki sta ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na pripravniki sta, ali mora u roku od godine dana od prijema u radni odnos poloiti struni ispit. (2) Struni radnik koji je poloio struni ispit u odgovarajuoj strunoj spremi u drugoj djelatnosti, primit e se na rad u ustanovu socijalne skrbi ili kod drugog pruatelja socijalne usluge bez obveze polaganja strunog ispita. (3) Nije duan polagati struni ispit struni radnik koji ima znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz podruja drutvenih, odgojnih i medicinskih znanosti u onim poljima,
76

odnosno granama koje imaju dodirne toke s djelatnou socijalne skrbi, ili poloen pravosudni ispit ili dravni struni ispit u skladu s propisima o dravnim slubenicima, odnosno koji ima vie od 30 godina radnog staa u struci.

Struno usavravanje lanak 226. (1) Struni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo i dunost trajno se struno osposobljavati i usavravati. (2) Pod trajnim strunim osposobljavanjem i usavravanjem podrazumijeva se pojedinano i organizirano usavravanje u struci u podruju socijalnog rada, prava, socijalne pedagogije, psihologije, logopedije, edukacijske rehabilitacije, radne terapije, odgoja, informacijskokomunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, socijalne politike i drugih podruja vanih za uinkovito i kvalitetno obavljanje poslova u socijalnoj skrbi. (3) Godinji program strunog usavravanja strunih radnika u djelatnosti socijalnoj skrbi donosi ministarstvo nadlean za poslove socijalne skrbi najkasnije do rujna tekue godine za iduu godinu. lanak 227. (1) Struni radnici u djelatnosti socijalne skrbi mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju i stei zvanje mentora i savjetnika. (2) Razine, odgovarajua zvanja, uvjete i nain napredovanja pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. lanak 228. (1) Struni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo na superviziju. (2) Supervizija je proces uenja i razvoja i metoda podrke strunim radnicima koji im omoguava usvajanje novih znanja, razvijanje vjetina, usvajanje profesionalnih i osobnih spoznaja kroz osobno iskustvo strunog rada, u cilju poboljanja kvalitete rada s korisnicima. (3) Superviziju mogu obavljati licencirani supervizori. Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi lanak 229.

77

(1) Ne moe se primiti u radni odnos radnik u djelatnosti socijalne skrbi niti poslove u djelatnosti socijalne skrbi moe obavljati osoba: - koja je pravomono osuena za neko od kaznenih dijela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv asti i ugleda, protiv spolne slobode, kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanje djeteta, kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei, protiv slubene dunosti, protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom i za kaznena djela protiv Republike Hrvatske iz Kaznenog zakona, - koja je pravomono osuena za neko od kaznenih dijela protiv ivota i tijela, protiv osobne slobode, protiv privatnosti, protiv asti i ugleda, protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv imovine, kaznenih djela krivotvorenja, protiv slubene dunosti, protiv gospodarstva, protiv Republike Hrvatske, protiv strane drave ili meunarodne organizacije iz Kaznenog zakona, - prema kojoj je pravomono izreena prekrajno pravna sankcija za nasilje u obitelji, - te protiv koje se vodi postupak pred nadlenim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskoritavanje djeteta. (2) Odredba stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne primjenjuje se na osobu kod koje je nastupila rehabilitacija. (3) Poslodavac je duan po slubenoj dunosti pribaviti dokaz da osoba iz stavka 1. ovoga lanka nije osuena za kaznena djela ili za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka, te da se protiv nje pred nadlenim sudom ne vodi postupak iz stavka 1. podstavka 4. ovoga lanka.

lanak 230.

(1) Radnik u djelatnosti socijalne skrbi ini teu povredu obveza iz radnog odnosa ako on ili njegov brani drug i dijete s korisnikom socijalne skrbi sklopi ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju dok traje njegov radni odnos u djelatnosti. (2) Struni radnik centra za socijalnu skrb, njegov brani drug i dijete koji prua socijalne usluge korisnicima socijalne skrbi u obiteljskom domu, kao osniva ustanove socijalne skrbi ili ima udio u trgovakom drutvu koje prua socijalne usluge, socijalne usluge ne moe pruati na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb. (3) Struni radnik centra za socijalnu skrb, njegov brani drug i dijete ne mogu biti udomitelji osim u sluaju srodnikog udomiteljstva.

