I.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 (proieni tekst)

II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE NA DVADESETU OBLJETNICU BOINOG USTAVA
(skripta)

Poto je od ak.god. 2010./2011. kao dio obvezne literature iz Ustavnog prava uvedena plava Informatorova knjiica koja sadri Ustav RH sa dopunama iz 2010. i rad prof. dr. sc. Branka Smerdela Temeljne znaajke Ustavnog poretka RH na dvadesetu obljetnicu Boinog ustava, kolega i ja smo odluili taj Ustav i lanak sistematizirati na jedno mjesto za jednostavnije uenje. Ustav je naravno stavljen cijeli, u obliku proienog teksta, a profesorov rad je skriptiran, ime je Informatorova knjiica pokrivena (onih par ostalih zakona ne spada u literaturu). Eventualne dopune su dobrodole, kako bi budue kolegice i kolege imali jo bolju obradu ovog dijela literature. Naravno, tko ve ima isprintan Ustav, odavde e si izvu samo skripticu. Prva iskustva, temeljena na ocjenama iz kolokvija (gdje je literatura bila upravo ta plava knjiica) kolega koji su uili po ovoj skriptiici, govore kako bi ovo trebalo biti dovoljno (barem do nekog doglednog vremena). Autori pip_9086 & zgmetropola

Prosinac 2010.

I. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (proieni tekst)__________________________3 II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE NA DVADESETU OBLJETNICU BOINOG USTAVA (skripta)
_____________________________________26

I. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (proieni tekst)

I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se oitovalo: u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu; u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu; u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu; u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji; u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburke dinastije; u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz godine 1712.; u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda; u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ureenju odnosa izmeu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju drava i Pragmatike sankcije iz godine 1712.; u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dravnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na dotadanjem teritoriju Habsburke Monarhije; u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglaenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao; u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dravna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji; u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifaistikog vijea narodnog osloboenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963. 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunistikog sustava i promjena meunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraenom voljom potvrdio svoju tisugodinju dravnu samobitnost.

 u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom Domovinskom ratu (1991. 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlunost i spremnost za uspostavu i ouvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drave. Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u suvremenu svijetu i neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na samoodreenje i dravnu suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost meunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna drava hrvatskoga naroda i drava pripadnika nacionalnih manjina: Srba, eha, Slovaka, Talijana, Maara, idova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini dravljani, kojima se jami ravnopravnost s graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta. Potujui, na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i svih graana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska drava u kojoj se jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i dravljanina, te promie njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

II. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. lanak 2. Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odluuje: o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici Hrvatskoj; o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime; o udruivanju u saveze s drugim dravama. Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.

lanak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

lanak 4. U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. lanak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike Hrvatske. lanak 6. Osnivanje politikih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka. lanak 7. Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. U sluajevima predvienim u lancima 17. i 101. Ustava, Oruane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim dravnim tijelima. Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u protupoarnoj zatiti, spaavanju i u nadzoru i zatiti prava Republike Hrvatske na moru. Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oruanim snagama Republike Hrvatske ureuju se Ustavom i zakonom. lanak 8. Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora. lanak 9. Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije. lanak 10. Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike Hrvatske.

lanak 11. Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino. Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih dravnih znamenja ureuje se zakonom.

lanak 12. U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. lanak 13. Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb. Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. lanak 15. U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. lanak 16. Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. lanak 17. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. lanak 18. Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. lanak 19. Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. lanak 20. Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom. 2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA lanak 21. Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. lanak 22. ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud. lanak 23. Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima. Zabranjen je prisilni i obvezatni rad. lanak 24. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima zakonom. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode. lanak 25. Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo. Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen. Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode. Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku. lanak 26. Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. lanak 27. Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u skladu sa zakonom.

lanak 28.

Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. lanak 29. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela. U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo: da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete, da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat, da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom, da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu, da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube, na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. lanak 30. Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka. lanak 31. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom. Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.

10

Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet e se. lanak 32. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu. Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih. lanak 33. Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava. Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.

lanak 34. Dom je nepovrediv. Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora. U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka. lanak 35. Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. lanak 36.

11

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva. Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka. lanak 37. Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja. lanak 38. Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli. Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.

lanak 39. Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. lanak 40. Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. lanak 41. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave. lanak 42.

12

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. lanak 43. Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. lanak 44. Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. lanak 45. Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom. lanak 46. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. lanak 47. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom. 3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

13

lanak 48. Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo nasljeivanja. lanak 49. Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. lanak 50. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti. Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. lanak 51. Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti. lanak 52. More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu. Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti. lanak 53. Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.

14

Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje Hrvatski sabor. Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner Hrvatske narodne banke. Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom. lanak 54. Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu. Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu radu izvjeuje Hrvatski sabor. Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju ureuju se zakonom. lanak 55. Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. lanak 56. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot. Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei. Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu. lanak 57. Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom. lanak 58. Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.

15

Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. lanak 59. Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom. lanak 60. Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje. Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. lanak 61. Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom moe se ograniiti pravo na trajk. lanak 62. Obitelj je pod osobitom zatitom drave. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom. lanak 63. Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. lanak 64. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. lanak 65. Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.

16

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti. Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu. lanak 66. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom. lanak 67. Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita. lanak 68. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. lanak 69. Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote. Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva. Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.

lanak 70. Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli. Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

1. HRVATSKI SABOR lanak 71.

17

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. lanak 72. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. lanak 73. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine. Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor. lanak 74. Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora. Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. lanak 75. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat. Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena zakonom. lanak 76. Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatnoimunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

lanak 77.

18

Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 101. Ustava. lanak 78. Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor. lanak 79. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. lanak 80. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. lanak 81. Hrvatski sabor: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,

19

 nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom. lanak 82. Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zastupnici glasuju osobno. lanak 83. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. lanak 84. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. lanak 85. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske. lanak 86. Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju poslovnikom. lanak 87. Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.

20

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje savjetodavnog referenduma. lanak 88. Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. lanak 89. Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 90. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno. Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. lanak 91. Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.

21

Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika. U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori. lanak 92. Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. lanak 93. Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili zakonska prava. Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu. Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i nain rada ureuju se zakonom. Zakonom se, radi zatite temeljnih ustavnih prava, pukom pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u odnosu na pravne i fizike osobe. Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. 2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE lanak 94. Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. lanak 95. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

22

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom. lanak 96. Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor. lanak 97. U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka. lanak 98. Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje pomilovanja,

23

 dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom. lanak 99. Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. lanak 100. Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. lanak 101. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. lanak 102.

24

Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. lanak 103. Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

lanak 104. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. lanak 105. Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. lanak 106. Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

25

lanak 107. Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje Predsjednik Republike svojom odlukom. Ured Predsjednika Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske surauju u obavljanju poslova od zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se u okviru dravnog prorauna Republike Hrvatske. 3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE lanak 108. Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. lanak 109. Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

lanak 110. lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. lanak 111. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

26

lanak 112. Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. lanak 113. Vlada Republike Hrvatske: predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom. lanak 114. Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom. lanak 115. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. lanak 116. Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

27

Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka. lanak 117. Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom. Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status namjetenika. 4. SUDBENA VLAST lanak 118. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava. lanak 119. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se zakonom. lanak 120. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.

28

Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. lanak 121. Sudaka dunost povjerava se osobno sucima. U suenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom. lanak 122. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani zatvor bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. lanak 123. Sudaka dunost je stalna. Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: ako to sam zatrai, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, kad navri sedamdeset godina. Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu.

29

Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou. lanak 124. Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog pravosudnog osoblja. Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju predsjednika izmeu sebe. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na razdoblje od etiri godine, s tim da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuju se zakonom. 5. DRAVNO ODVJETNITVO lanak 125. Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i prava. Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.

30

Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s tim da lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta. lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ureuju se zakonom. Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuju se zakonom.

V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 126. Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, na nain i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produuje se do stupanja na dunost novog suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dunost, a iznimno najdulje do est mjeseci. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine. lanak 127. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. lanak 128. Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost. lanak 129. Ustavni sud Republike Hrvatske: odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,

31

 moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom. lanak 130. Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor. lanak 131. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. U sluajevima iz lanka 129. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.

lanak 132. Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se ustavnim zakonom. Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava. Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim poslovnikom.

32

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

lanak 133. Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom. Prava iz ovoga lanka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i graani Europske unije, u skladu sa zakonom i pravnom steevinom Europske unije. lanak 134. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije. U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave. lanak 135. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu. Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima. Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti. lanak 136. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.

33

lanak 137. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela. lanak 138. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom. Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

VII. MEUNARODNI ODNOSI

1. MEUNARODNI UGOVORI lanak 139. U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. lanak 140. Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka. Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. lanak 141. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. 2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE lanak 142.

