KAKO UCITI I NAUCITI Sigurno ste se i vi barem jednom nali u situaciji da ste uili za ispit, a da vam gradivo nikako

nije htjelo ''ui u glavu''. Iako jedan od starih trikova kae da se znanje upija preko noi ako se knjigu stavi pod jastuk, takvo zavaravanje samih sebe ba i nije neka strategija za briljiranje na testu. U svakom sluaju, dobro je nauiti par strategija za uspjenije uenje, koje e vam svakako donijeti odlinu ocjenu u dnevnik ili u indeks.

Imate li i vi osjeaj da vam je mozak ponekad ovako malen?

Bre, bolje, efikasnije kako to postii? Ii linijom manjeg otpora est je sluaj u uenju. elimo nauiti to bre i vie, a da pri tome ne uloimo veliki napor. Postoji li arobna formula za to? Dakako da ne, no svaki specifian nain uenja se isplati, ako vam odgovara i daje pozitivne rezultate. Osim specifinih strategija uenja, postoje i openite zakonitosti koje pridonose efikasnijem uenju: 1. Dobro je imati stalno mjesto za rad.

2. Za vrijeme uenja treba smanjiti mogunost pada koncentracije. Dakle, nema gledanja TV, putanja zanimljivog programa na radiju ili razmiljanja o tome koje obaveze trebate izvriti njih je onda bolje obaviti prije uenja. 3. Vano je u poetku uenja to vie puta ponoviti grau. Takva ponavljanja nam smanjuju mogunost zaboravljanja upamenog gradiva. Za njih je najlake pripremiti kratke saetke pojedinih tematskih cjelina. 4. Kratki saeci su od neprocjenjivog znaaja za uenje, jer ine smisleni ''kostur'' oko kojih se kasnije s lakoom ''hvataju'' i ''zadravaju'' i detalji. 5. Kako biste to lake upamtili nove, vane ili neobine sadraje, koristite mnemotehnike. ( specifine naine upamivanja o kojima emo idui put rei neto vie ).

Vano je uiti s razumijevanjem...

6. Grau valja uiniti to smislenijom, to znai da je trebamo povezati sa starim gradivom. Razumijevanje gradiva olakava uenje i ini ga zanimljivijim. 7. Samoispitivanje je kljuan proces za upamivanje gradiva. esto uenici dok itaju kau da im je sve poznato. Meutim, na ispitu se ne mogu sjetiti onoga to su proitali. Razlog tomu jest to su gradivo samo prepoznali, ali ga nisu upamtili, pa ga se stoga na ispitu ne mogu ni dosjetiti. 8. Uite tako da prepriavate gradivo svojim rijeima: vano je zbog povezivanja razliitih tematskih cjelina na dubljim razinama i traenja uzrono-posljedinih odnosa meu njima. U veini sluajeva, i profesori tijekom usmenog ispitivanja ele uti vie od golih injenica, to vama moe ii u prilog ako uite na ovaj nain.

9. Strategija postavljanja ''A zato?'' pitanja se moda ini djetinjastom na prvi pogled, ali vodi dobrom razumijevanju i povezivanju injenica. Navoenjem argumenata zato je neto takvo kakvo je, zapravo moemo doi i do uzroka neke pojave, ako je on logian, no u svakom sluaju emo ju dobro upamtiti i povezati novo sa starim gradivom. 10. Srednjokolci npr. imaju problema sa upamivanjem vie razliitih sadraja u manjem vremenskom roku, jer trebaju nauiti gradivo iz vie predmeta u jednome popodnevu.. Naime, postoji proces koji se naziva interferencija, tj. ometanje, i sastavni je dio uenja. Zamislimo da imate danas popodne za nauiti gradivo iz engleskog i njemakog jezika. Kad govorimo o ometanju unaprijed, onda to znai da je uenje engleskog jezika omelo uenje njemakog jezika, preciznije reeno, staro gradivo nije dopustilo da se naui novo. Isto tako postoji i obrnut proces ometanje unazad. Ono se javlja kada uenje novijeg gradiva, u naem sluaju njemakog jezika ometa uenje engleskog jezika. Prevedeno, znai da je novo gradivo ''izguralo'' staro iz pamenja. Ova dva procesa si moete predoiti kao dva trenda u glazbi: kod ometanja unaprijed, narodnjaci (novo) su nadvladali rock glazbu (staro), a kod ometanja unazad moemo rei da je Elvis Presley (staro) ovaj tjedan bio prvi na Billboardovoj ljestvici i tako sprijeio Chrisa Browna (novo) da proda vie albuma od njega. Zato nam je bilo vano nauiti to je ometanje u uenju? Zato to i njega moemo smanjiti:

Ometanje unaprijed ( proaktivno ometanje) smanjujemo uei nakon spavanja ili dobrog odmora. Ometanje unazad ( retroaktivno ometanje) smanjujemo uei prije spavanja ili odmora.

Ima logike, zar ne? Nauite li jedno gradivo, potom odspavate nekoliko sati, uenje idueg gradiva e ''sjesti'', bez da ometa prethodno naueno gradivo. Isto tako, uite li prije spavanja novo gradivo, ono e se procesirati tijekom spavanja ( to je i znanstveno dokazano, jer mozgovni theta valovi utjeu na upamivanje gradiva.). 11. Openito, uenje treba rasporediti u vremenu, odnosno treba stvoriti dugoroni plan uenja, kako se ne biste nali u vremenskome kripcu. Kampanjsko uenje ima vrlo slab uinak ui se u premorenom stanju, kad se tee koriste prednosti samoispitivanja i mnemotehnika. to je najgore, posljedica takvog uenja je umor, rastresenost i napetost kada je to najmanje poeljno u vrijeme ispitivanja znanja. 12. Slinu grau treba grupirati u kategorije. 13. Gradivo koje elimo zapamtiti na dulje vrijeme treba prenauiti, ponoviti 2-3 puta, ime ono postaje otporno na zaboravljanje

14. Isto tako, nagraujte se za uspjeno ostvareno uenje. Na primjer, za dva sata uenja nagradite se odlaskom na kavu s prijateljima, a dok avrljate, moete svi skupa razmijeniti informacije o nauenome gradivu. 15. I za kraj, dok uite, odvajajte bitne informacije od onih nebitnih. Uzmite samo za primjer povijest! Sigurno ste upamtili kako su se na dvoru Luja XIV. aristokrati rijetko prali, jer je pricanje parfema u to doba zamijenilo pranje s vodom i sapunom, ali da vas netko sad upita koje je godine bila bitka kod Waterlooa, vjerojatno se ne biste sjetili. To je zato to smo svoje pamenje opteretili nevanom ( ali zanimljivom! ) informacijom i tako zaboravili vanu godinu.

Idui put emo rei neto vie o mnemotehnikama, na koji nain ih rabiti, te koje su od njih najuinkovitije.

Nae pamenje je organizirano poput ladica, svaka grupa pojmova ini jednu od njih

Znai, itaj, biljei, ponovi, prepriaj naglas, ponavljaj!