XIII. NADZOR
78

lanak 231. (1) Nadzor nad radom centra za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi, centra za pomo i njegu, centra za pruanje usluga u zajednici, vjerske zajednice, udruge i drugog pruatelja usluga u djelatnosti socijalne skrbi obuhvaa: - unutarnji nadzor, - inspekcijski nadzor, - upravni nadzor. (2) Inspekcijski nadzor provode socijalni inspektori, a upravni nadzor upravni inspektori i drugi ovlateni dravni slubenici. (3) Nadzor koji se odnosi na struni rad zdravstvenih radnika u djelatnosti socijalne skrbi provode nadlene komore, a sanitarni nadzor u dijelu koji se odnosi na zatitu zdravlja na podruju ispravnosti i kvalitete prehrane te higijene prostora i opreme u kojem se pruaju socijalne usluge provodi sanitarna inspekcija. (4) Nadzor nad pruanjem usluga obrazovanja u domovima socijalne skrbi provodi prosvjetna inspekcija. Unutarnji nadzor lanak 232. (1) Ustanova socijalne skrbi provodi unutarnji nadzor nad zakonitou rada, strunim radom i kvalitetom pruanja socijalnih usluga. (2) Vjerska zajednica i udruga koja obavlja djelatnost socijalne skrbi provodi unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih jedinica i radnika koje pruaju socijalne usluge. (3) Ustanova socijalne skrbi te vjerska zajednica i udruga koja prua socijalne usluge za najvie 50 korisnika nije duna provoditi unutarnji nadzor. (4) Centar za socijalnu skrb koji zapoljava do 10 radnika nije duan provoditi unutarnji nadzor. lanak 233. (1) Unutarnji nadzor provodi se na temelju opeg akta ustanove, odnosno vjerske zajednice i udruge koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i godinjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora. (2) Opim aktom iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se nain obavljanja unutarnjeg nadzora. (3) Godinji plan i program provedbe unutarnjeg nadzora ustanova socijalne skrbi, vjerska zajednica i udruga koja obavlja djelatnost socijalne skrbi duna je izraditi najkasnije do 31. prosinca tekue godine za sljedeu godinu.
79

Inspekcijski nadzor lanak 234. (1) Inspekcijski nadzor provodi se nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih i pojedinanih akata, kao i nadzor nad strunim radom doma socijalne skrbi, centra za podrku u zajednici, centra za pomo i njegu te druge pravne ili fizike osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. (2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga lanka provode vii inspektori i inspektori. (3) Poslove nadzora nad strunim radom, pored osoba iz stavka 2. ovoga lanka, mogu provoditi i strukovne komore na temelju posebnih propisa. (4) Nain provoenja inspekcijskog nadzora i njegov sadraj propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Uvjeti za obavljanje poslova inspektora lanak 235. (1) Poslove inspektora moe obavljati osoba koja, pored zakonom utvrenih uvjeta za prijam u dravnu slubu, ima zavreni preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani prediplomski i diplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije, poloen dravni struni ispit i najmanje etiri godina radnog iskustva na odgovarajuim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi. (2) Poslove viega inspektora moe obavljati osoba koja, pored zakonom utvrenih uvjeta za prijam u dravnu slubu, ima zavreni preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani prediplomski i diplomski studij sveuilini diplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije, poloen dravni struni ispit i najmanje est godina radnog iskustva na odgovarajuim poslovima u djelatnosti socijalne skrbi. Slubena iskaznica inspektora lanak 236. (1) Vii inspektor i inspektor imaju slubenu iskaznicu kojom dokazuju slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Oblik i sadraj slubene iskaznice te nain izdavanja i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. Vrste inspekcijskog nadzora
80

