USTAV

Pojam i predmet Ustavnog prava Ustavno pravo je osnovna grana prava koja buhvata pravna pravila o dravnom, drutvenom i pravnom ureenju zemlje. Predmet ustavnog prava ine tri meusobno povezana elementa: 1. organizacija dravne i politike vlasti mehanizam upravljanja 2. politiki procesi putem kojih se ostvaruje vlast 3. subjekti koji su nosioci vlasti Izvori ustavng prava: 1. Ustavi su izvori ustavnog prava. U BiH su: Ustav Republike Srpske iz 1992. Ustav Bosne i Hercegovine iz 1995. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine iz 1994. Ustavi kantona 2. Ustavni zakoni 3. Ustavni amandmani. Na Ustav RS usvojeni su amandmani 11 puta (92 amandmana) 4. Ustavne odluke npr Drugo zasjedanje AVNOJ-a iz 1943. 5. Organski ili sistemski zakoni tj. Zakoni o izboru narodnih poslanika, zakoni o izbornim jedinicama, o sudovima, o udruenom radu 6. Uredbe koje donosi predsjednik Republike u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti 7. Statuti autonomnih pokrajina, oblasti, srezova, gradova, optina 8. Poslovnici skuptine 9. Odluke ustavnih sudova BiH i entiteta Pojam ustava Ustav je najvii opti pravno-politiki akt o ureenju drave. Prvi pisani ustav je Kromvelov ustav iz 1653. nastao u Engleskoj Postoje razliita shvatanja pojma ustava a) Materijalnopravni pojam ustava definie ga kao pravna pravila kojima se ureuje dravna vlast b) Formalnopravni pojam ustava pravni akt sa najveom pravnom snagom, donesen od posebnog organa po posebnom postupku c) Pravno-politiki pojam ustava ustavom se omoguava i regulie nain vrenja politike vlasti, oblik i kontrola javne vlasti, prava i slobode d) Pravno-socioloki pojam ustava podrazumijeva dravu kao zajednicu ljudi,gdje su definisani odnosi izmeu drutva i ovjeka, ovjeka i ovjeka itd. Bitna svojstva ustava Postoji vie klasifikacija svojstava ustava: 1) Ustav je odraz postojeeg tipa drutva 2) Ustav je najvii opti pravni akt 3) Ustav je osnovni zakon sastavljen od naela i principa 4) Ustav je deklarativni akt

5) 6) 7) 8)

Ustav Ustav Ustav Ustav

je je je je

mjerilo nivoa demokratije akt koga donosi poseban organ akt koji se donosi po posebnom postupku akt koji se mijenja po posebnom postupku

Klasifikacija (Vrste) ustava I) Primarna podjela (klasifikacija) to je podjela ustava po nastanku, nainu donoenja i sutini i to su: 1. Oktroisani ustavi ili povelje ustav je jednostrani i dobrovoljan akt monarha (efa drave). 2. Ustavni pakt ili kompromisni ustav nastaje kao akt saglasnosti monarha i predstavnikog tijela (parlamenta) 3. Narodni ili demokratski ustav donosi narod kao svoj jednostrani akt i to: - neposredno, referendumom - posebno izabrana skuptina-ustavotvorna ili konstituanta II) Sekundarna podjela ustava: 1. Nepisani (obiajni) i pisani ustavi. Ustav Engleske je nepisani 2. Kruti i meki. Kruti se donose i mijenjaju po posebnom postupku, sloenijem nego zakoni, dok se meki donose i mijenjaju po istom postupku i od istih organa kao zakoni 3. Kodifikovani i nekodifikovani ustavi. Kodifikovani se sastoje od jednog jedinstvenog akta, koji je istovremeno donesen i obuhvata sve norme koje ine cjelovit ustav. Nekodifikovani ustavi se sastoje od dva ili vie ustavnih akata donesenih odvojeno i u razliito vrijeme 4. Kratki i dugi ustavi. Kratki imaju ispod sto lanova, sredje dugi od sto do dvesto, a dugi preko dvesto lanova Odnos ustava i drugih pravnih disciplina i normi Ustavno pravo je osnova za sve druge grane prava. Ono zauazima najvii rang u hijerarhiji normi svakog pravnog sistema. Postupak donoenja, proglaenja i promjene ustava Ustav je najvii pravni akt koji m se ureuje dravno, drutveno i pravno ureenje jedne drave. To je osnovni zakon, zakon sa najveom pravnom snagom, zakon nad zakonima. Proglaenje ustava se vri nakon njegovog usvajanja od najvieg ustavotvornog organa uz prethodno prihvatanje od svih drugih neophodnih tijela. Prethodnim ustavom definisano je ko proglaava ustav ili ustavne promjene, a to je ustavotvorna ili redovna skuptina (parlament). Trajanje ustava prolazi kroz dvije faze. Jedna je dok je ustav na snazi, a druga kada se ustav prestaje primjenjivati. Razlozi ustavnih promjena su: - promjena odnosa druvenih snaga u dravi - smjena jedne koncepcije ili njena modifikacija - razne zablude i iluzije u ustavu

