Gradilita

NOVI AUTOBUSNI KOLODVOR U OSIJEKU

Uvod
Sadanji je Autobusni kolodvor u Osijeku, izgraen 1968. u blizini eljeznikoga, trebao posluiti samo kao privremeno rjeenje. Ali u stalnoj je uporabi ve vie od etiri desetljea iako je u meuvremenu pretrpio i ratna stradanja. Stoga su posvuda vidljivi tragovi neurednosti i dotrajalosti, a neki ga smatraju pravim gradskim ruglom. Uostalom ta je dotrajala graevina u nedavnoj anketi na internetskim forumima premono zasluila neslavnu titulu najruniji autobusni kolodvor u Hrvatskoj. No od prole se godine u Osijeku, stotinjak metara zapadnije, na uglu Kaieve i Kaieve ulice i nadomak eljeznike pruge, gradi novi osjeki autobusni kolodvor. Za njega su i najodgovorniji gradski elnici ve na poetku gradnje bez ikakva ustruNEW BUS STATION IN OSIJEK Four decades ago, Osijek got a provisional bus station which, despite its temporary status, remained operational to this date. In the meantime, it suffered significant damage in military operations. Osijek residents consider it a veritable disgrace and the ugliest of all bus stations in Croatia. It seems however that this sad story will have a happy ending as last year the construction work started on a new bus station project, based on a public-private partnership scheme. Upon completion, this modern bus station will also incorporate a big hotel. As to the progress of work, it should be noted that almost all reinforced-concrete work has so far been completed. This new station, featuring a remarkable steel structure and impressive glassed facades, is built by Osijek Koteks, which is the biggest construction company in Slavonia. As agreed with municipal authorities, this company will operate the bus station for 30 years. The complex was designed by the Osijek based Rechner Design Office, which has so far designed many buildings in the city and throughout Slavonia. It is expected that the first-phase construction work will be completed by the end of 2009. The project is valued at approximately HRK 100 million. avanja izjavili da e biti uvjerljivo najljepi, najsuvremeniji i najfunkcionalniji autobusni kolodvor u Hrvatskoj. Novi se autobusni kolodvor inae gradi prema modelu javno-privatnog partnerstva. Ukratko reeno, trenutano putnici dolaze i odlaze iz Osijeka s najrunijega autobusnog kolodvora u Hrvatskoj, a uskoro e imati prigodu to isto uiniti s najljepega.

Karakteristike i izgled novoga kolodvora

Osnovne smo podatke o novom autobusnom kolodvoru u Osijeku dobili od projektanta Predraga Rechnera, dipl. ing. arh., direktora Rechnera d.o.o., tvrtke za arhitektonsko projektiranje, konzalting, inenjering i dizajn iz Osijeka koja je projektirala mnoge graevine u gradu i regiji te osvojila niz nagrada na urbanistiko-arhitektonskim natjeajima. Od ing. Rechnera smo doznali da je za gradnju novoga kolodvora tijekom posljednjih tridesetak godina bilo izraeno ak 18 projekata, ali da je Grad sadanju situaciju smatrao neodrivom i da se odluio potraiti privatnog partnera za njegovu izgradnju. 455

Sadanji autobusni kolodvor u Osijeku

GRAEVINAR 61 (2009) 5

Gradilita

Mjesto gradnje novoga autobusnog kolodvora (u sredini)