lanak 237. (1) Inspekcijski nadzor provodi se kao redovni, izvanredni i kontrolni. (2) Redovni inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godinjim planom nadzora koji donosi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi najkasnije do 31. prosinca za narednu godinu. (3) Izvanredni inspekcijski nadzor provodi se povodom zahtjeva drugih dravnih tijela, prigovora pravnih i fizikih osoba ili u sluaju saznanja o nekim vanim injenicama zbog kojih je opravdano provoenje inspekcijskog nadzora. (4) Kontrolni inspekcijski nadzor provodi se radi kontrole izvrenje mjera nareenih rjeenjem inspektora. Ovlasti i nain rada socijalnog inspektora lanak 238. (1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rjeenja i poduzima mjere u okviru prava, dunosti i ovlasti utvrenih ovim Zakonom ili drugim propisom. (2) Nitko ne smije, koristei se slubenim poloajem ili na drugi nain, inspektoru nareivati, sprjeavati ga ili ometati u provedbi nadzora i poduzimanju mjera i radnja za koje je ovlaten. (3) Ako se inspekcijski nadzor provodi na zahtjev tijela i drugih zainteresiranih pravnih ili fizikih osoba, inspektor je duan izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrenom injeninom stanju, te o poduzetim mjerama, osim u sluaju anonimne predstavke. lanak 239. (1) Inspektor koji provodi inspekcijski nadzor ima pravo u svako doba bez prethodne najave i bez doputenja ravnatelja ili druge odgovorne osobe ulaziti u prostorije i prostore ustanove socijalne skrbi i druge pravne i fizike osobe. (2) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo pregledati objekte i druge poslovne i stambene prostore, dokumentaciju, robu i druge stvari zateene kod pruatelja usluga, poslovne spise, sasluati korisnike, radnike i druge osobe koje zatekne, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba (osobna iskaznica, putovnica i sl.), kao i obavljati i druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. (3) Ravnatelj ili druga odgovorna osoba u drugoj pravnoj osobi te fizika osoba koja obavlja poslove socijalne skrbi, mora inspektoru osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju. lanak 240.
81

Inspektor tijekom inspekcijskog nadzora zbog mogueg prikrivanja dokaza ima pravo privremeno izuzeti predmete i izvornu dokumentaciju, uz potvrdu. lanak 241. (1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor je duan postupati tako da ne ugrozi uvanje dravne, vojne ili slubene, odnosno profesionalne tajne. (2) Odgovorne osobe dune su upoznati inspektora s podacima koji se sukladno njihovim opim aktima smatraju tajnom. (3) Inspektor je duan kao slubenu tajnu uvati dokumentaciju i podatke koji su u vezi s inspekcijskim nadzorom kao i identitet podnositelja podneska povodom kojeg je proveden inspekcijski nadzor, ako on to zatrai. lanak 242. (1) U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor je duan: 1. zabraniti provoenje pojedinih mjera i radnji koje su protivne zakonu ili drugom propisu, 2. zabraniti rad domu socijalne skrbi i drugom pruatelju usluga iz lanka 184. ovoga Zakona ako: - vie ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti, - ne postupi po prethodnom rjeenju inspektora kojim se nareuju mjere, - nainom pruanja usluga ugroava zdravlje i sigurnost korisnika. 3. obavijestiti nadlenu komoru kada utvrdi da struni radnik nema odobrenje za samostalan rad od nadlene komore, ako je isto uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, 4. zabraniti pravnoj osobi pruanje socijalnih usluga, ako ih ispunjavanju uvjeta za rad propisanih ovim Zakonom, obavlja bez rjeenja o

5. narediti fizikoj osobi prekid pruanja socijalne usluge ako nije pribavila rjeenje o ispunjavanju uvjeta za rad propisanih ovim Zakonom, 6. narediti otklanjanje utvrenih nepravilnosti u odreenom roku te poduzimati druge mjere za koje je ovlaten ovim Zakonom i drugim propisima, 7. narediti provoenje postupka utvrivanja odgovornosti odgovorne osobe kod pruatelja usluga i zaposlenih radnika. 8.narediti i druge mjere u skladu sa zakonom. (2) O zabrani rada pruateljima usluga iz stavka.1. toka 2. ovoga lanka inspektor je duan izvjestiti nadleno tijelo koje je donijelo rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada. (3) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a nije ovlaten izravno postupati, duan je izvijestiti nadleno tijelo dravne uprave o uoenim nepravilnostima, odnosno povredama propisa te traiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.
82