34

Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske.

VIII. EUROPSKA UNIJA

1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI lanak 143. Republika Hrvatska, na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva. Republika Hrvatska, na temelju lanka 140. i 141. Ustava, institucijama Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na temelju lanstva. 2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE lanak 144. Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na kojima se temelji Europska unija. Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama Europske unije. Hrvatski sabor moe o tim prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije. Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije ureuje se zakonom.

35

Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske. 3. PRAVO EUROPSKE UNIJE lanak 145. Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom. Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom Europske unije. Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske unije. Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije. 4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE lanak 146. Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito: slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica, aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice, pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo, pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku. Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora. U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije.

IX. PROMJENA USTAVA

lanak 147. Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

lanak 148.

36

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika. lanak 149. O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. lanak 150. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.

X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151. Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene Ustava Republike Hrvatske. lanak 152. Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine, osim lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i lanaka 144., 145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

37

II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG PORETKA RH NA DVADESETU OBLJETNICU BOINOG USTAVA

1. ZNAAJ USTAVA I USTAVNOSTI ZA IVOT U DEMOKRATSKOM DRUTVU
USTAV: Temeljni i najvii pravni akt neke drave Ima najveu pravnu snagu (svi ostali pravni propisi moraju biti u skladu sa njime) Najvaniji strateki politiki akt

FUNKCIJE USTAVA : Promicanje i zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda Izgradnja i jaanje demokratskih ustavnopravnih institucija u funkciju ustavnog naela vladavine prava

NAJVANIJE TEMELJNE FUNKCIJE I ZNAAJKE USTAVA: 1) Kao najvii pravni akt utvruje osnove odnosa graana s tijelima dravne vlasti i svima onima koji obavljaju javne ovlasti- u tu svrhu jami ljudska prava i temeljne slobode i predvia pravna sredstva njihove zatite 2) Ustav konstituira dravu i njezin pravni sustav i sprjeava sve one koji bi dravne institucije htjeli podvrgnuti vlastitom interesu te primjenom naela diobe vlasti, omoguuje uzajamni nadzor nositelja vlasti 3) Kao strateki politiki akt drave i naroda kao nositelja suvereniteta utvruje temeljna naela politike zajednice kao demokracije utemeljene na potovanju ljudskih prava i sloboda i vladavini prava 4) Kao akt legitimiranja demokratske drave pred meunarodnom zajednicom i prema cijelom graanstvu, ustav objavljuje temeljne vrijednosti i ciljeve drutvenog razvoja te uspostavlja okvir za demokratsko usklaivanje i izraavanje interesa putem zakonodavstva

38

Ustav je dakle instrument narodne volje kojim se eli nadzirati i usmjeriti nositelje dravne moi, kako bi sredstva dobivena od naroda koristili u interesu naroda. Prema izvornoj ideji ustav donosi narod te zato ima jau pravnu snagu od zakona predstavnikog tijela. Ustav se izravno primjenjuje te se zato svatko ima pravo pozvati na ustavom zajamene slobode i prava.

2. DONOENJE USTAVA I USPOSTAVLJANJE SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE

Ustav RH je donesen 21.12.1990. godine, sa ciljem postavljanja temelja samostalne RH. Volja naroda za uspostavljanje samostalne i nezavisne RH iskazana je na prvim viestranakim izborima, te potvrena na referendumu o suverenosti 19.5.1991. . Na temelju te odluke Hr. sabor donio je deklaraciju o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske 25.6.1991., te konano odluku o raskidu svih dravotvornih veza sa republikama koje su inile bivu jugoslavensku federaciju 8.10.1991. Odluka glasi : RH od 8.10.1991. raskida dravnopravne sveze na temelju kojih je inila dosadanju SFRJ RH odrie legitimitet i legalitet svim tijelima dosadanje SFRJ RH ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ RH priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bive SFRJ, na temelju naela uzajamnosti spremna je sa onim republikama sa kojima nije u oruanom sukobu uspostaviti, odravati i razvijati prijateljske odnose RH jami i osigurava temeljna prava ovjeka i nacionalnih manjina

39

RH nastavit e postupak utvrivanja meusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bive SFRJ

Meunarodno priznanje RH- 15.1.1992.

3. PREGLED RAZVITKA USTAVNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Promjene Ustava odraavaju potrebe drutvenog razvitka i prioritete dravne politike. 1997. Cilj : 1) Osnaiti ustavna jamstva dravne samostalnosti -Zabrana udruivanja u saveze koji mogu dovesti do balkanskog dravnog saveza u bilo kojem obliku 2) Pojasniti ustavna jamstva sloboda i prava -Pojanjenje kako ustavna jamstva ravnopravnosti ne tite samo hrvatske dravljane, nego svakoga tko se zatekne na teritoriju RH 2000. Cilj: Ojaati ustavna jamstva demokratskog razvitka i parlamentarne demokracije Sprijeiti koncentraciju vlasti i odluivanja u osobi predsjednika -Promjena cijelog ustroja vlasti u cilju jaanja nadzora nad predsjednikom, u sklopu modela parlamentarne vladavine 2001. Cilj: Stvaranje jednodomnog sabora (ukinut upanijski dom) 2010. Cilj: Stvaranje ustavne osnove za stupanje RH u punopravno lanstvo EU, u procesu ispunjavanja stratekih ciljeva ukljuivanja u euro-atlantske integracije

3.1.

PROMJENA USTAVA OD 16.6.2010

3.1.1.Promjene usvojene zbog potreba o pridruivanju EU Te se promjene odnose na: Poloaj sredinje banke 40

Ureenje ustavnog poloaja ureda dravne revizije Naputanje naela o neizruivanju vlastitih dravljana (tek od punopravnog lanstva) Prilagodbe postupka donoenja odluka u NATO-u Nain odluivanja na referendumu o udruivanju i razdruivanju

3.1.2.Promjene potrebne radi prilagodbe pravnog sustava (buduem) lanstvu EU Glava VIII. Ustava; primijenit e se tek punopravnim lanstvom u EU Ureuje: 1.) Pravnu osnovu lanstva i prijenos ustavnih ovlasti na institucije EU 2.) Sudjelovanje dravnih tijela u odluivanju u institucijama EU 3.) Supremaciju (prevlast) pravne steevine EU u hrvatskom pravnom sustavu 4.) Prava graana EU u RH

3.1.3.Promjene u svrhu deklaracije namjera i omoguavanja ispravljanja ratnih nepravdi

Promjene teksta izvorinih osnova : navoenje 22 nacionalne manjine i formulacija o tome kako su branitelji i narod u pravednom, legitimnom, oslobodilakom i obrambenom ratu obranili dravu Ukidanje zastare za kaznena dijela ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala

3.1.4.Promjene u sustavu politikog odluivanja

1. Pozitivna diskriminacija nacionalnih manjina a) Dodatno pravo glasa za pripadnike manjina iji je broj manji od 1,5% stanovnitva b) Ozakonjeno jamstvo 3 zastupnika mjesta za pripadnike manjina iji je broj vei od 1,5% stanovnitva 41

2. Nain glasovanja Hrvatskih dravljana s prebivalitem u inozemstvu Hrvatski dravljani s prebivalitem u inozemstvu mogu glasati u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima RH i imaju zajamena 3 mjesta u Hr. saboru 3. Odluivanje biraa na referendumu Odluka se donosi veinom biraa koji su pristupili glasovanju 4. Odluivanje u Hrvatskom saboru O proraunu se odluuje veinom svih zastupnika Za izbor ustavnih sudaca potrebna je 2/3 veina svih zastupnika Odreena je i uloga Hrvatskog sabora i Vlade u buduim odnosima razmatranja i donoenja politikih odluka u tijelima EU

3.1.5.Promjene u cilju reforme pravosua Promjene predstavljaju osnovne supstancijalne reforme sudbene vlasti i sudake profesije Izmijenjen je poloaj i izbor sudaca Ukinuta obveza reizbora sudaca nakon prvih 5 godina na dunosti Sudaka dunost uinjena je osobnom i trajnom Nadlenosti vrhovnog suda -preciznije odreene, kao i nove nadlenosti njegova predsjednika Izmijenjen je sastav i nadlenosti Dravnog sudbenog vijea, Dravnog odvjetnitva i Dravno odvjetnikog vijea

