Hrvatska Hrvatska (slubeni naziv: Republika Hrvatska) europska je drava, zemljopisno smjetena na prijelazu iz Srednje uJugoistonu Europu.

Hrvatska granii na sjeveru sa Slovenijom i Maarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznaajniji kulturoloki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Prema popisu iz 2011. godine Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[1] Hrvati ine 90,42% stanovnitva, a najznaajnija nacionalna manjina su Srbi koji ine 4,36% stanovnitva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina ini manje od 1% stanovnitva.[1]Kopnena povrina iznosi 56.542 km, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km to Hrvatsku svrstava meu srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i politiko sredite zemlje. Prema politikom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[2][3] Hrvatska je lanica Vijea Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora. Od 2004. kandidat je za ulazak u Europsku uniju, a proces pristupa zemlje Uniji privodi se koncu. Svetac zatitnik hrvatskoga naroda je sveti Josip. Povijest Kameno doba Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazita ovjeka kamenog doba. U peini andalja I. u blizini Pule pronaeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izraeni su od kamena, a obraeni okresivanjem. Najvanije nalazite otkrio je Dragutin Gorjanovi Kramberger 1899. godine u spilji na Hunjakovom brdu kraj Krapine gdje je naao ostatke neandertalskog ovjeka i njegovog orua. Nalazita krapinskog praovjeka jedno je od najvanijih u Europi. ivio je oko 130 tisua godina prije Krista. Ljudi mlaeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su ivjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najvanijih nalazita razlikujemo etiri kulture.Starevaka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stoari koji su ivjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala junim dalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smee boje ukraenima otiscima koljaka, morskim pueva i zarezima uinjenim otrim predmetima. Metalno doba Na prijelazu iz mlaeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vuedolska kultura. Na prostoru kraj Dunava pronaena su kue pravokutnog oblika, oruje od glaanog kamena te kalupi za lijevanje barenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivomVuedolska golubica. Najvanija kultura ranog bronanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkovaka kultura, a na tlu june Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na razliit nain i u razliitom obimu nastavljaju tradiciju vuedolske kulture. Ostala vanija nalazita su

Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripa na Uni. U kasnom bronanom dobu proirila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa arama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazitima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice. U eljeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stoljeu prije Krista, a ivjeli su na podruju sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lonarsko kolo i umijee kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su ivjeli na prostoru juno od Save, a najvaniji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeu. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lae kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgraivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. Grci, Iliri i Rimljani Grci svoje kolonije na istonim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljea prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Koruli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa.Sirakuki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U blizini Lumbarde na Koruli je osnovana kolonija o ijem osnivanju svjedoi zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a vane kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobreu. Izmeu kolonija i matinog polisa razvijale su se snane kulturne i trgovake veze. Gusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute traili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreu tri ilirska rata kojima unitavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlau. Konano osvajanje zavreno tek poetkom prvog stoljea. Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog poloaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u vanije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile suSalona, sjedite rimskog namjesnika i gospodarsko sredite, Narona kao trgovako i luko sredite te Jadera i Pola. U Panonija najvanije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najvanijih rimskih spomenika uope je palaa cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone.Pulski amfiteatar bio je jedan od najveih u Carstvu. Dolazak Hrvata Hrvati su narod koji je doselio u podruje dananje Hrvatske tijekom sedmog stoljea. Pitanje etnogeneze Hrvata je jo otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se izmeu rijekeDrave i obala Jadranskog mora. Starosjedilako romansko stanovnitvo preseljava u priobalne utvrene gradove pod bizantskom vlau i u nepristupane planinke krajeve Dinarida. To stanovnitvo e se tijekom stoljea pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su doli u novu domovinu Hrvati su bili mnogoboci. U dodiru s kranskim starosjediocima polako prihvaaju kranstvo. Ulogu u pokrtavanju imali subizantski i franaki misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.

Na podruju Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih dravnih zajednica sklavinija, od kojih su najvanije kneevina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. sebe naziva milou Bojom knez Hrvata je Trpimir osniva narodne dinastije Trpimirovia. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavjetava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu od 21. svibnja 879. papa obavjetava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i dravu, to je ustvari prvo meunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz opota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena. Hrvatsko kraljevstvo Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovia oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Maare i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veliine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su oito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna mo u X. stoljeuzasigurno bila velika. Stjepan Drislav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Kreimirom IV. (1058. - 1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. - 1089.). Petar Kreimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kneevinu i dijelove Bosne. Zvonimir je od legata tadanjeg papeGrgura VII. Gebizona 1075. u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potjee Baanska ploa prvi dokument zapisan nahrvatskom jeziku na glagoljici. Personalna unija s Ugarskom Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovia za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu dravne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupiju uZagrebu, a prvi biskup je bio eki redovnik Duh. Tijekom stoljea vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja pokuava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomo kriarske vojske 1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem sredinje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati dravni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograniava svoju vlast u korist plemstva. Zapoinje uspon velikakih obitelji od kojih su najvaniji Frankapani i ubii. Vrhunac moi ubii doivljvaju oko 1300. kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne. Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sauvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastija Anuvinaca. Ludovik I.uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moi velikaa i provoenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U saveznitvu s Genovomporaena je Mletaka Republika te se mirom u Zadru 1358. mletaki dud odrie svakog prava na Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo poinje nazivati Republikom. U dinastikim borbama na prijestolje dolazi igmund Luksemburki. Godine 1409. drugi pretendent na

prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mletakom dudu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata. Ratovi s Osmanlijama Tijekom igmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon igmundove smrti pokazuje neuspjenim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreniku i Jajaku banovinu. Osmanlije su 1493. teko porazile hrvatsku plemiku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavi uspjeno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemakom dravnom saboru u Nrnbergu poziva na pomo Hrvatskoj nazivajui je titom kranstva. Bernardinov sin Krsto spada meu najznaajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovoe. Porazom na Mohakom polju 1526. od osmanskog sultanaSulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska drava. Habsburka Monarhija Na saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburkog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ula u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je uvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junatvom se proslavioNikola Jurii koji je obranio Kiseg od premone osmanske vojske i tako obranio Be od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Be 1566.godine predvoeni Sulejmanom Velianstvenim i velikim vezirom Mehmed-paom Sokoloviem. U bitci kod Sigeta nakon junakog otpora, branei grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola ubi Zrinski jedan od najveih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada vana utvrda Biha, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogoene snanim iseljavanjem stanovnitva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor. Osmanlije 1593. doivljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjednitvom Dvorskog ratnog vijea. Najvanija utvrda je Karlovac. Na opustoenu zemlju naseljava se vlako stanovnitvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obiteljiZrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i zatitnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili panjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralistikom politikom bekog dvora hrvatski i ugarski plemii pruaju otpor elei samo otjerati Osmanlije uz pomo zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Voe pobune Petar Zrinski iFran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bekom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Time je skren otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana doli su pod vlastDvorske komore. Na osvojenim podrujima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihvaaju injenicu da dio pokorenih naroda pripada kranskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili premapravoslavnim crkvama nego prema katolicima budui da je Katolika crkva esto poticala zapadne drave protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na podrujuOsmanskog Carstva. Krani su morali plaati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pruaju hajduci i uskoci.

Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrovaka Republika koja je s 200 brodova imala jednu od najveih trgovakih mornarica u Europi. Isusovac Bartol Kai pie 1604. prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607. gimnaziju uZagrebu. Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije ime je osnovano Sveuilite u Zagrebu, najstarije sveuilite s neprekinutim djelovanjem u Jugoistonoj Europi. Najvaniji hrvatski barokni knjievnik Ivan Gunduli djeluje u Dubrovniku, a povjesniar Ivan Lui spada u sam vrh europske povjesne znanosti sedamnaestog stoljea. Oslobaanje Hrvatske Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Bea 1683. organizira se Sveta liga, savez Habsburke Monarhije, Mletake Republike i Poljske. Oslobaanje Slavonije organizira franjevac Luka Ibriimovi, a u Lici otpor organizira Marko Mesi. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. velik dio hrvatskog prostora je osloboen vlasti Osmanlija. Ipak osloboeni prostor je postao dio Vojne Krajne. Mir u Poarevcu 1718. oznaio je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski sabor 1712. prihvaaPragmatiku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze Nijemci, esi, Slovaci i Srbi. Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijee 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se snana germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okree suradnji s ugarskim. Na zajednikom Ugarskom saboru 1790. od hrvatske je strane predloena vea financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeu to su Maari oduevljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj maarskoj nacionalnoj dravi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Bea u kojoj bi maarski jezik postao slubeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odluno odbijaju uvoenje maarskog jezika kao slubenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji e se u sljedeem stoljeu smatrati glavnim obiljejem nacije. Pounskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Bekom kongresu 1815. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske. Hrvatski narodni preporod Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stoljeu ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac pomae pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug graanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Drakovi pie Disertaciju, prvi hrvatski politiki program. U Zagrebu 1835. poinju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovia koja e poslije postatihrvatska himna. Matica ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrava 1843. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku.Srpanjske rtve sveano su pokopane 1845. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik slubenim. Revolucionarne 1848. formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip Jelai. U Hrvatskoj je 25. travnja 1848. ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vijee te je sazvan prvi zastupniki Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelai je s hrvatskom vojskom prelaao Dravu i zaratio s Maarima. Nakon revolucije 1849. Franjo