lanak 243. (1) Ako inspektor utvrdi da se u radu javljaju manje nepravilnosti koji ne utjeu bitno na pruanje usluge, odnosno zakonitost poslovanja, usmeno e upozoriti odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno fiziku osobu koja prua socijalne usluge na nepravilnosti i na njihove posljedice te odrediti rok za uklanjanje istih, a sadraj usmenog upozorenja i rok za otklanjanje nepravilnosti navesti u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru. (2) Ukoliko nepravilnosti iz stavka 1. ovoga lanka ne budu otklonjene u roku, inspektor e rjeenjem narediti mjere u skladu sa zakonom. lanak 244. (1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je duan sastaviti zapisnik. (2) Primjerak zapisnika inspektor uruuje ravnatelju ili drugom ovlatenom zastupniku u pravnoj osobi te fizikoj osobi nad ijim radom se provodi inspekcijski nadzor. lanak 245. (1) U sluaju da postoji neposredna opasnost za zdravlje ili ivot ljudi, kao i u sluaju kada postoji opasnost od unitenja ili prikrivanja dokaza, inspektor e donijeti usmeno rjeenje i odmah narediti njegovo izvrenje. (2) Usmeno rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka mora se unijeti u zapisnik. (3) Inspektor je duan izdati pisani otpravak rjeenja u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. lanak 246. Na postupak provoenja inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku. lanak 247. Protiv rjeenja koje donosi inspektor nije doputena alba ve se protiv tog rjeenja moe pokrenuti upravni spor. lanak 248. (1) Ako inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa uinjen prekraj ili kazneno djelo, uz rjeenje za ije je donoenje ovlaten, duan je s utvrenim injenicama odlunim za poduzimanje mjera podnijeti optuni prijedlog radi pokretanja prekrajnog postupka, odnosno kaznenu prijavu za pokretanje kaznenog postupka. (2) Tijelo kojem je podnesen optuni prijedlog, odnosno kaznena prijava iz stavka 1. ovoga lanka, duno je o ishodu postupka obavijestiti ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.

83

lanak 249. O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi oevidnik, iji sadraj, oblik i nain voenja propisuje pravilnikom ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. lanak 250. Ako se inspektoru prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, inspektor je ovlaten zatraiti pomo slubenika unutarnjih poslova. lanak 251. Inspektor je odgovoran: 1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio duan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekorai svoje zakonske ovlasti, 3. ako ne podnese optuni prijedlog ili kaznenu prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nepravilnostima, odnosno nedostacima. Upravni nadzor lanak 252. (1) Upravni nadzor obuhvaa: - nadzor nad primjenom ovoga Zakona, drugih propisa i opih i pojedinanih akata u postupku priznavanja prava koji odreuju javne ovlasti ili druge poslove centra za socijalnu skrb, - nadzor nad strunim radom centra za socijalnu skrb, - nadzor nad zakonitou rada i odluka u izvravanju poslova socijalne skrbi koje ovaj Zakon daje u nadlenost jedinicama podrune (regionalne) i lokalne samouprave. (2) Poslove nadzora nad strunim radom mogu provoditi i strukovne komore na temelju posebnog zakona. Nain provoenja upravnog nadzora lanak 253. Nain provoenja nadzora nad strunim radom i njegov sadraj te uvjete koje moraju ispunjavati upravni inspektori i drugi ovlateni dravni slubenici pravilnikom propisuje ministar nadlean za poslove socijalne skrbi. lanak 254.