3.1.6.Promjene u cilju jaanja ljudskih prava i temeljnih sloboda Izmijenjeni su : lanak 38. : pravo na slobodan pristup informacijama lanak 66. : pravo na besplatno obrazovanje lanak 93. : puki pravobranitelj Unesena su bitna poboljanja prava na slobodan pristup informacijama , ali je proputena prigoda da se ojaaju mehanizmi za ocjenu javnog interesa (temelj za odbijanje pristupa informacijama) 42

4. O IZVORINIM OSNOVAMA ( PREAMBULI ) USTAVA

Od nastanka prvog modernog ustava (SAD 1787.) ustavnim tekstovima prethodi preambula u kojoj se objavljuju pravno utemeljenje , ciljevi , svrha i temeljne vrijednosti ustava u trenutku donoenja. Takoer imaju politiku i pravnu teinu, posebno u tumaenju i razumijevanju ustava. Povijesna vanost preambule je velika, a dio teksta o nacionalnom suverenitetu posluio je kao jedan od najvanijih temelja za tumaenje ustava kao cjeline. Kao nacionalna drava, RH dobila je svoje ime, himnu, grb, zastavu i druge dravne simbole i obiljeja, te hrvatski kao slubeni jezik Kao demokratska drava, RH je od samog nastanka zajamila poseban status i zatitu pripadnicima svih nacionalnih manjina

Cilj izvorinih osnova ustava je bio objasniti svijetu povijesnu ustavnopravnu osnovu kao i razloge akcije hrvatske vlasti za ostvarenje suverene, neovisne demokratske drave te zacrtati temelje ureenja nove drave na najviim dostignuima razvoja nacionalnih i ljudskih prava suvremenog svijeta . Izvorine osnove mijenjaju se sa ciljem naglaavanja temeljnih vrijednosti odreenog povijesnog razdoblja . U posljednjoj promjeni Ustava dolo je do promjene izvorinih osnova ( vidi str. 28) : Nabrojene su sve nacionalne manjine (22) i to povijesnim redom Isticanje pravedne i legitimne naravi oslobodilakog i obrambenog rata u kojem su narod i branitelji obranili RH

5. OSNOVNE ODREDNICE USTAVNOG PORETKA : TEMELJNE ODREDBE

Temeljne odredbe ustava izraavaju bit njegova idejnog koncepta i temeljne politike odrednice ustavnog poretka

5.1.

Narodni suverenitet : nositelji vlasti u dravi su slobodni i ravnopravni dravljani

Narodni suverenitet : Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana, pri tome se jasno odreuje da narod ine svi hrvatski dravljani koji su ravnopravni graani i sudjeluju u ostvarivanju vlasti izborom predstavnika i neposrednim odluivanjem (referendum)

5.2.

Dravni suverenitet: ogranien je meunarodnim pravom

43

I meunarodnim ugovorima
Dravni suverenitet: Utvren je kao neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv te znai vrhovnu vlast drave na cijelom dravnom podruju. Izraava se jednostavnom formulom : Vrhovnitvo je najvia vlast prema unutra i neovisna prema van, koja slobodno odluuje o sklapanju meunarodnih sporazuma, kao i o ratu i miru. Drava se svog suvereniteta ne moe odrei, ali ga moe ograniiti (ne trajno i konano) voljom naroda ili narodnog predstavnitva. Ustav nabraja ogranienja teoretski zamiljenog totalnog dravnog suvereniteta : meunarodno pravo i meunarodni ugovori. Takoer propisuje kako o prijenosu suverenih ovlasti na meunarodna tijela i organizacije odluuje Hr. sabor 2/3 veinom svih zastupnika, kao i narod neposredno (= referendum).

5.3.

Ustav je zasnovan na etikom konceptu koji izraava najvie vrednote ustavnog poretka

Ustavi se, od poetka moderne ustavnosti, utemeljuju na odreenom vrijednosnom ili etikom konceptu npr zlatno pravilo. Klasine vrednote: pravda, jednakost, sloboda, pravo na ivot i pravo na potragu za sreom.

Najvie vrednote Ustava RH : Sloboda - demokratski ideal i temeljno pravo svakog pojedinca u demokratskom politikom pogledu Jednakost u smislu jednakosti svih ljudi pred zakonom u pogledu zatite njihovih sloboda i prava Nacionalna ravnopravnost temelj demokratske nacionalne drave koja ne diskriminira, nego posebno titi nacionalne manjine Ravnopravnost spolova ideal demokratskog poretka, nije ostvaren u potpunosti Mirotvorstvo tradicionalna orijentacija hrvatske drave koja ne iskljuuje pravo na obranu ili akcije uspostavljanja i ouvanja mira Socijalna pravda temeljni ideal drave blagostanja, koja osigurava odreene uvjete ivota i socijalnu zatitu svim graanima , bez obzira na poloaj 44

Potovanje prava ovjeka osnovica djelovanja dravnih i drugih tijela, i odnosa meu pojedincima Nepovredivost vlasnitva temeljno pravo koje ini osnovicu poduzetnike slobode i trinog gospodarstva Ouvanje prirode i ovjekova okolia kao jedno od kljunih pitanja odrivog razvoja suvremenog svijeta Vladavina prava ideal ideje ustavne vladavine i temeljno naelo odnosa izmeu vlasti i onih kojima ona vlada , koje izraava ideju da slobodnim graanima vladaju zakoni a ne ljudi Demokratski viestranaki poredak jamstvo slobode i realizacije temeljnih ustavnih naela kroz natjecanje politikih stranaka i mirnu smjenu vlasti putem odluke biraa na izborima

Najvie vrednote slue kao temelj tumaenja ostalih ustavnih odredbi, i time kao uputa zakonodavcu pri razradi pojedinih sloboda i prava.

5.4.

Dioba vlasti temeljno je naelo ustroja vlasti, sa svrhom nadzora i odgovornosti

Dioba vlasti ne znai samo odvajanje nego nadzor kroz suradnju i uzajamno povjerenje nositelja vlasti Osim horizontalne ( zakonodavna, izvrna, sudska) postoji i vertikalna (odnosi izmeu sredinje vlasti i lokalne samouprave temeljene na ustavnoj razdiobi ovlasti)

5.5.

Vladavina prava zahtijeva potovanje Ustava, zakona i cjeline pravnog sustava

Naelo vladavine prava iz lanka 3. Ustava, kao jedno od najviih vrednota ustavnog poretka RH, ostvaruje se i temeljnom odredbom lanka 5.o naelu ustavnosti i naelu zakonitosti te obvezi zakonodavca i donositelja niih akata da se strogo pridravaju Ustava i zakona, te odredbom prema kojoj je svatko duan pridravati se Ustava i prava te potovati pravni poredak RH. Takoer propisuje i pridravanje prava u smislu cjeline pravnog sustava koji ve obuhvaa pravo Vijea Europe, uskoro i pravnu steevinu tj. cijeli sustav prava EU. Graanin smije initi sve to mu nije zabranjeno Upravna i sudska tijela smiju initi samo ono to im je doputeno (zakonom)

45

5.6.

Povratno (retroaktivno) djelovanje propisa je zabranjeno

Zakon stupa na snagu najranije 8 dana od objave u Narodnim novinama, slubenom listu RH, osim ako je zbog osobito opravdanih razloga zakonom odreeno drugaije. Samo pojedine odredbe iz posebno opravdanih razloga mogu djelovati retroaktivno. Cijeli zakoni i uredbe na temelju zakonskog ovlatenja NIKADA. IZNIMKA: Povratno odreivanje nemogunosti zastarijevanja kaznenih dijela poinjenih u vrijeme Domovinskog rata i privatizacije.

5.7.

Politike stranke nositelji su politikog ivota u demokraciji

Politike stranke su organizacije graana koje se osnivaju radi sudjelovanja u politikom ivotu i demokratske borbe za osvajanje politike vlasti na izborima. Pluralizam politikih stranaka nuan je radi kritike vlasti i nuenja alternative biraima. Izmjenjivanje stranaka na vlasti je nuno. lanak 6. Ustava jami slobodno osnivanje politikih stranaka. Unutarnje ustrojstvo politikih stranka mora biti u skladu sa temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranke moraju javno polagati raun o izvoru sredstava i imovine . Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog politikog poretka ili ugroavaju opstojnost RH, takvu stranku u svojoj funkciji nadzora moe zabraniti Ustavni sud.

5.8.