Najea su tri naina promjene ustava: amandmani, ustavni zakoni ili donoenje novog ustava. Postupak za promjenu ustava utvren je samim ustavom, moe ga donositi i mijenjati: 1. redovna zakonodavna skuptina 2. Posebno izabrana ustavotvorna skuptina (konstituanta) 3. Putem referenduma narodni ustav- prihvaen je ako za njega glasa natpolovina veina biraa 4. ef drave donosi akt o donoenju ili ukidanju ustava. Ustav i ustavno ureenje BIH U novembru i decembru 1995. predstavnici meunarodne zajednice, nakon etverogodinjeg rata, nali su prihvatljivo ustavno i teritorijalno rjeenje za BiH. Prvo je 8 . septembra 1995. u enevi usvojen dokument o ustavnim principima, koji je dovren 26. septembra u Njujorku. Zavrni pregovori voeni su od 1-21 novembra u Dejtonu (Ohajo). Svi dokumenti usaglaeni tada potpisani su 14.decembra u Parizu. Mirovnim sporazumom je: -Obustavljen rat -BiH podijeljena na dva entiteta RS i Federaciju BiH -oba entiteta predstavljaju dravne jedinice sa ogranienim suverenitetom -Konstituisana je BiH kao dravna zajednica koju ine RS i Federacija BiH Opti okvirni sporazum za mir i BiH sadri jedanaest (11) aneksa. Ustav BiH (aneks IV) kao najvii pravni i politiki akt stupio je na snagu nakon potpisivanja Opteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Ustavni sistem BiH ine: Ustav BiH, Ustav RS, Ustav Federacije BiH sa ustavima kantona. Strukturu Ustava BiH ine: Osnovne odredbe, Ljudska prava i slobode, Nadlenosti i odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna skuptina, Predsjednitvo i Ministarski savjet, Ustavni sud, centralna banka, Finansije, Opte odredbe, Amandmani, Prelazne odredbe i Stupanje na snagu Ustava BiH. Ustavom BiH nisu utvrene osnove unutraeg organizovanja entiteta i niih jedinica. Tako institucije BiH imaju izvorne nadlenosti tj. donoenje, izvravanje i primjenu zakona i politike na cijeloj teritoriji. BiH ima simbole, grb i zastavu koju utvruje Parlamentarna skuptina. BiH se razvija u pravcu demokratske drave u kojoj su graani ravnopravni, nema diskriminacije, gdje se potuje ravnopravnost entiteta i konstitutivnost naroda. Ljudska prava i osnovne slobode Osnovna karakteristika demokratskog ustavnog ureenja se cijeni prema nivou obezbjeenja i garancije meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sporazumom o ljudskim pravima predviena je Komisija za ljudska prava za BiH koja utvruje potovanje prava i sloboda koje

propisuje Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sva lica na teritoriji BiH uivaju ljudska prava i slobode i to: pravo na ivot, pravo na slobodu i bezbjednost linosti, pravo na privatan i porodini ivot, sloboda misli, vjeroispovijesti, sloboda izraavanja, pravo na svojinu, na obrazovanje, slobodu kretanja i prebivalita, slobodu mirnog okupljanja i udruivanja, pravo na brak i porodicu, pravo da lica ne budu drana u ropstvu ili prinudnom radu, pravo da ne budu muena, pravo na sasluanje u graanskim i krivinim predmetima, pravo izbjeglicama i raseljenim licima da se vrate svojim domovima kao i pravo za naknadu tete. Dravljanstvo Ustavom BiH utvrenoje dravljanstvo BiH, koje regulie Parlamentarna skuptina i dravljanstva entiteta. 1. Dravljani entiteta su i dravljani BiH, Nijednom licu se ne moe oduzeti dravljanstvo po bilo kom osnovu kao to su pol, rasa, boja,jezik, vjeroispovijest, nacionalna pripadnost, politiko miljenje, imovina itd, Dravljani BiH mogu imati dvojno dravljanstvo samo ako postoji bilateralni sporazuma sa drugom dravom i glasaju tamo gdje im je prebivalie, Dravljanstvo se stie porijeklom, roenjem, usvajanjem, meunarodnim sporazumom. Svi graani uivaju ista ljudska prava i slobode. Svaki entitet moe da izdaje pasoe BiH svojim dravljanima uz postojanje centralnog registra. Dravna obiljeja BiH kao znak dravnosti i suverenosti ima svoje dravne simbole: zastava, grb i himna. Simbole utvruje Parlamentarna skuptina uz saglasnost Predsjednitva BiH. Himna nema teksta. Glavni grad je Sarajevo. Svoje simbole imaju i entiteti i kantoni. Zastave i grbove imaju i optine i gradovi i dr. udruenja, NVO, i dr. Odnosi i nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta Te nadlenosti strogo su definisane ustavom, a one koje nisu pripadaju entitetima. Te nadlenosti su: Spoljna politika, spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, finansiranje institucija BiH i meunarodnih obaveza, politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil, regulisanje saobraaja izmeu entiteta, kontrola vazdunog saobraaja. Nadlenosti entiteta Entiteti su nadleni za sve ono to Ustavom BiH nije izriito povjereno njenim institucijama. Tako entiteti: a) uspostavljaju specijalne paralelne odnose sa susjednim dravama potujui suverenitet i integritet BiH s tim to ugovore mora prihvatiti Parlamentarna skuptina BiH b) pruaju pomo Savjetu ministara BiH u ispunjavanju meunarodnih obaveza i lanstva BiH u meunar. organizacijama c) obezbijede uslove u okvirima svoje nadlenosti odravanjem ustanova u skladu sa meunarodnim standardima

d) ulaze u sporazume sa drugim dravama i organizacijama uz potvrdu Parlamentarne skuptine. Institucije BiH

