Ivana Penezic-AutoCAD LT Tako Lako

Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]
IVANA PENEZI] Autodesk AutoCAD LT tako lako

Izdava~: ZNAK Zagreb Urednik: Goran Jedna~ak Lektura i korektura: Mladen Jedna~ak Grafi~ki dizajn i priprema za tisak: MI[ d.o.o., Zagreb Tisak: Grafika HISON d.o.o. Tehni~ko vodstvo: Alan Hison
CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 681.3.06:62(035) PENEZI], Ivana AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. Zagreb : Znak, 1997. xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. (Tako lako) Kazalo ISBN 953 189 067 6 Copyright ZNAK, Zagreb, 1997. Sva prava pridràna. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona. Izdava~ i autor uloili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor objavom ove knjige ne pruàju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadràja knjige, proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
Autodesk
AutoCAD LT
potpisuju hrvatski autori
IVANA PENEZI]
O autoru
Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Graditeljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj priru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu idealnom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
SADR@AJ
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII
I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Pokretanje AutoCAD-a LT . . . Osnovni ekran AutoCAD-a LT Padaju}i izbornici . . . . . . . . . Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . ......................................... 3 .........................................4 ......................................... 7 ......................................... 9
2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
VI
Sadràj
4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Kako zadati granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Kako promijeniti vaè}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132
6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Promjena Kako radi Kako radi Kako radi Kako radi Kako radi Kako radi izgleda crteà . . . naredba Move . . . naredba Stretch . naredba Distance naredba Rotate . . naredba Scale . . . naredba Copy . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 138 140 144 146 149 152
7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Sadràj
VII
8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

Priprema crteà za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217
11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

Priprema crteà za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
IX
Uvod
UVOD
Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM) ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najsloènijih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo sloènima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov AutoCAD koji se nametnuo kao vaè}i standard. AutoCAD LT snaàn je i prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov stariji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgubiti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i razumljivi priru~nici.
Namjena knjige
Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotrebljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo|enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji na razumljiv i jednostavan na~in èle ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito.
Okviri tako-lako
U knjizi }ete se susretati s okvirima tako lako u kojima moète pro~itati razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad pojedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih gre{aka.
Uvod
Slike
U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime, ~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve slike ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snalaènju i, naravno, crtanju. Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadràjno, neovisno o tim razlikama, biti jednaki.
I DIO
1. Poglavlje
Osnovno o AutoCAD-u LT
U ovom poglavlju
l l l l
Pokretanje AutoCAD-a LT Osnovni ekran AutoCAD-a LT Padaju}i izbornici Alatni okviri
U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom zadavanja naredbi.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE
Pokretanje AutoCAD-a LT
Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95. Radna povr{ina Windowsa 95 sadrì u donjem lijevom uglu gumb Start.
Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT.
Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opciju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up. Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete zapo~eti crtati va{ crte`: Wizard AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom broju koraka podesite crte`. Template nudi popis datoteka koje moète koristiti kao podloge za crtanje. Start from Scratch po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni sustav.
I. DIO
Open a Drawing odabirete postoje}i crte`. Instruction ispisuje kratki opis svakog gumba. Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran.
Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up.
Osnovni ekran AutoCAD-a LT

Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadrì i dva plutaju}a alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu.
Naslovna traka Traka padaju}ih izbornika Standardni alatni okvir Okvir sa zna~ajkama objekta Naredbeni redak
Povr{ina za crtanje
Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran.
Statusna traka
AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova: w naslovnu traku w traku padaju}ih izbornika w standardni alatni okvir w okvir sa zna~ajkama objekta w povr{inu za crtanje w naredbeni redak w statusnu traku Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crteù na kojem trenutno radite. Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe. Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju}ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadrì informacije o objektu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu. Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i mijenjaju postoje}e. Njihov poloàj i pojava na ekranu prepu{teni su na{em izboru, moèmo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali treba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih. Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekrièna beskona~na pravca s kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crteà. Izgled grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja.
Slika 1.4 Izgled grafi~kog pokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja.
Standardni grafi~ki pokaziva~
Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje unos to~ke
Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje odabir objekata
I. DIO
Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o poloàju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata. Statusna traka vas jo{ informira o va{em crteù, a pri odabiru naredbe ispisuje se njen kratki opis.
Slika 1.5 Nakon ozna~avanja naredbe njen kratki opis ispisuje se u statusnoj traci.
U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu /User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordinatnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crteà. U dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira. Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u naredbu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne podatke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete naredbu AutoCAD LT: w Otvara podizbornike
w Otvara okvir za dijalog koji sadrì podatke koji se mogu mijenjati w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovnicom ili crtanjem.
Padaju}i izbornici
Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis naredbi koje nam omogu}uju crtanje.
Slika 1.6 Otvoreni padaju}i izbornik Draw.

Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu. Taj opis vam pomaè pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
I. DIO
Slika 1.7 Naredba Arc s otvorenim podizbornikom.
Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omogu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio, a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog podru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine {rafure i njezinu prilagodbu va{em crteù. Kliknite na gumb Cancel i zatvorite okvir za dijalog.
O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u 9. poglavlju. Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i kliknite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku zahtijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se pojavila poruka:
Slika 1.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch.
Command:line From point: AutoCAD LT traì da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat }ete kasnije u 2. poglavlju.
Alatni okviri
Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju. Primjerice, alatni okvir Modify sadrì naredbe koje mijenjaju postoje}e objekte u crteù, dok alatni okvir Draw sadrì naredbe koje omogu}uju kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i na dnu popisa kliknite na Toolbars... Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira. Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadrati} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadrati}-isklju~eno, prekrièni kvadrati}-uklju~eno).
Slika 1.9 Odabir naredbe Toolbars; padaju}i izbornik View.
10
I. DIO
Slika 1.10 Okvir za dijalog Toolbars.
Alatni okviri sadrè gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokaziva~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen kratki opis.
Slika 1.11 Ozna~eni gumb naredbe Move s ispisanim nazivom i opisom u statusnoj traci.
Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izbornika sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadrìte pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne na~ine konstrukcije kru`nice.
11
Slika 1.12 Otvoreni dodatni gumbi naredbe Circle.
I dalje drìte pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od dodatnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i kratki opis u statusnoj traci. Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja. Moèmo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Drìte tipku mi{a pritisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvira Draw kao na slici 1.13. Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako èlimo da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom x u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih opet trebate (ViewToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars, slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.
12
I. DIO
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir smanjuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite drìte isklju~ene dok vam ne zatrebaju.
Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirima Draw i Modify.

Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti: Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i crte, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst...
Slika 1.14 Alatni okvir Draw.
Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Moète pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti /Trim/, produàvati /Extend/, itd.
Slika 1.15 Alatni okvir Modify.
13
Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje pomaù pri kotiranju crteà.
Slika 1.16 Alatni okvir Dimensioning.
Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji pomaù pri odabiru specifi~nih to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.
Slika 1.17 Alatni okvir Object Snap.

Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadrì naj~e{}e kori{tene naredbe. Usidrena je ispod trake izbornika. Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog okvira.
Slika 1.18 Usidreni alatni okviri Standard Toolbars i Object Properties.
14
I. DIO
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti za crtanje.
II DIO
2. Poglavlje
Pripreme za crtanje
l l
U ovom poglavlju
l l l l l l l
Koordinatni sustav Relativne koordinate Apsolutne koordinate Mjerne jedinice Kako pohraniti crte` Kako nacrtati kru`nicu Zumiranje Odabir objekata Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
info info
U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je najva`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE
17
Pripreme za crtanje
Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabrani objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih jedinica i na{ih mjernih jedinica za duìnu. Isto tako, vrlo je va`no da nau~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crteà, njihovo imenovanje i ponovno u~itavanje starih, te otvaranje novih crteà. Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne moète zapo~eti ozbiljnije crtanje na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.
Koordinatni sustav
Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove se x, a okomita y. Svaku to~ku moète izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y = 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5 jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta x,y = 0,0 donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , moète koristiti: Polarne koordinate poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta i kutom u odnosu na x os. Pravokutne koordinate poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta po x osi i po y osi koordinate x,y.
(x,y)
y r
(r< )
Slika 2.1 Pravokutne i polarne koordinate.
x Pravokutne koordinate
x Polarne koordinate
18
II. DIO
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objektu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili putem alatnog okvira Draw.
Kako radi naredba Line
Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku se ispisuje: Command:line From point: To point: odredite po~etnu to~ku crte. odredite krajnju to~ku crte.
Slika 2.2 Odabir naredbe Line; padaju}i izbornik Draw.
To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Naredba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Relativne koordinate
Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas traì da unesete prvu to~ku crte. Command:line From point: Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu. Sada AutoCAD LT od vas traì drugu to~ku, a vi èlite 30 jedinica dugu crtu i to desno od ve} odabrane to~ke. To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane to~ke.
19
Klik u grafi~ko podru~je
Slika 2.3 Odabrana po~etna to~ka crtanja.
@30,0
Slika 2.4 Nacrtana prva crta.
20
II. DIO
Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prikazanom na slici 2.5.
45
Slika 2.5 Sustav vrijednosti kuteva.

Naredba Line nije dovr{ena i traì da odredite sljede}u to~ku. Da biste zadali sljede}u to~ku upisat }ete:
To point:@0,30
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Crta duìne trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.
@0,30
Slika 2.6 Nacrtana druga crta.
21
Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0 (nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30 (pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako èlite upisati decimalni broj kao udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom, jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu. Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite:
To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezultiralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pravokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema gore (y). Ako èlite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti negativnu vrijednost x ili y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete upisati: To point:C C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu.
@-30,0
Slika 2.7 Kvadrat nacrtan zadavanjem relativnih koordinata to~aka.
22
II. DIO
Apsolutne koordinate
Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate to~aka.
Zadnje kori{tenu naredbu moète ponovno zadati tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje zapo~injete crtanje: Command:line From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte: To point:60,30 To point:60,60 To point:30,60 To point:C Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje. Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me|usobni poloàj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
23
30,60
60,60
30,30
60,30
Slika 2.8 Drugi kvadrat nacrtan zadavanjem apsolutnih kordinata to~aka.
Mjerne jedinice
Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format. Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units osnovni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.
Slika 2.9 Odabir naredbe Units; padaju}i izbornik Format.
Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili Architectural zato jer se one prikazuju u stopama i palcima. Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju èlite. To~nost na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kuteva, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~nost, 0.
24
II. DIO
Slika 2.10 Okvir za dijalog Units Control.
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljenosti, nismo koristili mjerne jedinice za duìnu, nego smo govorili op}enito o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim jedinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedinica. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere duìna. Da biste mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crteà i onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre 1 AutoCAD jedinica = 1 cm.
Vrlo je va`no kada jednom u crteù izaberete mjernu jedinicu da je se i dosljedno pridràvate. Sve mjere moraju biti uniformne. Sada moète re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm. To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.
25
Kako pohraniti crte`

Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte` prozvao Unnamed /neimenovan/. Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite padaju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za dijalog Save Drawing As. U okvir za ime crteà, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crteà, a onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI kao ime va{eg creà i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVADRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime.
Slika 2.11 Odabir naredbe Save As; padaju}i izbornik File.
Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja crteà, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjivanja. Za prvo pohranjivanje crteà uvijek koristite naredbu Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~, |, { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,...
Slika 2.12 Okvir za dijalog Save Drawing As.

Naredbu Save As moète koristiti i kada èlite ve} pohranjeni i imenovani crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` moè se pohraniti i zadavanjem naredbe Save.
26
II. DIO
Naredbu Save moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa standardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File. Ako èlite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File. Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li èlite pohraniti promjene na va{em crteù, Save Changes to, i ponudit }e vam tri gumba: Yes , No i Cancel. Ako ste vr{ili neke promjene na crteù i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crteù pohranjeno.
Slika 2.13 Odabir naredbe Save; padaju}i izbornik File.
AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{ rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohraniti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, kliknuti na gumb Save na alatnoj traci Standard. Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte` kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na ekranu nepromijenjen.
Slika 2.14 Odabir naredbe Exit; padaju}i izbornik File. Slika 2.15 Okvir za dijalog AutoCAD LT.
27
Slika 2.16 Okvir za dijalog Start Up s odabranom opcijom Open a Drawing.

Ako èlite zapo~eti rad na potpuno novom crteù, kliknite na gumb New na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite naredbu New. Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i u~itat }e se potpuno novi crte` Unnamed.
Slika 2.17 Odabir naredbe New; padaju}i izbornik File. Slika 2.18 Okvir za dijalog Create New Drawing.
28
II. DIO
Kako nacrtati kru`nicu

U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu Circle. Moète je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje crtanje kru`nica na vi{e na~ina. Center,Radius kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom Center,Diameter kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom 3 Points kru`nica odre|ena trima to~kama Tan,Tan,Radius kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom Donut prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i sredi{tem
Slika 2.19 Odabir naredbe Circle; padaju}i izbornik Draw.
Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se, nakon odabira DrawCircleCenter,Radius, ispisuje upit: Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Moète odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Tan, tan, Radius to~ka tangiranja
Slika 2.20 Primjeri na~ina crtanja kru`nica.
polumjer Sredi{te Center, Radius
po
to~ka tangiranja
lum
jer
tre}a to~ka
Sredi{te Center, Diameter
prva to~ka
druga to~ka
Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj. opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju èlimo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak.
29
Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje: Diameter/<Radius>: AutoCAD LT od vas traì da odredite polumjer kru`nice. Polumjer moète odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sada }ete nacrtati kruì} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog kvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawCircleCenter,Radius/ Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: dolje unutar kvadrata Diameter/<Radius>:1 mi{a kliknite lijevo
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
Slika 2.21 Kruì} polumjera 1 cm nacrtan u donjem lijevom uglu kvadrata.
30
II. DIO
Zumiranje
Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza pogledali taj dio cteà. Tu vam pomaè naredba Zoom s opcijom Window. Naredbu Zoom moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard. Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crteà. Moète dobiti pogled izbliza zumiranjem prema crteù i moète dobiti sveobuhvatni pogled na crte` zumiranjem od crteà. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbornika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti opcije: Window zumira prema crteù dio crteà koji odre|ujete postavljanjem prozora oko podru~ja koje èlite izbliza pogledati. All zumira od crteà tako da prikaè cijeli crte`.
Previous vra}a na prija{nji pogled. Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka: Command:Zoom All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W First corner: AutoCAD LT traì od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obuhvatiti podru~je na ekranu koje èlite izbliza pogledati. Obratite pa`nju na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir prozora pogleda. Ako èlite izbliza pogledati kruì}, prozorom treba obuhvatiti ugao kvadrata koji èlite pogledati. Kliknite pokaziva~em negdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obuhvatite kruì}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora. Other corner: Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite izabrani dio crteà. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku. Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`, upotrebite opciju All naredbe Zoom.
Slika 2.22 Odabir naredbe Zoom; padaju}i izbornik View.
31
Slika 2.23 Odabir prozora pogleda.
Slika 2.24 Uve}ani pogled na odabrano podru~je crteà.
32
II. DIO
Odabir objekata
@elite li bilo koji element crteà promijeniti ili od njega ne{to konstruirati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti naredbu. Sve naredbe Modify od vas traè da odaberete objekt ili objekte na kojima èlite primijeniti naredbu.
Kako radi naredba Erase

Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja traì od vas da odaberete objekte. Naredbu Erase moète zadati upisivanjem u naredbeni redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte. Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje: Command:erase
Select object: Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedina~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i kliknite.
Slika 2.25 Odabir naredbe Erase; gumb s alatnog okvira Modify.
Slika 2.26 Stranica kvadrata odabrana za brisanje.
33
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako moète birati koliko god èlite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir. Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.
Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednostavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritisnite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Standard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu.
Slika 2.27 Odabir naredbe Undo; gumb sa standardnog alatnog okvira.
Pojedina~ni odabir moè biti dugotrajan ako èlite odabrati puno objekata nekog sloènijeg crteà. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabira prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir. Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku ispisao se upit: Command:erase Select object: Other corner: AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugi ugao prozora za odabir. Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je èlite obuhvatiti, toliko pove}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kvadrata prozorom i kliknite.
34
II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.28 Otvaranje prozora za odabir Window.
Slika 2.29 Odabrani objekti prozorom Window.
35
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano {to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT obavje{tava o tome koliko ste objekata odabrali. Other corner: 2 found Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.
Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli kriì}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni objekti crteà, ali njihov veliki broj moè u~initi crte` nepreglednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw izbornika View na alatnoj traci Standard. Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega. Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i one objekte koje su njegove stranice presjekle.
Slika 2.30 Odabir naredbe Redraw; padaju}i izbornik View.
36
II. DIO
Drugi klik Prvi klik
Slika 2.31 Otvaranje prozora za odabir Crossing.

Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo. Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas traì da odredite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite.
Slika 2.32 Odabrani objekti prozorom Crossing.
37
AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4 objekta. Command:_erase Select object: Other corner: 4 found pritisnite ESC. @elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste nau~ili kako sve moète odabrati objekte ako to od vas traì naredba.
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata

Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka. Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasigurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka, ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da povu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati Object Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekih karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata.
Slika 2.33 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirom Object Snap desno od podru~ja za crtanje i otvorenim dodatnim gumbima gumba Snap sa standardnog alatnog okvira.
38
II. DIO
Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za crtanje. Alati Object Snap su: Endpoint krajnja to~ka crte ili luka. Midpoint polovi{te crte ili luka. Intersection sjeci{te dvaju objekata. Center sredi{te kru`nice ili luka. Quadrant odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na 0,90,180 ili 270 stupnjeva. Perpendicular to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani objekt iz prethodno ozna~ene to~ke. Tangent to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse. Node to~ka na objektu ili koti najblià mjestu odabira. Insertion bazna to~ka umetanja bloka ili teksta. Nearest to~ka objekta koja je najblià to~ki odabira. None privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka. From to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene to~ke. Running otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno zadavanje alata Object Snap.
Upotreba naredbi Object Snap

Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati cijeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata.
39
Slika 2.34 Crte` linija unutar kvadrata nacrtanih naredbom Line uz pomo} alata Object Snap.
Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap. Command:line From point:endp of Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas traì da ozna~ite crtu od ~ije posljednje to~ke èlite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite donju stranicu kvadrata i kliknite.
Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi traèna to~ka, a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku.
40
II. DIO
Slika 2.35 Ozna~avanje objekata kod odabira to~aka alatima Object Snap.
Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene stranice.
Slika 2.36 Po~etak crtanja crte uhva}en za zavr{nu to~ku ozna~ene crte.
41
Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i kliknite. To point:midp of Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice.
Slika 2.37 To~ka odabrana alatom Snap to Midpoint to~no u polovi{tu ozna~ene crte.
Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao kvadrata i kliknite. To point:int of Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica. Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Pohranite crte`.
42
II. DIO
Slika 2.38 Crta zavr{ava to~no u sjeci{tu odabranih crta.
Saètak
U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine za pregledniji prikaz crteà, kao i na~ine odabira objekata. U narednom }ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.
3. Poglavlje
Naredbe za crtanje
l l l
Naredbe za crtanje Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
info info
U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE
45
Naredbe za crtanje
Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saznati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat }ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object Snap. Naredbe za crtanje moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas traè da zadate neke odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da bi AutoCAD LT registrirao upisano.
Slika 3.1 AutoCAD-ov ekran s otvorenim padaju}im izbornikom Draw.

Naredbe za crtanje su: Line naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke. Construction line naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke. Ray naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu to~ku Pline naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeliranje. Moè joj se pode{avati {irina.
46
II. DIO
Double Line naredba crta dvostruke crte. Spline naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka. Arc naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom. Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a. Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom i krajnjom to~kom. Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripada, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. 3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom negdje na luku i krajnjom to~kom). Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku. Ellipse naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera. Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polumjerom. Arc crta elipti~ni luk. Polygon naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije: Rectangle pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna kuta. Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polumjerom upisane kru`nice ili duìnom jedne stranice. 2D Solid naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Koristi se u 3D modeliranju. Point naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije: Single Point to~ka zadana odabirom ili koordinatama. Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli na zadani broj segmenata. Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj udaljenosti.
47
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
Slika 3.2 Skica kru`nog luka koji treba nacrtati.

U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /DrawArc3 Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled nad onim {to radite odaberite naredbu ZoomWindow i zumirajte podru~je oko kvadrata.
Slika 3.3 Uve}an pogled na lijevi kvadrat naredbom Zoom Window.
48
II. DIO
Command:arc Center/<Start point>:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.
Center/End/<Second point>:mid of of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata . End point:int of donji ugao kvadrata.
Object SnapMidpoint
Object SnapIntersection of i ozna~ite desni
Slika 3.4 Nacrtani kru`ni luk pomo}u naredbe Arc3point.

Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposredno s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu ZoomPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera

Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /DrawEllipseCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pregled nad onim {to radite, naredbom ZoomWindow zumirajte podru~je oko kvadrata.
49
Slika 3.5 Skica elipse koju treba nacrtati.
Slika 3.6 Uve}an pogled na desni kvadrat naredbom Zoom Window.

Command:ellipse Arc/Center/<Axis endpoint1>:c
Center of ellipse:mid of Object Snap-Midpoint of i odaberite desnu stranicu kvadrata Axis endpoint:mid of lijevu stranicu kvadrata
Object SnapMidpoint of i odaberite
<Other axis distance>/Rotation:int of Object SnapIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata
50
II. DIO
Slika 3.7 Nacrtana elipsa pomo}u naredbe EllipseCenter.
Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu ZoomPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap

Sada èlite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od sredi{nje to~ke desne strane kvadrata.
Slika 3.8 Skica kru`nice koju treba nacrtati.
51
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /DrawCircle/ i na upit o poloàju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object SnapSnap From. Command:circle 3P/TTR/<center point>:_from AutoCAD LT sada traì od vas da odredite baznu to~ku pomaka, moète upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi èlite zapo~eti crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste je odabrali upotrijebit }ete Object SnapMidpoint of.
Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata.

Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se pomi~ete.
<offset>:@50,0
Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za èljenu vrijednost udesno.
Slika 3.9 Ostvareni pomak sredi{ta kru`nice za 50 cm od polovi{ta desne stranice lijevog kvadrata pomo}u alata Object SnapSnap From.
52
II. DIO
Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga èlite izvesti, upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati polumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata.
Diameter/<Radius>:int of odaberite ugao kvadrata.
Object SnapIntersection of i
Slika 3.10 Nacrtana kru`nica koja prolazi lijevim donjim uglom desnog kvadrata.
Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotrebljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant. Command:line
From point:qua of To point:qua of To point:qua of To point:qua of To point:C
kliknite na kru`nicu u gornjem djelu. kliknite na kru`nicu negdje lijevo. kliknite na kru`nicu u donjem djelu. kliknite na kru`nicu negdje desno.
53
Slika 3.11 Kvadrat ucrtan u kru`nicu pomo}u alata Object SnapSnap to Quadrant.
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kvadrat pomo}u alata Snap to Midpoint.
Slika 3.12 Kvadrat ucrtan u kvadrat pomo}u alata Object Snap Snap to Midpoint.
54
II. DIO
Command:line From point:mid of To point:mid of To point:mid of To point:mid of To point:C Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo gdje na kru`nicu. kliknite na lijevu gornju stranicu. kliknite na donju lijevu stranicu. kliknite na donju desnu stranicu. kliknite na gornju desnu stranicu.
Slika 3.13 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapSnap to Center i Object SnapSnap to Nearest.
Command:line From point:cen of To point:nea to naredbu. kliknite bilo gdje na kru`nicu. kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite
Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
55
Slika 3.14 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapSnap to Intersection i Object SnapSnap to Perpendicular.
Command:line From point:int of To point:per to naredbu. Pohranite crte`. kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata. kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u daljnjem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.
III DIO
Crtanje tlocrta
U ovom poglavlju
l l
4. Poglavlje
Pripreme Crtanje
info info
U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE
59
Pripreme
Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami napraviti sve potrebne oznake vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.
Slika 4.1 Skica tlocrta koji }ete crtati.
Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo, crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.
Granice crteà
Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio Mjerne jedinice). Zatim trebate odrediti granice crteà, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crteà predstavljaju rub papira na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su uklju~ene, crtanje izvan papira. U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je velika prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru ne morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtavanje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte` smanjiti prilikom iscrtavanja. Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne moète unositi u crte` u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji }ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo na primjer, nacrt }ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crteà moraju biti 20 puta ve}e.
60
III. DIO
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscrtavanje. Prilikom zadavanja granica crteà treba znati mjerilo u kojem }ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne smijete to zaboraviti morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.
Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crteà ovisno o mjerilu i papiru.
MJERILO
1:10
vodoravno A4 okomito A4 vodoravno A3 okomito A3 297,210 210,297 420,297 297,420
1:20
594,420
1:50
1485,1050
1:100
2970,2100 2100,2970 4200,2970 2970,4200
1:200
5940,4200 4200,5940 8400,5940 5940,8400
1:500
14850,10500 10500,14850 21000,14850 14850,21000
1:1000
29700,21000 21000,29700 42000,29700 29700,42000
420, 594 1050,1485 840,594 594,840 2100,1485 1485,2100
Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno poloènom A4 papiru. Naredbu Drawing Limits moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format.
Kako zadati granice crteà

Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crteà tako da traì od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje:
Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:
Slika 4.2 Odabir naredbe Drawing Limits; padaju}i izbornik Format.
61
AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jest ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek moète prihvatiti pretpostavljenu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|er uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crteà, ali tek nakon {to zadate i gornji desni ugao granica crteà. Uper right corner<297,210>: Za desni gornji ugao granica crteà, AutoCAD LT vam nudi koordinate koje predstavljaju dimenzije vodoravno poloènog A4 papira u milimetrima. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte` ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste zadali nove granice crteà da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim zadanim granicama crteà, trebate primijeniti naredbu ViewZoom All. Nakon {to ste zadali granice crteà, ponovno otvarate naredbu Limits i onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on Uklju~ene granice crteà ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crteà. Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a u naredbenom retku }e ispisati **Outside limits. Sada }ete zadati granice crteà va{eg budu}eg crteà. Odaberite naredbu Drawing Limits /FormatDrawing Limits/: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili
Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u priloènoj tablici i upi{ite ih (vodoravno A4, MJ 1:20). Uper right corner<297,210>:594,420 kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili
62
III. DIO
Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crteà odabirom naredbe ViewZoomAll. Zadali ste granice crteà, ali ih jo{ niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu FormatDrawing Limits i uklju~ite granice crteà. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite
Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3, biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje.
Slika 4.3 Ovakve tri crte poku{ajte nacrtati crtu br.3 ne}ete uspjeti nacrtati.
Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka: **Outside limits Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali to~ku izvan granica crteà, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan papira. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati na papir.
63
Slojevi
Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati sa nekim djelovima crteà i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shvatiti kao prozirne folije koje sadrè dijelove crteà. Na jednoj se nalaze pomo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata, na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridruùju boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa pridruìla debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime trenutno vaè}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridruèna sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.
Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je trenutno vaè}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti u tom sloju. Slojeve se moè tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete nau~iti ~emu sluì koja opcija.
Slika 4.4 Dio okvira sa zna~ajkama objekata koji sluì za kontrolu slojeva.
Definiranje slojeva
Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji je ujedno i trenutno vaè}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sami. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers. Naredbu Layers moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0. U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i slojevi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID.
Slika 4.5 Odabir naredbe Layers; padaju}i izbornik Format.
64
III. DIO
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,... Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve.
U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su natpisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne moète upotrebljavati. Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje slojeva desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa koji èlite definirati. Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti.
Slika 4.6 Okvir za dijalog Layer Control s ozna~enim slojem u popisu.
65
Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate odabarani sloj. Moèmo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti, Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnih boja, Standard Colors.
Slika 4.7 Okvir za dijalog Select Color.
Izme|u standardnih boja odaberite ùtu boju tako da kliknete na ùti kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje pi{e Yellow (ùto). Sloju ZID pridruìli ste ùtu boju i svi elementi nacrtani u tom sloju bit }e ùte boje. Sada na isti na~in pridruìte boje ostalim slojevima.
Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i. Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti ozna~en samo sloj koji èlite definirati.
66
III. DIO
Sloju PROZOR pridruìte plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridruìli boje, kliknite na gumb OK.
Slika 4.8 Okvir za dijalog Layer Control s definiranim bojama slojeva.
Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crteà i htjeli biste po~eti crtati zidove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je jo{ uvijek vaè}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.
Kako promijeniti vaè}i sloj
Slika 4.9 AutoCAD-ov ekran s otvorenim popisom imena definiranih slojeva.
67
Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime vaè}eg sloja i otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se ispisuje u okviru za ime vaè}eg sloja.
Crtanje
Sve ste podesili i definirali i moète zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacrtati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da kliknete lijevo u podru~ju za crtanje.
Slika 4.10 Odabrana po~etna to~ka.
Za sljede}e to~ke upi{ite: To point:@220,0 To point:@0,220 To point:@-220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
68
III. DIO
To point:C Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.
Slika 4.11 Nacrtane unutarnje konture zidova kupaone.

Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Postoji vi{e na~ina na koji to moète nacrtati. Najbrè i najlak{e }ete to u~initi koriste}i naredbu Offset. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Offset

Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj udaljenosti. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset:
Slika 4.12 Odabir naredbe Offset; padaju}i izbornik Modify.
Command:offset Offset distance of Through<Through>: Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopirati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
69
Paralelno kopirana kru`nica za 30 prema sredini
Paralelno kopirana crta za 25
Slika 4.13 Primjeri djelovanja naredbe Offset.
Paralelno kopirani kru`ni luk za 20
Select object to offset: Ovdje AutoCAD LT od vas traì da odaberete objekt koji èlite paralelno kopirati. Moète odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali: Side to offset? AutoCAD LT od vas traì da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju èlite kopirati objekt. Nakon {to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje ponovni odabir objekta koji onda moète paralelno kopirati za istu udaljenost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Slika 4.14 Naredba Offset primijenjena na pregradne zidove.
70
III. DIO
Sada znate kako radi naredba Offset i moète je primjeniti na va{im zidovima. Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / ModifyOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<Through>:12 ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? Side to offset? Side to offset? Select object to offset: Select object to offset: Select object to offset: tipku mi{a. pritisnite Enter
izaberite desnu okomitu stranicu. izaberite lijevu okomitu stranicu. izaberite donju vodoravnu stranicu. pritisnite Enter ili kliknite na desnu
kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice. kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice. kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice.
Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte vanjski zid. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? izaberite gornju stranicu. kliknite prema gore i zavr{ite naredbu.
71
Slika 4.15 Naredba Offset primijenjena na vanjski zid kupaone.
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Fillet

Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ili crte i kru`nog luka i pri tome produùje ili skra}uje crte do krajnjih to~aka umetnutog kru`nog luka. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet: Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0
Slika 4.16 Odabir naredbe Fillet; padaju}i izbornik Modify.
AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno vaè}em polumjeru, a u zagradama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umetnutog luka.
72
III. DIO
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: nudi ~etiri opcije:
Naredba
Select first object osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog objekta Trim nudi dvije dodatne opcije Trim/ No trim Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnutog luka No trim ne skra}uje odabrane objekte Radius omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umetnuti izme|u dva odbrana objekta Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<10.0000>:NN Upisujete èljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno zadati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani objekti }e se skratiti ili produìti do svog sjeci{ta. Polyline omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji Sada znate kako radi naredba Fillet pa je moète primjeniti na uglovima va{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyFillet/ i promijenite polumjer u 0. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Enter fillet radius<10.0000>:0 na desnu tipku mi{a pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite
Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve èlite spojiti. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=0.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: stranicu. ozna~ite
73
Slika 4.17 Primjena naredbe Fillet na prvom uglu kupaone.

Select second object: ozna~ite stranicu.
Slika 4.18 Zidovi nakon primjene naredbe Fillet na svakom uglu.
74
III. DIO
Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati. Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove. Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste mogli nacrtati prozor i vrata, trebate izbu{iti otvore u zidovima. Prvo }ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gornjeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm.
Slika 4.19 Skica otvora prozora.
Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje 72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i uz pomo} alata Snap From/Object SnapSnap From/ pomaknite po~etak crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap. Command: line From point:from Object SnapSnap From.
Slika 4.20 Pomaknuti po~etak crtanja nakon primjene alata Snap From.
75
Base point:int of na lijevi gornji ugao.
Object SnapSnap to Intersection i kliknite
<offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pomakli ste po~etak crtanja u èljenu to~ku i naredba Line nije zavr{ena, pa traì od vas da odredite drugu to~ku. To point: per to Object SnapPerpendicular to i kliknite na unutarnju stranu zida.
Slika 4.21 Nacrtana prva stranica otvora prozora primjenom alata Snap to Perpendicular.
Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacrtati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i napravite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od 90 cm. Command:_offset Offset distance of Through<30.0>:90 kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili
76
III. DIO
Select object to offset: Side to offset?
odaberite lijevu stranicu.
kliknite udesno od nje i prekinite naredbu.
Slika 4.22 Nacrtana druga strana otvora pomo}u naredbe Offset.
Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Trim

Slika 4.23 Odabir naredbe Trim; padaju}i izbornik Modify.
Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sjeci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja moè biti tako|er crta, luk, kru`nica ili polilinija. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim: Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend)
77
Odabrana opcija Edgemoda=No Extend Granica odsijecanja Granice odsijecanja Odabrana opcija Edgemoda=Extend
Granica odsijecanja
Slika 4.24 Primjeri djelovanja naredbe Trim.
Rezultat
Granica odsijecanja
Rezultat
Rezultat
Rezultat
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijecanja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica odsijecanja ne}e produàvati. Select object: N found Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to trim osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se skratiti. Project koristi se kod 3D modeliranja. Edge nudi dvije dodatne opcije Extend/No extend: Extend omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra}uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja. No extend skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo sije~e s granicom odsijecanja. Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada znate kako radi naredba Trim i moète je primijeniti na va{em primjeru. Odaberite naredbu Trim /ModifyTrim/ i odstranite dijelove zida u otvoru za prozor. Command:trim
78
III. DIO
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No

extend) Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora.
Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: gornji dio zida koji èlite da se odsije~e. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: donji dio zida koji èlite da se odsije~e i zavr{ite naredbu kliknite na kliknite na
Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata.
Slika 4.25 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru prozora.

Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je 71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim. Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i napravite paralelnu kopiju vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm. Command:offset Offset distance of Through<90.0>:91 kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili
79
Slika 4.26 Skica otvora vrata.
AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udaljenosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao osnovno postavljenu aktivna je ako mi ne zadamo drugu. Select object to offset: zida. Side to offset? odaberite vanjsku stranicu lijevog
desno i prekinite naredbu.
Slika 4.27 Rezultat primjene naredbe Offset na vanjski zid.
80
III. DIO
Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno paralelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm. Command:offset Offset distance of Through<91.0>:71 kliknite na desnu tipku mi{a Select object to offset: dobili. Side to offset? pritisnite Enter ili
odaberite crtu koju ste maloprije
Slika 4.28 Rezultat primjene naredbe Offset na maloprije paralelno kopiranu liniju.
Odaberite naredbu Trim /ModifyTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da biste dobili otvor za vrata. Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found crtu. odaberite prvu paralelno kopiranu
81
Slika 4.29 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru za vrata.

Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina crtanja u AutoCAD-u LT ne postiè se samo vje`bom nego i pametnim odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da budu najdjelotvornije. Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata.
Slika 4.30 Skica oznake za vrata.
82
III. DIO
Pove}ajte prikaz crteà oko otvora za vrata /ViewZoomWindow/.
Slika 4.31 Uve}ani pogled na otvor za vrata.

Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do desnog gornjeg ugla otvora. Command:line From point:int of Object SnapSnap to Intersection i odaberite gornji lijevi ugao otvora. To point:int of Object SnapSnap to Intersection i odaberite desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu. Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i napravite paralelnu kopiju upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm. Command:offset Offset distance of Through<71.0>:12 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: nacrtali. Side to offset? pritisnite Enter ili
dolje i prekinite naredbu.
83
Slika 4.32 Nacrtane crte praga.
Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i naredba Offset /ModifyOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:5 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? desno i prekinite naredbu. pritisnite Enter ili
odaberite lijevu stranu otvora.
Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:offset Offset distance of Through<5.0>:61 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: nacrtali paralelnim kopiranjem. Side to offset? pritisnite Enter ili
84
III. DIO
Slika 4.33 Nacrtane crte okvira vrata.
Odaberite sad naredbu Trim /ModifyTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske linije praga.
Slika 4.34 Rezultat odsijecanja vi{kova linija pomo}u naredbe Trim.
85
Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu. odaberite
Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz pomo} nove naredbe Extende, produìti liniju koja predstavlja desni okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /DrawCircleCenter,Radius/. Command:circle 3P/TTR/<Center point>:int of Object SnapSnap to Intersection i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.
Slika 4.35 Nacrtana kru`nica ~ija ~etvrtina }e predstavljati liniju otvaranja vrata.
86
III. DIO
Diametar/<Radius>:int of Object SnapSnap to Intersection i da biste odredili duìnu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa pragom. Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Extend

Slika 4.36 Odabir naredbe Extend; padaju}i izbornik Modify.
Naredba Extend produùje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice produènja. Granica produènja moè biti crta, polilinija, kru`ni luk ili kru`nica. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe Extend: Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend)
Odabrana opcija Edgemode=No Extend Odabrana opcija Edgemode=Extend
Granica produljenja
Granica produljenja
Slika 4.37 Primjeri djelovanja naredbe Extend.
Granice produljenja
Rezultati
Granice produljenja
Rezultati
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produènja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica produènja ne}e produàvati. Select object: N found Odabirete granice produènja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Moète birati kolko god vam granica produènja treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
87
Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to extend osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se produìti. Project koristi se kod 3D modeliranja. Edge nudi dodatne opcije Extend/No extend: Extend omogu}uje produènje izabranog objekta i kada se njegov produèni kraj ne sije~e s granicom produènja. No extend produùje izabrani objekt samo ako se njegov zami{ljeni kraj sije~e s granicom produènja. Undo poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify Extend/ i produìte desnu stranu okvira vrata do kru`nice.
Slika 4.38 Produèna desna linija okvira vrata do kru`nice pomo}u naredbe Extend
Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
88
III. DIO
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu. Odaberite naredbu Trim / ModifyTrim/ i odreìte vi{ak kru`nice.
Slika 4.39 Odrezan vi{ak kru`nice pomo}u naredbe Trim.
Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object:1found odaberite vratno krilo. Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu. ozna~ite
Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima

Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u sloju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Postoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.
89
Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i sloj u kojem je objekt nacrtan. Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta. Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties: Select object: Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima èlite promijeniti zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku, bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...).
Slika 4.40 Odabir naredbe Properties; padaju}i izbornik Edit.
Okvir za dijalog Modify... pruà vam informacije o svim zna~ajkama izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu koordinate po~etne i zavr{ne to~ke), te o duìni odabranog objekta i kutu u odnosu na ravninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste ga oblikovali.
Slika 4.41 Okvir za dijalog Modify Line.
90
III. DIO
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.
Slika 4.42 Okvir za dijalog Change Properties.
U mogu}nosti ste mijenjati: boju gumb Color..., sloj gumb Layer...,vrstu linije gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije Thickness (upisujete novu vrijednost). Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / EditProperties/ i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj VRATA.
Slika 4.43 Odabir svih objekata pomo}u prozora za odabir Crossing.
91
Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir Crossing kao na slici 4.43. Other corner: 5 found tipku mi{a. Pritisnite Enter ili kliknite na desnu
Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slojeva.
Slika 4.44 Okvir za dijalog Change Properties.
Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine vrata promijenili su boju iz ùte u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA, ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je vaè}i sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim objektima, vaè}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije po~etka crtanja promijenite vaè}i sloj u sloj PROZOR.
92
III. DIO
Slika 4.45 Okvir za dijalog Select Layer.
Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li vaè}i sloj odgovara onome {to namjeravate crtati.
Slika 4.46 Skica oznake za prozor.
Ako je vaè}i sloj PROZOR, moète po~eti crtati. Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewZoomPrevious ili All, a zatim pove}ajte prikaz crteà oko otvora za prozor naredbom ViewZoom Window.
93
Slika 4.47 Uve}ani pogled na otvor za prozor.

Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju parapeta. Command:line From point:int of gornji desni ugao. Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite
To point:int of Object SnapSnap to Intersection, ozna~ite gornji lijevi ugao i prekinite naredbu. Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 20 cm prema dolje. Offset distance of Through<61.0>:20 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? dolje i prekinite naredbu. pritisnite Enter ili
odaberite gornju crtu.
94
III. DIO
Slika 4.48 Nacrtane crte parapeta.
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozora. Odaberite sada naredbu Offset /ModifyOffset / i nacrtane crte paralelno kopirajte za 6.5 cm.
Slika 4.49 Paralelno kopirane stranice parapeta.
95
Command:offset Offset distance of Through<20.0>:6.5 Select object to offset: Side to offset? Side to offset? dolje. odaberite donju crtu. gore i prekinite naredbu. Select object to offset: odaberite gornju crtu.
Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat Object SnapSnap From. Odaberite naredbu Line /DrawLine/. Command:line From point:from Object SnapSnap From. Base point:int of Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao prozora. <offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:per of Object SnapSnap to Perpendicular i ozna~ite suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu.
Slika 4.50 Nacrtane obje strane okvira prozora
96
III. DIO
Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm udesno. Command:offset Offset distance of Through<6.5>:76 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: nacrtali. Side to offset? pritisnite Enter ili
Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Razne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako èlite koristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT .
Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT

Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Linetype.
Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload Linetypes.
Slika 4.51 Odabir naredbe Linetype; padaju}i izbornik Format.
Slika 4.52 Okvir za dijalog Select Linetype.
97
Slika 4.53 Okvir za dijalog Load and Reload Linetype.
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit }e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadrè definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvira Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih vrsta linija koje odabrana datoteka sadrì. Moète pojedina~no birati vrste linija koje èlite koristiti ili moète klikom na gumb Select All u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK. AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke. Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.
Slika 4.54 Okvir za dijlog Select Linetype File s u~itanim vrstama linija.
ISO Pen Width gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardima, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
98
III. DIO
Linetype Scale upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i èljenoj gusto}i ispisa linije.
Slika 4.55 Okvir za dijalog Select Linetype s ozna~enom linijom definiranom po ISO standardima.
Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK.
Slika 4.56 Dio okvira sa zna~ajkama objekata za kontrolu vrsta linija.
Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno vaè}i sloj u okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno vaè}u vrstu linije.
Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenutno vaè}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg moète birati kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate vaè}u vrstu linije. Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede. Command:line From point:int of Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite desni unutarnji ugao prozora. To point:int of Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite lijevi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
99
Slika 4.57 Nacrtana crta ruba grede.
Odaberite sada naredbu Change Properties /EditProperties/ i odaberite zadnje nacrtanu crtu. Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.
Slika 4.58 Okvir za dijalog Modify Line.
Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa odaberite DASHED i kliknite na OK.
100
III. DIO
Slika 4.59 Okvir za dijalog Select Linetype.
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta je sada iscrtkana.
Slika 4.60 Iscrtkana linija ruba grede.
Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewZoomAll. Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvojiti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/ModifyExtend/ i produìte unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
101
Slika 4.61 Produène unutarnje linije vanjskog zida.

Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida. Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora . <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /FileSave As/ pod imenom KUPAONA.
102
III. DIO
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscrtavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju brè i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.
5. Poglavlje
Crtanje oznaka za kupaonu
l
Crtanje oznaka kade Kako radi naredba Make Block Crtanje oznake umivaonika Crtanje oznake wc {koljke Kako umetnuti blok u crte` Kako radi naredba Explode
U ovom poglavlju
l l l l l
info info
Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati blok.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE
105
Crtanje oznake kade

Sada }ete nacrtati oznake kade, umivaonika i wc {koljke. Prvo }ete nacrtati kadu.
Slika 5.1 Skica oznake kade.
Prije po~etka crtanja promijenite vaè}i sloj PROZOR u sloj OPREMA. Odaberite naredbu Line/DrawLine/ i prvu to~ku izaberite neposredno na ekranu tako da kliknete desno gore izvan tlocrta, kao na slici 5.2. Kadu, a i ostale sanitarije, crtat }ete izvan tlocrta radi bolje preglednosti.
Slika 5.2 Nacrtan vanjski rub kade.
106
III. DIO
Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@65,0 To point:@0,160 To point:@-65,0 To point:C Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i paralelno kopirajte tri stranice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije duè i gornju kra}u) uz odmak od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra. Command:offset Offset distance of Through<76.0>:5 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? Side to offset? lijevo. odaberite lijevu duù stranicu. desno. Select object to offset: pritisnite Enter ili
odaberite desnu duù stranicu.
Slika 5.3 Tri paralelno kopirane stranice ruba kade.
107
Select object to offset: Side to offset?
odaberite gornju kra}u stranicu.
Ponovno pozovite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:_offset Offset distance of Through<5.0>:10 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? gore i prekinite naredbu. pritisnite Enter ili
odaberite donju kra}u stranicu.
Slika 5.4 Paralelno iskopirana ~etvrta stranica kade.

Odaberite naredbu Fillet /ModifyFilet/ i zaoblite spojeve gornjih uglova kade lukovima polumjera 10 cm, a donje lukovima polumjera 25 cm. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=0.0
108
III. DIO
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<0.0>: 10 desnu tipku mi{a. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: lijevu duù stranu vi{e prema gore. Select second object: Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: desnu duù stranu vi{e prema gore. Select second object: Ponovno pozovite naredbu i zaoblite desni gornji ugao.
pritisnite
pritisnite Enter ili kliknite na
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi gornji ugao.
odaberite
odaberite gornju stranu vi{e u lijevo.
odaberite
odaberite gornju stranu vi{e u desno.
Slika 5.5 Zaobljeni gornji unutarnji uglovi kade pomo}u naredbe Fillet.
109
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zadajte novi polumjer: Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<10.0>: 25 desnu tipku mi{a. pritisnite
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi, a zatim desni donji ugao kade.
Slika 5.6 Zaobljeni donji unutarnji uglovi kade pomo}u naredbe Fillet.
Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da je moète koristiti kad god vam zatreba u crteù. To }e vam omogu}iti naredba Make Block. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw.
Slika 5.7 Odabir naredbe Make Block; padaju}i izbornik Draw.
110
III. DIO
Kako radi naredba Make Block

Naredba Make Block od odabranih objekata nekog crteà oblikuje jedan objekt blok i pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blok moèmo koristiti samo u crteù u kojem je formiran. Blok unutar sebe pohranjuje i zna~ajke objekata od kojih je oblikovan sloj, boja i vrsta linije). Nakon odabira naredbe Make Block, otvara se okvir za dijalog Block Definition.
Slika 5.8 Okvir za dijalog Block Definition.
Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:, upisati ime budu}eg bloka.
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,...Pomno odberite imena blokova, tako da ih kasnije lako moète prepoznati. Morate tako|er izabrati objekte od kojih }ete oblikovati blok. Kliknite na gumb Select Objects<. AutoCAD LT vas privremeno vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir objekata. Kada zavr{ite s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ trebate izabrati baznu to~ku, to jest to~ku koja }e vam prilikom umetanja bloka u crte` omogu}iti da ga to~no smjestite u èljeni poloàj.
111
Kliknite na gumb Select Point< , AutoCAD LT vas ponovno privremeno vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir bazne to~ke. To~ku birajte isklju~ivo alatima Object Snap. Nakon odabira to~ke ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ moète odlu~iti da li èlite da objekti od kojih ste napraviti blok ostanu u crteù ili ne. Ako je postavljena kva~ica unutar kvadrati}a Retain Object, onda je opcija uklju~ena i objekti }e ostati, a ako nije, opcija je isklju~ena i objekti }e se izbrisati. Na kraju kliknite na gumb OK da bi se naredba izvr{ila. Sada kada znate kako se od nacrtanih objekata formira blok, odaberite naredbu Make Block /DrawMake Block/ i formirajte od crteà kade blok KADA.
Slika 5.9 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka KADA.
Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object SnapSnap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade. Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte` kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.
112
III. DIO
Slika 5.10 Odabir objekata od kojih }e se formirati blok KADA.
Slika 5.11 Odabir bazne to~ke.
113
Crtanje oznake umivaonika
Slika 5.12 Skica oznake umivaonika.
Odaberite naredbu Line / DrawLine/ i zapo~nite crtanje na istom mjestu na kojem ste crtali kadu. Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@60,0 To point:@0,45 To point:@-60,0 To point:C
Slika 5.13 Nacrtan vanjski rub umivaonika.
114
III. DIO
Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i paralelno kopirajte dvije kra}e stranice nacrtanog pravokutnika uz odmak za 5 cm, a gornju za 10 cm, prema unutra. Budu}i da je zadnja udaljenost na koju ste paralelno kopirali bila 10, prvo paralelno iskopirajte gornju stranicu nacrtanog pravokutnika. Command:offset Offset distance of Through<10.0>: kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? dolje. pritisnite Enter ili
odaberite gornju stranicu.
Slika 5.14 Paralelno iskopirana dulja stranica ruba umivaonika

Ponovno pozovite naredbu i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja. Command:offset Offset distance of Through<10.0>:5 kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: pritisnite Enter ili
odaberite desnu stranicu.
115
Side to offset? Side to offset?
lijevo. odaberite lijevu stranicu. desno i prekinite naredbu.
Select object to offset:
Slika 5.15 Paralelno iskopirane dvije kra}e stranice umivaonika.

Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite naredbu Arc /DrawArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnom to~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donje stranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika. Command:arc Center/<Start point>:mid of Midpoint i ozna~ite lijevu stranu. Object SnapSnap to Object SnapSnap to
Center/End/<Second point>:mid of Midpoint i ozna~ite donju stranu. End point:mid of desnu stranu.
Object SnapSnap to Midpoint i ozna~ite
116
III. DIO
Slika 5.16 Nacrtana zaobljena stranica umivaonika pomo}u naredbe Arc3 Points.
Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. Odaberite naredbu Offset/ModifyOfsett /. Command:offset Offset distance of Through<5.0>: kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: Side to offset? pritisnite Enter ili
odaberite luk.
gore i prekinite naredbu.
Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crta i lukova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyFillet/ i zaoblite spojeve unutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera 20 cm. Prvo promijenite polumjer. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R snite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<0.0>: 20 desnu tipku mi{a. priti-
117
Slika 5.17 Paralelno iskopirana zaobljena stranica umivaonika.

Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: lijevi kraj luka. Select second object: Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: desni kraj luka. Select second object: ozna~ite ozna~ite
ozna~ite lijevu unutarnju stranicu.
ozna~ite desnu unutarnju stranicu.
118
III. DIO
Slika 5.18 Spojevi unutarnjh stranica i unutarnjeg kru`nog luka obra|eni naredbom Fillet, r=20.
Ponovno pozovite naredbu, promijenite polumjer kru`nog luka na 25 cm i zaoblite spojeve vanjskog luka i vanjskih okomitih stranica. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=20.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<20.0>: 25 na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: lijevi kraj luka. Select second object: Ponovno pozovite naredbu. ozna~ite pritis-
pritisnite Enter ili kliknite
ozna~ite lijevu vanjsku stranicu.
119
Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: desni kraj luka. Select second object: ozna~ite
ozna~ite desnu vanjsku stranicu.
Slika 5.19 Spojevi vanjskih stranica i vanjskog kru`nog luka obra|eni naredbom Fillet, r=25.
Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranite vi{kove gornjih unutarnjih uglova. Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=25.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<25.0>:0 desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu. Command:_fillet pritisnite
120
III. DIO
(TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: lijevu strana vodoravne stranice. Select second object: Ponovno pozovite naredbu. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius= 0.0 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: desnu strana vodoravne stranice. Select second object: ozna~ite ozna~ite
ozna~ite lijevu okomitu stranicu.
ozna~ite desnu okomitu stranicu.
Slika 5.20 Gorni unutarnji uglovi umivaonika obra|eni naredbom Fillet, r=0.
Odaberite naredbu Erase i obri{ite suvi{nu liniju s donje strane kru`nog luka. Nacrtali ste umivaonik i sada od njega napravite blok. Odaberite naredbu Make Block /DrawMake Block/ i otvorit }e se okvir za dijalog Block Definition.
121
Slika 5.21 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka UMIV.
Upi{ite ime, Block name:UMIV, kliknite na Select Objects< i prozorom odaberite cijeli umivaonik, a zatim potvrdite odabir.
Slika 5.22 Odabir objekata od kojih }e se formirati blok UMIV.

Kliknite na Select Point<, Object SnapSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja se polaè uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok UMIV, a crte` umivaonika je nestao s ekrana. Sada }ete jo{ nacrtati wc {koljku.
122
III. DIO
Slika 5.23 Odabir bazne to~ke.
Crtanje oznake wc {koljke
Slika 5.24 Skica oznake wc {koljke.
Odaberite naredbu Line / DrawLine/ i nacrtajte prvo konture kotli}a. Command:line From point: kliknite u podru~je za crtanje. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@45,0 To point:@0,15
123
To point:@-45,0 To point:C
Slika 5.25 Nacrtane konture kotli}a.

Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu Ellipse /DrawEllipse Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke. Command:ellipse Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object SnapFrom Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika. Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Other axis distance>/Rotationi@17.5,0 upi{ite koordinatu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
124
III. DIO
Slika 5.26 Elipsa koja }e predstavljati rub {koljke nacrtana pomo}u naredbe EllipseAxis, End.
Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici 5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a. Prvo odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i paralelno iskopirajte donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje. Command:offset Offset distance of Through<5.0>: kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: ka. Side to offset? pritisnite Enter ili
odaberite donju stranicu prvokutni-
Odaberite naredbu Trim /ModifyTrim/ i odreìte kako dio elipse iznad upravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu. Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object: odaberite elipsu.
125
Slika 5.27 Kona~ni izgled oznake wc {koljke.
Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: dio elipse koji èlite odrezati. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: lijevi dio crte koji èlite odrezati. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: desni dio crte koji èlite odrezati i zavr{ite naredbu. ozna~ite ozna~ite ozna~ite
Slika 5.28 Izgled okvira za dijalog Block Definition prilikom definiranja bloka WC.
126
III. DIO
Nacrtali ste wc {koljku i sada napravite blok, WC. Odaberite naredbu Make Block /DrawMake Block/. Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, prozorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumb Select Point< Object SnapSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja se polaè uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana. Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blokove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe Insert Block.Naredbu moète na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw.
Slika 5.29 Odabir naredbe Insert Block; padaju}i izbornik Draw.
Kako umetnuti blok u crte`

Naredba Insert Block omogu}uje odabir definiranih blokova i njihovo umetanje u crte`. Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Insert.
Slika 5.30 Okvir za dijalog Insert.
Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog Defined Blocks s popisom blokova. Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena. Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavati nakon izlaska iz okvira za dijalog. @eljeni blok odabirete tako da ozna~ite njegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog bloka ispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.
127
Slika 5.31 Okvir za dijalog Defined Blocks.
Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing File unutar kojeg moète odabrati datoteku {to sadrì èljeni blok (vidi 8. poglavlje).
Slika 5.32 Okvir za dijalog Select Drawing File.
Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crteà ili iz popisa datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`. Insertion point: AutoCAD LT od vas traì da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok. Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci umetanja za koju je vezan blok. X scale factor <1>/Corner/XYZ: AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a osnovno postavljena vrijednost je 1. Y scale factor(default=X):
128
III. DIO
Moète pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijednost je jednaka izabranoj x vrijednosti. Rotation angle<0>: Na kraju moète jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za èljeni kut.
Slika 5.33 Tlocrt kupaone s umetnutim oznakama sanitarija.
Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici 5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.
Slika 5.34 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok KADA.
129
Slika 5.35 Okvir za dijalog Insert nakon odabira bloka KADA.

U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja po ekranu grafi~ki pokaziva~ drì za gornji desni ugao (to~ka odabrana kao bazna to~ka kada ste formirali blok).
Slika 5.36 Izgled bloka KADA odmah nakon u~itavanja prije odabira to~ke umetanja.
Sada obratite pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:int of Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao kupaone.
130
III. DIO
Insertion point:_int of X scale factor <1>/Corner/XYZ: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Yscale factor(default X): prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Umetnuli ste kadu u tlocrt i sada ponovno pozovite naredbu Insert Block, odaberite blok UMIV i umetnite ga na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga zakrenete za 90 stupnjeva. U okviru za dijalog Insert kliknite na gumb Block, zatim u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite UMIV i kliknite na gumb OK.
Slika 5.37 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok UMIV
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:nea to ozna~ite zid kao na slici 5.33. Object SnapSnap to Nearest i pritisnite Enter ili kliknite
X scale factor <1>/Corner/XYZ: na desnu tipku mi{a. Yscale factor(default=X): desnu tipku mi{a Rotation angle<0>:90 desnu tipku mi{a.
upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite na
131
Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te kliknite na gumb OK.
Slika 5.38 Okvir za dijalog Defined Blocks s popisom definiranih blokova unutar kojeg odabiremo blok WC.
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se pojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak. Insertion point:nea to ozna~ite zid kao na slici 5.33. Object SnapSnap to Nearest i pritisnite Enter ili kliknite na pritisnite Enter ili kliknite na
X scale factor<1>/Corner/XYZ: desnu tipku mi{a. Y scale factor(default=X): desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>:90 mi{a.
pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umetnuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku nacrtali ste pet crta i elipsu ali ako sada probate obrisati samo jednu od njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/ModifyErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse odabrali ste cijeli blok. Budu}i da ne èlite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabranih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga èlite mijenjati umetnuti blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe Explode.
132
III. DIO
Slika 5.39 Rezultat poku{aja brisanja elipse wc {koljke - ozna~ila se cijela wc {koljka.
Kako radi naredba Explode

Naredba Explode razbija izabrani blok na objekte iz kojih je formiran. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Explode: Command:explode Select objects: NN found Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Moète birati koliko god èlite blokova, ali kada ste gotovi s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava. Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na va{em bloku WC. Command:explode Select objects: na desnu tipku mi{a. ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite
Slika 5.40 Odabir naredbe Explode; padaju}i izbornik Modify.
133
Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /Modify Erase/.
Slika 5.41 Rezultat poku{aja brisanja elipse wc {koljke nakon {to ste primjenili naredbu Explode na bloku WC - ozna~ila se samo elipsa.
Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj moète vr{iti èljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Erase, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali naredbom Make Block dostupni su vam, na àlost, samo u ovom crteù, a bilo bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crteìma. Blokove moète definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti dostupni i u drugim crteìma. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje koje se odnose na promjene postoje}ih crteà.
IV DIO
6. Poglavlje
Kako mijenjati izgled crteà

l l
Promjena izgleda crteà Kako radi naredba Move Kako radi naredba Stretch Kako radi naredba Distance Kako radi naredba Rotate Kako radi naredba Scale Kako radi naredba Copy
U ovom poglavlju
l l l l l
info info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crteà i kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.
Kako mijenjati izgled crteà 6. POGLAVLJE
137
Promjena izgleda crteà

Niste zadovoljni izgledom kupaone, èlite isprobati druk~iji raspored ili ~ak promijeniti dimenzije tlocrta.
Slika 6.1 Skica nove kupaone.
Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`, a u AutoCAD-u LT sve to moète napraviti jednostavno i brzo upotrebom pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod novim imenom KUPAONA1 /FileSave As /. Sve promjene koje }ete odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KUPAONA ostat }e nepromijenjen. Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve simbole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Slika 6.2 Odadbir naredbe Move; padaju}i izbornik Modify.
138
IV. DIO
Kako radi naredba Move

Naredba Move pomi~e odabrane objekte iz jednog u drugi poloàj na crteù.
To~ka u koju pomi~emo objekt Rezultat
Objekt koji pomi~emo
Slika 6.3 Primjer djelovanja naredbe Move.
To~ka iz koje pomi~emo objekt
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Move: Command:move Select objects:NN found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Moète birati koliko god èlite objekata, ali kada zavr{ite s izborom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Base point or displacement: AutoCAD LT od vas traì da izaberete baznu to~ku za koju }e se odabrani objekt dràti prilikom pomicanja. To~ku moète izabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata . Nakon odabira bazne to~ke, odabrani objekt se tom to~kom uhvatio za grafi~ki pokaziva~ i sada moète odabrati to~ku u koju }ete ga premjestiti. Baznu to~ku trebate uvijek odabrati tako da objekte koje pomi~ete to~no i jednostavno smjestite u novi poloàj.
Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomicanja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom poloàju objekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestiti objekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknuti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.
139
Second point of displacement: Odabirom druge to~ke odre|ujete mjesto novog poloàja objekta. Moète je odabrati neposredno u crteù, uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke. Sada kada znate kako radi naredba Move, odaberite je i pomaknite sve sanitarije izvan tlocrta kao na slici 6.4.
Slika 6.4 Oznake sanitarija pomaknute izvan tlocrta.

Command:move Select objects:1 found Select objects: 1 found Select objects:1 found Select objects: odaberite wc. odaberite umivaonik. odaberite kadu.
Base point or displacement:mid of Object SnapMidpoint of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i umivaonik. Second point of displacement: odaberite to~ku tako da kliknete desno od tlocrta , kao na slici 6.4.
Slika 6.5 Odabir naredbe Stretch; padaju}i izbornik Modify.
140
IV. DIO
Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti dimenzije tlocrta. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Stretch

Naredba Stretch rasteè ili sti{}e objekte od izabrane to~ke za zadanu vrijednost.
Druga to~ka pomaka Bazna to~ka pomaka
Druga to~ka pomaka Rezultat
Po~etni oblik
Slika 6.6 Primjer djelovanja naredbe Stretch.
Druga to~ka pomaka
Prozor za odabir Crossing Rezultat
Bazna to~ka pomaka
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon... AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje èlite rastegnuti ili stisnuti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio Odabir objekata). Select objects:Other corner:NN found Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevog gornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje èlite rastegnuti ili stisnuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kada ste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement: AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiskanje ili rastezanje izabranih objekata. Moète je odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.
141
Second point of displacement: Trebate zadati to~ku u koju }e se premjestiti bazna to~ka i time odrediti za koliko }e se odabrani objekti stisnuti ili rastegnuti. To~ku moète odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.
Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upisa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno, a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore.
Slika 6.7 Odabir Crossing prozora.
Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon...
142
IV. DIO
Select objects:Other corner: 6 found otvorite prozor Crossing kao na slici 6.7 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object Snap- Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta. Second point of displacement:@40,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje èlite rastegnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno pozovite naredbu i sada stisnite tlocrt za 40 cm.
Slika 6.8 Odabir Crossing prozora
Command:stretch Select objects to stretch by crossing window or polygon... Select objects:Other corner:15 found otvorite prozor Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object SnapIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
143
Second point of displacement:@0,40 upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje èlite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Slika 6.9 Tlocrt kupaone promijenjenih dimenzija.
Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se sigurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Moète prolistati knjigu i prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije, ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da moète mjeriti duìne neposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke moète izmjeriti pomo}u naredbe Distance. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna~ajkama objekata.
Slika 6.10 Odabir naredbe Distance; gumb s okvira sa zna~ajkama objekata.
144
IV. DIO
Kako radi naredba Distance

Naredba mjeri udaljenost izme|u dvije odabrane to~ke. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Distance: Command:dist First point: Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Second point: Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje niz informacija: Distance:NN udaljenost odabranih to~aka. kut u x,y ravnini. kut u odnosu na x,y ravninu. udaljenost po Angle in XY Plane:NN Angle from XY Plane:NN
Delta X = NN, Delta Y =NN , Delta Z = NN x, y i z osi.
Sada izmjerite {irinu i duìnu novog tlocrta kupaone koriste}i naredbu Distance. Command:dist First point:int of vi unutarnji ugao. Second point:int of desni unutarnji ugao. Object SnapIntersection of i odaberite lijeObject SnapIntersection of i odaberite
Distance:260.0,Angle in XY Plane:0,Angle from XY Plane:0 Delta X =260.0, Delta Y =0.0, Delta Z =0. Ponovno pozovite naredbu i izmjerite {irinu kupaone. Command:dist First point:int of lijevi unutarnji ugao. Object SnapIntersection of i odaberite donji Object SnapIntersection of i odaberite
Second point:int of gornji lijevi unutarnji ugao.
145
Distance:180.0,Anglie in XY Plane:90,Angle from XY Plane:0 Delta X = 0.0, Delta Y = 180.0 , Delta Z = 0.0 Sada znate kojih vam je dimenzija tlocrt kupaone (260x180) i moète ga opremiti sanitarijama. Ako ste mo`da zaboravili kojih su vam dimenzija sanitarni elementi, moète ih na brzinu izmjeriti. Sada }ete, upotrebljavaju}i naredbu Move /ModifyMove/, smjestiti simbole sanitarija u novi tlocrt kao na slici 6.1. Prvo premjestite kadu tako da je poloìte duòm stranom uz lijevi zid kupaone. Command:move Select objects:1 found kliknite na desnu tipku mi{a. odaberite kadu i pritisnite Enter ili
Base point or displacement:int of Object SnapIntersection of i odaberite lijevi donji ugao kade. Second point of displacement:int of Object SnapIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Slika 6.11 Premje{tena oznaka kade u tlocrt.
146
IV. DIO
Sada biste trebali premjestiti wc {koljku, ali da biste je mogli smjestili u tlocrt, kao na slici 6.1, trebate je prvo zaokrenuti, a tek onda premjestiti. Zaokrenut }ete je pomo}u naredbe Rotate. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Rotate

Odabrani objekt
Slika 6.13 Primjeri djelovanja naredbe Rotate.
Slika 6.12 Odabir naredbe Rotate; padaju}i izbornik Modify.
Bazna to~ka 180
45
90
135
225
270
315
Naredba Rotate zaokre}e odabrani objekt oko zadane to~ke za zadani kut. Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Rotate Command:rotate Select objects:NN found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Moète birati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desni gumb mi{a. Base point: Trebate odabrati to~ku oko koje }ete zaokretati izabrani objekt. Moète je izabrati neposredno na ekranu pomo}u alata Object Snap ili upisati to~nu koordinatu to~ke.
147
U ve}ini slu~ajeva dobro je odabrati baznu to~ku na samom objektu koji zaokre}ete. <Rotation angle>/Reference: Ovdje zadajete kut za koji èlite zaokrenuti objekt. Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc {koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1. Command:rotate Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point:mid of Object SnapMidpoint of i odaberite stranicu koja se polaè uza zid. <Rotation angle>/Reference:90 desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na
Slika 6.14 Zakrenuta oznaka wc {koljke.
148
IV. DIO
Odaberite sada naredbu Move /ModifyMove/ i premjestite wc {koljku u sredi{nju to~ku zida desno od vrata. Command:move Select objects:1 found ili kliknite na desnu tipku mi{a. odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
Base point or displacement:mid of Object SnapMidpoint of i odaberite stranicu kotli}a koja se polaè uza zid. Second point of displacement:mid of point of i odaberite zid desno od vrata. Object SnapMid-
Slika 6.15 Premje{tena oznaka wc {koljke u tlocrt.

Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Simbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno postavili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostrukog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivaonika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da biste smanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Slika 6.16 Odabir naredbe Scale; padaju}i izbornik Modify.
149
Kako radi naredba Scale

Naredba Scale pove}ava ili smanjuje odabrane objekte od izabrane to~ke za zadani faktor.
Odabrani objekt Faktor skaliranja 0.5
Faktor skaliranja 2
Slika 6.17 Primjeri djelovanja naredbe Scale.
Bazna to~ka skaliranja
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Scale: Command:scale Select objects:NN found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Moète odabrati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Base point: Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ili pove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikom odabira to~ke.
Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji smanjujete ili pove}avate i to to~ku za koju èlite da ostane na mjestu. <Scale factor>/Reference: Ovdje upisujete faktor skaliranja brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od 1 pove}avaju objekt .
150
IV. DIO
Decimalne brojeve uvijek upisujte s to~kom, jer ako ih upi{ete sa zarezom, AutoCAD LT }e ih o~itati kao koordinate. Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umivaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanjenja bude gornji lijevi ugao umivaonika. Command:scale Select objects:1 found ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point:int of gornji ugao umivaonika. odaberite umivaonik i pritisnite Enter
Object SnapIntersection of i odaberite lijevi pritisnite Enter ili kliknite na
<Scale factor>/Reference:0.9 desnu tipku mi{a.
Slika 6.18 Smanjena oznaka umivaonika.
151
Smanjili ste umivaonik za 10% i sada ga jo{ zaokrenite tako da ga moète smjestiti uza zid nasuprot vrata, kao na slici 6.1. Odaberite naredbu Rotate /ModifyRotate/ i zaokrenite umivaonik za 270 stupnjeva. Command:rotate Select objects:1 found ili kliknite na desnu tipku mi{a odaberite umivaonik i pritisnite Enter
Base point:mid of Object SnapMidpoint of i odaberite stranicu umivaonika koja se polaè uza zid. <Rotation angle>/Reference: 270 na desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite
Slika 6.19 Zakrenuta oznaka umivaonika.
Slika 6.20 Odabir naredbe Copy; padaju}i izbornik Modify.
Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav umivaonik. Moète napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u naredbe Copy. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom Duplicate.
152
IV. DIO
Kako radi naredba Copy

Naredba Copy omogu}uje vam da napravite jednu ili vi{e kopija odabranih objekata.
Objekt koji kopiramo To~ka u koju kopiramo
To~ka iz koje kopiramo Objekt koji kopiramo Opcija Mutiple
Rezultat
Slika 6.21 Primjeri djelovanja naredbe Copy.
To~ka iz koje kopiramo
To~ke u koje kopiramo
Rezultat
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Copy: Command:copy Select object:NN found Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Odabirete koliko god èlite objekata, a kada ste gotovi s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Base point or displacement>/Multiple: AutoCAD LT vam nudi dvije opcije : Base point or displacement osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir bazne to~ke kopiranja. To~ku moète zadati neposrednim odabirom na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata to~ke. Ako èlite napraviti samo jednu kopiju odabranih objekata, onda prihva}ate osnovno postavljenu opciju tako da odaberete baznu to~ku. Ako èlite vi{e od jedne kopije odabranih objekata, onda morate odabrati opciju Multiple. Multiple omogu}uje vam kopiranje izabranih objekata dva ili vi{e puta. Nakon {to ste odabrali vi{estruko kopiranje (upi{ete M u naredbeni redak i pritisnete Enter), AutoCAD LT od vas traì da odaberete baznu to~ku kopiranja. Base point: Odaberete baznu to~ku kopiranja neposredno na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata.
153
Nakon {to ste odabrali baznu to~ku kopiranja, u naredbenom se retku ispisuje upit: Second point of displacement: AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku u koju }e se odabrani objekti kopirati. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisujete koordinate. Ako ste odabrali vi{estruko kopiranje, AutoCAD LT vam omogu}uje da odre|ujete koliko god vam puta treba to~aka u koje }ete kopirati odabrane objekte. Kada obavite kopiranje, trebate zavr{iti naredbu pritiskom na Enter ili desni gumb mi{a.
Odabirom bazne to~ke i druge to~ke vi definirate vektor pomaka. Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i moète napraviti kopiju simbola va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copy i kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni.
Slika 6.22 Dvostruki umivaonik dobiven kopiranjem.
154
IV. DIO
Command:copy Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Base point or displacement>/Multiple:int of Object SnapIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika. Second point of displacement:int of Object SnapIntersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika. Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu Move /ModifyMove/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1. Command:move Select objects:1 found odaberite jedan umivaonik. Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Base point or displacement:int of Object Snap Intersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u.
Neovest i odaberite zid (kao na slici 6.1).
Second point of displacement: nea to
Object Snap
Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /FileSave/ .
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje (Modify) moète brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crteù i time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crteà.
V DIO
Pisanje
U ovom poglavlju
l l l l
7. Poglavlje
Definiranje stila teksta Kako radi naredba Line Text Kako mijenjati ve} napisani tekst Mjerenje povr{ine
info info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako upisati tekst u crte`.
Pisanje 7. POGLAVLJE
157
Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crteù i u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate prvo smjestiti crte` na papira zatim upisati tekst kojim }ete opisati nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to omogu}iti. U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / FileOpen ili alatna traka Standard, gumb Open/, otvorite naredbu Layers /FormatLayers/ i definirajte nove slojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (ùto-yellow), UZORAK (ljubi~astomagenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite vaè}i sloj u sloj OKVIR, otvorite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koordinate to~aka, rub papira kako biste imali uvid u poloàj crteà na papiru.
Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate papira, koristite se tablicom s koordinatama granica crteà u 2. poglavlju. Command:_line From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a. To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:0,420
upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg ugla
To point:C
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
Ako se crte` ne nalazi u sredini papira, odaberite naredbu Move /ModifyMove/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i pomaknite crte` u sredinu papira.
158
V. DIO
Slika 7.1 Crte` s ucrtanim rubom papira.
Definiranje stila teksta

Prije nego zapo~nete s pisanjem, morate promijenti vaè}i sloj u sloj TEKST, koji ste definirali za pisanje, i definirati stil teksta u kojem }e va{ tekst biti ispisan. U AutoCAD-u LT su dostupne tri vrste pisama: Postscript ekstenzija .pfb, AutoCAD ekstenzija .shx, True Type ekstenzija .ttf. Na temelju ponu|enih pisama formirate svoj stil teksta uz pomo} naredbe Text Style. Stil teksta je opis zna~ajki upotrebljenih prilikom kreiranja teksta. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format. Nakon odabira naredbe Text Style otvara se okvir za dijalog Text Style. Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama: Styles u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve} definiranih stilova odabirete èljeni stil teksta. Character Preview u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisan primjer odabranog pisma.
Slika 7.2 Odabir naredbe Text Style; padaju}i izbornik Format.
159
Slika 7.3 Okvir za dijalog Text Style.
Font u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete èljeno temeljno pismo.
Slika 7.4 Okvir za dijalog Select Font File.
Effects u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti vezane za èljeni izgled budu}eg stila teksta. Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font File ozna~ite èljeno pismo i kliknite na gumb Open.
160
V. DIO
U okviru za pregled pisma ispisat }e se primjer izabranog pisma. Sada se jo{ trebate odlu~iti èlite li da va{ budu}i stil teksta bude pisan Upside Down /naopako/, Backwards /unazad/ ili Vertical /okomito/.
Slika 7.5 Primjeri teksta pisanog naopako, unazad, okomito i nako{eno.
Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan opcija je isklju~ena, ako je prekrièn opcija je uklju~ena. Moète definirati jo{ i Height /visinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisivanjem èljenih vrijednosti.
Ako }ete u va{em crteù koristiti samo nekoliko visina slova, zgodno je za svaku visinu definirati novi stil teksta koji }e se razlikovati samo u zadanoj visini te }ete koristiti odre|eni stil teksta prilikom pisanja odre|ene visine slova. Ako niste sigurni koju visinu slova èlite, onda je najbolje ne definirati visinu, ostaviti 0. Tako }ete odre|ivati visinu slova svaki puta kada odaberete naredbu za pisanje. Nemojte zaboraviti pove}ati visinu slova u odabranim osnovnom mjernim jedinicama /cm/, za faktor smanjenja prilikom ispisa.
161
[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgledaju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujete vrijednost kuta za koji èlite da va{a slova odstupaju od okomice /slika 7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb Apply, a onda na gumb Close. Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koristiti za pisanje u ovom crteù. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File odaberite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>, a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Definirali ste stil teksta i sad moète upisati èljeni tekst u crte`.
Kako radi naredba Line Text

Naredbe za pisanje odabirete iz padaju}eg izbornika Draw s podizbornika Text ili iz alatnog okvira Draw. AutoCAD LT nudi dvije naredbe za pisanje: Paragraph Text i Line Text. Paragraph Text otvara AutoCAD-ov ugra|eni editor teksta u obliku okvira za dijalog Edit Mtext u kojem, u prethodno odabranim granicama, moète unositi i ure|ivati cijele odlomke teksta. Tekst napisan pomo}u Paragraph Texta u crteù je jedan objekt. Line Text ispisuje redak po redak teksta od odabrane to~ke. Svaki redak teksta je jedan objekt. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira Line Text: Command:dtext Justify/Style/<Start point>: AutoCAD LT vam nudi tri opcije: Start point osnovno postavljena opcija, traì da odaberete to~ku od koje }e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.
Slika 7.6 Odabir naredbi za pisanje; padaju}i izbornik Draw, podizbornik Text.
162
V. DIO
Slika 7.7 Okvir za dijalog Edit MText.
Justify otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku. Align/Fit/Center/Middle/Right:
Slika 7.8 Primjeri ispisa teksta.
Align traì da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i onda AutoCAD LT odre|uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmak odabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.
163
Fit traì da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odredite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisno o razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova. Center AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnom smjeru u odnosu na odabranu to~ku. Middle odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta u vodoravnom i okomitom smjeru. Right AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~ka predstavlja zavr{nu to~ku teksta. Style omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati. Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta. Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta koji upravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisuje upit: Height<>: Upi{ite èljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Prilikom zadavanja visine slova nemojte zaboraviti da su va{e osnovne mjerne jedinice centimetri. Slova visine 5 mm morate izraziti u centimetrima, 0.5 cm. Tako|er nemojte zaboraviti da }e se va{ crte` prilikom ispisa smanjiti za zadani faktor /mjerilo/ tako da èljenu visinu slova morate uve}ati za faktor za koji }ete crte` prilikom ispisa smanjiti. Rotation angle<0>: Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim èlite da se redak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite (Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisa èljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenom retku se ispisuje: Text:
164
V. DIO
Sada moète upisivati èljeni tekst. Na ekranu pored izabrane po~etne to~ke pojavio se kvadrati} koji se pomi~e u desno ispisuju}i slovo po slovo kako ih vi utipkavate. Pritiskom na tipku Enter ne zavr{avate naredbu nego prelazite u novi red. Kvadrati} se pojavljuje u novom redu ispod prvo odabrane po~etne to~ke i omogu}uje vam da ispi{ete novi redak teksta. Pisanje zavr{avate dvostrukim pritiskom na Enter. Svaki redak teksta je zaseban objekt. Odaberite Line Text/DrawTextLine Text/ i desno pored va{eg tlocrta upi{ite tekst, TLOCT KUPAONE MJ 1:20, visine slova 14 u dva retka kao na slici 7.9.
Recimo da èlite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu visine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm =0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }ete smanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da èlimo crte` u MJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14.
Slika 7.9 Izgled ispisanog teksta, TLOCRT KUPAONE MJ 1:20, u crteù.
165
Command:dtext Justify/Style/<Start point>: neposredno na ekranu kao na slici 7.9. Height<>:14 odaberite po~etnu to~ku
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju. Text:TLOCRT KUPAONE mi{a. Text:MJ 1:20 tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu
Kako mijenjati ve} napisani tekst

Ako ste pogrije{ili prilikom pisanja, gre{ku moète ispraviti pomo}u naredbe Edit Text. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Modify, podizbornika Objects. Naredba Edit Text... vam omogu}uje da mijenjate sadràj ispisanog retka teksta. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Edit Text...: Command:ddedit <Select an annotation object>/Undo: AutoCAD LT vam nudi dvije opcije: Undo poni{tava prethodno izvr{enu promjenu Select an annontation object osnovno postavljena opcija omogu}uje vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadràju èlite vr{iti promjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog Edit Text. U okviru Text ispisan je sadràj ozna~enog retka teksta i unutar njega moète izvr{iti sve èljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknite na gumb OK. Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadràja.
Slika 7.10 Odabir naredbe Edit Text; padaju}i izbornik Modify, podizbornik Objects.
166
V. DIO
Slika 7.11 Okvir za dijalog Edit Text.
Ako èlite promijeniti ne samo sadràj retka teksta nego i neke njegove zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4. poglavlju, u dijelu Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima.
Slika 7.12 Okvir za dijalog Modify Text.
U okviru za dijalog Modify Text moète promijeniti sve njegove zna~ajke, sadràj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slova, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i unazad. Moète ~ak promijeniti i poloàj po~etne to~ke tako da kliknete na gumb Pick Point<, u crteù odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u okviru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djelovanje naredbe Properties/EditProperties/ na nekom tekstu u va{em crteù.
167
Mjerenje povr{ine
Napisali ste naslov crteà i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeriti povr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeri pomo}u naredbe Area. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna~ajkama objekata.
Slika 7.13 Odabir naredbe Area; gumb okvira sa zna~ajkama objekata.
Kako radi naredba Area

Naredba Area omogu}uje mjerenje povr{ine nekog podru~ja odabirom to~aka koje ga odre|uju. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Area: Command:area <First point>/Object/Add/Subtract: AutoCAD LT vam nudi ~etiri opcije: Object-mjeri povr{ine kruga, elipse, zatvorene polilinije... Add zbraja povr{ine Subtract oduzima povr{ine First point osnovno postavljena opcija koja od vas traì da odaberete prvu to~ku koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu èlite izmjeriti. To~ke birate pomo}u alata Object Snap. Nakon odabira prve to~ke koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu mjerite, u naredbenom retku se ispisuje: Next point: AutoCAD LT od vas traì da odaberete sljede}u to~ku koja odre|uje podru~je koje mjerite. To~ke birate sve dok ne odaberete sve to~ke koje definiraju podru~je ~iju povr{inu mjerite.
168
V. DIO
Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i u naredbenom retku se ispisuje: Area=NN povr{ina u kvadratnim jedinicama. opseg. Perimeter=NN
Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako da odabirete jedan po jedan ugao kupaone.
Slika 7.14 Odabir to~aka prilikom mjerenja povr{ine kupaone.

Command:area <First point>/Object/Add/Subtract:int of Snap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao. Next point:int of donji desni ugao. Next point:int of gornji desni ugao. Object Snap
Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite
Next point:int of Object SnapSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
169
Area=48400.0 Perimeter=880.0 Povr{ina je izraèna u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centimetrima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda kao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm (0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.
Slika 7.15 Izgled ispisanog teksta, KUPAONA P=4.84 m2 keram.pl., u crteù.