Autobusni se kolodvor, zajedno sa svim poslovnim, trgovako-ugostiteljskim i hotelskim sadrajima te odgovarajuim prometnim povrinama, u skladu s Generalnim urbanistikim planom gradi na uglu Kaieve i Kaieve ulice (u kojoj se inae nalazi i stari autobusni kolodvor), na novoformiranoj graevnoj estici (8936/12 k.o. Osijek), povrine 21.294 m, smjetenoj na prostoru izmeu eljeznike pruge te Vinkovake i evapovieve ulice. U prvoj se fazi gradi samo autobusni kolodvor i za njega je na temelju na natjeaju prihvaenoga idejnog rjeenja izraen glavni i izvedbeni projekt (projektant Predrag Rechner, suradnici Bruno Rechner i Damir Juki). Ta e faza omoguiti potpun rad novoga autobusnog kolodvora, a hotel s etiri zvjezdice koji bi, kako se predvia, trebao imati prizemlje i 6 katova, projektirat e se i graditi u drugoj fazi. Povrina estice s graevinama prve faze iznosi 2459,21 m2, a ukljuuje zgradu autobusnog kolodvora, vanjski ulaz u podzemnu garau, kontrolu prometa, paviljon i nadstrenicu. Predvieni su jo terminal za grads456

Budui izgled novoga autobusnog kolodvora (gore: pogled s jugoistoka, dolje: pogled sa sjeverozapada)

GRAEVINAR 61 (2009) 5

Gradilita ki promet s taksi i tramvajskim stajalitem i ureenim pristupnim trgom, automobilski ulaz i izlaz u podzemnu garau, te vanjski prostor kolodvora s peronima, cestom i autobusnim parkiralitem. Povrina je podrumske garae 6544,78 m2, a prostire se ispod zgrade autobusnog kolodvora i perona. Glavna je i kljuna prometna poveznica svih sadraja nova tzv. intrazonska cesta (tako se naziva u svim dokumentima, a vjerojatno znai spojna cesta) koja se gradi s june strane kolodvora uz eljezniku prugu Osijek Naice i povezivat e Kaievu i Kaievu ulicu s Vinkovakom te usmjeriti promet prema gradskoj obilaznici odnosno nastavku brze gradske ceste prema zapadu. Pristupni e se trg nalaziti na istonoj strani (pokraj spoja Kaieve i Kaieve) i bit e povezan s ulazom u zgradu, ali e ostakljenim zidom i prizemnim paviljonom (s trafostanicom i manjim poslovnim prostorima) biti odvojen od autobusnih perona (stajanki) u sastavu kolodvora. Taj e poploeni trg nepravilna oblika uz spomenuto tramvajsko i taksi stajalite imati i 5 stajanki za autobuse gradskog prijevoza. Trg e ispred ulaza u zgradu kolodvora biti dijelom natkriven. Zgrada kolodvora protezat e se u smjeru istok-zapad (132,9 x 16,4 m), a imat e prostrano jednokatno kolodvorsko predvorje i dvije uzdune komunikacijske veze u prizemlju i na galeriji. Predvieni su, dakako, i ostali sadraji nuni za redovit autobusni promet, a u prizemlju i na galeriji jo i odgovarajui trgovaki, usluni, servisni i ugostiteljski sadraji te prostori za banku, potu, turistike agencije, rekreaciju i sl. Autobusne e se natkrivene stajanke, kojih je ukupno 16, pruati cijelom duinom sjevernog proelja. Na njih e autobusi ulaziti i odlaziti preko tzv. kontrole prometa, a nasuprot stajanki, uz ogradni e zid biti nadstrenica s odjeljcima za gorivo, servis i ienje autobusa. Ispod zgrade kolodvora i perona nalazit e se podzemna garaa za osobna vozila (149,36 x 52,46 m) koja e imati i poseban hodnik prema buduem hotelu. Ulaz i izlaz za vozila predvien je s june strane, posebnim rampama s prilazne ceste. Vanjski su pjeaki ulazi predvieni na dva mjesta, s pristupnog trga na istoku i pokraj hotela na zapadu. Prizemlje zgrade kolodvora imat e ulazni vjetrobran, visoko kolodvorsko predvorje, blagajne, prometni ured, garderobu i urede raznih namjena (turistika agencija, pota, banka, osiguranje i sl.). Uz uzdune su veze predviene i okomite za podzemnu garau i galeriju, ali i ostali trgovako-ugostiteljski sadraji te sanitarni prostori za osoblje i putnike. Svi e sadraji biti lako dostupni i logino organizirani. Uz juno je proelje s ugostiteljskom namjenom predvien dugaak red za sjedenje, a takva e sjedala na sjevernoj strani biti okrenuta prema peronima na koje e se izlaziti kroz pet izlaza s brojaima putnika. Dva e rubna stubita voditi u podzemnu garau i na galeriju, a sredinji samo na galeriju. Svijetla je visina predvorja i komunikacija priblino 9,5 m, od ega na prizemlje otpada 3,9 m, a na galeriju od 4 do 5 m. Na galeriji su predvieni prostori za fitness sa svim sadrajima, upravnoprometni odjel i prostor za kavanu, slastiarnicu ili neku drugu namjenu. Do svakog e prostora voditi samostalno stubite. U podzemnom e dijelu uz parkiralina mjesta biti strojarnica, prostori ventilatora za prozraivanje, agregatna stanica, stubita i dizala. Svijetla je visina garae ispod armiranobetonskih greda 245 cm, a do stropne ploe 275 cm, dok je visina strojarnice 380 cm.

