EKONOMIKA BRODARSTVA 3. KOLOKVIJ 1.

TROKOVI ZA MATERIJAL: To su trokovi za pogonsko gorivo i mazivo, brodski potroni materijal, trokovi za prehranu pomoraca i ostali materijalni trokovi. - Trokovi za gorivo su posebno vani s ekonomskog gledita, a trokovi za mazivo su posebno vani s tehnolokog gledita, za odravanje i funkcioniranje brodskih strojeva i glavnog brodskog pogona, ali nisu toliko vani u ekonomskom smislu jer su mnogo manji od trokova za gorivo. - Brodski potroni materijal, u skupini materijalnih trokova, posebno se, raunovodstveno i kalkulacijski evidentira i ocjenjuje. Moe se redi da ne postoji opdenito prihvaden pojam brodskog potronog materijala u nacionalnom, a pogotovo ne u svjetskom morskom brodarstvu. Brodari opdenito pod tim nazivom evidentiraju razne vrste materijala koje pri redovnom odravanju broda troi i upotrebljava brodska posada kao to su boje, lakovi, ulja, soda, sapun, razna antikorozivna sredstva itd. - U kalkulacijama brodara razvijenog trinog gospodarstva izdaci za hranu i pide pomoraca opdenito se klasificiraju kao posebni materijalni treokovi koji nisu posebno oznaeni u ovoj skupini trokova. 2. TROKOVI ZA TUE USLUGE. U skupini trokova za tue usluge, kao karakteristine posebne vrste u morskom brodarstvu, treba spomenuti trokove za redovno i investicijsko odravanje brodova, luke trokove, trokove ukrcaja/iskrcaja tereta, agencijske trokove i pediterske trokove. - U trokove za redovno odravanje broda ubrajaju se razliiti popravci brodskog trupa, brodskog stroja, brodskih ureaja i druge poslove koje izvode brodogradilita i razna servisna poduzeda izvan organizacije broda i brodara. - Investicijsko odravanje vezano je za klasu brodova, odnosno za potvranu sposobnost broda da udovoljava tehnikim i tehnolokim zahtijevima pomorske plovidbe i pomorskog prijevoza. - Luki trokovi, koji se u raunovodstvu i kalkulacijama brodara obidno registriraju pod tim zajednikim nazivom, obuhvada trokove to ih brod ima tijekom boravka u lukama, kao to su trokovi peljarenja, remorkera, priveza i odveza te trokove za brojne luke takse. - Trokovi ukrcaja/iskrcaja tereta ili stivadorski trokovi veliki su i vani u skupini trokova za tue usluge u morskom brodarstvu. Visina stivadorskih trokova izrazito varira prema vrsti tereta te prema kvaliteti i brzini prekrcaja u razliitim lukama i u raznim zeljama. - Pomorski agenti imaju viestruku ulogu u organizaciji pomorskog prijevoza i djelatnosti u linijskom brodarstvu. Pomorski agenti i brokeri djeluju uvijek kao predstavnici i zastupnici interesa brodara. Uobidajeno je da brodari daju odreenu proviziju pediterima koji im u funkciji krcatelja daju odreeni teret na prijevoz. pediterske provizije obino iznose 2% 2,5% vozarine tereta koji je dan na prijevoz. 3. FIKSNI TROKOVI. Fiksni trokovi su takve vrste prirodnih trokova kojima na visinu ne utjee mijenjanje stupnja zaposlesnosti kapaciteta. Fiksni trokovi nisu uvijetovani samo pruanjem pomorsko prijevoznih usluga, ved i pripremljenodu brodarskog poduzeda da prua prijevozne usluge, znai posljedica su koritenja kapaciteta ili pripreme kapaciteta za uspostavljanje prometa, te se nazivaju trokovima kapaciteta. - APSOLUTNO FIKSNI TROKOVI: rastu u skladu s vremenom u kojem nastaju. Tako su polugodinji est puta vedi od mjesenih, a godinji dva puta vedi od polugodinjih. - RELATIVNO FIKSNI TROKOVI: nastaju kada treba povedati kapacitete te njihova pojava dovodi do skokovitog povedanja fiksnih trokova. 4. VARIJABILNI TROKOVI: Varijabilni trokovi nastaju u pomorsko-prijevoznoj usluzi, a ovise o stupnju iskoritenog kapaciteta, dijele se na proporcionalne, degresivne i progresivne. - PROPORCIONALNI TROKOVI: su one vrste prirodnih trokova, kojima je nastajanje i kretanje ravnomjerno s prevezenim koliinama tereta ili izvrenom uslugom.