84

(1) Upravni inspektori izrauju zapisnik kojim se utvruje koje su radnje provedene tijekom provoenja upravnog nadzora. (2) Upravni inspektori mogu privremeno izuzeti predmete i izvornu dokumentaciju to se utvruje zapisnikom. lanak 255. (1) Upravni nadzor provodi se kao redovni, izvanredni i kontrolni. (2) Redovni upravni nadzor provodi se u skladu s godinjim planom nadzora koji donosi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi najkasnije do 31. prosinca za narednu godinu. (3) Izvanredni upravni nadzor provodi se povodom zahtjeva drugih dravnih tijela, prigovora pravnih i fizikih osoba ili u sluaju saznanja o nekim vanim injenicama zbog kojih je opravdano provoenje upravnog nadzora. (4) Kontrolni upravni nadzor provodi se radi kontrole izvrenja nareenih mjera. (5) Ako se upravni nadzor provodi na zahtjev tijela i drugih zainteresiranih pravnih ili fizikih osoba, inspektor je duan izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrenom injeninom stanju, te o poduzetim mjerama, osim u sluaju anonimne predstavke. lanak 256. (1) O obavljenom upravnom nadzoru upravni inspektor je duan napisati izvjee koje sadri prikaz utvrenog stanja i mjere koje u odreenom roku centar za socijalnu skrb treba poduzeti radi otklanjanja utvrenih nedostataka. (2) Izvjee o obavljenom upravnom nadzoru upravni inspektor je duan dostaviti centru za socijalnu skrb najkasnije u roku od 30 dana od dana obavljenog nadzora. Ovlatenja i odgovornost upravnog inspektora lanak 257. (1) U obavljanju upravnog nadzora, upravni inspektor ovlaten je: 1. obustaviti od izvrenja statut ili drugi opi akt centra za socijalnu skrb, 2. ponititi ili ukinuti rjeenje centra za socijalnu skrb, 3. neposredno donijeti rjeenje ili poduzeti mjeru nunu za izvrenje zakona ili drugog propisa ili zatite korisnika, ako je to nadleni centar za socijalnu skrb propustio uiniti u roku, 4. narediti provoenje postupka utvrivanja odgovornosti radnika, ravnatelja ili predstojnika podrunice centra za socijalnu skrb, 5. podnijeti prijavu nadlenom tijelu za utvrivanje kaznene ili prekrajne odgovornosti radnika, ravnatelja ili predstojnika podrunice centra za socijalnu skrb,
85

6. narediti i druge mjere u skladu sa zakonom. (2) Protiv rjeenja upravnog inspektora nije doputena alba ali se moe pokrenuti upravni spor. lanak 258. Upravni inspektor je odgovoran: 1. ako pri provedbi upravnog nadzora propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio duan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekorai svoje zakonske ovlasti, 3. ako neosnovano ne podnese optuni prijedlog ili kaznenu prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nepravilnostima, odnosno nedostacima. XIV. POVRAT ISPLAENIH IZNOSA lanak 259.

(1) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi ima pravo na povrat iznosa isplaenih na ime prava na zajamenu minimalnu naknadu i prava na uslugu smjetaja ili boravka, u sluaju: - smrti korisnika, - poinjene tete. (2) Ministarstvo osigurava povrat iznosa iz stavka 1. ovoga lanka upisom zabiljebe trabine na nekretninama korisnika. Zabiljeba lanak 260. (1) Na temelju pravomonog rjeenja o priznavanju prava na zajamenu minimalnu naknadu i uslugu smjetaja ili boravka, ministarstvo ima pravo na zabiljebu trabine u zemljinim knjigama na nekretninama u vlasnitvu odraslog korisnika. (2) Zabiljebom trabine iz stavka 1. ovoga lanka osigurava se naplata isplaenih sreds tava na ime zajamene minimalne naknade i usluge smjetaja ili boravka. (3) Zabiljeba iz stavka 1. ovoga lanka brie se na temelju suglasnosti ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi kada ministarstvo naplati potraivanja na imovini korisnika ili otpie dug.

86

Povrat isplaenih iznosa lanak 261.

(1) Za sluaj smrti korisnika zajamene minimalne naknade ili usluge smjetaja ili boravka, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaivani iznosi iz sredstava dravnog prorauna, Ministarstvo ima pravo na povrat iznosa isplaenih po osnovi priznatog prava od njegovih nasljednika do visine vrijednosti naslijeene imovine. (2) Za sluaj da korisnik zajamene minimalne naknade ili usluge smjetaja ili boravka, kojem su u cijelosti ili dijelom isplaivani iznosi iz sredstava dravnog prorauna, darovanjem otui svoju imovinu, ministarstvo ima pravo od daroprimca na povrat iznosa isplaenih po osnovi priznatog prava. (3) Ministarstvo nee podii tubu radi povrata iznosa iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako bi ostvarivanjem trabine nasljednici i lanovi njegove obitelji te daroprimac i lanovi njegove obitelji ostali bez imovine odnosno prihoda potrebnih za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih ivotnih potreba. (4) Ministarstvo ima pravo na povrat iznosa isplaenih na ime zajamene minimalne naknade i usluge smjetaja ili boravka od osobe koja je po zakonu duna uzdravati korisnika, ako je tijekom ispitnog postupka koji je prethodio donoenju rjeenja o priznavanju tog prava nedvojbeno dokazano da ga te osobe neosnovano ne uzdravaju ili su neopravdano odbile njegovo uzdravanje. (5) Rok zastare trabine u smislu stavka 1. ovog lanka poinje tei od dana pokretanja ostavinskog postupka. (6) Rok zastare trabine u smislu stavka 2. ovog lanka poinje tei od dana saznanja za darovanje.