meunarodnim

Parlamentarna skuptina Ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom )Dom naroda ima 15 delegata, dvije treine iz FBiH (pet Hrvata, pet Bonjaka), jedna treina iz RS (pet Srba). Hrvatske i bonjake delegate iz FBIH biraju njihovi delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH, delegate iz RS bira Narodna skuptina RS. Da bi dom naroda donosio odluke mora imati kvorum od devet lanova i to po tri iz sva tri naroda. b) Predstavniki dom ima 42 poslanika i to dvije treine iz FBIH (28), a jedna treina (14) iz RS . Poslanici u Predstavnikom domu se biraju na izborima. Dvotreinska veina svih poslanika ini kvorum. Predstavniki dom ima predsjednika i dva potpredsjednika (S, H, B) koji se rotiraju. Predstavniki dom ima poslovnik o radu koji se donosi veinom glasova. Poslanici oba doma parlamenta imaju poslaniki imunitet i ne mogu biti pozvani na graansku i krivinu odgovornost dok im traje mandat. Parlamentarna skuptina je nadlena za: 1. donoenje zakona i sprovoenje odluka Predsjednitva BiH 2. Usvajanje budeta za inastitucije BiH 3. ratifikacija ugovora 4. meunarodne obaveze BiH Predloena odluka Parlamentarne skuptine BiH moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes B, S, ili H naroda veinom glasova iz redova B, H ili S delegata. Takav predmet prenosi se na Ustavni sud koji ne donosi odluku nego utvruje proceduralnu ispravnost. Predsjednitvo BiH Jeste kolektivni ef drave. Sastoji se od tri lana po jedan S, H, B. Mandat lanova predsjednitva traje 4 godine i mogu se kandidovati jo jednom. Jedan od njih je Predsjedavajui, a nakon 8 mjeseci se vre rotacije. Predsjednitvo BiH je nadleno za: 1. spoljnu politiku 2. imenovanje ambasadora i dr. meunarodnih predstavnika 3. ratifikacija meunarodnih ugovora uz saglasnost Parlamentarne skuptine 4. predstavljanje BiH u meunarodnim organizacijama i traenje lanstva za BiH 5. podnoenje izvjetaja Parl. Skuptini jedanput godinje o izdacima Predsjednitva 6. drugi poslovi koje im prenese Parlament. Skuptina Nain rada Predsjednitva utvren je Ustavom i Poslovnikom. Odluke se donose konsenzusom ili ako propadnu svi pokuaji konsenzusa odluku donose dva lana. Odluka se moe proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta i to u roku od tri dana od usvajanja odluke. Takva odluka se dostavlja npr. Narodnoj skuptini RS i dvotreinskom veinom se osporava. Savjet ministara

Pored Predsjednitva BiH ini izvrnu vlast. Savjet ministara ini predsjedavajui koji je ujedno i ministar jednog od ministarstava i pet ministarstava: -za ljudska prava i izbjeglice -za trezor institucija BiH -za evropske integracije -za inostrane poslove -za civilne poslove i komunikacije -spoljnu trgovinu i ekonomske odnose -odbrane -pravde Predsjednitvo BiH imenuje Predsjedavajueg Savjeta ministara, a sve to potvruje Parlamentarna skuptina BiH. Mandat Predsjedavajueg Savjeta ministara traje osam mjeseci nakon ega se imenuje drugi iz reda drugog konstitutivnog naroda. Predsjed. SM ne moe biti iz reda istog konst. naroda kao predsjedavajui Predsjednitva. Jedna treina ministara je iz RS, a dvije treine iz FBiH. Savjet ministara je odgovoran za: Spoljnu, spoljnotrgovinsku politiku, finansiranje ustanova, meunarodne obaveze, komunikacije, regulisanje saobraaja izmeu entiteta, kontrola vazdunog saobraaja. Odluke se donose konsenzusom svih prisutnih lanova. Savjet min. za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skuptini koja moe izglasati nepovjerenje pa SM moe podnijeti ostavku. Ustavni sud BiH Ustavni sud BiH ustanovljen je Ustavom BiH. Sastavljen je od 9 sudija (lanova). etiri lana imenuje Predstavn. dom Parlamenta Federacije (2H,2B), a dva Narodna skuptina RS.Preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava,uz konsultacije sa Predsjednitvom BiH. Ove sudije (E.sud) ne smiju biti dravljani BiH niti susjedne zemlje. Nadlenost suda su: -da titi Ustav , zakonitost i ustavnost -da li je odluka entiteta da sklapa specijalne veze sa susjedima u skladu sa Ustavom -da li je nekaodredba zakona i Ustava entiteta u skladu sa Ustavom BiH -opte nadlenosti koje podrazumijevaju provjeru ustavnosti odluka bilo kojih sudova u BiH -drugostepena nadlenost za presude bilo kojih sudova BiH Centralna banka i finansije Ovlaena je za emitovanje novca i monetarnu politiku na cijeloj teritoriji BiH. Nadlenosti su joj utvrene Zakonom o Centralnoj banci BiH koji je usvojila Parlam.skuptina. Upravni odbor CB ini guverner koga imenuje MMF i tri lana (2FBiH i 1 RS) koje imenuje Predsjednitvi BiH. Guverner ne smije biti dravljanin BiH i imenuje se na est godina. Osnovni zadatak je da postigne i odri stabilnost domae valute,monetarna politika, upravlja deviznim rezervama. CB upravlja Upravni savjet sastavljen od guvernera, tri viceguvernera i osoblja. Prihod osigurava dvije treine FbiH i jedna RS.

Stalni vojni komitet Ustanovljen je Ustavom BiH i ine ga svi lanovi Predsjednitva BiH i najodgovorniji funkcioneri oruanih snaga entiteta. Ostvaruje koordinaciju oruanih snaga entiteta uz pomo SFOR-a, a sve u cilju prikljuenja evroatlantskim vojnim integracijama: Programu partnerstva za mir i Sjevernoatlantskom paktu NATO. Pravosudni organi BiH Sud BiH Ima osnovne tri nadlenosti: krivinu, upravnu i apelacionu. Krivina- obezbjeuje provoenje zakona drave i meunarodnih ugovora od bilo kog suda entiteta i distrihta Brko, saradnja sa Interpolom, izruenje i predaju lica po zahtjevu organa u BiH i meunarodnog suda ili tribunala. Upravna ocjena zakonitosti upravnih akata, rjeava imovinske odnose izmeu drave, entiteta i distrihta, rjeava sukob nadlenosti sudova entiteta, odluuje o ponavljanju upravnog postupka. Apelaciona-odluuje o albama protiv presuda, vanrednim pravnim sredstvima protiv pravosnanih odluka, krenju izbornog zakona Sud ima 15 sudija po pet iz reda svakog naroda, dravljani su BiH, ne smiju imati stranaku ili politiku aktivnost, moraju biti visoko moralne linosti, profesionalnu sposobnost itd.