Mir je nedjeljiv : tko eli ivjeti u miru mora sudjelovati u njegovu ouvanju

Mirotvorstvo : Jedna od najviih ustavnih vrednota, ali kao lanica meunarodnog obrambenog saveza NATO, RH promjenama lanka 7. Ustava preuzima nove obveze u meunarodnim misijama uspostavljanja i odravanja mira. vidi lanak 7. Ustava, str. 4., 5.

5.9.

Izmjena granice u iskljuivoj je nadlenosti Hrvatskog sabora

Granice RH mogu se mijenjati iskljuivo odlukom Hr. sabora koji donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika.

5.10.

Hrvatsko dravljanstvo temelj je za koritenje politikih i drugih prava

Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin RH ne moe biti prognan iz RH niti mu se moe oduzeti 46

dravljanstvo. Ustav je promjenom lanka 9. napustio tradicionalno naelo neizruivanja svojih dravljana, tako da dravljanin RH ne moe biti izruen niti jednoj drugoj dravi , osim kada se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom EU. Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti prognan niti izruen drugoj dravi osim u sluaju izvrenja odluke donesene u skladu s meunarodnim ugovorom ili zakonom.

5.11.

Zatita prava i interesa iseljene Hrvatske

Temeljne odredbe takoer ureuju i skrb RH u odnosu na svoje dravljane koji ive ili borave u inozemstvu, odnosno dijelove hrvatskoga naroda u drugim dravama. lanak 10. Ustava : RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita RH. 5.12.- 5.14. U lanku 11. ureen je grb RH. U lanku 12. navodi se u RH u slubenoj uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu uporabu moe se uvesti koji drugi jezik ili pismo. Glavni grad RH je Zagreb, zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnoga grada Zagreba. Zakonom mu se moe utvrditi poloaj upanije.

6. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

6.1.

Zabrana diskriminacije u koritenju pravima i slobodama

Temeljno pravno naelo o jednakosti svih ljudi (dravljana i stranaca) glede koritenja njihovih prava razrauje lanak 14. Ustava. Zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem temelju i precizira da : svatko u RH ima prava i slobode neovisno o njihovoj : rasi , boji koe , spolu , jeziku , vjeri... To ne znai da svi ljudi u svemu imaju jednaka prava (oito je da djeca i maloljetnici nemaju ista prava kao i punoljetne osobe). Odredba tog lanka znai da u RH ne smije biti diskriminacije. lanak 26. Ustava svi su pred zakonom jednaki.

6.2.

Nacionalna prava i zatita nacionalnih manjina

Demokratski ustavni poredak utemeljen je na vladavini veine unutar ustavno uspostavljenih ogranienja te vlasti u cilju zatite razliitih manjina.

47

Nacionalna manjina Skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i / ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja. Svatko ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine, te ostvarivati prava koja iz toga prolaze. 6.2.1.Ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti Ustav RH na vie mjesta naglaava naelo nacionalne ravnopravnosti u RH. Ta jamstva slijede iz odredbe lanka 1. Ustava koji utvruje naelo narodnog suvereniteta. U preambuli Ustava se jami ravnopravnost pripadnicima nacionalnih manjina s graanima hrvatske narodnosti U lanku 15. Ustava se jami ravnopravnost pripadnicima svih manjina Ravnopravnost i zatita prava manjina ureuje se ustavnim zakonom Zakonom se manjinama moe osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hr. sabor

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se: Sloboda izraavanja narodnosne pripadnosti Slobodno sluenje svojim jezikom i pismom Kulturna autonomija

Glede jezika i pisma (vidi str. 34.) u slubenoj uporabi bitna je odredba lanka 12. Ustava po kojem se uz slubene hrvatski jezik i latinino pismo doputa u pojedinim lokalnim jedinicama zakonom i sukladno zakonom utvrenim uvjetima u slubenu uvesti uz hrvatski jo neki drugi jezik ili pismo. lanak 39. Ustava zabranjuje i odreuje kanjivim svako pozivanje na nacionalnu, rasnu vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. Nejednakost graana ne smije biti niti posljedica izvanrednih mjera u sluaju nude. Institucionalno su ta jamstva ojaana odredbom lanka 82. po kojoj zakone kojima se ureuju nacionalna prava donosi Hr. sabor 2/3 veinom.

6.3.

Granice koritenja slobodama i pravima

6.3.1.Sva su prava ograniena jednakim pravima drugih ljudi te interesima zajednice

48

Jednakost svih i zajedniki interesi u politikoj zajednici zahtijevaju ureivanje granica koritenja slobodama i pravima to je potrebno i zbog meusobnog proturjeja pojedinih prava kao i zbog toga to se prava pojedinca ne smiju zloupotrebljavati na tetu drugih ili pojedinca. Politika zajednica nastaje u svrhu osiguranja slobode i prava, jedno od toga zna biti na tetu drugog. 6.3.2.Ograniavanje je mogue samo zakonom iz ustavno odreenih razloga lanak 16. Ustava odreuje da se slobode i prava mogu ograniiti samo zakonom i to u cilju: Zatite sloboda i prava drugih ljudi Zatite pravnog poretka Zatite javnog morala Zatite zdravlja

lanak 50. Ustava uspostavlja dodatne kriterije za mogunost zakonskog ograniavanja poduzetnike slobode i vlasnikih prava: Zatita interesa i sigurnosti RH Zatita prirode i ljudskog okolia Zatita zdravlja ljudi

Naelo razmjernosti svako ogranienje slobode i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Neka prava se ne mogu ograniiti NIKADA.

6.4.

Spas domovine najvii je zakon: Ogranienja sloboda i prava u situacijama javne opasnosti
6.4.1.Pravo dravne nude i izvanredne mjere

Odreene teke situacije, koje mogu zadesiti dravu obino zahtijevaju iznimna ali veoma ozbiljna, ogranienja ustavom zajamenih sloboda i prava. Te situacije su nepredvidljive pa u Ustavu nisu taksativno odreene. Ustav doputa ograniavanje ustavnih prava, te donoenje uredba sa zakonskom snagom (l. 17. i l. 101.). 6.4.2. Ograniavanje ustavnih prava po lanku 17. Ustava

49

1. Ratno stanje - nastaje kada predsjednik republike na temelju odluke Hr. sabora donese akt o objavi ratnog stanja 2. Neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstvenosti RH - rata formalno nema,ali moe postojati prijetnja ratom ili se on zbiljski vodi bez formalne objave 3. Velike prirodne nepogode- o potrebnim ogranienjima odluuje Hr. sabor 2/3 veinom svih zastupnika, ako se sabor ne moe sastati, predsjednik je ovlaten donijeti odluku Kriteriji kojih se Hr. sabor/Predsjednik mora pridravati prilikom odluivanja o ogranienjima te prirode : Naelo razmjernosti (vidi str. 34.) Ne smije za posljedicu imati nejednakost graana s obzirom na rasu,vjeru,spol... Neka se temeljna prava ne mogu ograniiti ni u tom sluaju: Pravo na ivot Zabrana muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja Odredbe o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi

6.4.3.Uredbe sa zakonskom snagom (uredbe iz nude) po lanku 101. Ustava Odreene mjere koje zahtjeva situacija nude mogu se poduzimati i bez ogranienja ustavnih prava, predsjednikim uredbama sa zakonskom snagom (uredbama iz nude). lanak 101. Ustava razlikuje situacije: Ratnog stanja Stanja neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave S njima izjednaenih prilika , kada su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti.

U doba ratnog stanja uredbe donosi predsjednik sam. U druge dvije situacije na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade . Predsjednik mora

50

podnijeti uredbe Hr. saboru (im se bude mogao sastati )na potvrdu, ako to ne uini uredbe prestaju vrijediti.

6.4.4.Nitko ne smije zapovjediti poinjenje zloina: osobna odgovornost za povrede sloboda i prava Po lanku 20. Ustava svatko tko se ogrijei o odredbe o temeljnim slobodama i pravima ovjeka i graanina osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom. Onaj tko izda takav nalog osobno e odgovarati na temelju zapovjedne odgovornosti, a onaj koji je nalog izvrio na temelju osobne odgovornosti.

6.5.

Bez sredstava zatite nema prava: pravo na albu i pravno na pravinu odluku u razumnom roku

Zajameno je pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom . alba je temeljni pravni lijek u svim pravnim postupcima i ima devolutivni (o albi odluuje vii organ od donositelja odluke) i odgodni uinak te o njoj odluuje drugostupanjsko tijelo. Pravo na albu je iznimno iskljueno u sluajevima odreenim zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. lanak 29. Ustava : Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama

6.6.