Josip proglaava oktroirani Ustav. Zapoeta je snana germanizacija. Na Saboru 1861. grupiraju se politike stranke:Narodna stranka, Stranka prava i Unionistika stranka. Hrvatsko ugarska nagodba Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su ureena zajednika pitanja, a prevagnuli su maarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj poloaj politikog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oteena i podreena Ugarskoj. Rijekom krpicom Rijeka dolazi pod maarsku vlast. Propala je Kvaternikova Rakovika buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Starevi, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politika borba narodnjaka i autonomaa. U Istri djeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Mauranikoji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874. utemeljeno je moderno Sveuilite u Zagrebu. Godine 1881. Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-Hdervrya 1883. sljedeih dvadeset godina provodi se jaka maarizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani poloaj. Odrane su velike protumaarske demonstracije 1903. godine. Prva Jugoslavija Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ula u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. 1939. osniva se samoupravna banovina Hrvatska. Nezavisna Drava Hrvatska Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dio dananjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica Nezavisne Drave Hrvatske (1941. - 1945.), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su preputeni Italiji, a Meimurje je okupirala Maarska. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost izraeno Ustavom Republike Hrvatske temelji se meu ostalim i na odlukama Zavnoha izraenim nasuprot proglaenju NDH.[4] Druga Jugoslavija Snaan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na osloboenim podrujima, te oslobaanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalistike Jugoslavije. Krajem 60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvlatenje federalne vlasti, jaanje trine privrede te se kritiziraju unitaristike i centralitike tendencije u Jugoslaviji. Viegodinja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret ija su sredita Matica hrvatska, studenti te mlai komunistiki politiari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabevi-Kuar. Pokret se posebno proirio do proljea 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljee. irenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politiki vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naroito donoenjem Ustava 1974. godine snano je ojaan republiki individualitet. Titovom smru 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko sloenog sustava prepunog razliitosti unutar Jugoslavije. Poetak teke politike kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom trinih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbijikoja na politiko vodstvo dovodi Slobodana Miloevia dovodi do raspada SKJ.

Krajem osamdesetih godina poinju se osnivati politike stranke te se priznaje viestranaki sustav. Neovisna Hrvatska Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premonu pobjedu ostvaruje HDZ predvoen dr. Franjom Tumanom, te se 30. svibnja konstituira viestranaki Sabor. Referendumom odranim 19. svibnja 1991. veina od 93.24% biraa opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu dravu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna drava. Neuspjehom u rjeavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godineraskida sve dravnopravne sveze sa dosadanjom SFRJ. Oruanom pobunom dijela srpskog stanovnitva poinje Domovinski rat, koji je zavrio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni lan. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loa gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na trino gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeuje koalicija est stranaka u koju su ukljueni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS iIDS. Premijer je Ivica Raan. Stjepan Mesi je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvoen dr. Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosua. Jo od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitiki ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja 2009.lanica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. godine Hrvatska je zapoela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Zemljopis Hrvatska ima: jezera i breuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredinja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine); poumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, to spada u Dinaride; kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija). Povrina obalnog mora: 33.200 km Povrina kopna i mora: 89.810 km Ukupna gospodarska povrina: 113.680 km Duina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije Duina obale: 5.835 km Duina obale kopnenog dijela: 1.777 km Duina obale na otocima: 4.058 km Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih) Vaniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospi (sjedi te najvee hrvatske upanije) ibenik, Slavonski Brod, Mali Loinj (najvei i

najrazvijeniji otoni grad) i Vukovar (najvea rijena luka u Hrvatskoj). (vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj) Klima Klima je u unutranjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelumediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlanim i blagim zimama), a u zaleu submediteranska (s neto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utjee poloaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosjena temperatura u unutranjosti: sijeanj 0 do 2C, kolovoz 19 do 23C dok je prosjena temperatura u primorju: sijeanj 6 do 11C, kolovoz 21 do 27C. S prosjeno 2.600 sunanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunanijih u Sredozemlju, a prosjena temperatura mora ljeti je od 25C do 27C. Zatiena mjesta Svjetska batina Nacionalni park Plitvika jezera (1979.) Dioklecijanova palaa (1979.) Gradska jezgra Dubrovnika (1979.) Eufrazijeva bazilika (1997.) Gradska jezgra Trogira (1997.) ibenska katedrala (2000.) Starogradsko polje na Hvaru (2008.) Nacionalni parkovi Brijuni Kornati Krka Mljet Paklenica Plitvika jezera Risnjak Sjeverni Velebit Politika Od usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu. Zakonodavna vlast Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najvie 160 zastupnika, a bira se opim izborima na mandat od etiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od 15. sijenja do 15. srpnja i od 15. rujna do 15. prosinca. Izvrna vlast Predsjednik Republike je poglavar drave, a bira se svakih pet godina. Osim to je vrhovni zapovjednik Oruanih snaga, predsjednik drave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. Vlada Republike Hrvatske, kao izvrna vlast, predlae zakone i proraun, izvrava zakone, te vodi inozemnu i domau politiku zemlje. Na elu hrvatske Vlade nalazi