Tuilatvo BiH Cilj je obezbijediti ostvarivanje nadlenosti BiH, potovanje ljudskih prava i sloboda, zakonitosti itd. Poslove obavljaju: glavni tuilac,tri zamjenika i odreeni broj tulaca BiH, a bira ih Visoki sudski i tuilaki savjet na est godina. Tri su odjeljenja: za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Komisija za ljudska prava Sastoji se od: Ureda ombudsmena i Doma za ljudska prava Dom za ljudska prava ramatra krenja ljudskih prava predvienih Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i sloboda, diskriminaciju na osnovu pola, rase, boje, nac i vjerske pripadnosti, jezika, politikog miljenja, i dr. Predvienih Konvencijom o zatiti i kanjavanju zloina genocida iz 1948. Sastoji se od 14 lanova (4FBiH, 2RS). Ostale imenuje Komitet ministara Vijea Evrope i to na 5 godina. Nako toga sve imenuje Predsjednitvo BiH. Dom dobija akte od ombudsmena ili lica, organizacija, ili grupa koje tvrde da je dolo do krenja ljudskih prava. Ombudsmen za ljudska prava prvog ombudsmena imenuje OSCE na pet godina, mandat je neponovljiv, a poslije Predsjednitvo BiH. Ured ombudsmena je nezavisna agencija i vri istraivanja o krenju ljudskih prava. Moe istraivati samoinicijativno ili nakon prijave, ima pristup svim zvaninim dokumentima, povjerljivim sudskim dosjeima, moe prisustvovati sasluanjima i pregledati sva mjesta gdje su lica zatoena ili

su na radu. Mogu prezentovati svoje izvjetaje vladi i njenim slubenicima kao i traiti sve potrebme podatke. Uz ove navedene, najodgovorniji za osiguranj potovanja ljudskih prava i sloboda su dravni organi, zakonodavni, izvrni i sudski, tj. optine, kantoni, entiteti, zajednike institucije i dr. Pored ovih ustavnih institucija djeluju i brojne druge organizacije, a to su Misija Ujedinjenih nacija, organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju OEBS-OSCE, Ured visokog predstavnika te brojne nevladine organizacije. BiH je lanica Savjeta Evrope pa podlijee Evropskom sudu za ljudska prava. Promjena Ustava BiH Ustav je dio meunarodnog ugovora Opteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, stupio je na snagu 14. decembra 1995. Ustav se moe mijenjati po posebnom postupku. O promjeni odluuje Parlamentarna skuptina i to oba doma, promjene se usvajaju ako je postignut kvorum, tj. dvije treine poslanika u Predst. Domu. Nacionalnu ravnopravnost obezbijeuje Dom naroda.

USTAV REPUBLIKE SRPSKE

Skupina srpskog naroda BiH je donijela 9.januara 1992. Deklaraciju o proglaenju Republike srpskog naroda BiH. Kasnije je preimenovana u Republika Srpska sa himnom "Boe pravde", zastavom trobojkom i grbom Nemanjia. Sporazumima u enevi i Njujorku u septembru 1995. utvreno je: -da je BiH podijeljena na dva dijela RS i FBiH u odnosu 49% i 51% -oba entiteta mogu uspostavljati paralelne specijalne veze sa susjedima -da entiteti reciprono preuzimaju obaveze, izbori, akti o pravima graana, povratku raseljenih lica i nadoknadu -da je BiH meunarodno priznata -entiteti preuzimaju meunarodne obaveze BiH -da e u Parlamentu BiH biti dvije treine iz FBiH i jedna iz RS -da Predsjednitvo ini isto -da e postojati Ustavni sud Opti okvirni sporazum za mir u BiH postignut je 21. novembra 1995. u Dejtonu , a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu Svi ovi dokumenti su konstitutuvni akti i njima je utvren dravotvorni poloaj RS u okviru BiH. Ustav je donesen 40 dana nakon konstituisanja Republike od strane Skuptine srpskog naroda BiH, kao moderan, savremen ustav, sastavljen

od 140 lanova podijeljenih u 12 poglavlja: -Osnovne odredbe; Ljudska prava i slobode; Ekonomsko i socijalno ureenje; Prava i dunosti Republike; Organizacija Republike; Teritorijalna organizacija; Odbrana; Ustavnost i zakonitost; Ustavni sud; Sudovi i javna tuilatva; Promjene ustava; Zavrne odredbe. Ustav spada u red srednje dugih ustava, krut je po karakteru i mijenja se po posebnoj proceduri, otvoren je za promjene. Ustav je osnovni i najvii pravni akt, koji potuje demokratske standarde. Temelji se na : vladavini pravde, socijalnoj pravdi, obezbjeenju zatite ljudskih prava i sloboda, nacionalne ravnopravnosti, zatiti nacionalnih interesa, parlamentarnoj demokratiji, slobodnim izborima, lokalnoj samoupravi, viestranakom sistemu. Osnovni principi na kojima se temelji ustavno ureenje RS RS je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet; Samostalno obavlja svoje ustavotvorne i zakonodavne, izvrne i sudske funkcije; RS je jedan od dva ravnopravna entiteta u sastavu BiH, Srbi,Hrvati i Bonjaci su konstitutuvni narodi i ravnopravno uestvuju u vrenju vlasti; RS vri sve dravne funkcije osim onih koje su Ustavom BiH prenesene na njene institucije; RS moe uspostavljati specijalne paralelne veze sa susjednim dravama. Ustavni zakon Donesen je istovremeno sa Ustavom RS i omoguava sprovoenje i oivotvorenje Ustava. Ustavnim zakonom se utvruje: vrijeme stupanja na snagu Ustava RS i formiranje republikih organa i urganizacija, sastav Narodne skuptine RS, nain izbora Predsjednika i lanova vlade do redovnih izbora, usaglaavanje statuta optina,donoenje drugih zakona od strane Narodne skuptine . Dravljanstvo graana RS Dravljanstvo je veza, odnos izmeu drave i graanina na osnovu ega se graanima garantiraju odreena prava i obaveze kako na dravnoj teritoriji tako i u inostranstvu. Ustavom je utvreno dravljanstvo BiH i dravljanstva entiteta uz uslove: Dravljani entiteta su istovremeno i dravljani BiH Niti jednom licu se ne moe oduzeti dravljanstvo Dravljani BiH mogu imati i drugo dravljanstvo uz postojanje bilateralnog sporazuma sa tom zemljom Lica koja su bila dravljani RbiH neposredno prije stupanja na snagu Ustava BiH Dravljanstvo se stie: roenjem, porijeklom, usvajanjem, meunarodnim sporazumima. Zakonom se utvruje prestanak dravljanstva: po sili zakona, odricanjem, oduzimanjem, meunar. sporazumom. Dravna obiljeja Slubeni jezici RS su: jezik srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda. Slubena pisma su irilica i latinica. Republika ima zastavu, grb i himnu. Njihov izgled i tekst utvruju se ustavnim zakonom. Zastava ima tri boje, plava, crvena i bijela, odnos irine i duine je 1:2. Grb RS je grb Nemanjia, dvoglavi bijeli orao sa krunom na glavi, na