Odaberite naredbu Line Text/DrawTextLineText/. Command:dtext Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku neposredno na ekranu kao na slici 7.15. Height<16.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju. Text:KUPAONA Text:P=4.84 m2 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
170
V. DIO
Text:keram.pl. desnu tipku mi{a.
pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na
Moète jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatim pohranite crte`.
Nemojte zaboraviti s vremena na vrijeme pohraniti crte`.
Saètak
U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crteà i u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo} AutoCAD-a LT , moète izmjeriti povr{inu.
8. Poglavlje
Definiranje bloka naredbom WBlock
U ovom poglavlju
l l
Crtanje elementa Kako radi naredba WBlock
info info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crteìma.
Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE
173
Crtanje elementa
Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok. U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo promijenite vaè}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /DrawCircleCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm desno izvan tlocrta. Command:circle 3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu tako da kliknete desno izvan tlocrta. Diameter/<Radius>:15 mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
Slika 8.1 Skica stavke Slika 8.2 Crte` kru`nice stavke desno izvan tlocrta.
Sada odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte crtu duìne 65 cm s tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`nice. Command:line
174
II. DIO
From point:qua of donju polovicu kru`nice. To point:@0,-65
Object SnapSnap to Quadrant i ozna~ite
Slika 8.3 Gotov crte` stavke.
Kako radi naredba WBlock

Nacrtali ste stavku i od nje }ete napraviti blok, ali koriste}i naredbu WBlock. Naredba WBlock definira blok od odabranih objekata isto kao i naredba Make Block. Jedina je razlika da ga sprema kao datoteku s ekstenzijom .dwg u èljeni popis datoteka tako da vam je dostupan ne samo u crteù u kojem je definiran nego i svim ostalim crteìma. Naredba WBlock tako|er sprema kao datoteke i blokove definirane naredbom Make Block. Naredbu zadajete tako da upi{ete wblock u naredbeni redak, pritisnete Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i otvorit }e se okvir za dijalog Create Drawing File.
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE
175
Slika 8.4 Okvir za dijalog Create Drawing File.
U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku se ispisuje upit: Block name: Ako èlite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom definiranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block, spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog Create Drawing File. Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File. Insertion base point: Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block. (5. poglavlje, dio Kako radi naredba Make Block). Select object: Odaberite objekte od kojih èlite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od nacrtane stavke na ekranu.
176
II. DIO
Command:wblock
U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{ite STAVKA i kliknite na gumb OK. Block name: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Object SnapSnap to Midpoint i Insertion base point:mid o ozna~ite liniju stavke. Select object:1found Select object:1found na desnu tipku mi{a.
ozna~ite kru`nicu. ozna~ite liniju i pritisnite Enter ili kliknite
Stavka je nestala s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe Insert Block/ DrawInsert Block / u~itati blok STAVKA u crte`.
U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. poglavlju, u dijelu Kako umetnuti blok u crte`. Jedina je razlika da se blokovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalog Insert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalog Select Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete èljeni blok. U~itani blok postaje dio va{eg crteà, ime mu se ispisuje u okviru kraj gumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati iz okvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze definirani blokovi.
177
Slika 8.6 Okvir za dijalog Select Drawing File.
U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u prozor kao na slici 8.8. Odaberite sada naredbu Insert Block / DrawInsert Block / i otvorit }e se okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir za dijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK te na upit u naredbenom retku odgovorite: Insertion point:mid of ozna~ite liniju praga vrata. Object SnapSnap to Midpoint i
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
178
II. DIO
Slika 8.8 Tlocrt s umetnutim stavkama u prozor i vrata.

Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u prozor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert kliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dijalog Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U okviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku odgovorite: Insertion point:mid of Object SnapSnap to Midpoint i ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8. X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
179
Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u stavke. Prvo promijenite vaè}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text / DrawTextLine Text / i budu}i da èlite da se brojevi ispi{u to~no u sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti: Command:dtext Justify/Style/<Start point>:J desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na pritisnite Enter ili
Align//Fit/Center/Middle/Right:M kliknite na desnu tipku mi{a. Middle point:cen of kru`nicu stavke vrata. Height<10.0>:14
Object SnapSnap to Center i ozna~ite
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Text:1 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
Slika 8.9 Upisan broj u stavku vrata.
180
II. DIO
Ponovno otvorite naredbu Line Text i upi{ite broj 2 u stavku prozora. Command:dtext Justify/Style/<Start point>:J desnu tipku mi{a. pritisnite Enter ili kliknite na pritisnite Enter ili kliknite
Align//Fit/Center/Middle/Right:M na desnu tipku mi{a. Middle point:cen of kru`nicu stavke prozora.
Object SnapSnap to Center i ozna~ite
Height<14.0>: visina je ista i zato samo pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku m{a prihvatite osnovno postavljenu opciju. Text:2 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a. Nakon {to ste upisali brojeve u stavke pohranite crte`.
Slika 8.10 Upisan broj u stavku prozora.
181
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock moète od nacrtanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda moète koristiti u svim crteìma.
9. Poglavlje
Ucrtavanje uzorka {rafiranje
U ovom poglavlju
l l
Kako radi naredba Hatch Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak
info info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE
185
Nastavljate s ure|ivanjem crteà KUPAONA.dwg. Da biste ga uredili do kraja, nedostaje vam jo{ uzorak unutar zidova, {rafura kojom poru~ujete od kojeg je materijala zid. Da bi crte` lijepo izgledao, moète jo{ i uzorak koji bi opona{ao plo~ice ucrtati u pod kupaone. AutoCAD LT vam omogu}uje automatsko ucrtavanje odabranog uzorka unutar odabrane povr{ine. Uzorak spajate s praznim prostorom ome|enim objektima. Naredba Hatch }e vam omogu}iti ucrtavanje èljenog uzorka u odre|enu povr{inu. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili iz alatnog okvira Draw.
Kako radi naredba Hatch

Nakon odabira naredbe Hatch, otvara se okvir za dijalog Boundary Hatch.
Slika 9.1 Odabir naredbe Hatch; padaju}i izbornik Draw.
Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama: Pattern Type u tom podru~ju se nalazi okvir za pregled odabranog uzorka. Kliknete li na njega, promijenit }e se prikaz, a u podru~ju Pattern Properties, u okviru za ime uzorka Pattern, ispisat }e se ime tog novog uzorka.
186
V. DIO
Dok jo{ niste upoznati sa svim uzorcima i pripadaju}im im imenima, uzorke birajte na gore opisani na~in. Pattern Properties u ovom podru~ju u okviru Pattern pi{e ime trenutno odabranog uzorka. Kliknete li na gumb sa strelicom udesno od njega, otvorit }e se popis imena uzoraka tako da uzorak moète odabrati i odabirom njegova imena.
Slika 9.3 Popis imena uzoraka.
Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za pregled iscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujete faktor kojim prilago|avate uzorak svom crteù, a u okvir Angle upisujete kut pod kojim èlite da se odabrani uzorak iscrta. Boundary u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crteù birati granice podru~ja u koje èlite ucrtati uzorak. Odaberete li gumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`, a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberete bilo koju to~ku unutar podru~ja koje èlite ispuniti uzorkom, nakon ~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice. Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako|er privremeno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicu podru~ja koje èlite ispuniti uzorkom.
187
Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advanced Options ~ijim sadràjem se u ovoj knjizi ne}emo baviti. Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji od dva opisana na~ina, moète kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako kako vi to èlite. Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadrì mali okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, moète promijeniti vrstu, faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crteù moète vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom, a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`. Sada moète primijeniti naredbu Hatch na svom crteù. U~itajte crte` KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzorak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji }e predstavljati plo~ice. Promijenite vaè}i sloj u sloj UZORAK, odaberite naredbu Hatch /DrawHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.4 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom.
188
V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar zida desno od prozora. Stranice koje ome|uju to podru~je }e se iscrtkati. AutoCAD LT je odabrao granice podru~ja koje èlimo ispuniti uzorkom. Kliknite jo{ i unutar zida lijevo od prozora, stranice koje ome|uju to podru~je su se tako|er iscrtkale. Budu}i da odabranim uzorkom èlite ispuniti samo vanjski zid, dovr{ili ste odabir i pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch.
Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb Preview Hatch<. Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply. Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dva potpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer, uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevo od prozora. Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbu Hatch /DrawHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzoraka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.
189
Slika 9.6 Pregled izgleda uzorka.
Slika 9.7 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom.
190
V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar tlocrta i budu}i da ste time odabrali podru~je koje èlite ispuniti uzorkom, pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch.
Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite na gumb Preview Hatch<.
Slika 9.9 Pregled izgleda uzorka.
191
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply. Uzorak se iscrtao unutar kupaone. Pohranite crte`. Ako, usprkos pregledavanju uzorka prije njegova iscrtavanja, niste zadovoljni izgledom ili vrstom, naredbom Edit Hatch moète izvr{iti promjene na ve} ucrtanom uzorku. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Modify.
Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak

Nakon odabira naredbe u naredbenom retku se ispisuje: Select hatch object: Odaberete uzorak i odmah se otvara okvir za dijalog Hatch Edit. Okvir Hatch Edit je potpuno isti kao i okvir Boundary Hatch, ali se neki gumbi ne mogu koristiti.
Unutar okvira Hatch Edit moète promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kada izvr{ite èljene promjene, kliknete na gumb Apply.
Slika 9.10 Odabir naredbe Edit Hatch; padaju}i izbornik Modify, podizbornik Objects.
Slika 9.11 Okvir za dijalog Hatch Edit.
192
V. DIO
Saètak
U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako moète u odre|enu povr{inu ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crteà uzorcima u velikoj mjeri pridonosi dobrom izgledu crteà. U narednom }ete poglavlju saznati vi{e o kotiranju neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crteà.
VI DIO
Kotiranje
l
10. Poglavlje
U ovom poglavlju
Priprema crteà za kotiranje Definiranje stila kotiranja Kotiranje Defpoints Trajno uklju~ivanje alata Object Snap
l l l l
info info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridruìti kote nacrtanim objektima.
Kotiranje 10. POGLAVLJE
195
Priprema crteà za kotiranje

Va{em crteù nedostaju jo{ samo kote kako biste mogli re}i da ste dovr{ili crtanje i kako ste spremni za ispis. Pomo}u AutoCAD-a LT vrlo se jednostavno kotira: odaberete dvije to~ke ~iju udaljenost èlite kotirati i odredite poloàj kotne linije, a AutoCAD LT sve drugo radi sam. AutoCAD LT , osim toga, sadrì mogu}nost automatskog pode{avanja kota ako ste promijenili veli~inu ili oblik kotiranog objekta. Ipak, AutoCAD LT od vas traì dosta truda prilikom definiranja stila kotiranja i, s obzirom da nudi puno mogu}ih kombinacija, cijeli taj proces }e vam se ~initi vrlo zamr{en. Definiranje stila kotiranja sli~no je definiranju stila teksta, ali je puno sloèniji. Kote se sastoje od glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih linija /Extension line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i kotnog teksta /Dimension text/. Svaki dio kote se definira posebno. Trebate definirati stil kotiranja koji odgovara arhitektonskim standardima kotiranja, a budu}i da ponu|ene opcije oznaka kraja kotnih linija ne odgovaraju na{im standardima, trebat }ete kreirati vlastitu oznaku zavr{etka. Sada }ete nacrtati vlastitu oznaku zavr{etka kotne linije, a onda }ete od nje definirati blok KOTA.
Slika 10.1 Oznaka zavr{etka kotne linije koja odgovara na{im standardima.
Odaberite naredbu Layers /FormatLayers/, definirajte novi sloj KOTE (bijelo-white), zatim promijenite vaè}i sloj u sloj KOTE i odaberite nardbu Line /DrawLine/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednu okomitu crtu duìne 2 cm. Command:line From point: To point:@0,2 kliknite negdje desno izvan tlocrta. pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, odaberite naredbu WiewZoomWindow i pove}ajte prikaz crteà oko nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodoravnu crtu duìne 2 cm. Command:line
196
VI. DIO
From point: To point:@2,0
kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtane crte. pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu duìne 1.4 cm pod kutem od 45 stupnjeva. Command:line From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtanih crta. pritisnite Enter i prekinite naredbu. To point:@1.4<45
Slika 10.2 Tri crte koje ste nacrtali.
Sada odaberite naredbu Move /ModifyMove/ i vodoravnu crtu pomaknite iz njenog polovi{ta u polovi{te okomite crte. Command:move Select objects: 1 found odaberite vodoravnu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
197
Base point of displacement:mid o Midpoint i ozna~ite vodoravnu crtu. Second point of displacement:mid of Midpoint i ozna~ite okomitu crtu. Command:move Select objects:1found kliknite na desnu tipku mi{a
Object Snap>Snap to Object Snap>Snap to
Ponovno odaberite naredbu i pomaknite kosu crtu u sjeci{te prve dvije. odaberite kosu crtu i pritisnite Enter ili Object Snap>Snap to
Base point of displacement:mid of Midpoint i ozna~ite kosu crtu.
Second point of displacement:int of Object Snap>Snap to Intersection i ozna~ite sjeci{te okomite i vodoravne crte. Pomo}u naredbe Properties iz okvira sa zna~ajkama objekta promijenite kosoj crti boju u ùto (4. poglavlje, dio Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima).
Unutar okvira za dijalog Modify Line kliknite na gumb Color, u okviru za odabir boja kliknite na ùti kvadrati} pa na gumb OK i onda opet unutar okvira za dijalog Modify Line na OK. Od nacrtane oznake za zavr{etak kotne linije definirajte pomo}u naredbe Make Block /DrawMake Block/ blok pod imenom KOTA, s tim da to~ka umetanja bloka bude u sjeci{tu svih triju crta. (5. poglavlje, Kako radi naredba Make Block). Sada ste spremni za definiranje svog stila kotiranja.
Definiranje stila kotiranja

Stil kotiranja definira se pomo}u naredbe Dimension Style. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili alatnog okvira Dimensioning.
198
II. DIO
Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Dimension Styles.
Slika 10.3 Odabir naredbe Dimension Style; padaju}i izbornik Format.
Kako budete upoznavali pojedini dio odre|enog okvira za dijalog, upi{ite u njega predloène vrijednosti i odaberite predloène opcije. Okvir sadrì dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvara dodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota.
Slika 10.4 Okvir za dijalog Dimension Styles.
Dimension Style ovo podru~je sadrì okvir Current s ispisanim imenom trenutno vaè}eg stila kota i popisom prije definiranih stilova. Popis otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od imena. U okvir Name upisujete ime novog stila kotiranja koji }ete definirati a klikom na gumb Save ga potvr|ujete. U okvir za ime Name upi{ite ARH i kliknite na Save. Family ovo podru~je sadrì popis razli~itih vrsta kota dostupnih u AutoCAD-u LT : Linear kotiraju duljine i razmake Radial kotiraju polumjere
199
Angular kotiraju kuteve Diameter kotiraju promjere Ordinate kotiraju x ili y kotu to~ke Leader vo|ena kota. @elite li da svaka od ovih vrsta kota u va{em stilu bude druk~ije definirana, moète svaku posebno definirati. @elite li pak da sve ove vrste izgledaju isto, uklju~it }ete vrstu Parent /roditelj/ i definirat }ete va{ kotni stil, a sve vrste kota preuzet }e definiciju roditelja. Definicijom vrste kota Parent definirate sve ostale vrste kota. Uklju~ite opciju Parent.
Slika 10.5 Okvir za dijalog Geometry.
Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojem definirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih linija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i oznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako|er upisujete faktor skaliranja kota Overall Scale. Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovno odabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako èlite da vam kotni tekst bude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako èlite da vam oznaka za zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom definiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo (kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile èljene visine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i AutoCAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.
200
VI. DIO
Kotni tekst Oznaka zavr{etka
Slika 10.6 Glavni dijelovi kote.
Glavna kotna linija
Pomo}na kotna linija
Kao {to ve} znate, prilikom ispisa, s obzirom da crtate u MJ 1:1, morate smanjiti crte` za mjerilo u kojem ga èlite ispisati i zato dijelove crteà za koje èlite da budu odre|ene visine i {irine morate uve}ati za faktor za koji }ete smanjiti crte`. Za faktor uve}anja koristite mjerilo za koje prilikom ispisa crte` smanjujete. Scale u ovom podru~ju u okvir Overall Scale upisujete faktor uve}anja da bi kote bile èljenih veli~ina nakon ispisa. Opcija Scale to Paper Space treba biti isklju~ena. U okvir Overall Scale upi{ite 20. Dimension Line u ovom podru~ju definirate izgled glavne kotne linije.
Dimension line Extension
{
Slika 10.7 Dijelovi glavne kotne linije koji se mogu pode{avati.
Spacing
Glavna kotna linija
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne kotne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavne kotne linije.
201
Extension definirate duljinu produljenja glavne kotne linije desno i lijevo od pomo}nih kotnih linija. Spacing definirate udaljenost glavnih kotnih linija prilikom automatskog paralelnog kotiranja. Color moète odabrati boju glavne kotne linije. Klikom na gumb Color otvarate standardni okvir za dijalog za odabir boja. Opcije Suppress neka budu isklju~ene, u okvir Extension up{ite 0.2, u okvir Spacing ne morate upisivati ni{ta jer ne}ete koristiti automatsko paralelno kotiranje i nemojte mijenjati boju. Extension Line u ovom podru~ju definirate izgled pomo}nih kotnih linija.
Extension Origin (Defpoint)
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu liniju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju. Extension definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavne kotne linije. Origin Offset definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}ne kotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt. Color moète odabrati boju pomo}nih kotnih linija. Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color ne morate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije. Arrowheads u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotne linije. 1st iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji èlite za oba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeri odabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija. 2nd èlite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje iz popisa odabirete drugi zavr{etak.
Slika 10.8 Dijelovi pomo}ne kotne linije koji se mogu pode{avati.
Extension Origin offset
202
VI. DIO
Slika 10.9 Popis oznaka zavr{etaka kotnih linija.

