OPENITO O PROCESIMA

REVERZIBILNI, IREVERZIBILNI I KRUNI PROCESI

PROCESPROCES-ukupni fizikalni dogaaj tijekom kojega dolazi do promjene stanja sudionika. Smjer procesaprocesa- svi realni, prirodni procesi su nepovratni

OPENITO O PROCESIMA

REVERZIBILNI I IREVERZIBILNI PROCESI PROCESI

! za zato

nepovratni? ! sve tvari te tee ka ravnote ravnotei, te tee ka entropiji, tako i svaki proces ide u jednom smjerusmjeru-prema ravnote ravnotei, takav proces je spontan i nepovratan; ireverzibilan ! stanje ravnote ravnotee= energijsko mrtvilo

Prosuivanje reverzibilnosti: reverzibilnosti: ! to se dogaa sa sistemom? sistemom? ! kakve promjene proces uzrokuje u okolini? ! 2. zakon termodinamike

IREVERZIBILNI PROCESI

PRIMJER IREVERZIBILNOG IREVERZIBILNOG PROCESA

proces kod kojeg je do dolo do disipacije ili rasipanja rada, a sam sistem tijekom procesa je ostao nepromijenjen jest IREVERZIBILAN PROCES

! ! !

disipaciju prouzrokuju: trenje, viskoznost, elektrini otpor, inelastinost,.... ! svi prirodni procesi
!

! !

izotermna disipacija rada: uteg pomou kolotura okree lopatice sistem primio rad W ->unutra >unutranju E; rasipanje rada=prestanak okretanja lopatice;povi lopatice;povienje T sistem predao toplinu spremniku sustav nepromijenjen

IREVERZIBILNI IREVERZIBILNI PROCESI

kada se dva tijela (lopatica i fluid) u dodiru relativno meusobno gibaju uvijek dolazi do trenja ! =disipacija rada ! svaki sistem u gibanju se nekad zaustavi
!

sustav u neprekinutom gibanju perpetuum mobile tree vrste

REVERZIBILNI PROCESI

PRIMJER REVERZIBILNOG PROCESA I MAKSIMALAN RAD

1.sistem u svakoj fazi mora biti u mehanikoj, termikoj i kemijskoj ravnote ravnotei. Tijekom procesa mora prolaziti nizom stanja koja su beskonano blizu stanjima ravnote ravnotee s okolinom. ! 2. nema disipacije rada
!

veliina rada to ga obavlja kod odreene promjene ovisi o suprostavljanju ovoj promjeni ! to vei otporotpor-mora biti izvr izvren vei rad da ga svlada
!

PRIMJER REVERZIBILNOG PROCESA I MAKSIMALAN MAKSIMALAN RAD

PRIMJER REVERZIBILNOG PROCESA I MAKSIMALAN MAKSIMALAN RAD

! ! ! !

! !

primjer: ekspanzija plinaplina- vr vri se rad p=0, stap ne nailazi na silu, ne vr vri se rad kako tlak raste od 0 sve je i vi vie izvr izvrenog rada to se tlak vi vie pribli pribliava tlaku plina; uravnote uravnoteenje sila, nemogua daljnja promjena plina ako nastavimo s porastom tlaka on je vei od tlaka plina i volumen se smanjuje rad se vr vri na sustavu, a ne od sustava

rad koji mo moe izvr izvriti sustavsustav- najvei kada se sutprostavljajui tlak malo razlikuje od unutarnjeg tlaka samog plina ! iz sustava se mo moe dobiti maksimalan rad kada je promjena koja se u njemu vr vri reverzibilna
!

KRU KRUNI PROCESI

p pA
A poetno stanje

! Carnotov kru kruni

proces:

reverzibilni proces

TERMODINAMIKI PROCES U KOJEM SE DIO TOPLINE PRETVARA U RAD Veliina dobivenog rada ovisi o nainu kojim neku promjenu vr vrimo

pB

B konano stanje

VA SLIKA 1. DIJAGRAM STANJA VB

KRU KRUNI PROCESI

KRU KRUNI PROCESI

Prilikom promjena koje prolazi plin da bi izvr izvrio neki rad zbiva se ekspanzija iz poetnog stanja koje je odreeno tlakom, temperaturom i volumenom plina

Va Vanost kru krunih procesa je u tome da zbog principa na kojima se oni zasnivaju, strojevi rade ritmiki i njihova iskoristivost je vea Promatrat emo P / V graf

Da bi proces bio kru kruni, taj isti rad koji je dobiven mora biti utro utroen u kompresiju plina ali u istom omjeru, tako da se sauva unutarnja energija tj. da je U = 0

KRU KRUNI PROCESI

!

CARNOTOV KRU KRUNI PROCES

!

Da bi izvr izvrili kru kruni proces potrebno je nai pogodan nain za dovod i odvod topline

Kako bi odvojili ta 2 dijela procesa onda moramo polo poloiti dvije adijabate tako da dodiruju krivulje
!