prsima orla je crveni tit sa krstom i etiri orla bijele boje izmeu krakova krsta. Himna je BOE PRAVDE. Upotreba obiljeja ureuje se posebnim zakonom i znak je dravnosti i pripadnosti RS. Promjena Ustava RS Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima. Predlagai promjena mogu biti: Predsjednik Republike,Vlada i najmanje 30 poslanika iz Narodne skuptine.. O promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina i Vijee naroda. Nacrt priprema Komisija za ustavna pitanja, potvruje ga N.skuptina, a zatim ide na javnu raspravu. Promjena je usvojena ako za nju glasa dvije treine poslanika i veina u Vijeu naroda. Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina. Ustavno regulisanje prava i osnovnih sloboda Demokratska karakteristika ustavnog ureenja ocjenjuje se po stepenu ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavom BiH i entiteta zagarantovan je najvii nivo obezbjeenja meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda odreenih u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njima je u Ustavu posveeno itavo jedno poglavlje. Zatitu ljudskih prava i sloboda titi i Ustavni sud RS obezbjeujui zatitu zakonitosti i ustavnosti kao i organi pravosua. Meunarodni faktori (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju OEBS, organizovanjem posmatrakih misija u zemljama gdje se kre ljudska prava i slobode vre kontrolu i zatitu istih: Svi graani RS su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki pred zakonom bez obzira na pol, rasu, jezik, nac pripadnost, obrazovanje, roenje, imovinsko stanje, politiko uvjerenje, drutveni poloaj. Lina prava i slobode Lina prava spadaju u osnovna prava kojima se titi fiziki, moralni i duhovni integritet ovjeka. To su "prava prve generacije": pravo na ivot pravo na jednakost ljudi sloboda ovjeka prava linost na zatitu dostojanstva i integriteta sloboda kretanja i nastanjivanja pravo ovjeka u postupku pred dravnim organima nepovredivost stana sloboda misli i opredjeljenja sloboda savjesti i vjeroispovijesti nepovredivost tajne pisma pravo na zatitu podataka o linosti loboda izraavanja nacionalne pripadnosti sloboda nauke i umjetnosti Politika prava i slobode To su prava koja omoguavaju uee graana u politikom ivotu i vrenju vlasti:

10

 birako pravo sloboda udruivanja sloboda govora i javnog istupanja sloboda zbora i javnog okupljanja sloboda tampe i javnog izraavanja pravo na predstavnike, peticije i prijedloge pravo na javnu kritiku pravo na dravljanstvo Ekonomsko-socijalna prava i slobode To su "prava druge generacije" tj. obaveze drutva da stvara uslove za ostvarivanje ekonomskih prava i sloboda: pravo svojine pravo nasljeivanja pravo na rad pravo na ogranieno radno vrijeme pravo na zatitu na radu pravo na osiguranje pravo na trajk Socijalna prava su: pravo na zatitu zdravlja pravo invalida na posebnu zatitu pravo na zatitu majke, djece i porodice pravo na kolovanje Nova i posebna prava i slobode To su istovremeno lina, politika i ekonomsko-socijalna prava: ekoloka prava, prava u oblasti upravljanja, prava i slobode etnikih grupa i nacionalnih manjina, prava i slobode stranaca i lica bez dravljanstva. Ustavne dunosti i odgovornosti graana Ustavom se garantuje uee graana u svim oblicima dravne vlasti, zakonodavnoj, izvrnoj,sudskoj i upravnoj: dunost graana da potuju ustav i zakone dunost svakoga da potuje prava i slobode drugog dunost graana da uestvuju u odbrani zemlje dunost graana da plaaju porez dunost da savjesno vri javnu dunost dunost uvanja ivotne okoline dunost pruanja pomoi drugima u nevolji dunosti i obaveze stranaca. ORGANIZACIJA REPUBLIKE Dravna vlast organizuje se na naelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast vri Narodna skuptina. Izvrnu vlast vri vlada. Republiku predstavlja predsjednik Republike. Sudsku vlast vre sudovi. Zatitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeuje Ustavni sud. Zakonodavnu vlast pored NS vri i Vijee naroda koje obezbjeuje zatitu nacionalnih interesa. NARODNA SKUPTINA