Tlocrt prizemlja novoga autobusnog kolodvora

Presjek novoga autobusnog kolodvora (istok zapad)

GRAEVINAR 61 (2009) 5

457

Gradilita Uporabna je povrina prizemlja 1980,05 m2 (bruto 2071,35 m2), galerije 1038,85 m2 (bruto 2071,53 m2), a podzemnog dijela 6544,78 m2 (bruto 6778,83 m2). sa Sika oblogom, a podgled e se obraditi kasetiranim elinim limom. Velike e ostakljene stijene biti od samonosivih elinih profila (s preNosiva e konstrukcija podzemne garae biti armiranobetonski stupovi i grede, a stropna e ploa i obodni zidovi takoer biti armiranog betona. Za temelje je predviena armiranobetonska temeljna ploa. Podovi e u pjeakim komunikacijama i stubitima biti izvedeni s protukliznom keramikom, a keramika je predviena i u sanitarnim prostorima, dok e u ostalim prostorima podna obloga ovisiti o buduoj namjeni. O tome e ovisiti i ulazne stijene, izlozi u poslovnim prostorima prizemlja, pregradne stijene, sputeni stropovi te oprema i rasvjeta. Na junom e dijelu pristupnoga trga, uz novu cestu, biti izvedeno ugibalite za kratka zaustavljanja, a interventna e vozila moi prilaziti sa svih strana. Za osobe s tekoama u kretanju parkiralina e mjesta u podzemnoj garai biti smjetena pokraj vanjskog ulaza u garau i dizala. Njima e se prilagoditi i svi vanjski i unutarnji prostori koji su gotovo u jednoj razini. Jedna e se od pet blagajni prilagoditi osobama u invalidskim kolicima, a predviena je i blagajna

Budui glavni pjeaki ulaz u podzemnu garau i zgradu kolodvora

Od vanjskih je sadraja na istonoj strani predvien ulaz u garau kroz stubite i dizalo elinoga nakoenoga i ostakljenoga kosog kvadra (kubusa) ispod produetka krovne konstrukcije. Taj ulaz nee imati krov, ve e se prekriti elinom mreom za zatitu od ptica. Paviljon na istonoj strani koji je u sastavu ograenoga dvorinoga prostora za autobuse bit e uklopljen u ostakljenu ogradu, a kontrola prometa na zapadu bit e takoer odvojena elina konstrukcija (tipa kioska), obloena proeljnim i krovnim sendvi-panelima. Nadstrenica je predviena nasuprot peronima u dvoritu za autobuse i otvorena s tri strane, a elina e se konstrukcija prekriti polikarbonatnim ploama. Korisna je povrina prizemlja svih tih graevina 2322,78 m2 (bruto 2459,21 m2). elina e se konstrukcija zgrade kolodvora (oslonjena na stupove s rasterom 8 x 8 m) natkriti valovitim krovnim pokrovom od elinih reetkastih nosaa koji e sa svih strana, dijelom konzolno, natkrivati otvorene prostore. Pokrov je predvien od profiliranoga trapeznog lima

kinutim termikim mostom) uvrenih u armiranobetonsku plou poda i elinu konstrukciju krova. Zbog prepusta krovne konstrukcije na sve strane dri se da nije potrebna dodatna zatita od sunca. Stropna e konstrukcija nad prizemljem biti armiranobetonska ploa na armiranobetonskim stupovima.