se predsjednik Vlade. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduenih za odreena podruja upravljanja. Sudbena vlast Hrvatska ima sloen sustav sudstva. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi meunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 prekrajnih sudova, 108 opinskih sudova i 13 trgovakih sudova koji sude kao sudovi prvog stupnja. Upravni sud Republike Hrvatske odluuje o tubama protiv konanih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske,Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske te 21 upanijski sud su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekrajna suca. Sudovi ope nadlenosti: Vrhovni sud Republike Hrvatske, upanijski sudovi i opinski sudovi Sudovi posebne nadlenosti: Upravni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske i prekrajni sudovi. Ustavni sud Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tubi te odluuje o drugim pitanjima odreenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se etvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske drave. Upravna podjela U Hrvatskoj su opine i gradovi prema Ustavu, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na 127 gradova i429 opina. Opine i gradovi u Hrvatskoj ine najniu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na dvadeset upanija i Grad Zagreb koji ima status upanije. upanija obuhvaa vie prostorno povezanih opina i gradova na svom podruju. Povrinom je najvea upanija Likosenjska, a najmanja Meimurska upanija. upanije s najvie stanovnika su Splitskodalmatinska, Osjeko-baranjska i Primorsko-goranska. Zagrebaka Krapinsko-zagorska Sisako-moslavaka Karlovaka Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska

Liko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osjeko-baranjska ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovako-neretvanska Meimurska Grad Zagreb Vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po upanijama Dodatak:Popis opina u Hrvatskoj Gospodarstvo Prema MMF-u bruto domai proizvod je 2008. iznosio 54,950 milijarde USD ili 12.374 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne moiukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.[5] Prema Eurostatu, statistikom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne moi iznosi 63% prosjeka Europske unije.[6] Prema podatcima Dravnog zavoda za statistiku prosjena neto plaa za oujak 2009. iznosila je 5367 kuna, dok je prosjena bruto plaa iznosila 7816 kuna.[7] Dvije treine zaposlenih u pravnim osobama u oujku 2009. primilo je prosjenu neto plau manju od dravnog prosjeka.[8] Hrvatska kuanstva su u2008. godini imala neto vie od 89.000 kuna raspoloivih sredstava, dok im je potronja premaila 93.000 kuna. Najvei udio imali su raspoloivi dohoci s 89% udjela.[9] Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda u 2009. godini Hrvatska se nalazi na 116. mjestu te je svrstana u uglavnom neslobodne zemlje.[nedostaje izvor] Deficit platne bilance 2007. godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.[10] Prosjena godinja stopainflacije iznosila je 2,9% u 2007., a 6,1% u 2008. to je bila najvia stopa inflacije od 2000. godine.[11] Na kraju 2008. godine devizne priuve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug ope drave (javni dug) 29,1% BDP-a.[11] Prema studiji revizorske kue KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5%. Kad se u tu brojku ukljui krizni porez Hrvatska postaje zemlja sa najveom stopom poreznog optereenja.[12] Hrvatska je u prvih est mjeseci 2010. izvezla roba u vrijednosti neto veoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premaio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.[13] Najvei hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH iNjemaka, a najvei uvozni partneri Italija, Njemaka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najvea hrvatska tvrtka prema prihodu u

2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijedi Konzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.[14] Broj prijavljenih na Dravnom zavodu za zapoljavanje u srpnju 2009. bio je 248.586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14%, pokazuju podaci Dravnog zavoda za statistiku. [15] Na kraju prole godine bilo ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najvie u preraivakoj industriji, trgovini i graevinarstvu.[16] U uslunim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.[17] Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjeseju 2009. iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.[18] Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od ega 911.000 mukaraca i 727.000 ena.[19] U dravnim i javnim slubama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim slubama, kao to su obrazovanje i zdravstvo, 180.000, a u dravnoj upravi 65.000 zaposlenika.[20] Poljoprivreda stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapoljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih povrina obrauje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobraen ili u vlasnitvu drave. Prosjena veliina imanja je 1,9 hektara. [21] Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapoljava oko etvrtine radne snage. Brodogradnja je znaajna privredna grana, a najvea brodogradilita su:Brodosplit, Uljanik i 3. Maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana, zapoljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.[22] Turizam je iznimno vaan za Hrvatsku. Broj turista u 2007. godini je premaio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noenja. Najvie turista dolazi iz Njemake, Italije, Slovenije i Austrije. Dvije upanije, Istarska i Primorsko-goranska, ugouju 44% turista.[23] Prihod odturizma u prvih devet mjeseci 2008. dosegnuo je 6,8 milijardi eura,[24] a udjel turizma u BDP-u iznosi 22% to turizam oznaava stratekom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.[25] Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisua zaposlenih u privatnim, 114 tisua zaposlenih u dravnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mjeovitom vlasnitvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.
[26]