11

Predstavlja zakonodavnu i izvrnu vlast. Narodni poslanici biraju se na etiri godine,neporedno i tajnim glasanjem. NS je jednodomna i ima 83 narodna poslanika. Na prijedlog 30 poslanika, tj. dvotreinske veine moe se skratiti mandat. U sluaju rata ia neposredne ratne opasnosti ne moe se skratiti mandat NS . U sluaju rasputanja NS ili skraenja mandata izbori za novu NS moraju se odrati u roku od 60 dana. Izbore raspisuje predsjednik Republike. Skraivanjem mandata NS prestaje i mandat Vlade. Narodni poslanici uivaju imunitet i ne mogu se pozvati na krivinu odgovornost dok im traje mandat, bez odobrenja NS, osim ako su zateeni u izvrenju krivinog djela za djelo ija kazna je dua od 5 godina. Izbornim zakonom se utvruju izborne jedinice i sistem podjele mandata kojim se omoguava uee svih optina u NS. Nadlenosti NS: 1. odluuje o promjeni Ustava 2. donosi zakone, druge propise i ope akte 3. raspisuje republiki referendum 4. raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika i potpredsjednika Republike 5. ratifikuje meunarodne ugovore i sporeazume 6. proglaava ratno stanje, vanredno stanje i neposrednu ratnu opasnost 7. vri kontrolu rada Vlade 8. donosi plan razvoja, prostorni pla, budet i zavrni rauna NS odluuje veinom glasova svih nar.poslanika. Zakone predlau predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3000 biraa. Ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira narod na 4 godine. NS ima poslivnik o radu kojim ureuje svoj rad. Sjednice saziva predsjednik NS na zahtjev 1/3 nar. noslanika, predsj. Vlade i Republike. Najmanje 4 lana iz jednog kons. naroda je zastupljeno u NS. VIJEE NARODA Vri zakonodavnu vlast zajedno sa NS i to za pitanja vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. VN ima po osam lanova iz svakog konstit. naroda i etiri ostalih. Narodni poslanik ne moe biti lan VN. Mandat lanova VN traje etiri godine, lanovi uivaju imunitet. lanove VN bira odgovarajui klub poslanika u NS. Odluke koje se tiu vitalnog interesa moraju usvojiti i VN i NS u protivnom se ide na Ustavni sud RS. PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE Bira se neposredno na tajnim izborima na 4 godine, kao i 2 potpredsjednika, i to najvie dva puta uzastopno. Predstavlja republiku Predlae NS kandidata za predsjednika Vlade Predlae NS kandidata za predsjednika i sudije Ustavnog suda Ukazom proglaava zakon sedam dana nakon usvajanja u NS Daje pomilovanja Dodjeljuje odlikovanja Obavlja poslove iz oblasti odbrane u skladu sa Ustavom Predlae ambasadore i druge meunarodne predstavnike Predsjednik Republike i potpredsjednici ne mogu da budu iz istog kons.naroda.

12

Kada NS zbog vanrednih okolnosti ne moe da se sastane predsjednik Republike proglaava ratno stanje ili neposrednu ratnu opasnost, moe imenovati i razrijeiti funkcionere,ali to donosi na potvrdu NS kad se steknu uslovi. Preds. Republike moe sazvati sjednicu Vlade i traiti odgovornost. Prilikom stupanja na dunost i pred.i potpred. polau zakletvu pred NS, uivaju imunitet, mandat im moe prestat ostavkom ili opozivom. SENAT REPUBLIKE SRPSKE Senat je savjetodavno tijelo najviih ustavnih institucija RS. Ima 55 lanova koje imenuje predsjednik Republike i to iz reda istaknutih linosti javnog, kulturnog,nacionalnog, crkvenog, vojnog, naunog, privrednog ivota, uivaju imunitet. Senat razmatra pitanja o: Meunarodnom poloaju RS, odnosima sa FBiH, zajedniki organi BiH, odbrana i bezbjednost, Ustav i zakoni, razvoj RS i obnova privrede, saradnja sa maticom srpskog naroda i naroda u raseljenju itd. Sjednicama Senata predsjedava predsjednik Republike. Njegovim djelovanjem unapreuje se ustavotvorni i politiki sistem uopte. VLADA REPUBLIKE SRPSKE Vri izvrnu vlast, a nadlenosti su: Predlae zakone i druge propise i opte akte Predlae plan razvoja, prostorni plan, budet, zavrni raun Sprovodi i izvrava zakone Donosi uredbe i dr odluke za izvravanje zakona Utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i dr republikih organa i organizacija Usklauje i usmjerava rad i vri nadzor nad ministarstvima i dr rep. organima i organizacijama Vri i druge poslove predviene Ustavom i zakonom Vlada se bira na 4 godine poslije svakog konstituisanja novoizabrane NS. Predsjednik Republike predlae mandatara u roku od deset dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili skraivanja mandata od NS, nova Vlada mora biti izabrana nakon 40 dana, sve to usvaja NS. Vlada je usvojena ako za nju glasa veina narodnih poslanika u NS. Predsjednik i 2 zamjenika iz reda ministara Vlade ne mogu biti iz reda istog konst. naroda. Vlada ima 8 ministara iz reda srpskog. 5 bonjakog i 3 hrvatskog naroda do potpunog sprovoenja Aneksa 7 kada mora biti najmanje 15% iz jednog,a najmanje 35% iz dva naroda,a jedan lan iz reda ostalih. Predsjednik Vlade moe uz saglasnost predsjednika Republike i NS mijenjati sastav Vlade ako za to glasa veina poslanika. Ako doe do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik Republike moe na inicijativu najmanje 20 poslanika i nakon to saslua predsjednika NS i Vlade, zatraiti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ako on odbije preds.Republike ga moe razrijeiti.