U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrow koja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu|enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog User Arrow u koji upisujete ime bloka koji èlite koristiti kao oznaku zavr{etaka.
Slika 10.10 Okvir za dijalog User Arrow.
Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila. Size upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovno odabranim jedinicama /cm/. Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kliknite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3. Center u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ili kru`nog luka.
Slika 10.11 Primjeri kako pojedina opcija utje~e na ozna~avanje sredi{ta kru`nice.
Mark uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta. Line uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadrantima kru`nice. None uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake Size upisujete duljinu kraka oznake centra.
203
Odaberite opciju None. Kada ste definirali sve {to je potrebno, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Geometry se zatvara, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Format. Otvara se okvir za dijalog Format unutar kojeg definiramo poloàj kotnog teksta.
Slika 10.12 Okvir za dijalog Format.
User Defined uklju~ena opcija sami odre|ujete poloàj kotnog teksta prilikom kotiranja; isklju~ena opcija kotni tekst se automatski ispisuje a njegov poloàj definirate odabirom ponu|enih opcija u popisu Fit. Force Line Inside uklju~ena opcija glavna kotna linija bit }e iscrtana bez obzira na poloàj kotnog teksta. Fit omogu}uje vam odabir na~ina ispisa kotnog teksta i oznaka zavr{etka kotnih linija. Popis opcija se otvara klikom na gumb sa strelicom pored okvira u kojem je ispisana trenutno odabrana opcija.
Slika 10.13 Popis opcija ispisa kotnog teksta.

Text and Arrows AutoCAD LT procjenjuje razmak izme|u pomo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst i oznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.
204
VI. DIO
Text Only ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan pomo}nih kotnih linija. Arrows Only ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija. Best Fit AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija. Leader ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kota od glavne kotne linije. No Leader kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bez obzira na njihov razmak. Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader. Text u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju.
Slika 10.14 Primjeri kako pojedine opcije utje~u na ispis kotnog teksta.
Inside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst se ispisuje vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom kotnim linijom. Outside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst izvan pomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom. Obje opcije neka budu isklju~ene. Horizontal Justification u ovom podru~ju definirate poloàj kotnog teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisano trenutno poravnanje, odabirete èljenu opciju. Centered kotni tekst se ispisuje centralno izme|u pomo}nih kotnih linija.
205
Slika 10.15 Popis opcija ispisa kotnog teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije.
1st Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}ne kotne linije. 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}ne kotne linije. Over 1st Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad prve pomo}ne kotne linije. Over 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad druge pomo}ne kotne linije. Iz popisa odaberite opciju Centered. Vertical Justification u ovom podru~ju definirate poloàj kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutno poravnanje, odabirete èljenu opciju.
Slika 10.16 Popis opcija ispisa kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju.
Centered ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije. Above ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije. Outside ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije. JIS ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskim standardom. Iz popisa odaberite opciju Above. Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format }e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dijalog Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.
206
VI. DIO
Slika 10.17 Okvir za dijalog Annotation.
Primary Units i Alternate Units oba podru~ja nude iste opcije s tim da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice cm [palci]. Units klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision definirajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu Mjerne jedinice.
Slika 10.18 Okvir za dijalog Primary Units.
Zero Supresion u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu. Leading uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnog zareza.
207
(broj 0.50 ispisuje se .50). Trailing uklju~ena opcija ne ispisuje nule iza decimalnog zareza (broj 0.50 ispisuje se 0.5). 0 Feet uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u stopama. 0 Inches uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u palcima. Tolerance definirate samo ako u va{em kotnom tekstu imate dozvoljeno odstupanje. Scale u ovom podru~ju definirate faktor skaliranja ako èlte skalirati vrijednost kotnog teksta. Na primjer, nacrtali ste tlocrt u pola njegove stvarne veli~ine i, ako èlite da kotni tekst bude to~an, morate vrijednost svakog kotnog teksta udvostru~iti. U tom slu~aju }ete za faktor skaliranja upisati 2. Linear ovdje upisujete faktor skaliranja. Osnovno postavljena opcija je 1 i u ve}ini slu~ajeva se ne mijenja. Paper Space Only opcija treba biti isklju~ena. Unutar okvira Primary Units iz popisa Units odaberite Decimal iz popisa Angles odaberite Decimal Degrees, iz popisa Precision odaberite preciznost na jednu decimalu 0.0. U podru~ju Zero Suppression opcije Leading, 0 Feet i 0 Inches neka budu isklju~ene, opcija Trailing uklju~ena. Tolerance ne trebate definirati jer je ne}ete koristiti.U podru~ju Scale neka u okviru Linear ostane upisana osnovno postavljena opcija 1. Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK i okvir za dijalog Annotation se opet otvara. Unutar podru~ja Primary Units imate jo{ dvije mogu}nosti: Prefix ako èlite da vam se ispred kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje, taj tekst definirate ovdje. Suffix ako èlite da vam se iza kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje, na primjer mjerne jedinice, upi{ite tekst u ovo polje. Unutar ova dva okvira nemojte ni{ta upisivati. Tolerance u ovom podru~ju definirate prikaz dozvoljenog odstupanja. Method iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom, odabirete metodu ispisa dozvoljenog odstupanja.
208
VI. DIO
Slika 10.19 Popis opcija metoda ispisa dozvoljenog odstupanja.

None dozvoljeno odstupanje se ne ispisuje Simetrical ispisuje se isto pozitivno i negativno dozvoljeno odstupanje (N0.1). Deviation ispisuje se razli~ito pozitvno i negativno dozvoljeno odstupanje (N +0.01 -0.02 ). Limits zadajete limite. Najve}a dozvoljena mjera ispisuje se iznad, a najmanja ispod glavne kotne linije +1.00 -1.00 Basic kotni tekst se upisuje uokviren strojarske mjere (1.00). Ovisno o odabranoj metodi ispisa dozvoljenog odstupanja moète definirati ispis svakog od njh.
Slika 10.20 Metoda ispisa dozvoljenog odstupanja Deviation.
Upper Value ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenog odstupanja. Lower Value ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenog odstupanja. Justification ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenog odstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom. Height odre|ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja. Iz popisa Method odaberite None. Text u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta: Style iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta u kojem }e se ispisivati kotni tekst. Height upisujete visinu ispisa kotnog teksta.
209
Gap odre|ujete prostor oko kotnog teksta kao vrstu margina. Color iz standardnog okvira za dijalog za odabir boja moète odabrati boju kotnog teksta. Iz popisa definiranih stilova odaberite prije definirani stil ROMANS, u okvir Height upi{ite 0.4 a u okvir Gap 0.3. Kliknite na gumb Color i odaberite zelenu boju. Round Off ako ste odabrali preciznost na vi{e decimalnih jedinica, ovdje moète definirati zaokruìvanje. U ovaj okvir ne morate ni{ta upisivati. Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK, opet se otvara okvir za dijalog Dimension Styles unutar kojeg kliknite na gumb Save, ispod imena stila koji ste upravo definirali, i onda na gumb OK. Ako ste upisali sve nazna~ene vrijednosti i odabrali predloène opcije tijekom opisivanja pojedinih okvira za dijalog, sada ste definirali va{ stil kotiranja pod imenom ARH i spremni ste za kotiranje tlocrta kupaone. Nakon {to ste definirali stil kotiranja svakako pohranite crte`.
Kotiranje
Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbornika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning. Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning. Naredbe za kotiranje su: Linear kotira vodoravne i okomite duljine i razmake. Aligned kotira stvarne duljine i razmake. Radial Radius kotira polumjere. Diameter kotira promjere. Angular kotira kuteve. Ordinate Automatic kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke. X-Datum ispisuje x koordinatu odabrane to~ke. Y-Datum ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.
210
VI. DIO
Slika 10.21 AutoCAD-ov ekran s alatnim okvirom Dimensioning usidrenim ispod podru~ja za crtanje i otvorenim padaju}im izbornikom Dimension.
Baseline paralelno kotiranje. Continue lan~ano kotiranje.
Slika 10.22 Primjeri kota.
Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u naredbenom se retku ispisuje: Command:dimlinear First extension line or RETURN to select: AutoCAD LT od vas traì da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji èlite kotirati da bi znao poloàj prve pomo}ne kotne linije ili da pritisnite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.
211
Nemojte se oslanjati na opciju ozna~avanja objekta prilikom kotiranja, iako se to ~ini jednostavnije. êsto kotirate razmake u kojima nema objekta koji biste mogli ozna~iti, ali postoje objekti koji ih ome|uju i uvijek moète odabrati to~ke koje definiraju razmak. Zbog toga odaberite to~ke pomo}u alata Object Snapa, koje definiraju duljine i razmake koje èlite kotirati. Nakon {to ste odabrali prvu to~ku u naredbenom retku se ispisuje: Second line origin: AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku koja definira to {to kotirate da bi mogao smjestiti drugu pomo}nu kotnu liniju. Nakon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje: Dimension line location(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated): AutoCAD LT od vas traì da odredite poloàj glavne kotne linije. Upisujete relativnu koodinatu to~ke u odnosu na zadnje odabranu to~ku, a u kojoj èlite da se iscrta glavna kotna linija. Nakon {to ste odredili poloàj glavne kotne linije, istovremeno se u naredbenom retku ispi{e kotni tekst i iscrta kota. Dimension text<NN>: Command: @elite li lan~ano nastaviti kotirati, nakon {to ste kotirali prvi objekt u nizu odaberite naredbu Continue i u naredbenom retku }e se ispisati: Comand:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select: AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku onoga {to kotirate u nastavku prvokotiranog, podrazumijevaju}i drugu to~ku prvokotiranog kao prvu to~ku onoga {to }ete sada kotirati.
212
VI. DIO
Nakon odabira to~ke istovremeno se u naredbenom retku ispisuje sadràj kotnog teksta i u nastavku prve kote iscrtava se druga kota, a AutoCAD LT vam omogu}uje nastavak kontinuiranog kotiranja ispisuju}i u naredbenom retku upit: Dimension text<NN>: Second extension line origin or RETURN to select: Tako moète neprekinuto kotirati koliko god trebate. Sada }ete iskotirati tlocrt va{e kupaone. Uzorak ucrtan u vanjski zid i pod kupaone vam moè zasmetati prilikom kotiranja (AutoCAD LT moè odabrati neku to~ku sjeci{ta zida i uzorka umjesto èljene to~ke). Radi toga odaberite naredbu Layers i isklju~ite sloj UZORAK da vam ne bi smetao prilikom kotiranja. Ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb Off i onda na gumb OK. Odaberite naredbu Linear /DimensionLinear/ i najprije kotirajte duljinu lijevog zida kupaone.
Slika 10.23 Tlocrt kupaone s kotom lijevog zida.
Command>dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite donji ugao zida. Second line origin:int of ozna~ite gornji ugao zida. Object SnapIntersection of i
213
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal/Vertical /Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a @elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od zida koji kotirate, èljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordinata to~ke 40,0. Dimension text<240>: Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata. Ponovno odaberite naredbu Linear /DimensionLinear/.
Slika 10.24 Tlocrt kupaone s kotama zida s vratima.
Command>dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of SnapIntersection of i ozna~ite lijevi ugao zida. Second line origin:int of ozna~ite lijevi spoj zida i vrata. Object
Object SnapIntersection of i
214
VI. DIO
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal/Vertical /Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Dimension text<91>: Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu Continue/DimensionContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje: Command:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida. Dimension text<71>: Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite desni ugao zida. Dimension text<82>: Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. Ponovno odaberite naredbu Linear /DimensionLinear/ i kotirajte sada debljinu pregradnog zida.
Slika 10.25 Odabir to~aka prilikom kotiranja debljine pregradnog zida.

Command:dimlinear First extension line or RETURN to slect:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida. Second line origin:int of ozna~ite donji unutarnji ugao zida. Object SnapIntersection of i
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal /Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Dimension text<12>:
215
Kada kotirate naredbom Linear, AutoCAD LT mjeri okomitu ili vodoravnu udaljenost odabranih to~aka bile one ili ne bile na istom pravcu. @elite lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zato odaberite naredbu Continue/DimensionContinue/. U naredbenom retku se ispisuje: Command:dimcontinue Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida. Dimension text<240>: Second extension line origin or RETURN to select:int of Object SnapIntersection of i ozna~ite vanjski ugao zida. Dimension text<30>:
Slika 10.26 Tlocrt kupaone s kotom desnog zida.
216
VI. DIO
Defpoints
Odaberite naredbu Move /ModifyMove/ i odmaknite bilo koju kotu od tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom to~ku.
Slika 10.27 Pomaknuta kota lijevog zida i vidljive to~ke (defpoints).
Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automatski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira te to~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/Format Layers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranih slojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS. Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da se kota vrati u svoj prvobitni poloàj i sada jo{ moète kotirati vanjski zid kao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbu Layers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OK da se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je potpun i spreman za iscrtavanje.
217
Slika 10.28 Okvir za dijalog Layer Control.
Slika 10.29 Kompletno kotiran tlocrt kupaone.
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap

Da biste si olak{ali odabir to~aka, prilikom kotiranja moète naredbom Running Object Snap trajno uklju~iti neke od alata Object Snap. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Options ili alatnog okvira Object Snap.
218
VI. DIO
Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Running Object Snap unutar kojeg se nalazi popis svih alata Object Snap. Uklju~ite li, na primjer, Intersection, ne morate vi{e prilikom kotiranja svaki puta kada èlite ozna~iti sjeci{te prije toga kliknuti na Intersection of u alatnom okviru Object Snap. Dovoljno }e biti da ozna~ite sjeci{te i AutoCAD LT }e automatski odabrati to~ku sjeci{ta ozna~enih objekata.
Slika 10.30 Odabir naredbe Running Object Snap; padaju}i izbornik Options . Slika 10.31 Okvir za dijalog Running Object Snap.
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog tehni~kog crteà i u mnogome pomaè jasno}i ~itavog crteà. Nakon svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crteà.
VII DIO
Iscrtavanje
U ovom poglavlju
11. Poglavlje
Priprema crteà za iscrtavanje
info info
U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripremate crte` za iscrtavanje.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE
221
Priprema crteà za iscrtavanje

Iscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva dobro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{aka da prona|ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postoji bezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slijediti kada pripremate crte` za iscrtavanje. Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vam on sluì kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode{avanje crteà za iscrtavanje. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru. Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.
Slika 11.1 Odabir naredbe Print; izbornik File.
Slika 11.2 Okvir za dijalog Plot Configuration.

Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja: Setup and Default Information u tom podru~ju odabirete ure|aj za iscrtavanje. Ime trenutno odabranog ure|aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup and Default Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu Select Device ozna~en System Printer.
222
VII. DIO
Slika 11.3 Okvir za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection.

Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup... i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Name va{ pisa~.
Slika 11.4 Okvir za dijalog Print Setup.
Ovdje moète promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~ina papira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opet na OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection. Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration. Paper Size and Orientation u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicama koje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati. Odabirom izme|u gumba Inches i MM odre|ujete jedinice s kojima }ete baratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se morati koristiti prilikom odre|ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakora skaliranja.
223
Pazite da vas ne zbune palci i milimetri u okvirima za dijalog koji pomaù pri iscrtavanju osnovne jedinice va{eg crteà su i dalje centimetri. Size ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne moè koristiti. Ako posjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe u dodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb.
Slika 11.5 Okvir za dijalog Plot Configuration s odabranim printerom za koji AutoCAD LT ima vlastiti pogonski program.
Kliknete li na gumb Size, otvara se okvir za dijalog Paper Size unutar kojeg se nalazi popis veli~ina papira, ovisno o tipu pisa~a. Desno u okvirima USER moète upisivanjem {irine /Width/ i visine /Height/ definirati vlastite dimenzije papira, ali morate paziti da ne prelaze najve}u (MAX) dimenziju papira va{eg pisa~a. Pen Parameters u ovom podru~ju pode{avate debljine iscrtavanja. Pen Assignment klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Pen Assignment u kojem bojama koje ste koristili u crteù pridruùjete debljine linija.
224
VII. DIO
Slika 11.6 Okvir za dijalog Paper Size.
Slika 11.7 SP Okvir za dijalog Pen Assignment.
Color svaka boja u ovom okviru upisana je svojim brojem: 1 red, crvena, 2-yellow, ùta, 3 green, zelena, 4 cyan, svijetlo plava, 5 blue, plava, 6 magenta, ljubi~asta, 7 white, bijela, itd.
To su osnovne boje na koje ste upozoreni da ih koristite kada ste definirali slojeve. Da biste odre|enoj boji pridruìli èljenu debljinu iscrtavanja, najprije je morate ozna~iti tako da kliknete u redak u koji je upisana. Kada ste ozna~ili neku od boja u podru~ju Modify Values, okvir Color se oboji ozna~enom bojom i AutoCAD LT vam omogu}uje da, ovisno o ure|aju koji imate za iscrtavanje, pridruìte odabranoj boji:
225
Pen upisujete broj pera. Crta~i s perima imaju ulo{ke s utorima za odre|en broj pera; utori su ozna~eni brojevima i vi zapravo pridruùjete odabranoj boji broj utora u koji stavljate pero odre|ene debljine. Ltype vrsta linije. Moète, ako to va{ ure|aj za iscrtavanje podràva, boji moète pridruìti i vrstu linije (neprekinutu, isprekidanu, to~ka crta...), tako da upi{ete broj pridruèn odre|enoj vrsti linije (okvir za dijalog Feature Legend). Speed brzinu kretanja pera. Ako imate crta~, moète podesiti brzinu kretanja pera, a to je va`no jer razli~ita pera zahtijevaju razli~ite brzine. Width debljinu linije. Boji pridruùjete debljinu linije kojom }e se iscrtati. Feature Legend klikom na taj gumb otvara se okvir za dijalog Feature Legend unutar kojeg je popis vrsta linija i pridruènih im brojeva. To su brojevi koje, ovisno o èljenoj vrsti linije, upisujete u okvir Ltype.
Slika11.8 Okvir za dijalog Feature Legend.
Obi~no se crta s ve} odre|enim vrstama linija, tako da se ova opcija ne koristi prilikom pode{avanja crteà za iscrtavanje. Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridruìli èljenu debljinu iscrtavanja, kliknite na OK. Optimization klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Optimizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijeg kretanja pera va{eg pisa~a.
226
VII. DIO
Slika11.9 Okvir za dijalog Optimizing Pen Motion.
Scale, Rotation and Origin u ovom podru~ju vi poru~ujete AutoCAD-u LT mjerilo u kojem èlite da se va{ crte` iscrta i imate mogu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscrtavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir. Rotation and Origin klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog Plot Rotation and Origin.
Slika 11.10 Okvir za dijalog Plot Rotation and Origin.

Plot Rotation birate kut rotacije crteà prilikom ispisa izme|u ~etiri ponu|ene opcije. Plot Origin upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru. Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni pomak koji nije u vezi s mjerilom. Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK. Plotted MM = Drawing Units Ovdje povezujemo jedinice na papiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktor smanjenja crteà ovisno o mjerilu u kojem ga èlimo iscrtati. Pri tome je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada ste po~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centimetri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!
227
Slika 11.11 Faktori smanjenja crteà ovisno o mjerilu i osnovno odabranim mjernim jedinicama.
Osnovne jedinice mm MJ 1:100
Osnovne jedinice cm MJ 1:100
Osnovne jedinice m MJ 1:100
Scaled to Fit uklju~ena opcija automatski odre|uje mjerilo i to tako da cijelo podru~je odre|eno za ispis stane na odabrani format papira, a isklju~ena opcija vam dozvoljava da zadate èljeno mjerilo u okvirima Plotted MM = Drawing Units. Additional Parameters u ovom podru~ju odre|ujete {to }e se i kako iscrtati. Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters definiraju kako }e se crte` iscrtati. Hide Lines opcija se koristi prilikom iscrtavanja 3D modela, uklju~ena odstranjuje skrivene linije tijekom iscrtavanja. Adjust Area Fill uklju~ena opcija iscrtava debljinu linije unutar punih objekata tako da objekt zadrì to~nost vanjskih mjera. Ova opcija se koristi samo prilikom preciznih foto montaà. Dithering uklju~ena opcija simulira vi{e boja nego to va{ pisa~ stvarno moè kombiniraju}i boje i bijeli prostor. Use Previous Printer uklju~ena opcija odabire zadnji upotrijebljeni ure|aj za iscrtavanje. Plot to File uklju~ena opcija sprema crte` definiran za iscrtavanje kao datoteku umjesto da ga odmah po{alje na ispis. Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters omogu}uju vam odabir onoga {to èlite iscrtati. Display iscrtava ono {to je trenutno vidljivo na ekranu. Extents iscrtava sve objekte crteà odstranjuju}i prazan prostor koji ih okruùje. Limits iscrtava sve unutar granica crteà.
228
VII. DIO
Slika 11.12 Izgled crteà na ekranu.
Slika 11.13 Kako }e izgledati iscrtano odabir opcije Display.
229
Slika 11.14 Izgled crteà na ekranu.
View iscrtavaju se prije spremljeni pogledi. Window iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete li na gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection.
Slika 11.15 Kako }e izgledati iscrtano - odabir opcije Limits.
230
VII. DIO
Slika 11.16 Okvir za dijalog Window Selection.
Slika 11.17 Odabir podru~ja iscrtavanja prozorom neposredno na ekranu.

U njega moète upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje neposrednim odabirom prozora u crteù. Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot Configuration se opet otvara. Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogledate {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to krivo pode{eno. Plot Preview u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crteà na papiru. Moète izvr{iti samo djelomi~ni pregled Partial ili cjelokupni Full.
231
Slika 11.18 Okvir za dijalog Preview Effective Plotting Area.
Slika 11.19 Pregled crteà pripremljenog za iscrtavanje odabirom opcije Full.
Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vam unutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samo rub papira crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje plava boja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu, ispisat }e vam poruku Warnings. Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manja nego veli~ina papira.
232
VII. DIO
Slika 11.20 Okvir s porukom postotka crteà poslanog na iscrtavanje.

Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijeme prije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crteà na papiru, ali zasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onako kako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{avanja, moète je jednostavno ispraviti. Zajedno s pregledom crteà u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview, klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvir za dijalog Plot Configuration. Ako ste zadovoljni izgledom crteà na papiru, kliknite na gumb OK, pojavljuje se okvir s porukom postotka crteà poslanog na iscrtavanje slika 11-20.) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje.
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, podesiti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.
KAZALO
A
Alati Object Snap, trajno uklju~ivanje, 217 Alati, Object Snap, 37 Snap From, 51 Snap to Center, 54 Snap to Intersection, 55 Snap to Midpoint, 53 Snap to Nearest, 54 Snap to Perpendicular, 55 Snap to Quadrant, 52 Alatni okviri, 9 Draw, 12 Modify, 12 Dimensioning, 13 Object Properties, 13 Object Snap, 13 Standard, 13 Annotation, okvir za dijalog, 206 Apsolutne koordinate, 22 Arc, naredba, 47 Area, naredba, 167 AutoCAD LT, okvir za dijalog, 26 Copy, naredba, 151 Create Drawing File, okvir za dijalog, 175 Create New Drawing, okvir za dijalog, 27 Crtanje, 67 elipsi, 49 kru`nica, 28 linija, 18 lukova, 47 naredbe, 45-46 uzoraka, 185
D
Defined Blocks, okvir za dijalog, 127 Definicija blokova, 110 Definirani blokovi, 127 Definiranje stila kotiranja, 197 Defpoints, 216 Dimension Style, naredba, 198 Dimension Styles, okvir za dijalog, 198 Dimensioning, alatni okvir, 13, 210 Distance, naredba, 143 Draw, alatni okvir, 12 Drawing Limits, naredba, 60 Duplicate, vidi Copy
B
Block Definition, okvir za dijalog, 110-111 Blokovi u crteìma, 109 Blokovi u crteìma, umetanje, 126 Boundary Hatch, okvir za dijalog, 185 Brisanje dijelova crteà, 32
E
Edit Hatch, naredba, 191 Edit MText, okvir za dijalog, 162 Edit Text, naredba, 165 Edit Text, okvir za dijalog, 166 Ellipse, naredba, 49 Erase, naredba, 32 Exit, naredba, 26 Explode, naredba, 132 Extend, naredba, 86
C
Change Properties, okvir za dijalog, 90 Circle, naredba, 28 Continue, naredba, 211
234
Kazalo
F
Feature Legend, okvir za dijalog, 225 Fillet, naredba, 71
Format, okvir za dijalog, 203
Load and reload linetypes, okvir za dijalog, 97
M
Make Blok, naredba, 109 Mjerenje, povr{ine, 167 udaljenosti, 144 Mjerne jedinice, naredba Units, 23 Modify Line, okvir za dijalog, 89, 99 Modify Text, okvir za dijalog, 166 Modify, alatni okvir, 12 Move, naredba, 137-138
G
Geometry, okvir za dijalog, 199 Grafi~ki pokaziva~i, 5 Granice crteà, 59, 60
H
Hatch Edit, okvir za dijalog, 191 Hatch, naredba, 185
N
Naredbe, 167 New, 27 Linetype, 96 Save As, 25 Units, 23 Arc, 47 Circle, 28 Continue, 211 Copy, 151 Dimension Style, 198 Distance, 143 Drawing Limits, 60 Edit Hatch, 191 Edit Text, 165 Ellipse, 49 Erase, 32 Exit, 26 Explode, 132 Extend, 86 Fillet, 71 Hatch, 185 Layers, 63 Line, 18 Linear, 210 Make Block, 109 Move, 137-138
I
Insert Block, naredba, 126 Insert, okvir za dijalog, 126, 177 Iscrtavanje crteà, 221 Izgled grafi~kih pokaziva~a, 5 Izlazak iz programa, 26
K
Koordinatni sustav, 17 Kopiranje objekata, 152 Kotiranje, 197 Kotiranje, naredba Linear, 210 Kutevi u AutoCAD-u LT, 20
L
Layer Control, okvir za dijalog, 64, 66 Layers, naredba, 63 Line, naredba, 18 Linear, naredba, 210 Linetype, naredba, 96
Kazalo
235
Offset, 68 Print, 221 Properties, 89 Redraw, 35 Rotate, 146 Running Object Snap, 218 Save, 26 Scale, 148 Stretch, 139 Text Style, 158 Text, 161 Trim, 76 Undo, 33 WBlock, 174 za kotiranje, 209 Zoom, 30 Naredbeni redak, 6 New, naredba, 27
O
Object Properties, alatni okvir, 13 Object Snap, 37 alati, 37 alatni okvir, 13 Snap From, 51 Snap to Center, 54 Snap to Intersection, 55 Snap to Midpoint, 53 Snap to Nearest, 54 Snap to Perpendicular, 55 Snap to Quadrant, 52 Odabir boja, 65 Offset, naredba, 68 Okvir sa zna~ajkama objekata, 13 Okviri za dijalog, Annotation, 206 AutoCAD LT, 26 Block Definition, 110-111 Boundary Hatch, 185 Change Properties, 90, 91 Create Drawing File, 175 Create New Drawing, 27
Defined Blocks, 127 Dimension Styles, 198 Edit MText, 162 Edit Text, 166 Feature Legend, 225 Format, 203 Geometry, 199 Hatch Edit, 191 Insert, 126 Insert, 177 Layer Control, 64, 66 Load and reload linetypes, 97 Modify Line, 89, 99 Modify Text, 166 Optimizing Pen Motion, 226 Paper Size, 224 Pen Assigment, 224 Plot Configuration, 221 Plot Rotation and Origin, 226 Preview Efective Plotting Area, 231 Primary Units, 206 Print plot setup and default selection, 222 Print Setup, 222 Running Object Snap, 218 Save Drawing As, 25 Select Color, 65 Select Drawing File, 127 Select Font File, 159 Select Layer, 92 Select Linetype, 96, 100 Start Up, 27 Start Up, 4 Text Style, 159 Toolbars, 10 Units Control, 24 User Arrow, 202 Window Selection, 230 Optimizing Pen Motion, okvir za dijalog, 226 Osnovni ekran AutoCAD-a LT, 4 Osvjeàvanje crteà, 35 Otvaranje novog crteà, 27
236
Kazalo
P
Padaju}i izbornici, 7 Paper Size, okvir za dijalog, 224 Pen Assigment, okvir za dijalog, 224 Pisanje, naredba Line Text, 161-163 Plot Configuration, okvir za dijalog, 221 Plot Rotation and Origin, okvir za dijalog, 226 Pohrana crteà, naredba Save As, 25 Pohrana crteà, naredba Save, 26 Pokretanje programa, 3 Polarne koordinate, 17 Pomicanje objekata, 138 Poni{tavanje djelovanja naredbi, 33 Povr{ina, 167 Pravokutne koordinate, 17 Preview Efective Plotting Area, okvir za dijalog, 231 Primary Units, okvir za dijalog, 206 Print plot setup and default selection, okvir za dijalog, 222 Print Setup, okvir za dijalog, 222 Print, naredba, 221 Promjena slojeva, 89 Promjena uzoraka, 191 Properties, naredba, 89
Scale, naredba, 148 Select Color, okvir za dijalog, 65 Select Drawing File, okvir za dijalog, 127 Select Font File, okvir za dijalog, 159 Select Layer, okvir za dijalog, 92 Select Linetype, okvir za dijalog, 96, 100 Slojevi, definiranje, 63 promjena, 89 Spremanje bloka u datoteku, 174 Standard, alatni okvir, 13 Start Up, okvir za dijalog, 4, 27 Start, gumb, 3 izbornik, 3 Stil kotiranja, 197 Stilovi teksta, 158 Stretch, naredba, 139 Sustav vrijednosti kuteva, 20
T
Text Style, naredba, 158 okvir za dijalog, 159 Text, naredba, 161 Toolbars, okvir za dijalog, 10 Trim, naredba, 76
R
Rastezanje objekata, 140 Redraw, naredba, 35 Relativne koordinate, 18 Rotacija objekata, 146 Rotate, naredba, 146 Running Object Snap, 218 Running Object Snap, okvir za dijalog, 218
U
U~itavanje vrsta linija, 96 Udaljenosti, 144 Umetanje bloka u crte`, 126 Undo, naredba, 33 Units Control, okvir za dijalog, 24 Units, naredba, 23 Upotreba alata Object Snap, 39-41 User Arrow, okvir za dijalog, 202 Uve}avanje crteà, 30 Uve}avanje i smanjivanje objekata, 149 Uzorci, 185, 191
S
Save As, naredba, 25 Save Drawing As, okvir za dijalog, 25 Save, naredba, 26
Kazalo
237
V
Vrste linija, 96, 97
Z
Zadavanje jedinica, 23, 24 Zaokretanje objekata, 146 Zoom, naredba, 30
W
WBlock, naredba, 174 Window Selection, okvir za dijalog, 230

Ivana Penezic-AutoCAD LT Tako Lako

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ivana Penezic-AutoCAD LT Tako Lako

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]

IVANA PENEZI] Autodesk AutoCAD LT tako lako

2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

Pokretanje AutoCAD-a LT Osnovni ekran AutoCAD-a LT Padaju}i izbornici Alatni okviri

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT.

Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up.

Osnovni ekran AutoCAD-a LT

Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran.

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Slika 1.4 Izgled grafi~kog pokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja.

Standardni grafi~ki pokaziva~

Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje unos to~ke

Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje odabir objekata

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Slika 1.6 Otvoreni padaju}i izbornik Draw.

Slika 1.7 Naredba Arc s otvorenim podizbornikom.

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Slika 1.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch.

Slika 1.9 Odabir naredbe Toolbars; padaju}i izbornik View.

Slika 1.10 Okvir za dijalog Toolbars.

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Slika 1.12 Otvoreni dodatni gumbi naredbe Circle.

Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirima Draw i Modify.

Slika 1.14 Alatni okvir Draw.

Slika 1.15 Alatni okvir Modify.

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE

Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a.

Slika 1.16 Alatni okvir Dimensioning.

Slika 1.17 Alatni okvir Object Snap.

Slika 1.18 Usidreni alatni okviri Standard Toolbars i Object Properties.

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE

Slika 2.1 Pravokutne i polarne koordinate.

Kako radi naredba Line

Slika 2.2 Odabir naredbe Line; padaju}i izbornik Draw.

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE

Klik u grafi~ko podru~je

Slika 2.3 Odabrana po~etna to~ka crtanja.

Slika 2.4 Nacrtana prva crta.

Slika 2.5 Sustav vrijednosti kuteva.

pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.

Slika 2.6 Nacrtana druga crta.

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE

To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Slika 2.7 Kvadrat nacrtan zadavanjem relativnih koordinata to~aka.

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE

Slika 2.8 Drugi kvadrat nacrtan zadavanjem apsolutnih kordinata to~aka.

Slika 2.9 Odabir naredbe Units; padaju}i izbornik Format.

Slika 2.10 Okvir za dijalog Units Control.

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE

Kako pohraniti crte`

Slika 2.11 Odabir naredbe Save As; padaju}i izbornik File.

Slika 2.12 Okvir za dijalog Save Drawing As.

Slika 2.13 Odabir naredbe Save; padaju}i izbornik File.