5.

6.

7.

8.

DEGRESIVNI VARIJABILNI TROKOVI: nastaju kada zbog povedanja zaposlenosti brodskog kapaciteta, trokovi porastu, ali sporije nego to raste koliina zaposlenosti kapaciteta, to znai da prosjeni trokovi po jedinici opadaju. - PROGRESIVNI TROKOVI: nastaju kada s porastom obujma zaposlenosti kapaciteta rastu i trokovi, ali mnogo bre nego to raste obujam povedanja zaposlenosti kapaciteta. Progresivni trokovi su najede kod zastarijelih tipova brodova, ali isto mogu nastati prilikom opteredenja brodskih strojeva i ne odravanja brodskog trupa. OPERATIVNI TROKOVI Vedina se operativnih trokova broda pokuava to jasnije definirati i prikazati, a vodedi pri tome rauna da se to vie prihvate naela iz prakse iskoritavanja broda. Operativni trokovi broda su odravanje broda u slubi, oni se po svom obiljeju dre fiksnim trokovima i to bez obzira na stupanj iskoristivosti broda. - Plade i ostali trokovi posade bitno ovise o broju brodskog osoblja, odnosno zemlje odakle dolaze pomorci i uvijetima i strukturi plade. Trokovi posade u ukupnim trokovima sudjeluju od 8 do 15%. - Trokovi popravka i odravanja broda ine oko 10% od ukupnih trokova, ako brodar eli svoj brod drati uvijek plovidbeno sposobnim za prijevoz tereta. To su razliiti popravci s redovitim godinjim i internim pregledima radi odravanja broda. - Trokovi osiguranja takoer su vrlo veliki, mogu biti i oko 8% od ukupnih trokova, brodari ele osigurati svoje brodove za pomorske rizike i posljedice tih rizika, naroito za eventulani gubitak broda. TROKOVI PUTOVANJA. Trokovi putovanja broda su u funkciji s iskoritenjem broda, a to su: - Trokovi goriva u plovidbi i za boravka broda u luci izraeni potrokom u tonama na dan i sat prema stvarno pladenoj cijeni. Praktiki uzeto, potroak u lukama je oko jedne petine potroka u plovidbi. Trokovi goriva i maziva ine znatan dio ukupnih trokova oko 30%. Trokovi goriva u tijeku koritenja broda prvenstveno ovise o pristupu brodskog osoblja, a posredno i onog kopnenog, u smislu odgovarajude logistike podrke posebno veliku osjetljivost na trokove goriva pokazuje izbor brzine u koritenju broda. - Luke naknade i pristojbe, trokovi priveza, tegljenja, naknade lukim vlastima, peljarenje. Luke pristojbe i naknade znaajno osciliraju ovise o tome koliko vremena brod boravi u luci, veliini broda i visini tarifa u pojedinim lukama. - Agencijski trokovi su svi trokovi u svezi sa uslugama koje je plovidbeni agent dao brodu i posadi odnosno brodaru. TROKOVI TERETA. Trokovi tereta ili izravni trokovi u svezi s teretom tipini su trokovi koji variraju s obzirom na koliinu i vrstu tereta koji se ukrcava u brod ili iskrcava iz broda, naravno samo onda kada su ti trokovi na breme brodara. Tu spadaju trokovi ukrcaja/iskrcaja tereta, rad lukih stivadora, dovoz do broda i odvoz od broda, brojanje, mjerenje i vaganje tereta, oblaganje zatitnim materijalom i eventualno uvrdivanje i vezivanje tereta. AMORTIZACIJA. Amortizacija se definira kao vrijednosni izraz troenja i smanjivanje vrijednosti broda u procesu eksploatacije. Kao troak, amortizacija time postaje sastavni dio kalkulacije cijene kotanja i prodajne cijene usluga i roba. Razliiti intezitet i razliita dinamika koritenja brodova zahtijevaju i razliite naine obrauna amortizacije. Sistemi obrauna amortizacije: - Vremenski sistem - Funkcionalni sistem - Najnoviji obraun temeljen na trinoj vrijednosti broda.