Naknada tete lanak 262.

Korisnik koji je na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb, ostvario primanje duan je nadoknaditi tetu ako je: - na temelju neistinitih ili netonih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti, odnosno netoni ili je na drugi protupravan nain ostvario primanje na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u veem opsegu nego to mu pripada, - primanje ostvario zbog toga to nije prijavio promjenu koja utjee na gubitak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu.
87

- otuio svoju imovinu, a nije o tome obavijestio centar za socijalnu skrb.

lanak 263. (1) Trabina s naslova naknade tete iz lanka 262. ovoga Zakona odnosi se samo na dospjele trabine, a ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi ima pravo na zateznu kamatu koja tee od iduega dana nakon isteka roka odreenog u pozivu za naknadu tete. (2) Pri utvrivanju prava na naknadu tete primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, ako ovim Zakonom nije to drugaije propisano. lanak 264. (1) Kada se utvrdi da je nastala teta, centar za socijalnu skrb poziva korisnika ili njegove nasljednike da u odreenom roku nadoknade nastalu tetu. (2) Ako teta ne bude nadoknaena u odreenom roku, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi podnosi tubu radi naknade tete putem nadlenog dravnog odvjetnitva na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb.

Nagodba i otpis duga lanak 265.

(1) Centar za socijalnu skrb moe s korisnikom sklopiti nagodbu o nainu i vremenu povrata neosnovano ostvarenog iznosa novane naknade ili troka usluge, uvaavajui njegovo imovno stanje i socijalni poloaj. (2) Centar za socijalnu skrb moe s obveznikom povrata isplaenog iznosa sklopiti nagodbu o nainu i vremenu povrata duga uz mogunost odgode najdue za razdoblje od tri godine. (3) Korisnik je duan centru za socijalnu skrb u skladu s nagodbom iz stavka 2. ovoga lanka prilagati dokaze o izvrenim uplatama. (4) Centar za socijalnu skrb duan je voditi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu i prezimenu korisnika, iznosa duga, vremenu i nainu povrata te o tome do 15. sijenja svake godine za prethodnu godinu dostavljati izvjee ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi. lanak 266.

88

(1) Centar za socijalnu skrb moe na prijedlog korisnika odluiti da se njegov dug djelomino ili u cijelosti otpie, uvaavajui njegovo imovno stanje i socijalni poloaj. (2) Ako dug korisnika koji se otpisuje iznosi 10.000,00 kuna i vie, centar za socijalnu skrb moe na prijedlog korisnika odluiti da se njegov dug djelomino ili u cijelosti otpie uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. (3) Centar za socijalnu skrb duan je voditi evidenciju o otpisu potraivanja korisnicima s podacima o imenu i prezimenu korisnika, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. sijenja svake godine za prethodnu godinu dostavljati izvjee ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi. Povrat nepripadajue naknade lanak 267. Pruatelj usluge koji je ostvario nepripadajuu naknadu za uslugu koju nije pruio korisniku, duan je nadoknaditi tetu korisniku ili ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi ako je korisniku priznato pravo na socijalnu uslugu rjeenjem centra za socijalnu skrb. lanak 268. U sluaju kada korisnik nije izvrio povrat neosnovano primljene novane naknade ili u sluaju kada pruatelj usluge nije izvrio povrat neosnovano ostvarenog prihoda za uslugu koju nije pruio, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi podnosi tubu radi naknade tete putem nadlenog dravnog odvjetnitva na temelju dokumentacije koju dostavlja centar za socijalnu skrb. XV. KAZNENE ODREDBE lanak 269. (1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako inspektoru ne osigura nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i ne stavi mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju sukladno odredbi lanka 239. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. (3) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona. lanak 270.