Izvedeni stupovi u podzemnoj garai

458

GRAEVINAR 61 (2009) 5

Gradilita za gluhe i osobe oteenoga sluha te slijepe i slabovidne osobe. U podzemnoj e garai biti dovoljno parkiralinih mjesta i za prvu i za drugu fazu izgradnje. Predvieno je 251 parkirno mjesto, od ega 14 za vozila invalida. Inae su prema propisima za sve sadraje autobusnog kolodvora potrebna 124 parkiralina mjesta, a za hotel 84. Na vanjskim je povrinama osigurano jo 31 parkiralino mjesto. Autobusni kolodvor bit e prikljuen na infrastrukturnu mreu, osim na plinsku i toplovodnu jer e za grijanje i hlaenje posluiti podzemna voda preko dizalice topline. Predviena je i odvodnja s nadzemnog i podzemnog prostora za parkiranja te stajanki preko separatora ulja u gradsku kanalizaciju. Na cijelom e prostoru, unato brojnim meugradskim i gradskim autobusima, taksijima i osobnim vozilima, biti mnogo zelenila jer e povrina pod zelenilom zauzimati gotovo 35 posto cjelokupne graevne estice (7452 m2). Gradnja novoga autobusnog kolodvora nee ugroziti stabilnost postojeih okolnih zgrada, niti e ugroziti postojee dvorine i pomone graevine. Na granici graevne estice, prema sjeveru i zapadu, predvien je zid s visokim zelenilom kao zatita od buke, ali i pogleda na prilino neuredan okoli. Oblikovanje je prostora proizilo iz usvojenoga urbanistikog rjeenja s kojim je jedna neugledna i zaputena zona nadomak eljeznike pruge dobila komunalne sadraje i prikljune prometnice. Trg je zajedno sa zgradom kolodvora i buduim hotelom povezan posebnim blago valovitim krovnim pokrovom koji, barem prema eljama projektanata, treba podsjeati na ugodnu autobusnu vonju, poput jedrenja na niskim i dugakim valovima. Zgrada s prilazne intrazonske ceste skriva autobusne stajanke i parkiralita, a istodobno velikim ostakljenim plohama svih proelja upuuje na prozraGRAEVINAR 61 (2009) 5 nost i providnost. To djeluje vrlo suvremeno i u skladu je s tehnologijom i vremenom, a ujedno mijenja sliku grada i dojam koji pri dolasku stjeu putnici. S tim smo zakljuili na razgovor s glavnim projektantom ing. Rechnerom, uz napomenu da se, sudei prema likovnim prikazima buduega izgleda, novi autobusni kolodvor u Osijeku doimlje vrlo privlanim.

Posjet gradilitu
Gradilite smo novoga kolodvora obili zajedno s Matom koriem, dipl. ing. gra., glavnim inenjerom gradilita iz Osijek Koteksa d.d. iz Osijeka koji je i investitor i izvoa, a toan je naziv kompleksa: Izgradnja podzemne garae i zgrade autobusnog kolodvora s prateim sadrajima. Od njega smo doznali da