9. MODEL UKUPNIH TROKOVA PUTOVANJA BRODA. Analiza trokova uinjena je ponajprije s gledita kalkulacije i obraunavanja svih vrsta trokova koji se pojavljuju i koji se moraju obraunati na jednom putovanju broda. Putovanje broda, odnosno odreena pomorsko prijevozna usluga kao korisni uinak dijelatnosti nije predmet, odnosno proizvod koji se moe ostaviti za odgoenu potronju. 10. OPTIMALNA BRZINA BRODA. Brzine se brodova optimiziraju ved u fazi njihova projektiranja. Naruitelj novogradnje u svom projektnom zavodu odreuje glavne znaajke broda, a projektant nudi najpovoljnija rjeenja. Nakon usklaenosti zahtijeva i mogudnosti, tj., kriterija o projektiranju brodova, odreuje se i brzina broda. Da bi ona odgovarala ekonomskim zahtijevima moraju se uzeti u obzir i pretpostavke minimalne vozarine uz koje de se brod iskoritavati. To znai da se projektirana brzina rauna u funkciji s profitom koji brodovlasnik oekuje poluiti iz poslovanja s tim brodom. 11. OPTIMALNA BRZINA S GLEDITA EKONOMINOSTI. Optimalna brzina broda sa stajalita ekonominosti moe se definirati kao ona brzina kod koje se postiu najnii trokovi, odnosno najnia cijena kotanja po jedinici prijevoznog uinka, tj., po jednoj tonskoj milji. Sa stajalita ekonomike brzina broda utjee na trokove prijevoza, prvenstveno na trokove goriva, a zatim i na dobar dio fiksnih trokova broda. 12. OPTIMALNA BRZINA SA STAJALITA RENTABILNOSTI. Optimalna brzina sa stajalita rentabilnosti je uvijek veda od onih sa stajalita ekonominosti, jer brzina broda utjee i na prihod broda, a to znai i na rentabilnost. Povedanjem brzine bri je obrtaj broda, tj., povedavaju se ukupne koliine tereta koje brod moe prevesti u odreenom razdoblju, a uz pretpostavku jednakih uvijeta to znai i vedi prihod, odnosno rentabilnost broda. Optimalna brzina rentabilnosti krede se u odreenom rasponu izmeu optimalne brzine ekonominosti, kao ekonomski najprihvatljivije brzine broda i stanovite najvie brzine koja omogudava postizavanje maksimalne rentabilnosti u uvijetima najviih vozarina na tritu. 13. OPTIMALNA VELIINA BRODA. Od svih imbenika koji utjeu na ekonominost poslovanja brodarstva, ne uzimajudi u obzir utjecaj trita i drugih imbenika iz njegova okruenja, najvanije znaenje ima veliina broda kao kapacitet za proizvodnju pomorsko prijevoznih usluga. Naime, veliina kapaciteta omoguduje stvaranje odgovarajudih uvjeta za ostvarivanje to boljeg rezultata poslovanja. Opde je poznato da su kapaciteti brodova sve vedi to je veda udaljenost njihovih putovanja. Dakle, optimalna veliina broda je ona veliina koja je potrebna za prijevoz odreenog specifinog tereta na odreenoj udaljenosti uz najmanje trokove po toni tereta. Pri emu se zanemaruje eventualno ogranienje na strani potranje za brodskim prostorom, te ogranienje fizikalne naravi (prolazi, prilazi, dubine, vezovi, itd.) 14. OSNOVNI POKAZATELJI USPJENOSTI POSLOVANJA U MORSKOM BRODARSTVU. Tri su pokazatelja uspjenosti poslovanja: PROIZVODNOST se opdenito izraava odnosom veliine proizvodnje i utroaka osnovnih elemenata toga proizvodnog procesa. U toj najiroj definiciji proizvodnosti moe se pojam proizvodnosti odmah ograniiti ponajprije na odnose fizikih veliina proizvodnje i takvih utroaka elemenata proizvodnog procesa, pa se vrijednosni odnosi vie izravaju pokazateljem ekonominosti. EKONOMINOST bi opdenito trebalo da bude kao to kazuje i naziv, najbolje izraen pokazatelj uspjenosti poslovanja s ekonomskog gledita. ekonomsko gledite uspjenosti odreene ekonomije moda je najbolje izraziti kao nastojanje da se uz minimalne trokove postignu maksimalni uinci izraeni u novcu. RENTABILNOST je vrlo vaan pokazatelj ekonomske uspjenosti poslovanja bilo koje privredne djelatnosti. Opdenito se pojam rentabilnosti moe definirati kao odnos ukupnoga financijskog rezultata i sredstava angairanih u proizvodnom procesu.