Promet Hrvatska ima vrlo razvijenu mreu autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesom. Znaajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta zapoeli su2000. godine kada zapoinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb s drugim veim gradovima. Sredinom 2005. je u promet putena autocesta A1 koja povezuje dva najvea grada Zagreb i Split. Autocesta A2 ide od slovenskegranice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom od Bregane do Lipovca. A4 ide od Goriana na maarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv. Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezujeZagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 ine Istarski ipsilon.

Rijeka je najvea luka na Jadranu s vie od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam zranih luka za meunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci,Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najvei i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav eljeznica ali zbog politikih razloga u prolosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske eljeznice su dravna eljeznika tvrtka. U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila to je najvei broj u povijesti i predtavlja poveanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je Opel, slijede Renault, Volkswagen, Peugeot i koda.[27] U prva dva mjeseca 2009. godine u odnosu na isto prologodinje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.[28] U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.[29] Komunikacije Hrvatska se po upotrebi informatike i komunikacijske tehnologije nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaene u istraivanju Svjetskog ekonomskog foruma.[30] Svaki trei Hrvat koristi raunalo svaki dan, a domae trite tehnologija i telekomunikacija je godinje vrijedno milijardu dolara.[31] Oko 37% hrvatskih kuanstava posjeduje osobno raunalo.[32] U 2008. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi internet to je porast od 8% u odnosu na 2007. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.[33] Broj irokopojasnih prikljuaka internetu iznosi 722.110 ime je dostignuta razina gustoe irokopojasnih prikljuaka internetu od 16,28%. [34] Usluguinternet bankarstva u u prvom kvartalu 2009. koristilo je 597.866 graana te 155.721 poslovnih subjekata, to je poveanje od 32,06% koritenja od strane graana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.[35] Stopa softverskog piratstva na osobnim raunalima trenutno iznosi 54%.[36] Oko 79% hrvatskih graana posjeduje mobilni telefon, a 12% graana ima vie od jednog mobitela.[37] Vodei pruatelji usluga mobilne telefonije su T-Mobile Hrvatska, Vip i Tele2. U pokretnim mreama krajem prole godine tri komercijalna operatera imala su ukupno vie od 5,87 milijuna korisnika, ime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera nepokretne mree krajem 2008. imalo je neto vie od 1,85 milijuna korisnika, ime je gustoa od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na 2007. godinu.[38] Trite elektronikih komunikacija u 2008. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najvei dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mreama, dok je prihod u nepokretnim mreama bio neto malo vii od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premaio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mrea 83,01% je ostvario T-HT, dok se oko 17% tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.[39] Stanovnitvo U Hrvatskoj je prema popisu stanovnitva iz 2011. ivjelo 4.284.889 stanovnika od ega 2.218.554 ene i 2.066.335mukaraca. Prosjena starost stanovnitva bila je 41,2 godine

(42,9 godina za ene i 39,4 godine za mukarce).[40]Oekivano trajanje ivota je 2006. bilo 79,3 godine za ene i 72,5 godina za mukarce. U 2009. godini u Hrvatskoj je roeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, to ini negativan prirodni prirataj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1, a stopa mortaliteta 11,8, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 razvoda.[41] Od 1996. godine Hrvatska biljei pozitivan migracijski saldo, tj. vei broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego to ju naputa. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Veina doseljenih su doli iz Bosne i Hercegovine dok je veina onih koji su napustili Hrvatsku otila u Srbiju i Crnu Goru.[42] Veliku veinu stanovnitva Hrvatske ine Hrvati (90,42%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka ini manje od 1% stanovnitva. Vjeroispovijed Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovjest je katolika (86,28%) (v. katolianstvo u Hrvata ikatolianstvo u Republici Hrvatskoj). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,44%) i islamska (1,47%). Jezici U Hrvatskoj je slubeni jezik hrvatski, koji je materinski za 95,60% stanovnika, [44] s latininim pismom, a na podruju Istarske upanije slubeni je i talijanski jezik[45] koji je materinski za 18.573 stanovnika. U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmletakih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre (istriotski) . Ostali su jezici jezici doseljenih naroda: albanski, bosanski, bugarski, crnogorski, eki, hebrejski, maarski, makedonski, njemaki, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski,slovaki, slovenski, srpski, talijanski, turski, ukrajinski i vlaki.. Obrazovanje U Hrvatskoj je 2008. godine radilo 645 djejih vrtia koji su ostvarivali programe predkolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtia je 33,9%, dok ostatak ine vrtii u gradskom, opinskom i upanijskom vlasnitvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od est mjseci do est godina. U privatnim vrtiima je smjeteno 12,9% djece. Djeca s tekoama u razvoju ine 3,6% vrtike populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i krae programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu. Osnovno obrazovanje zapoinje s navrenih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva etiri razreda djecu obrazuje jedan uitelj, a u druga etiri razreda djeca dobivaju uitelja iz svakog predmeta. Udio ena u uiteljskoj populaciji je 78,9%. Pismeno je 98,8% stanovnika starih 10 i vie godina.[48] Sredinom 2006. godine u Hrvatskoj je bilo je 839 osnovnih kola, koje su u svom sastavu imale 1246 podrunih kola, s ukupno 384.634 uenika. Odnos broja uitelja i uenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a u obrazovanju za djecu i mlade s tekoama u razvoju 1:2,9. U 2057 kola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od ega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 natalijanskome, u sedam na ekome, u pet na maarskome. Osim na hrvatskom jeziku 28