Pojava podzemne vode u graevnoj jami

Izvedba drenae i upojnog bunara

459

Gradilita tvrtka Rechner d.o.o. osim to je projektant ujedno obavlja i nadzor graenja i da je glavni nadzorni inenjer Ivan Jakumetovi, dipl. ing. gra. Radovi su zapoeli 28. travnja 2008., a kompletan bi se zavretak radova mogao oekivati krajem 2009. godine. dova s terena su uklonjeni svi zateeni uglavnom nelegalni sadraji. Materijal su iz iskopa odvozili na gradsko odlagalite. Obili smo goleme prostore podzemne garae. Na velikoj armiranobetonskoj ploi iznad nje upravo su se se pokraj gradilita gradi i intrazonskea ceste. Potom smo u upravi gradilita u drutvu s Draenom Heimoviem, dipl. ing. gra., pomonikom glavnog inenjera, razgledali neke slike snimljene tijekom graenja. Ing. Mato kori izvijestio nas je kako je cijena svih radova prve faze priblino 100 milijuna kuna. O ukupnoj cijeni s hotelom nije govorio, posebno i stoga to jo nisu izraeni projekti druge faze. Inae valja jo dodati da se pri potpisu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, koji su 2. svibnja 2007. potpisali osjeki gradonaelnik Anto api i predsjednik Uprave Osijek Koteksa Drago Tadi, spominjao iznos od 25 milijuna eura. Tada je ujedno reeno da e se gradnja autobusnog kolodvora uglavnom financirati zajmom, a manjim dijelom i vlastitim novcem investitora. S obzirom da se radi o javno-privatnom partnerstvu, u sjeditu Osijek Koteksa potraili smo Nikolinu Paukovi, dipl. oec, da se potanje informiramo o uvjetima. Grad Osijek kao vlasnik zemljita ustupio je ovoj tvrtki pravo graenja, a zauzvrat e tvrtka upravljati kolodvorom i svim njego-

Izvedba armiranobetonskih stupova u podzemnoj garai

Za naega su posjeta bili zavreni gotovo svi armiranobetonski radovi, a s tvrtkom Hale-Mont d.o.o. iz Naica ugovorena je i elina konstrukcija. Oekuje se da e kolodvor biti natkriven do poetka jeseni, a potom slijedi unutranje ureenje. Na gradilitu je za najveih radova bilo i do 70 radnika, a za naega ih je posjeta bilo tridesetak. Najvei je problema na gradilitu bila pojava podzemne vode no to je uspjeno rijeeno uz pomo dr. sc. Ivice Kolunda iz IGH d.d. PC Osijek, koji je inae gotovo nezaobilazan kada je u pitanju pojava podzemne vode u cijeloj regiji. Izvedena je drenaa terena s upojnim kanalom. Drugih problema nije bilo jer se radilo o praznom prostoru u vlasnitvu grada dovoljno udaljenom od najbliih zgrada i s osiguranim prilazima za svu mehanizaciju. Prije poetka ra460

gradili armiranobetonski dijelovi kolodvorske zgrade. Uoili smo da

Podupore i oplata stropne ploe podzemne garae

GRAEVINAR 61 (2009) 5

Gradilita tora i parkiralita imati i trideset stanova, a vrijednost mu je 29 milijuna eura i trebao bi biti zavren do oujka 2010. Osim toga ukljueni su u gradnju autoceste na koridoru V-c, zapravo gradnju mosta preko Drave. Grade obilaznice Naica i Slatine, a ukljueni su i u gradnju bjelovarskog ipsilona. Ujedno zajedno s tvrtkom AlpineBau iz Salzburga grade most preko Dunava kod Beke na autocesti Novi Sad Beograd, a grade i dio sarajevske obilaznice, Ukratko imaju dosta ugovorenih poslova i krizu zasad uope ne osjeaju. Opremaju vlastitu tvornicu betonske galanterije. Krajem su prole godine kupili tvrtku Asfaltne ceste Split, a planiraju do kraja godine kupiti jedan kamenolom u Hrvatskoj i jednu