Osobne slobode i prava TEMELJNE ODREDBE

6.6.1.Pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti U lanku 21. Ustava jami se pravo na ivot svakom ljudskom biu te kao logina posljedica odreuje se: U RH nema smrtne kazne. lanak 22. Ustava : Nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud . Bit tog jamstva je da svako ograniavanje ili oduzimanje slobode mora biti zasnovano na zakonu i provedeno uz strogo potovanje zakonom propisanog postupka. U lanku 23. zabranjuje se zlostavljanje, lijeniki ili znanstveni pokusi bez privole osoba te prisilni rad. 6.6.2.Prava uhienih,okrivljenih i optuenih osoba 6.6.2.1. Presumpcija nevinosti 51

lanak 28. : Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja prema tome niti otvaranje istrage, ni uhienje, voenje sudskog postupka, priznanje pa ni sama prvostupanjska presuda ne konstituira krivnju osumnjienika. Tek nakon pravomonosti se osoba moe smatrati krivom. Iz presumpcije nedunosti okrivljenika i zahtjeva za utvrivanjem materijalne istine u svim postupcima u kojima se utvruju kazne za povrede zakona slijedi niz ustavnih odredbi koje trebaju zatiti okrivljenu osobu i omoguiti joj obranu.

6.6.2.2.

Uhienje

Policija je duna pridravati se naela razmjernosti - snosi odgovornost za prekomjernu upotrebu sile ili za povredu ljudskog dostojanstva. lanak 24. Ustava Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Zbog velikog onemoguavanja policije stavak 2. kae da redarstvo moe bez sudbenog naloga na temelju osnovane sumnje za poinjeno teko kazneno djelo uhititi osobu i odmah ju izruiti sudu. Svaka uhiena / pritvorena osoba ima se pravo aliti nadlenom sudu. lanak 25. sa svakim se uhienikom mora postupati ovjeno i potovati njegovo dostojanstvo. Svatko tko je pritvoren/optuen ima pravo u najkraem moguem roku biti izveden pred sud. Svatko tko je nezakonito lien slobode ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku. Pritvorenik se moe uz zakonsko jamstvo pustiti da se brani sa slobode, koje gubi ako se ne odazove na poziv suda. 6.6.2.3. Prava osumnjienog ili okrivljenog

Da bi se osoba mogla obraniti, Ustav joj jami sljedea prava: Pravino suenje pred nadlenim sudom u razumnom roku na zahtjev ovlatenog tuitelja Biti u najkraem moguem roku izvjetena o naravi i razlozima optube te dokazima koji ju terete i to na jeziku koji razumije s tim u vezi ima pravo na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije jezik suda. Na odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, te da se brani sama ili uz branitelja po vlastitom izboru. Ako si ne moe priutiti branitelja ima pravo na besplatnog branitelja pod zakonom utvrenim uvjetima.

52

Takoer ima pravo da ispita ili dati ispitati svjedoke optube kao i nazonost za vrijeme ispitivanja svjedoka obrane. Uzeti branitelja i nesmetano uspostavljanje veze sa braniteljem Da joj se sudi u njegovoj nazonosti, ako je dostupna sudu Ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudbenom postupku- to znai da se takvi dokazi moraju izuzeti iz sudskog predmeta i da ih sud mora smatrati nepostojeima.

6.6.2.4.

Pravne posljedice osude

Osoba koja je osuena i izdrala je svoju kaznu, smatra se jednakom sa svima ostalima, osim u sluaju da se radi o osudi za teka i osobito neasna kaznena djela koja u skladu sa zakonom mogu za posljedicu imati gubitak steenih/zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.

6.6.3.Naelo zakonitosti u kaznenom pravu lanak 31. Ustava izraava jedno od temeljnih naela kaznenog sudovanja koje izraava latinska izreka Nulla crimen, nulla poena sine praevia lege penali. . U lanku pie Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego to je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna Takoer je utvreno naelo ne bis in idem Nitko ne moe biti suen za djelo za koje je ve pravomono osuen Ne moe se ponoviti postupak protiv pravomono osloboene osobe

Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe, privatizacije poinjenih u vrijeme domovinskog rata i mirne reintegracije,ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. 6.6.4.Osobna prava 6.6.4.1. Jamstvo osobnog ivota, ugleda i asti

Svakom se graaninu jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti (lanak 35.)

53

Vlast mora svakog pojedinca tretirati kao ovjeka 6.6.4.2. Sloboda kretanja

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki graanin ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij RH i naseliti se trajno ili privremeno van njega i bilo kada se vratiti u domovinu . Pravo kretanja na teritoriju RH, ulazak i izlazak iz njega mogu se iznimno ograniiti zakonom ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja te prava i sloboda drugih (lanak 32.) 6.6.4.3. Nepovredivost doma

lanak 34. Ustava Dom je nepovrediv Potrebe kaznenog postupka mogu zahtijevati da se dom pretrai, oduzmu odreeni predmeti,ak i da policija bez ikakvog naloga odlui ui u neiji dom. Ustav nastoji precizno odrediti takve situacije : Samo sud moe, obrazloenim pisanim nalogom, utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai Pravo stanara je da on ili njegov zastupnik i obvezatno 2 svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugog prostora. Redarstvene vlasti bez sudskog naloga mogu ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka u sljedeim situacijama : Ako je to nuno radi izvrenja naloga za uhienje Ako je to nuno radi hvatanja poinitelja kaznenog djela Ako to zahtijeva otklanjanje ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega

Pretraga se moe vriti samo uz prisutnost svjedoka. 6.6.4.4. Tajnost dopisivanja, zatita osobnih podataka i uvjeti ograniavanja

Zajamena i nepovrediva je sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja, zakonom se mogu propisati ogranienja vana za zatitu RH ili provedbu kaznenog postupka; jami se sigurnost i tajnost osobnih podataka. Posebno je osjetljivo tajno prikupljanje podataka, praenje i prislukivanje graana izvan kaznenog postupka u svrhu prevencije. 6.6.4.5. Sloboda miljenja i pravo na javno izraavanje miljenja

Sloboda miljenja kao osobno pravo temelj je demokratskog politikog sustava. Ustav u l. 38. precizira da sloboda izraavanja misli obuhvaa:

54

Slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja Slobodu govora i javnog nastupa Slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja

Zabranjena je cenzura. lanak 38. jami pravo na slobodan pristup informacijama. Odreene su granice slobode izraavanja: Interesi drugih koji mogu biti povrijeeni kaznenim djelom uvrede ili klevete (lanak 39.) Poticanje na rat, nasilje, mrnju

6.6.4.6.

Sloboda savjesti i vjeroispovijedi

Ustav jami slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Vjerske zajednice slobodne su , u skladu sa zakonom, javno obavljati svoje rituale, osnivati kole, uilita, druge zavode... a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave. 6.6.5.Politika prava i slobode 6.6.5.1. Sloboda udruivanja i njezina ogranienja

Zajameno je pravo na slobodno udruivanje radi zatite interesa ili radi zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Graani mogu slobodno osnivati politike stranke , sindikate i druge udruge te slobodno u njih ulaziti i iz njih istupati (lanak 43.). Sloboda udruivanja temelj je politikog sustava utemeljenog na priznavanju politikog pluralizma kao izraaja pluralizma interesa pojedinih drutvenih skupina. Sloboda udruivanja u sindikate i razliite graanske udruge treba uspostaviti ravnoteu i partnersku suradnju izmeu razliitih drutvenih skupina. Ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskog poretka te neovisnosti , jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti RH. 6.6.5.2. Jednaka dostupnost javnih slubi

Svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, nepotizma, klijentelizma te primjena kriterija politike podobnosti prilikom primanja u javne slube 6.6.5.3. Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

55

Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed se priznaje svakome (lanak 42.). To je jedno od temeljnih ljudskih prava i uvjet za funkcioniranje demokratskog politikog sustava. Uvjet : Da bude odrano bez nasilja ili pozivanja na nasilje Da bude odrano uz potovanje zahtjeva ope sigurnosti ljudi i imovine Da se prethodno najavi redarstvenicima

6.6.5.4.