kola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u kolske klupe sjelo je 43.286 prvaia. U hrvatskim srednjim kolama obrazovanje traje tri ili etri godine. Srednje se kole dijele na gimnazije, strukovne kole i umjetnike kole. U prve razrede srednjih kola 2007.godine su upisana 51.384 uenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 uenika, u umjetnike kole 1509, u etverogodinje kole 21.784, u trogodinje kole 14.938, u programe nie strune spreme 52 te u kole s posebnim i prilagoenim programima 466 uenika. Nakon srednjokolskog daljnje obrazovanje je dostupno na veleuilitima i sveuilitima. Hrvatska ima sedam sveuilita: Sveuilite u Zagrebu,Sveuilite u Rijeci, Sveuilite u Splitu, Sveuilite u Osijeku, Sveuilite u Zadru, Sveuilite u Dubrovniku i Sveuilite u Puli. Sveuilite u Zadru je najstarije hrvatsko sveuilite osnovano 1396. godine, dok je najstarije sveuilite s neprekinutim djelovanjem u Jugoistonoj Europi Sveuilite u Zagrebu osnovano 1669. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleuilita. Djeluje i devetnaest visokih kola, od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvoenja Bolonjskog procesa 2003. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stjee titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stjee se titula doktora. Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine fakultetski obrazovane osobe ine 7,82% stanovnitva. U taj broj ukljueni su i magistri i doktori znanosti. Graani s viom kolom ine 4,08%. Oko 40% graana je samo sa zavrenom osnovnom, nezavrenom osnovnom ili bez ikakve kole, a od 47% graana sa srednjom kolom tri petine njih zavrilo trogodinju strukovnu kolu. U dobi izmeu 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%. Na visokim uilitima 2006. diplomiralo je 19.566 studenata, to je za 7,4% vie nego 2005. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio ena je 59,3%. U Hrvatskoj trenutano studira oko 170.000 studenata. Zdravstvo U Hrvatskoj postoji 69 bolnikih ustanova i ljeilita i to 5 klinikih bolnikih centara, 3klinike bolnice i 4 klinike, 22 ope bolnice, 27 specijalnih bolnica, 3 ljeilita, 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice.[55] Osim toga u manjim je mjestima radilo jo 9 opih stacionara i 6 izvanbolnikih rodilita. Broj se bolnikih kreveta u razdoblju od 1990. do 2000. smanjio za oko 24%. U 2004. je bilo 24.549 bolnikih kreveta. U bolnicama se iste godine lijeilo 726.320 osoba.[56] Hrvatska je s 276 lijenika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije. Manjak lijenika bi za Hrvatsku mogao biti dugoroan problem, na to upozorava sve manji interes mladih za studij medicine, jer se1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno nie prosjene upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 lijenika, a samo u etiri osnovne grane medicine, internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista.[57] U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 lijenika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 lijenika radi u farmaciji i drugim djelatnostima.[58] Prema podacima HZZO-a visoki krvni tlak, dijabetes, zloudne bolesti, osteoporoza, metaboliki sindrom, poviene masnoe u krvi i bolesti organa za kretanje najei su razlozi zbog kojih hrvatski graani trae lijeniku pomo. Svaki zaposleni u prosjeku