89

(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja neopravdano ne izvri pravomono rjeenje inspektora donesenog na temelju ovoga Zakona. (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. (3) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona. lanak 271. Novanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave ukoliko ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona. lanak 272. (1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna ili fizika osoba ako: 1. zapone s radom prije no to se rjeenjem nadlenog tijela utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti za poetak rada (lanak 154. stavak 1., lanak 178. stavak 1., lanak 186. stavak 2.i lanak 191. stavak 2.), 2. ako nastavi s radom nakon to je odjavila obavljanje poslova (lanak 194. stavak 1.) ili joj je zabranjen rad (lanak 242. stavak 1. toka 2. i 4.), 3. naplati od korisnika ili druge osobe koja je smjetena rjeenjem centra za socijalnu skrb trokove smjetaja ili druge usluge u veem iznosu od iznosa utvrenog navedenim rjeenjem, 4. prua usluge smjetaja veem broju korisnika od kapaciteta utvrenog rjeenjem nadlenog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za poetak rada (lanak 154. stavak 1., lanak 178. stavak 1., lanak 186. stavak 2.i lanak 191. stavak 2.), 5. ako jedan ili vie lanova kuanstva sklope vie od tri ugovora o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, a uzdravanim osobama pruaju usluge stanovanja, prehrane, njege i brige o zdravlju te zadovoljavanje ostalih osnovnih ivotnih potreba, u svome stambenom ili poslovnom prostoru osobno, putem tree osobe ili zaposlenih radnika kod fizike osobe ili radnika zaposlenih u pravnoj osobi koja je u vlasnitvu davatelja uzdravanja i/ili lanova njegovog kuanstva (lanak 209. stavak 1.) (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

90

(3) Za prekraj iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka uz novanu kaznu izrei e se i mjera oduzimanja vie naplaenog iznosa u korist korisnika usluge. (4) Ako korisnik usluge nije poznat, vie naplaeni iznos oduzet e se kao protupravno steena imovinska korist, a protupravno steena imovinska korist prihod je dravnog prorauna. lanak 273. (1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako primi u radni odnos radnika za kojeg postoji zapreka za zapoljavanje (lanak 229.), (2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna. lanak 274. (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba iz lanka 190. ovoga Zakona: - ako ne izvijesti centar za socijalnu skrb o poetku, nainu i djelokrugu svojega rada ili u svom nazivu ne istie ime i prezime, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti (lanak 191. stavak 5. i 6.), - ako privremeno obustavi poslovanje iz neopravdanih razloga ili ako ne obavijesti nadlena tijela o privremenoj obustavi poslovanja (lanak 197. stavak 2.), (2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna i fizika osoba ako ne vodi na propisani nain evidenciju i dokumentaciju o korisniku, vrstama usluga i drugim pitanjima ili ako o tome ne dostavlja izvjea (lanak 148. stavak 1., lanak 170. stavak 1., lanak 181. stavak 1., lanak 189., i 192. stavak 1.). lanak 275. Novanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit e se korisnik socijalne skrbi koji je dao neistinite podatke na temelju kojih je ostvario pravo po ovom Zakonu (lanak 81. stavak 1.).

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 276.

91

(1) Korisnik novanih naknada, potpora i usluga priznatih na osnovi i pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 73/97., 27/01., 59/01., 82/01., 103/03., 44/06. i 79/07.), Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 57/11.) ili Zakonom o socijalnoj skrbi ( Narodne novine br. 33/12 ) ostvaruje priznata prava i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok centar za socijalnu skrb i drugo nadleno tijelo utvrdi ispunjava li korisnik uvjete za ostvarivanje prava po ovom Zakonu. (2) Centar za socijalnu skrb i drugo nadleno tijelo duno je provesti postupak preispitivanja prava u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 277. (1) Postupci zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona dovrit e se po odredbama ovoga Zakona. (2) U postupku povodom albe izjavljene protiv rjeenja donesenog u postupku prije poetka primjene ovoga Zakona, primjenjivat e se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi koji je bio na snazi u vrijeme donoenja prvostupanjskog rjeenja. (3) Ako prvostupanjsko rjeenje, doneseno prije poetka primjene ovoga Zakona bude poniteno, u ponovnom postupku primjenjivat e se odredbe ovog Zakona. lanak 278. Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi je duan donijeti standarde kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvoenje iz lanka 115. stavka 1. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 279. (1) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi duan je donijeti odluku o mrei socijalnih usluga iz lanka 210. stavka 2. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Danom donoenja odluke o mrei socijalnih usluga prestaje vaiti Odluka o utvrivanju mree domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi (Narodne novine, br. 106/06.). lanak 280. (1) Pruatelji socijalnih usluga koji na dan poetka primjene ovoga Zakona imaju sklopljen ugovor o pruanju socijalnih usluga s ministarstvom nadlenim za poslove socijalne skrbi nastavit e s pruanjem socijalnih usluga do zavretka postupka iz lanka 212. ovoga Zakona. (2) Do donoenja mree socijalnih usluga i zavretka postupka iz lanka 212. ovoga Zakona, ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi iznimno moe sklopiti ugovor na odreeno
92