Proces koji je: - POVRATNI - IDEALNI - ODVIJA SE IZMEU 2 ADIJABATE I 2 IZOTERME Idealni carnotov kru kruni stroj mora imati 2 spremnika ije su temperature T1 i T2 Dobro izoliran sistem od okoline (adijabatski procesi)

U tokama gdje adijabate dodiruju krivulje promjena stanja se podudara sa adijabatom i u tim stanjima se toplina ne dovodi niti odvodi, ali se u svim ostalim dijelovima procesa mora dovoditi i odvoditi
!

CARNOTOV KRU KRUNI PROCES

!

Prijelaz topline iz toplog spremnika preko kru krunog procesa u hladni spremnik prvi je izvor mehanike
T 1 T 1 TOPLI TOPLISPREMNIK SPREMNIK

Q1 Q1

Idealni Idealnitoplinski toplinskiventili ventili

energije, pri emu je radna tvar samo posrednik 1

Od stanja 1 do 2 plin adijabatski ekspandira
Q3 ,1

Radni Radniklip klip

ADIJABATA

Zatim se od stanja 2 do 3 hladi pri konstantnom tlaku 2 Nakon toga uz dovoenje topline e se pri konstantnom volumenu vratiti se u stanje 1

T > 11 22 T >T T

W
Q 2,3

RADNI RADNIPLIN PLIN (SISTEM) (SISTEM)

T 2 T 2

Q2 Q2

V
HLADNI HLADNISPREMNIK SPREMNIK

!
2 Q 2,3 = Q 4
! !

Carnotov kru kruni proces sastoji se od 4 povrativa parcijalna procesa: procesa:

U KOMPRESIJSKOM STROJU KOMPRIMIRA SE PLIN ADIJABATSKI DOK PLIN NE DOSEGNE TEMP. T i max p2 NAKON TOGA PLIN ULAZI U EKSPANZIJSKI STROJ U KOJEM IZOTERMNO EKSPANDIRA DO TLAKA P3

W
Kompr. a Turb. a Turb. b Komp.b

DA BI SE ODR ODRALA KONST. TEMPERATURA ZA VRIJEME EKSPANZIJE MORA SE DOVODITI TOPLINA

Q 4,1 = Q 0 3 1

ONDA PLIN ADIJABATSKI EKSPANDIRA U EKSPANZIJSKOM STROJU DO min TLAKA p4

I KONANO SE ONDA PLIN KOMPRIMIRA IZOTERMNO U KOMPRESIJSKOM STROJU OD TLAKA p4 DO POETNOG p1

SLIKA 2.

SHEMA SPOJA TOPLINSKOG STROJA ZA IZVOENJE CARNOTOVOG KRUNOG PROCESA

CARNOTOV KRU KRUNI PROCES

!

CARNOTOV KRU KRUNI PROCES

! !

1. ZAKON TERMODINAMIKE KA KAE: Ako je za vrijeme promatranog procesa plinu dovedena koliina topline q , nesporno je da su i rad i promjena unutarnje energije U izvr izvreni na raun te koliine topline.

Kako je u kru krunom procesu U = 0 Onda q = W

q = U + W

Ukupno iskori iskoritena toplina Q = (Qdov ) (Qodv ) Dobivamo W = (Qdov ) (Qodv )

CARNOTOV KRU KRUNI PROCES

! !

Vidimo da je kod kru krunog procesa dobiveni rad jednak razlivi dovedene i odvedene topline Va Vaan kriterij je termiki stupanj djelovanja

= W / Qdov = Qdov Qodv / Qdov 1- Qodv/ Qdov < 1

Znai < 1

2. ZAKON TERMODINAMIKE

SPOMENIMO JO JO
! JOUELOV KRU KRUNI PROCES Sastoji se od 2 izobare i 2 adijabate Toplina se odvodi i dovodi uz konst. tlak ! OTTOV KRU KRUNI PROCES Sastoji se od 2 izohore i 2 adijabate ! DIESELOV KRU KRUNI PROCES Sastoji se od izobare, izohore i 2 adijabate

Omjeri reverzibilno razmjernih toplina i pripadnih temperatura su jednaki Q1/ T1= Q2/ T2

Spoznaja koja vodi prema pojmu entropije i formulaciji 2. zakona termodinamike ( pokazuje smjer pretvaranja toplinske energije u mehaniku enegiju)

Rashladni ciklusi

do sada je uglavnom rije bila o tzv. desnokretnim ciklusima nacrtani u P, v ili T, ss-dijagramima, ti ciklusi se odvijaju u smjeru kazaljki na satu to su ciklusi gdje se toplina na putu od izvora prema ponoru topline, prolazei kroz toplinski stroj, dijelom pretvara u rad ciklusi mogu biti ljevokretni kod njih se rad tro troi, a toplina se podi podie s ni niega na vi vii temperaturni nivo nacrtani u P, v ili T, ss-dijagramu ti se ciklusi odvijaju u smjeru suprotnome kazaljkama na satu oni su najpotrebniji kod ostvarenja efekta hlaenja