Radovi na dijelu kolodvora uz intrazonsku cestu

vim sadrajima u sljedeih 30 godina. Ako se potom ugovor ne produi, sve se izgraeno i u dobrom stanju mora vratiti gradu. Rok od 30 godina poeo je tei 25. oujka 2008. kada je nakon ishoenja svih dozvola moglo zapoeti graenje. Ovo je inae prvi put da se Osijek Koteks ukljuuje u javno-privatno partnerstvo pa se svaki poslovni potez paljivo i temeljito prouava. Prema zahtjevima Grada gradi se prema odabranom idejnom rjeenju. Partneri se inae meusobno izvjetavaju o svim poduzetim koracima, a gradi se prva faza, dok je druga faza (hotel) jo pod upitnikom i predmet je pregovara. U tijeku je natjeaj za zakup gotovo 1000 etvornih metara poslovnog prostora. U prizemlju se iznajmljuje prostor (66,65 m2) koji je namijenjen tvz. tihoj djelatnosti kao to su kladionica, pota ili cvjearnica, a na katu su tri prostora, dva za ugostiteljsku djelatnost (103,6 m2 i 137,65 m2) i jedan vei, takoer za tihu djelatnost (635,28 m2). Zanimanje je veliko i nema nikakve sumnje da e prostori uskoro biti iznajmljeni. GRAEVINAR 61 (2009) 5
Radovi na zgradi kolodvora (pogled s jugoistoka)

U nastavku smo razgovarali o tvrtki Osijek Koteks koja je s 1100 radnika najvea slavonska graevinska tvrtka i upravo se u vrijeme naega razgovora pripremala preuzeti KamenIngrad u steaju (to se u meuvremenu i dogodilo). Tvrtka istodobno radi na vie velikih gradilita. Jedno je najveih stambeno-poslovni kompleks Kappa (22.650 m2) u sreditu Osijeka koji e osim poslovnih pros-

graevinsku tvrtku niskogradnje u Bosni i Hercegovini. Zanimalo nas je kako Osijek Koteks namjerava organizirati upravljanje novim autobusnim kolodvorom, jer je teko zamisliti da bi se jedna klasina graevinska tvrtka pokuala sama upravljati jednom tako sloenom prometnom graevinom. Nismo mnogo toga uspjeli doznati, jedino smo uli da se o tome razgovara i 461

Gradilita dogovara. Poslije smo u neformalnim razgovorima izvan tvrtke saznali da e najvjerojatnije kolodvorom upravljati GPP (Gradski prijevoz putnika) iz Osijeka, inae gradsko trgovako drutvo koje upravlja tramvajskim i autobusnim prometom u Osijeku. Ono e ionako upravljati stajankama za autobuse na prilaznom trgu ispred kolodvora, pa se to ini i najloginijim rjeenjem. Meutim, jo nita nije konano ugovoreno. e biti prava prigoda da se konano potpuno uredi Trg Lavoslava Ruike ispred eljeznikog kolodvora na kojemu je nedavno izgraen novi nathodnik preko eljeznike pruge koji je zamijenio stari drveni prijelaz star 70 godina. Novi se autobusni kolodvor gradi kao javno-privatno partnerstvo Grada i najjae slavonske graevinske tvrtke. Obje su strane bez iskustva u takvim poslovima (koji su u nas ionako tek odnedavno zapoeli) i stoga vrlo oprezne, ali vjerujemo da u prilino turbulentnim osjekim politikim prilikama nee doi do nepredvienih problema prije putanja kolodvora u promet ili tijekom upravljanja. Jedno je meutim sasvim sigurno. Novi e autobusni kolodvor biti vrlo lijep i znatno e oplemeniti pomalo zaputeni gradski prostor uz eljezniku prugu, pokraj mjesta gdje je nekad navodno bila postaja uskotrane eljeznice. Iako jo nije zavren, Osjeani zaljubljeni u svoj grad spremno su ga proglasili najljepim u Hrvatskoj. Hoe li to zaista biti i kako dugo moi e se ustanoviti tek nakon njegova zavretka. Branko Nadilo Crtei i fotografije: arhive projektanta i investitora te B. Nadilo

Zakljuak
Osijek e uskoro dobiti nov suvremeni autobusni kolodvor pa e prie o starom kolodvoru kao gradskom ruglu konano prestati. Istodobno to

462

GRAEVINAR 61 (2009) 5