godinje koristi desetak dana bolovanja. U 2008. godini umrlo je 52.367 osoba, i to neto vie mukaraca nego ena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti srca i krvnih ila, a njih 12.853 od raka. Ostali ei uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dinih putova te probavnih organa. Danas roeno dijete u Hrvatskoj ima velike anse doivjeti 79 godina ako je ena i 72 ako jemukarac.[59] U Hrvatskoj ima vie od 185.000 darivatelja krvi to znai da na 100 stanovnika dolaze etiri darivatelja.[60] U Hrvatskoj je od 1983. do 2007. obavljeno 736.196pobaaja.[61] Kultura Hrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su ouvani mnogi spomenici, umjetnika i znanstvena djela. Hrvatska ima sedam spomenika svjetske batine i osam nacionalnih parkova. Kravata, popularan odjevni predmet, potjee upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj batini dala mnoge velikane: od knjievnika, glazbenika,slikara, kipara, arhitekata, znanstvenika, filozofa i ratnika. Kao najvaniji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivo Andri za knjievnost, Vladimir Prelog i Lavoslav Ruika za kemiju. Knjievnost Poeci Hrvatske pismenosti seu u srednji vijek. Hrvati piu na glagoljici, bosanici i latinici. Simbol poetka hrvatske knjievnosti je Baanska ploa. Ljetopis popa Dukljanina najstariji je hrvatski ljetopis. Vaan je i glagoljiki Zapis popa Martinca. U XIV. stoljeu razvija se i lirsko pjesnitvoveinom vjerskog karaktera. Nositelji knjievnog ivota su veinom sveenici i glagoljai. Najstarija je boina pjesma U se vrime godia prevedena s latinskog. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobona ibenska molitva nastala oko 1347. godine. Hrvojev misal je najljepi i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja. Misal po zakonu rimskog dvora tiskan 1483. je hrvatski prvotisak. Humanizam se najjae oitovao u priobalnim gradovima. Najvaniji hrvatski humanisti su Ivan esmiki, Juraj igori, Antun Vrani i Ilija Crijevi. Bogatstvo hrvatske renesansne knjievnosti moe se uoiti po brojnosti i raznolikosti knjievnih oblika. Marko Maruli se naziva ocem hrvatske knjievnosti s najvanijim djelima Judita na hrvatskom i Davidijada na latinskom jeziku. Petar Hektorovi pie putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a Petar Zorani prvi hrvatski roman Planine. Najznaajniji pjesnici su iko Meneti, Dore Dri, Mavro Vetranovi, Brne Karnaruti iHanibal Luci s pjesmom. Najvaniji renesansni komediograf je Marin Dri, a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup. U baroku uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanou zemlje djeluju etiri regionalna knjievna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj izDubrovnika. Najvaniji predstavnik je Ivan Gunduli s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su Ivan Buni Vui, Junije Palmoti i Ignjat urevi. Slijedi dalmatinski kjievni krug te knjievnost Banske Hrvatske i Slavonije. Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Juraj Habdeli i Antun Kanili najvaniji su predstavnici. Hrvatskom knjievnosti 18. stoljea dominira barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam, a javljaju se i neke znaajke predromantizma. Iznimno veliku popularnost postie Razgovor ugodni naroda slovinskog Andrije Kaia Mioia. Iz tog razdoblja valja spomenuti Matiju Petra Katania, Matiju Antuna Reljkovia i Titua Brezovakog.