Birako pravo

Izmijenjen je i dopunjen lanak 45. Ustava. Hrvatski dravljani sa napunjenih 18 godina imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hr. sabor, predsjednika i europski parlament. Birai koji nemaju prebivalite u RH imaju pravo izabrati 3 zastupnika. Birai koji glasuju izvan RH to pravo ostvaruju u diplomatskokonzularnim predstavnitvima RH u toj zemlji. Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. 6.6.5.5. Pravo peticije

Pravo peticije , koju podnosi pojedinac ili skupina graana sastoji se u pravu obraanja dravnim tijelima. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim tijelima te pravo dobiti na njih odgovor. (lanak 46.) 6.6.5.6. Dunost obrane Republike

Drava mora imat oruane snage koje moraju biti pod nadzorom civilne vlasti; Hr. sabor ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama te donosi strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH. Sabor je tijelo koje odluuje o ratu i miru. Vojna obveza i obrana RH dunost je svih za to sposobnih dravljana. Sluba u oruanim snagama u miru (vojni rok) zbog toga je obvezna za hrvatske dravljane mukog spola, a ureuje se zakonom. Prigovor savjesti na njega se pozivaju graani koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama.

6.7.

Gospodarska prava

6.7.1.Pravo vlasnitva U lanku 48 jami se pravo vlasnitva uklanjaju se ogranienja komunistikog reima. Pravo vlasnitva obvezuje svi nositelji i korisnici vlasnikog prava duni su pridonositi opem dobru ustavni temelj za zakonsko ureivanje poreznih obveza na temelju vlasnitva.

56

6.7.2.Poduzetnitvo i trite U lanku 49. Ustava poduzetnika i trina sloboda navode se kao temelj gospodarskog ustrojstva RH. Drava osigurava jednak pravni poloaj na tritu Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom (zabrana dravnog zahvata u pravo vlasnitva) Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala

Temelj svih uspjenih gospodarstava su sloboda poduzetnitva i trino reguliranje gospodarskih odnosa. Uloga drave u takvom sustavu : a) Mora osigurati da se u trinoj utakmici izmeu privrednih subjekata potuju pravila ponaanja, tako da svi poduzetnici na tritu budu u jednakom poloaju b) Svojom regulatornom djelatnou sprjeavati zlouporabu monopola koji u svojoj biti znae eliminaciju trinih odnosa i onemoguavanje trine utakmice, makar u pojedinim djelatnostima, odreenim zakonom, njihovo postojanje moe biti nuno (eljeznice, vodoprivreda, elektroenergetski sustav...) Trite nesavren mehanizam drutvene regulacije zbog ega suvremene drave interveniraju u trine odnose razliitim instrumentima gospodarske politike kao to su porezi,prirezi, subvencije, carine, dravna ulaganja to je naglaeno u uvjetima oskudice i gospodarske krize. 6.7.3.Izvlatenje (eksproprijacija) Zahvati koji se sastoje u ograniavanju / oduzimanju vlasnitva mogu biti nuni u javnom interesu (lanak 50) . Primjerice, pri gradnji velikih objekata, kao to su ceste ili energetski objekti, potrebno je oduzeti odreene nekretnine kako bi takvi objekti mogli biti sagraeni, ali se kao naknada vlasniku isplauje trina vrijednost oduzetog vlasnitva. Niti poduzetnika prava nisu neograniena, mogu se ograniiti radi zatite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. 6.7.4.Porezni sustav

57

Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti. (l 51.) 6.7.5.Dobra od interesa za Republiku Pod osobitom zatitom RH nalaze se po samoj odredbi Ustava sljedea dobra : more, morska obala, otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva. Zakonom se pod osobitu zatitu RH mogu staviti i druga dobra : zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja. Dobra od interesa za RH mogu upotrebljavati i drugi vlasnici i nositelji prava, a odreuje se naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti (l. 52.).

6.8.

Socijalna prava

6.8.1.Pravo na rad i sloboda rada lanak 55. Ustava Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost ne znai jamstvo zaposlenja. U trinim uvjetima ono prije svega znai pravo i slobodu poduzimanja privrednih i drugih gospodarskih djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim graanima. Teite odgovornosti za gospodarski napredak se stavlja na pojedinca dok drava zadrava ulogu osiguravanja potovanja pravila trine utakmice i ograniene intervencije mjerama ekonomske politike. Zabranjen je svaki oblik obvezatnog i prisilnog rada. 6.8.2.Pravedna naknada za rad i uvjeti rada U lanku 56. Ustava se navodi svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven ivot. To pravo valja tumaiti kao jamstvo prava na zaradu pod jednakim uvjetima s ostalim radnicima , bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, te kao obvezu poslodavca da za obavljeni rad radnike poteno nagrauju vodei rauna o uvjetima ivota njih i njihove obitelji. Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i tih se prava ne moe odrei. Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udio pri odluivanju u poduzeu. 6.8.3.Socijalna sigurnost Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Kolektivni ugovor je ustanova radnog prava, koji sklapaju sindikalna organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odreenim privrednim granama, te organizacija poslodavaca, a njima se odreuju konkretna prava zaposlenika i uvjeti rada.

58

Drava zakonom ureuje ope uvjete i minimum prava zajamenih zaposlenima, dok se konkretno ureivanje odnosa preputa zainteresiranim kategorijama graana. Skrb o socijalnoj sigurnosti odreenih kategorija puanstva drava preuzima u potpunosti na sebe i odnose na tom podruju ureuje zakonom. Posebnu skrb jami: Slabima, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim graanima Osobama sa invaliditetom i njihovom ukljuivanju u drutveni ivot Zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.

Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. Te se odredbe izvode iz lanka 1. Ustava u kojemu se RH odreuje kao socijalna drava. Tu spada i odredba iz lanka 59. Ustava o jamstvu prava na zdravstvenu zatitu.

6.8.4.Sindikalno organiziranje i pravo na trajk Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni i poslodavci imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje (l 60.) U lanku 61. Ustava zajameno je pravo na trajk , kao neogranieno pravo zaposlenih, osim u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i odreenim javnim slubama. 6.8.5.Ustavnopravna zatita obitelji Temelje zakonskog ureenja obiteljskih odnosa sadravaju lanci 62.-65. Ustava. Obitelj je pod osobitom zatitom RH. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom. RH titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. Roditelji su duni odgajati, uzdravati, kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Djeca su duna skrbiti za stare i nemone roditelje. RH osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se roditelji ne brinu. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu obrazovanje i skrb. Djeca ne mogu biti primljena na rad 59

prije zakonom odreene dobi (<15) niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili moral, niti im se takav rad smije dopustiti.

6.9.

Kulturna prava

6.9.1.Pravo na obrazovanje Obrazovanje je u RH svima dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom. 6.9.2.Autonomija sveuilita Ustav u lanku 68.jami autonomiju sveuilita, te odreuje da je ono samostalno u odluivanju o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Samostalnost sveuilita u odluivanju o svom djelovanju i ustrojstvu uvjet je da bi te najvie obrazovne ustanove mogle uspjeno obavljati svoje funkcije, koje obuhvaaju nastavu temeljenu na znanstvenom istraivanju. Nepovredivost sveuilinog prostora znai sljedee : Prostor sveuilita je nepovrediv (ma nemoj re) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost elnika, prema odluci suda ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu.

S time je u svezi i lanak 69. Ustava, koji ureuje sljedee: Jami se sloboda znanstvenog , kulturnog i umjetnikog stvaralatva Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu

6.10.
lanak 70. Ustava propisuje :

Ekoloka prava

Svatko ima pravo na zdrav ivot Drava osigurava uvjete za zdrav okoli 60

Svatko je duan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti , osobitu skrb posvetiti zatiti zdravlja ljudi , prirode i ljudskog okolia

Daju se naputci zakonodavcu, kao i pravna osnovica za strogo reguliranje tog izuzetno vanog podruja, na kojem prije svega dolazi do izraaja odgovornost prema buduim naratajima

6.11.

Meunarodna jamstva ljudskih prava i domae pravo

Popis ustavnih jamstava prava i sloboda ovjeka i graanina, koju sadrava Ustav RH nije zamiljen kao konaan, njega nadopunjavaju odredbe meunarodnih ugovora kojima pristupi RH koji su po pravnoj snazi iznad zakona RH. Time je RH odluila da zatita ljudskih prava nije samo stvar RH nego meunarodne zajednice. To nije ogranienje suvereniteta ve prihvaanje pravila koja danas vrijede u demokratskom svijetu ijim je ravnopravni lan i RH.

7. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI 7.1. Referendum je najvaniji oblik neposrednog odluivanja biraa

Ustav propisuje da Hr. sabor moe raspisati referendum o : Prijedlogu promjene Ustava Prijedlogu zakona Drugom pitanju iz svog djelokruga

Predsjednik RH moe na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost RH. Sabor e raspisati referendum kada to svojim potpisima zatrai 10% biraa. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.

7.2.

Hrvatski sabor je ustavotvorac, zakonodavac i nadzornik izvrne vlasti

U provoenju temeljnih odredbi o trodiobi vlasti i onih odredbi da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika, lanak 71. Ustava oznauje Hr. sabor kao predstavniko tijelo graana i kao nositelja zakonodavne vlasti u RH.

7.2.1.Zastupnici Zastupnici u Hr. saboru : Biraju se na 4 godine 61

Nemaju obvezujui mandat ( ne mogu se opozvati od strane biraa prije isteka mandata) Primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena zakonom Imaju imunitet koji ih titi od kaznenog progona, o imunitetu odluuje sabor, ako sabor nije u zasjedanju onda izborno povjerenstvo

7.2.2.Zasjedanje Hrvatskoga sabora Hr. sabor redovito zasjeda dva puta godinje : Izmeu 15.1. i 15.7. Izmeu 15.9. i 15.12.

Hr. sabor izvanredno zasjeda na zahtjev Predsjednika RH, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik Hr. sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hr. sabor na izvanredno zasjedanje. 7.2.3.Rasputanje Hrvatskoga sabora Hr. sabor moe (se) raspustiti : Radi raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora, odlukom veine zastupnika Predsjednik RH na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika stranaka ako Sabor : Na zahtjev Vlade da joj se izglasa povjerenje, Hr. sabor izglasa nepovjerenje U roku od 120 dana od prijedloga prorauna, proraun ne izglasa

Predsjednik RH ne moe raspustiti sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. 7.2.4.Nadlenosti Hrvatskoga sabora Hrvatski sabor: 1. Odluuje o donoenju i promjeni Ustava 2. Donosi zakone 3. Donosi dravni proraun

62

4. Odluuje o ratu i miru 5. Donosi akte kojima izraava politiku Hr. sabora 6. Donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH 7. Ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH 8. Odluuje o promjeni granica RH 9. Raspisuje referendum 10.Obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom 11.Daje amnestiju za kaznena djela 12.Obavlja druge poslove utvrene Ustavom 13.Nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru

7.2.5.Delegacija zakonodavnih ovlasti: uredbe sa zakonskom snagom Zakone iskljuivo donosi Hr. sabor uz jednu vanu iznimku Sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu RH da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na: Razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda Nacionalna prava Izborni sustav Ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave

Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati retroaktivno. Uredbe donesene na temelju zakonskih ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godine dana, ako Hr. sabor ne odlui drugaije. Uredbama se mogu mijenjati zakoni. 7.2.6.Istrana povjerenstva Istrana povjerenstva moe osnivati Hr. sabor za svako pitanje od javnog interesa. Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina svih zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.

7.3. Predsjednik Republike Hrvatske je izvanstranaki ef drave, vrhovni zapovjednik, jamac stabilnosti dravne vlasti i sudionik u formuliranju politike

63

Predsjednik RH predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik RH odgovoran je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Predsjednik RH ne moe obavljati niti jednu drugu javnu ni profesionalnu dunost, niti pripadati kojoj politikoj stranci. Predsjednik je vrhovni zapovjednik oruanih snaga, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti opstojnosti , neovisnosti i jedinstvenosti moe narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. 7.3.1.Izbor Predsjednik RH bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe biti izabran vie od 2 puta. Bira se veinom svih biraa koji su pristupili izborima, ako nitko ne ostvari takvu veinu za 14 dana se ponavljaju izbori na kojem pravo da budu birani imaju 2 kandidata koja su ostvarila najvie glasova u prethodnom krugu. Ako neki od kandidata koji su dobili najvie glasova odustane, pravo da bude biran ima idui kandidat sa najveim brojem glasova. 7.3.2.Sluaj sprijeenosti U sluaju krae sprijeenosti uslijed bolesti, odsutnosti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik RH moe povjeriti predsjedniku Hr. sabora da ga zamjenjuje, te o povratku odluuje Predsjednik RH. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik RH nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hr. sabora preuzima dunost temeljem odluke Ustavnog suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti ili ostavke koja se podnosi Predsjedniku Ustavnog suda i o kojoj se obavjetava predsjednik Hr. sabora ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika RH, dunost privremenog predsjednika RH po sili Ustava preuzima predsjednik Hr. sabora. Kada predsjednik Hr. sabora kao privremeni predsjednik RH donosi akt o proglaenju zakona, nuan je supotpis predsjednika Vlade. Izbori za novog predsjednika raspisuju se u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika. 7.3.3.Ustavne ovlasti Predsjednika Republike Predsjednik Republike: Raspisuje izbore za Hr. sabor i saziva ga na prvo zasjedanje Raspisuje referendum

64

Povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hr. saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika Daje pomilovanja Dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom Obavlja druge dunosti odreene ustavom

7.3.4.Suradnja s Vladom i Hrvatskim saborom Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu. Predsjednik na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hr. sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija RH uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja, te moe biti nazoan sjednici i sudjelovati u raspravi. Predsjednik samo povjerava mandat za sastavljanje vlade odreenoj osobi, ne imenuje i ne razrjeuje dunosti predsjednika Vlade niti njezine potpredsjednike i lanove. Predsjednik za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlatenja koja je dobio od Hr. sabora, te njima ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.

7.4.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast i odgovorna je Hrvatskome saboru

Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa Ustavom i zakonom, ine ju predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Sastavlja ju osoba kojoj je mandat za sastavljanje vlade povjerio Predsjednik. Odmah po sastavljanju, a najkasnije u roku od 30 dana, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hr. saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hr. saboru.

65

Ako mandatar ne sastavi vladu u roku od 30 dana , Predsjednik mu moe produiti mandat za maksimalno 30 dana, a nakon toga (ili ako joj sabor ne iskae povjerenje) Predsjednik mandat povjerava drugoj osobi. Ako Vlada ne bi bila sastavljena kako je gore navedeno, Predsjednik imenuje nestranaku vladu i istodobno raspisuje parlamentarne izbore. 7.4.1.Nadlenost Vlade Vlada Republike Hrvatske : Predlae zakone i druge akte saboru Predlae dravni proraun i zavrni raun Provodi zakone i druge odluke sabora Donosi uredbe za izvrenje zakona Vodi vanjsku i unutarnju politiku Usmjerava i nadzire rad dravne uprave Brine o gospodarskom razvitku zemlje Usmjerava razvitak i djelovanje javnih slubi Obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom

7.4.2.Odgovornost Vlade pred Hrvatskim saborom Vlada je odgovorna Hr. saboru; predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno za svoje podruje rada. Zastupnici Hr. sabora imaju pravo Vladi i pojedinim ministrima postavljati zastupnika pitanja. Najmanje 1/10 zastupnika moe podnijeti interpelaciju (objanjenje/pitanje) o radu Vlade ili pojedinog lana.

7.5.

Dravna uprava neposredno provodi zakone, donosi propise i odluuje o pravima

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihova obavljanja ureuju se zakonom. Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

66

Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radnopravni status namjetenika.

7.6.

Sudbena vlast neovisna je u odluivanju u sporovima o pravima i provedbi kaznenog zakonodavstva

7.6.1.Temeljne odredbe

Sudbena vlast je samostalna, a obavljaju ju sudovi. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava. Vrhovni sud RH, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda RH, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda RH i nadlenog odbora Hr. sabora, na prijedlog Predsjednika RH bira (i razrjeuje) Hr. sabor na 4 godine. Ustanovljavanje, djelokrug , sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se zakonom. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime RH. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina djela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima ili radi zatite privatnog ivota stranaka, u branim sporovima i postupcima u vezi sa skrbnitvom i posvojenjem, radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, te zatite sigurnosti i obrane RH. Iskljuenje javnosti je u skladu sa naelom razmjernosti ( vidi str. 34.) Sudaka dunost povjerava se sucima osobno. Suci imaju imunitet. Sudaka dunost je stalna. U suenju sudjeluju suci i suci porotnici te za izraeno miljenje na sudu ne mogu biti pozvani na odgovornost osim ako se radi o krenju zakona od strane suca. Sudac e biti razrijeen sudake dunosti : Ako to sam zatrai Ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost Ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim sudake dunosti Ako tako zbog poinjenog tekog stegovnog djela tako odlui Dravno sudbeno vijee Kad navri 70 godina

Protiv odluke o razrjeenju sudac se ima pravo aliti Ustavnom sudu RH u roku od 15 dana koji je duan u roku od 30 dana od primitka albe odluiti.