Carnotov ciklus

ovaj ciklus je dobio ime po francuskom uenjaku Sadi Carnotu koji ga je prvi opisao, te se zato naziva Carnotov ciklus

Uvjeti za potpuno ostvarenje Carnotova ciklusa:

- mora se sastojati od dvije izoterme i dvije adijabate - izvor i ponor topline moraju biti dovoljno velikog kapaciteta - razlike temperatura izmeu izvora topline i radnog medija za vrijeme procesa 1-2, te te izmeu radnog medija za vrijeme procesa 33-4 i ponora topline, beskonano su male ( tIT =t1,2 i t3,4=tPT ) , ali ipak tolike da se obavlja potrebna razmjena topline - pri adijabatskoj ekspanziji (2(2-3) i kompresiji (4(4-1) prekida se svako dovoenje odnosno odvoenje topline, topline, tj. ostvaruje se potpuna izolacija radnog medija ili se uzima da proces tee beskonano brzo

u tim uvjetima Carnotov ciklus bi se mogao odvijati i ljevokretno, a pri tome bi se, uz utro utroak rada, od ponora topline oduzimale, a izvoru topline predavale jednake koliine toplina kao i kod desnokretnog ciklusa Carnotov ciklus je pravi povratni ciklus jer se cijeli proces pretvorbe topline u rad mo moe vratiti u prvobitno stanje bez ikakvih trajnih promjena u okolini stupanj djelovanja Carnotova ciklusa:

c = 1 - Tok/T

iz izraza zakljuchujemo:
"

Idealni, Carnotov rashladni ciklus

"

stupanj iskori iskoritenja Carnotova ciklusa ovisi samo od temperatura izvora i ponora topline, a uope ne ovisi o svojstvima radnoga medija da bi stupanj djelovanja bio to vei, potrebno je da temperatura ponora topline bude to ni nia, a izvora topline to vi via

iako je potpuni Carnotov ciklus nemogue ostvariti u praksi, njemu treba uvijek te teiti, a pogotovo nastojati da temperatura izvora topline bude to vi via, a ponora topline to ni nia

ako je u izoliranoj rashladnoj komori (K) temperatura (t0) ni nia od okolne temperature (tok), prema drugom zakonu termodinamike uvijek e dolaziti do priljeva topline iz okoline u rashladnu komoru; pa se iz komore neprestano mora ispumpavati ista koliina topline koja u nju prodire odvoenje te topline obavlja se isparivaem u kojem vlada takav pritisak da se isparavanj radnog medija vr vri pri temperaturi tit0 odvedena toplina se zove i rashladni uin ciklusa, a izraunava se prema jednad jednadbi:

qi = h1 h4
radni medij koji je preuzeo toplinu iz rashladne komore, stanja 1, adijabatski se komprimira u kompresoru do stanja 2 u stanju 2 pritisak je toliki da je temperatura kondenzacije radnog medija tktok

time je omogueno predavanje topline u okolinu toplina predana okolini izraunava se kao: qk = h2 h3 ciklus se zatvara adijabatskom ekspanzijom u ekspanzionom stroju, ime se radnom mediju ponovno sni sniava pritisak na vrijednost koja odgovara temperaturi isparavanja, jednakoj temperaturi u rashladnoj komori ili ni nioj od nje utro utroeni rad u ciklusu jednak je razlici rada kompresora i ekspanzionog stroja to daje: l = (h2 h1) (h3 h4) isti rad jednak je i razlici odvedene i dovedene topline, l = qk qi

Stvarni rashladni ciklus

za ocjenu rada rashladnog ciklusa upotrebljava se tzv. koeficijent koeficijent hlaenja, enja, to je odnos: korisno kroz utro utroeno, tj. h = qi / l = (h1 h4) / (h2 h1) (h3 h4) za Carnotov ciklus taj se koeficijentz izraunava i kao h = To (s1 s4) / Tok (s2 s3) To (s1 s4) to za (s2 s3) (s1 s4) daje izraz za najbolji mogui koeficijent hlaenja izmeu zadanih temperatura To i Tok h = To / Tok To

ostvarenje Carnotova rashladnog ciklusa praeno je s dvije osnovne pote potekoe:

te teko je ostvariti kompresiju dvofazne smjese stanja 1, zato se u praksi ostvaruje usisavanje samo jedne faze, tj. pare, u kompresor drugi problem je kod ekspanzionog stroja, koji, s jedne strane, radi s dvofaznom smjesom, a s druge strane, ima velike gubitke energije, dimenzijski je vrlo malen i skup element cijele instalacije

iz tih razloga praktini rashladni ciklusi ostvaruju se prema sljedeoj shemi