Romantizam se javlja za vrijeme hrvatskog knjievnog preporoda koji traje od 1813. do 1860. godine, a karakrerizira ga nacionalno buenje.Ljudevit Gaj postaje predvodnikom preporodnih nastojanja, a ostali predstavnici su Pavao toos, Stanko Vraz, Dimitrija Demeter, Ivan Mauranii Petar Preradovi. Protorealizam se jo naziva i enoinim dobom po najvanijoj osobi tog razdoblja Augustu enoi. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti rijei u ire italake mase. Hrvatski realizam traje od 1881. do 1890., a najvaniji predstavnici su pravai Eugen Kumii i Ante Kovai te Ksaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak i Silvije Strahimir Kranjevi. Hrvatska moderna traje od 1892. do 1916. Najznaajniji knjievnici tog razdoblja su Antun Gustav Mato, Ivo Vojnovi, Dinko imunovi, Fran Galovi, Dragutin Domjani, Vladimir Vidri, Ivan Kozarac i Vladimir Nazor. U Zagrebu se 1900. osniva Drutvo hrvatskih knjievnika. Najvaniji predstavnici hrvatske knjievnosti u razdoblju 1914. do 1929. su Ivo Andri i Antun Branko imi. Najvaniji knjievnik 20. stoljea je Miroslav Krlea. Predstavnici nove genercije su Tin Ujevi, Dobria Cesari, Dragutin Tadijanovi, Ivan Goran Kovai. Najvaniji predstavnici druge moderne su knjienvici okupljeni oko asopisa Krug nazvani krugovai poput Slobodana Novaka, Josipa Pupaia, Vlatko Pavleti i Vlade Gotovca, a priklonili su im se i Jure Katelan i Vesna Parun. U postmoderni djeluju Ivo Brean, Ivan Aralica i Pavao Pavlii. U anketi meu graanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglaen je Tin Ujevi, a slijede Dobria Cesari, Vesna Parun, Dragutin Tadijanovi iAntun Branko imi.[62] Znanost Mnogo znaajnih znanstvenika i izumitelja potjee iz Hrvatske. Slavoljub Eduard Penkala je izumitelj mehanike olovke, a Nikola Tesla je izumio generator izmjenine struje, transformator i okretno magnetsko polje. Tesla je esto nazivan ovjek koji je izumio dvadeseto stoljee.Faust Vrani izumio je padobran, a Ivana LupisVuki izumitelj je torpeda. Ivan Vueti izumitelj je daktiloskopije, sustava identifikacije pomou otisakaprstiju. Antun Lui je zasluan za izum prve naftne buotine. Najznaajniji znanstvenici su Ruer Bokovi, Dragutin GorjanoviKramberger, Andrija Mohorovii i Milutin Milankovi. Ivan Lui se naziva ocem hrvatske historiografije, a ostali vani povjesniari su Juraj Rattkay, Ivan Kukuljevi Sakcinski,Franjo Raki, Tadija Smiiklas, Vjekoslav Klai i Ferdo ii. Umjetnost Hrvatska je dala znaajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Metrovia, slikare Vlaha Bukovca, Mata Celestina Medovia, Ivana Generalia, Julije Klovia, Joze Kljakovia, Ede Murtia, Krste Hegeduia, Ivana Rabuzina, knjievnice Marije Juri Zagorke i mnogih drugih. port Hrvatska ima mnoge vrhunske portae. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptaki portovi poput nogometa, rukometa, koarke i vaterpola. Najvei uspjeh hrvatskog porta postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem bronce na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Davor uker osvojio je Zlatnu kopaku kao najbolji strijelac natjecanja. NK Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967. godine, preteu Kupa UEFA i Europske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski Hajduk. Hrvatska rukometna

reprezentacija je dvostruki olimpijski pobjednik u Atalanti i Ateni. Kauboji su bili svjetski prvaci 2003. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na Islandu, Tunisu i Hrvatskoj. Tome valja pridodati europsko srebro i broncu. Ivano Bali je smatran najboljim rukometaem svoje generacije. RK Zagreb je dvostruki, a Bjelovar jednostruki prvak Europe. Hrvatska koarkaka reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Dravama ija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni.Draen Petrovi se smatra najveim europskim koarkaem svih vremena koji je Europljanima otvorio put u NBA. Ostali veliki koarkai su Kreimir osi,Toni Kuko, Dino Raa i trener Mirko Novosel lan Koarkake Kue slavnih. Hrvatski klubovi su bili pet puta prvaci Europe, Split tri puta, a Cibona dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik Kupa pobjednika kupova. Split je dva puta osvojio Kup Radivoja Koraa, a Cibona jedan. Trei popularni klub je KK Zadar.Zadar je naziva gradom koarke zbog popularnosti porta u tom gradu i fanatinou navijaa. Hrvatska vaterpolska reprezentacija je trenutani svjetski prvak.Barakude su uz to osvojile i olimpijsku broncu te dva europska srebra. Mladost je sedmerostruki europski prvak te je od LEN-a proglaena Najboljim klubom dvadesetog stoljea. Trofej europskog prvaka osvojila su jo tri hrvatska kluba: triput Jug iz Dubrovnika, te dvaput Jadran odnosno jedanput POK iz Splita. Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik Davisova kupa 2005. godine. Goran Ivanievi je osvojio Wimbledon 2001. godine. Ostali poznati tenisai suIvan Ljubii, Mario Ani i Iva Majoli. Skijaica Janica Kosteli je najbolja hrvatska portaica. Jedina je skijaica koja je osvojila etri zlatne olimpijske medalje ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s etri zlata i dva srebra najuspjenija skijaica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica Svjetskog skijakog kupa te osvajaica pet svjetskih zlatnih medalja. Ivica Kosteli postigao je zapaene rezultate. Visaica Blanka Vlai je najbolja hrvatska atletiarka i aktualna svjetska prvakinja. Najbolji plivai su Duje Draganja, Sanja Jovanovi i urica Bjedov. eljko Mavrovi i Mate Parlovnajbolji su boksai. Branko Cikati i Mirko Filipovi su najpoznatiji borci u mjeovitim borilakim vjetinama. Tamara Boro je najbolja stolnotenisaica.