vrijeme za pruanje socijalnih usluga s pruateljima usluga koji imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada, u skladu s Odlukom o utvrivanju mree domova socijalne skrbi i djelatnosti socijalne skrbi (Narodne novine, br. 106/06.) i potrebama koje utvruje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. lanak 281. Ustanove socijalne skrbi dune su uskladiti statute i druge ope akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana poetka primjene ovoga Zakona. lanak 282. Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi i ministarstvo nadleno za obrazovanje sporazumno e urediti obavljanje djelatnosti obrazovanja u domovima socijalne skrbi u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 283. Propise za ije je donoenje ovim Zakonom ovlaten ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, donijet e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 284. Osnovica iz lanka 28. stavka 1. ovoga Zakona za 2014. godinu iznosi_____, a osnovica iz lanka 28. stavak 2. ovoga Zakona za 2014. godinu iznosi 500,00 kuna. lanak 285. Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz lanka 283. ovoga Zakona ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom: 1. Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih strunih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podrunice (Narodne novine, br. 120/02., 74/04. i 125/07.), 2. Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije i dokumentacije te nainu i rokovima dostave izvjea centra za socijalnu skrb (Narodne novine, br. 79/08.), 3. Pravilnik o sudjelovanju i nainu plaanja korisnika i drugih obveznika uzdravanja u trokovima smjetaja izvan vlastite obitelji (Narodne novine, br. 112/98. i 5/02.), 4. Pravilnik o sastavu i nainu rada tijela vjetaenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (Narodne novine, br. 64/02., 105/07. i 145/11.), 6. Pravilnik o vrsti i djelatnosti doma socijalne skrbi, nainu pruanja skrbi izvan vlastite obitelji, uvjetima prostora, opreme i radnika doma socijalne skrbi, terapijske zajednice,
93

vjerske zajednice, udruge i drugih pravnih osoba te centra za pomo i njegu u kui (Narodne novine, br. 64/09.), 7. Pravilnik o voenju evidencije i dokumentacije domova socijalne skrbi te nainu i rokovima za dostavu izvjea o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima (Narodne novine, br. 47/02.), 8. Pravilnik o sadraju upisnika ustanova socijalne skrbi (Narodne novine, br. 52/10.), 9. Pravilnik o nainu pruanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme, strunih i drugih radnika (Narodne novine, br. 52/10.), 10. Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije fizikih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost socijalne skrbi kao profesionalnu djelatnost (Narodne novine, br. 52/10.), 11. Pravilnik o vjebenikom stau strunih radnika u ustanovama socijalne skrbi, (Narodne novine, br. 29/98., 30/99. i 38/04.), 12. Pravilnik o voenju evidencije i dokumentacije centara za pomo i njegu, te nainu i rokovima za dostavu izvjea o korisnicima, vrstama usluga i drugim pitanjima (Narodne novine, br. 26/98.), 13. Pravilnik o voenju evidencije o fizikim osobama kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja (Narodne novine, br. 111/07.), 14. Pravilnik o nainu i sadraju provoenja strunog nadzora u djelatnosti socijalne skrbi (Narodne novine, br. 79/08.), 15. Pravilnik o sadraju i obliku iskaznice strunih radnika centra za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi i druge pravne osobe koja prua socijalne usluge (Narodne novine, broj 124/12), 16. Pravilnik o sadraju i obliku iskaznice inspektora u Ministarstvu socijalne politike i mladih, nainu izdavanja i voenja upisnika o izdanim iskaznicama (Narodne novine, broj 102/12) lanak 286. Danom poetka primjene ovog Zakona poslove obiteljskog centra obavljat e centri za socijalnu skrb, nadleni prema sjeditu obiteljskog centra, sukladno ovome Zakonu. lanak 287. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br 33/12)
94

lanak 288. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Zagreb, HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora

95