67

Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji, osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou. 7.6.2.Dravno sudbeno vijee Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava neovisnost i samostalnost sudbene vlasti u RH, koje samostalno odluuje o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova osim predsj. Vrhovnog suda RH (tren. Branko Hrvatin) Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog pravosudnog osoblja. Ima 11 lanova ( 7 sudaca, 2 sveuilina profesora pravnih znanosti, 2 saborska zastupnika od kojih je 1 iz redova oporbe). lanovi Dravnog sudbenog vijea biraju se na 4 godine, maksimalno 2 puta; predsjednika biraju meu sobom. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada ureuju se zakonom.

7.7.

Dravno odvjetnitvo duno je progoniti poinitelje kanjivih djela

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i prava. Glavnog dravnog odvjetnika na 4 godine imenuje Hr. sabor na prijedlog Vlade RH uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hr. sabora. Zamjenike dravnih odvjetnika imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee; zamjenici dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno. Dravnoodvjetniko vijee ima 11 lanova (7 zamjenika dravnih odvjetnika, 2 profesora pravnih znanosti, 2 zastupnika, od kojih 1 iz oporbe), biraju se na vrijeme od 4 godine, maksimalno 2 puta. Predsjednika biraju izmeu sebe. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada ureuju se zakonom.

7.8.

Puki pravobranitelj ( ombudsman) zastupa graane pred dravnim tijelima lokalne i podrune samouprave

Puki pravobranitelj je opunomoenik Hr. sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda. Svatko moe podnijeti tubu pukom pravobranitelju ako smatra da su uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i

68

podrune samouprave i tijela s javnim ovlastima , ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili zakonska prava. Bira ga Hr. sabor na 8 godina, samostalan je i neovisan u radu, ima imunitet. (lanak 93. Ustava) Naela postupanja pukog pravobranitelja, kao i specijaliziranih pravobranitelja ( za djecu, za jednakost spolova, za osobe s invaliditetom) : Neovisnost i samostalnost u djelovanju Potovanje ustavnosti i zakonitosti Pravednost i moralnost Neformalnost postupanja Mogunost preventivnog djelovanja

8. USTAVNI SUD UVAR JE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI 8.1. Ustavni poloaj i nadlenosti

Ustavni sud je neovisno i autoritativno struno tijelo irokih ovlasti od kojih su najvanije nadzor nad ustavnou zakona i zatita ustavom zajamenih prava i sloboda u postupku povodom ustavne tube. Da bi mogao uspjeno obavljati svoje funkcije, ima poseban poloaj, izuzet je iz sudbene hijerarhije i odvojen od zakonodavne i izvrne vlasti. Postupanje, izbor sudaca i sve druge podrobnosti njegova djelovanja, ureene su Ustavnim zakonom. Postupak kandidiranja ustavnih sudaca i predlaganja za izbor Hr. saboru provodi Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hr. sabora. Ustavni sud RH ini 13 sudaca (mandat - 8 godina + ev. do izbora/stupanja na dunost novog suca, max. 6.mj.) , koje bira Hr. sabor 2/3 veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora. Ustavni sud bira predsjednika na 4 godine. 69

Nadlenosti (od 2000. ire nego u prvotnom Ustavu) prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hr. sabor. zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, te prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu (zatita ustavnim tubama ili prijedlogom za ocjenom ustavnosti zakona)

8.2.

Uloga ustavnog sudstva

Ustavni sudovi mogu korisno i uspjeno utjecati na politiki proces na nekoliko naina: tite prava oporbe (parlamentarne manjine) i olakavaju joj da vladajuu veinu zadrava u granicama ustavnih ovlasti tite prava manjina, etnikih, vjerskih, socijalnih i politikih, i time nadoknauju njihovu slabu zastupljenost u politiki odluujuim tijelima Nadzirui djelotvornost i kakvou zakona, ustavni sudovi pridonose racionalizaciji procesa odluivanja, te mogu znakovito smanjiti destruktivni potencijal politikih sukoba i u stanovitoj mjeri odstupanja Djeluje kao zatitnik ustavnih naela o odgovornosti izvrne vlasti koja danas dominira svim modernim politikim sustavima bez obzira na ustrojstvo dravne vlasti Djelovanje ustavnih sudova pridonosi jaanju pravne svijesti graana i openito primjeni ustavnih naela u zakonodavstvu i ivotu.

9. LOKALNA I PODRUNA SAMOUPRAVA TEMELJ JE USTROJSTVA DEMOKRATSKE VLASTI

Europska naela dobre vladavine naglaavaju vanost naela supsidijarnosti, po kojem sve odluke u sustavu upravljanja treba ustrojiti tako da budu djelotvorne i najblie samim graanima. Ustav u tom cilju odreuje: Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno podrunih predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opeg birakog prava. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a njihovo se podruje odreuje na nain propisan zakonom Jedinice podrune samouprave su upanije. U naselju ili dijelu naselja mogu se osnivati oblici mjesne samouprave. Ovlasti jedinica lokalne samouprave : 70

Obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana Poslovi koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja Prostorno i urbanistiko planiranje Komunalne djelatnosti Briga o djeci Socijalna skrb Jo hrpa gluposti

Ovlasti jedinica podrune samouprave: Poslovi od regionalnog znaenja kolstvo Zdravstvo Prostorno i urbanistiko planiranje Gospodarski razvoj Promet i prometna infrastruktura Planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

Bitna je odredba iz lanka 137. Ustava da su u obavljanju poslova iz svoga djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune samouprave samostalna i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih slubenih tijela. Lokalna samouprava uiva zatitu Ustavnog suda. Jedinice lokalne i podrune samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau te moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienima ustavom i zakonom.

10. 10.1.

EUROPSKA UNIJA

Pravna osnova lanstva i prijenos ustavnih ovlasti

RH na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica EU, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva kako bi sa ostalima osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila zajednike ciljeve u skladu sa temeljnim naelima i vrijednostima EU. RH na temelju lanka 140. i 141. Ustava institucijama EU povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih temeljem lanstva. 71

10.2.

Sudjelovanje u institucijama Europske unije

Graani RH neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. Hr. sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na kojima se temelji EU. Vlada RH izvjeuje sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama EU, na temelju tih prijedloga Hr. sabor donosi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u tijelima EU. Akti koje je RH prihvatila u tijelima EU, primjenjuju se u RH u skladu s pravnom steevinom EU. Dravna tijela, jedinice lokalne i podrune samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo EU.

10.3.

Pravo graana Europske unije

Dravljani RH kao graani EU uivaju prava koja im jami pravna steevina EU, a osobito : Slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica Aktivno i pasivno birako pravo na izborima za EU parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici Pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana kada se nalazi u treoj dravi u kojoj RH nema dipl-konz predstavnitvo Pravo podnoenja peticija tijelima EU na hrvatskom jeziku (i ostalim jezicima unije)i pravo dobiti odgovor na istome

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji EU te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora. U RH sva prava zajamena pravnom steevinom EU uivaju svi graani EU.

11. 11.1.

MEUNARODNI ODNOSI Meunarodni ugovori

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hr. Sabora, Predsjednika i Vlade RH. Hr. sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH. 72

Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava sabor potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika, te ugovore potom ratificira Predsjednik. Meunarodni ugovori sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi ine dio unutarnjeg pravnog sustava RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni.

11.2.

Udruivanje i razdruivanje (lanak 142.)

Pravo da pokrenu udruivanja RH u saveze s drugim dravama ima najmanje 1/3 zastupnika u Hr. saboru, Predsjednik i Vlada RH. Zabranjuje se pokretanje postupaka udruivanja RH u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne saveze u bilo kojem obliku. O udruivanju RH prethodno odluuje Hr. sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju donosi se na referendumu veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu. Odredbe o udruivanju odnose se i na razdruivanje.

12.

PROMJENA USTAVA (lanak 147-150.)

Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika Hr. sabora, Predsjednik i Vlada. Hr. sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika kao i nacrt promjene Ustava. O promjeni odluuje Hr. sabor 2/3 glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Hr. sabor.

+ umjesto zakljuka - Ustav kao drutvena zbilja (ivi ustav) str. 154.

73