13

Narodni poslanici koji su predloeni za neku funkciju u Vladi ne glasaju za usvajanje Vlade niti izglasavanje nepovjerenja. Vlada i njeni lanovi za svoj rad odgovaraju NS i mogu podnijeti ostavku. Ostavka predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat zbog rasputanja NS ostaje na dunosti do izbora nove Vlade. lanovi Vlade uivaju imunitet, a rade po zakonu i poslovniku. Administrativna sluba u upravi RS Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva, drugi republiki organi uprave republike upravne organizacije i one se obrazuju zakonom kojim se utvruju poslovi, djelatnosti, nadlenosti njihovo finansiranje, postavljanje slubenika, meusobni odnosi sa drugim dravnim i organima uprave. Za obavljanje odreenih poslova iz djelokruga ministarstva za koje je potrebna samostalnost i posebna organizacija, obrazuju se organi uprave u sastavu ministarstava (uprave, inspektorati, revizori) i republike upravne organizacije (zavodi, direkcije,agencije, komesarijati, fondovi, sekretarijati, centri). Organi dravne uprave mogu, radi obavljanja zakonom utvrenih poslova, van sjedita obrazovati podrune jedinice, radi dekoncentracije njihovih poslova. Te jedinice i njihove nadlenosti utvruju se aktom organa dravne uprave, a sjedite odreuje Vlada. Dravni slubenik je lice postavljeno upravnim aktom, po javnom konkursu, od strane nadlenog organa po zakonu. Dr.slubenici su duni da se, u obavljanju svojih dunosti ponaaju u skladu sa Kodeksom dravnih slubenika koga donosi Vlada na prijedlog Agencije za dravnu upravu, te da se pridravaju Ustava i zakona. Dr.slubenici ne smiju biti osnivai niti u organima politikih stranaka, niti mogu izgubiti status dr.slubenika zbog promjene politike strukture. Finansiranje organa dravne uprave obezbjeuje se iz Budeta RS. Pored organa dr. uprave poslove dravne uprave mogu obavljati: organi lokalne uprave kao prenijete i preduzea i ustanove i dr. nedravni subjekti kada su zakonom ovlateni. Ustavom je utvreno da e svi konst.narodi biti proporcionalno zastupljeni u "javnim institucijama"- ministarstva, optinski organi vlasti, osnovni i okruni sudovi RS i to po popisu iz 1991. Lokalna samouprava To je oblik upravljanja i odluivanja graana u lokalnim zajednicama. To je lokalna vlast sa odreenim stepenom slobode, samostalnosti i materijalnih mogunosti za obavljanje izvornih i dr zakonom i Ustavom odreenih nadlenosti. Odnos centralnih i necentralnih organa uprave odvija se po naelu dekoncentracije kojom se prenose poslovi i zadaci na nie organe i decentralizacije kojom se prenose ovlaenja (vlast) na nie organe. Lokalna samouprava je oblik odluivanja i upravljanja lokalnim zajednicama, na uoj teritoriji, neposredno od strane njenih stanovnika ili putem njihovih predstavnika koje oni neposredno biraju. Postoje tri tipa lokalne samouprave: jednostepena- najee optina dvostepena- postoji jedna jednica izmeu optine i centralne dravne vlasti

14

trostepena- izmeu optine i vlasti postoje dva stepena organizacije Dravna vlast prema Ustavu BiH organizovana je 4 nivoa: federalna, kantonalna, optinska i gradska vlast. Finansiranje Sredstva za izvrenje svojih zadataka optina i grad obezbjeuju iz svog budeta, a nedostatak iz budeta Republike. Ta sredstva su: Prihodi iz poreza, taksa, dabina, donacija, poklona, sredstva od koritenja prirodnih resursa, koncesija na imovinu optine itd. Na podruju optine za pojedine dijelove ili naselja u gradu mogu se formirati mjesne zajednice ija prava i obaveze se utvruju statutom optine.Kao oblik izjanjavanja graana su i zborovi graana, referendum te narodna inicijativa (najmanje 3000 biraa). Ekonomsko i socijalno ureenje Ono se zasniva na ravnpravnosti svih oblika svojine i slobodnom privreivanju, samostalnosti preduzea i dr.oblika privreivanja. Slobodno preduzetnitvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa Republike, ovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi. Zabranjeni su monopoli, Republika obezbjeuje zatitu potroaa, garantuje se pravo na nasljeivanje. Zakonom se moe ograniiti i oduzetu pravo svojine uz adekvatnu naknadu. Za vrijeme ratne opasnosti zakonom se moe ograniiti raspolaganje ili ograniiti raspolaganje i koritenje dijela sredstava.Strana lica imaju pravo svojine na osnovu ulaganja kapitala u skladu sa zakonom, takoe mogu slobodno iznositi iz zemlje dobit. Zakonom se ureuje zatita, koritenje i upravljanje dobrima od opteg ineresa,kulturnog, naunog, umjetnikog, istorijskog znaaja kaoi naknada. Zaposleni imaju prava uea u upravljanju preduzeem. Republika i optina budetom utvruju javne prihode i rashode i to putem taksa, poreza i dr. prihoda. Republika titi i razvija: racionalno koritenje prirodnih bogatstava u cilju unapreenja ivota, zadruge u zadrugarstvo, naunoistraivaki rad, zanatstvo, fiziku kulturu i sport. Oblici organizovanja u privredi organizacija u oblasti privrede sadri 4 elementa: grupu ljudi povezanih u cjelinu, ostvarivanje odreenih ciljeva i zadataka, sredstva za rad i organizacionu strukturu. Najei oblik organizovanja je preduzee( vlasniki i nevlasniki tip, imaju materijalnu i personalnu osnovu, oraganizaciju, djelatnost, iro raun,firmu, opte akte,poslovne knjige), radnje (zanatske, trgovake, graevinske), zadruge(zanatske, zemljoradnike, stambene, potroake, omladinske). Prema vlasnitvu se dijele na: Preduzea u dravnoj svojini Preduzea u zadrunoj svojini Preduzea u mjeovitoj svojini Preduzea u privatnoj svojini Preduzea u drutvenoj svojini Preduzea stiu pravni subjektivitet upisom u sudski registar. Vrste preduzea su: Matino i zavisno-jedno preduzee zavisi od drugog Preduzee sa uzajamnim ueem-dva preduzea imaju uee kapitala

15

 Holding u svojini ima udjele, akcije zavisnih preduzea Koncernsko preduzee-povezano u koncern, gdje matino ima veinu kapitala Poslovno udruenje-dva ili vie preduzea(poduzetnika) radi dobiti Preduzeima upravljaju vlasnici ili njihovi predstavnici. Organi preduzea su: skupina. Upravni odbor, direktor i nadzorni odbor. Savjet zaposlenih nije organ preduzea nego zaposlenih koji titi njihove interese. Drutvene djelatnosti Obuhvataju: zdravstvenu zatitu, socijalnu zatitu, boraku i invalidsku, zatitu djece i omladine, obrazovanje, nauku i kulturu,fiziku kulturu Drutvene djelatnosti se organizuju kao ustanove koje osniva Vlada ili ponekad NS i to univerzitete, fakultete,zdravstvene ustanove, institute, muzeje, arhive. Drava (vlada) daje saglasnost na statut ustanova i finansira ih. Mogu ih osnivati i fizika lica u skladu sa zakonom. Finansiranje drutvenih djelatnosti vri se putem budeta, fondova , dodatnih izvora, donacija, vlastitih izvora i dr. Prava i dunost Republike Ustavom su utvren slijedee dunosti drave: Integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelovitost, odbranu i bezbjednost, ustavnost i zakonitost, mjere u sluaju rata, vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti, ouvanje ljudskih prava i sloboda, bankarski i poreski sistem, rad i nadlenost dravnih organa, sistem javnih slubi, radne odnose, zatitu ivotne sredine, meunarodnu saradnju itd. Odbrana i zatita Svaki lan Predsjednitva po slubenoj dunosti vri funkciju civilnog komandanta oruanih snaga. Narodna skuptina proglaava ratno stanje, neposrednu ratnu opasnost ili vanredno stanje. Ustavom svi graani imaju pravo i dunost da brane teritoriju i ustavni poredak Republike. Vojskom u ratu i miru komanduje predsjednik Republike. On postavlja, razrjeuje i unapreuje oficire, sudije i porotnike vojnog suda i vojne tuioce. Snage za odbranu drave su : vojska u miru i oruane snage u ratu. Oruane snage ine Vojska i jedinice policije koje su u sastavu Vojske. Generaltab vojske je najvii struni organ u vojsci. Radi rukovoenja odbranom i komandovanjem oruanim snagama predsjednik Republike formira Vrhovni savjet odbrane koji sainjavaju: Predsjednik Republike, predsjednik NS, prdsjednik Vlade, ministar odbrane, ministar unutranjih poslova i naelnik Generaltaba. Civilna odbrana je organizovanje i uee graana, organa, preduzea i dr. pravnih lica i materijalnih dobara u uvanju teritorijalnog integriteta drave u ratu i miru. Ustavnost i zakonitost Jedan su od osnovnih principa ustavnog sistema svake dravne zajednice, a ostvaruju se postojanjem ustava i zakona. Ustav je najvii pravni i politiki akt i svo ostali zakoni i drugi opti akti moraju biti u skladu sa ustavom. Formalna ustavnost podrazumijeva saglasnost zakona i drugih optih akata sa ustavom u pogledu forme i po utvrenom postupku. Materijalna ustavnost znai usklaenost sadraja ustava i drugih zakona u

16

akata. Zakonitost u ustavnost su neodvojivi i u protivnom je akt neustavan. Postoji hijerarhija izmeu akata, tj. svi nii akti moraju biti u skladu sa viim aktom, zakonom i ustavom. Osnovne odredbe ustavnosti i zakonitosti su: - Zakoni, statuti,propisi i drugi akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom - Zakoni stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja osim ako nije drugaije propisano - Prije stupanja na snagu zakoni se objavljuju u slubenom glasniku - Zakoni i dr. ne mogu imati povratno dejstvoosim u posebnim sluajevima - Protiv pojedinanih akata moe se izjaviti alba nadlenom organu. O zakonitosti i ustavnosti akata odluuje Ustavni sud, Vlada moe obustaviti izvrenje akta do odluke Ustavnog suda. Ustavni sud Republike Srpske Samostalna institucija koja obezbjeuje kontrolu i zatitu ustavnosti i zakonitosti. US ima devet sudija koje bira Narodna skuptina i Vijee naroda na prijedlog predsjednika Republike i to iz reda istaknutih pravnika na period od osam godina. Predsjednik Suda se bira na 4 godine. Vijee Ustavnog suda sastoji se od 7 lanova, po dvojica iz svih kons. naroda i jedan iz ostalih. Predsjednik i sudije polau zakletvu pred NS, imaju imunitet i ne mogu obavljati druge javne funkcije,a mogu se razrijeiti ako: Sami zatrae da im prestane funkcija Ako je osuen za krivino djelo Kad trajno izgubi sposobnost za rad (fizika i mentalna) Nadlenosti su: Odluivanje o saglasnosti zakona i drugih akata sa Ustavom Odluivanje o saglasnosti propisa ia akata sa zakonom O saglasnosti propisa i akata NS o zatiti vitalnih interesa konst.naroda Rjeava sukob nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, optine i grada Odluuje o ustavnosti i zakonitosti statuta politikih organizacija sa Ustavom Sud ocjenjuje zakonitost i ustavnost zakona koji su na snazi il ionih koji su prestali da vae ne vie od godinu dana. Postupak pred Sudom mogu pokrenuti; Predsjednik Republike Narodna skuptina Vlada RS Sud Republiki javni tuilac Narodna banka Optina, grad, preduzee, politika organizacija, udruenje graana

17

Prilikom pokretanja postupka vodi se prvoprethodni postupak, javna rasprava i odluivanje. Ako se utvrdi da zakon ili akti nisu u saglasnosti sa Ustavom oni prestaju da vae danom objavljivanja odluke US. Izvrenje odluka Ustavnog suda obezbjeuje Vlada.

18