PEDAGOKI FAKULTET BIHA Odsjek za engleski jezik i knjievnost

DRAMA PRIJE SHAKESPEAREA

(naziv predmeta) SYLLABUS
A. OPTI PODACI

Fakultet Odsjek Smjer Semestar Naziv modula Tip modula Broj ECTS bodova Kontakt sati Samostalni rad (sati) Obavezni prethodno poloeni moduli Modul relevantan za module Nastavno osoblje - Nastavnik nosilac modula - Ostali nastavnici - Aisistenti B. CILJEVI MODULA

Pedagoki fakultet Biha Odsjek za engleski jezik i knjievnost Nastavniki VII Drama prije Shakespearea Izborni 3 Ukupno Predavanja 30 30

Vjebe 0

Seminari 0

Ostalo

Prof.dr. ore Slavni

Kolegij Drama prije Shakespearea prua uvid u ope karakteristike predelizabetanskog kazalita i drame. Posebna panja se poklanja dramskom stvaranju i umjetnikom razvoju dramatiara prije Shakespearea, kao i razvoju same drame kao knjievne vrste. C. SPECIFINI ZADACI MODULA Kolegij e pokuati definirati ulogu drame u formiranju graanskog identiteta u Engleskoj, i to prouavanjem arhetipskih likova koji u engleskim dramskim tekstovima od dvanaestog do esnaestog stoljea utjelovljuju negativne drutvene stereotipe, te njihove uloge u tematiziranju aktualnih drutveno--ekonomskih pojava iz perspektive graanske klase.

D. OEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA Kroz kolegij Drama prije Shakespearea studenti e ovladati neophodnim znanjima o kazalitu i drami koja je prethodila Shakespeareu, a posebno o dramskom stvaralatvu Cristophera Marlowea i Thomasa Kyda. Prouavajui dramsku i kazalinu tradiciju studenti e uvjebati vjetinu tematske analize knjievnog teksta i stei naviku kontekstualiziranja dramskog teksta i kazaline izvedbe unutar drutvenopolitikih okolnosti. E. SADRAJ NASTAVNOG PROCESA
Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Nastavna jedinica Degeneracije teatra u Rimu Gladijatorske igre senzacionalizam i spektakl Rani srednji vijek pogrom i progon teatra Ulini teatar i putujue druine Crkveni teatar Dvorski teatar I kolokvij Podrazumijeva kompletna znanja iz prvih 6 tema Renesansa i preporod umjetnosti, nauke i teatra Univerzitetski umovi Christopher Marlowe Doctor Faustus Globe i puritanci Shakespeare Procvat arhitekture u kasnom srednjem vijeku Nastavne metode Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Kontakt Sati rada Samostalno , seminarski

2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S)

Pismeni test Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje Verbalno izlaganje 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S) 2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S)

I kolokvij test za I dio gradiva

8. 9. 10. 11. 12. 13.

14. 15.

Slikarstvo u kasnom srednjem vijeku II kolokvij Podrazumijeva kompletna znanja iz zadnjih 6 tema

Verbalno izlaganje

2 predavanja (P) 0 vjebe (V) 0 seminar (S)

II kolokvij test za II dio gradiva

Obavezna literatura Alexander, Michael (2000). A History of English Literature. London: Palgrave Macmillan. Janson, H.V (2005). Istorija umetnosti. Novi Sad: Prometej. Dopunska literatura G. B. Harrison, Introducing Shakespeare, Penguin Books, London, 1986 UPUTE ZA VREDNOVANJE ZNANJA

Kriterij Urednost pohaanja nastave i aktivnost na nastavi Testovi tokom kursa I kolokvij Testovi tokom kursa II kolokvij Seminarski rad Pismeni /Usmeni/ zavrni ispit Ukupno

Maks. broj bod. 10 20 20 10 40 100

Min. bod. za prolaz ( 60 %) 6 12 12 6 24 60

Ocjenjivanje Osvojen broj Ocjena bodova (BiH) < 59,00 5 60,00 64 6 65,00 74 7 75,00 84 8 85,00 94 9 95,00 - 100 10

(ECTS ocjena)

F E D C B A

Vrednovanje prisustva na nastave vri se na sljedei nain. Broj bodova na kriteriju 1 se odnosi na urednost pohaanja predavanja i vjebi i to u odnosu 5+5 bodova. Potreban broj bodova za prolaz je minimalno osvojena 3 boda za predavanja i 3 boda za vjebe. Nain bodovanja je prikazan u Tablici ispod.
BROJ ASOVA ZA PREDMET PREMA NPP (SEDMINO/SEMESTRALNO) 1/15 2/30 3/45 4/60 5/75 6/90 7/105 8/120 BROJ ASOVA PRISUSTVA 0 11 12 13 14, 15 0 23 24, 25 26, 27 28 30 0 35 36 38 39 41 42 45 0 47 48 51 52 55 56 60 0 59 60 64 65 69 70 75 0 71 72 77 78 83 84 90 0 83 84 90 91 97 98 105 0 95 96 103 104 111 112 120 BODOVI 0 8 (80%) 9 10

Vrednovanje postignutog uspjeha na kolokviju. Prag prolaznosti na provjeri znanja je 60 % od ukupnog broja bodova. (12 bodova od makismalno 20). Npr. Osvoji 30 od 45 maksimalno. 30 / 45 = 66,7 %. Koristimo tabelu ispod.

Studenti imaju pravu na 1 popravni kolokvij koji se organizuje 3 dana nakon II kolokvija. Studetni mogu prijaviti samo 1 popravni kolokvij I moraju se ranije prijaviti nastavniku ili asistentu. POSTOTAK POSTOTAK BROJ BROJ URADIVOSTI URADIVOSTI BODOVA BODOVA TESTA/KOLOKVIJA TESTA/KOLOKVIJA 0 59,99% 0 80 84,99% 16 60 64,99% 12 85 89,99% 17 65 69,99% 13 90 93,99% 18 70 74,99% 14 94 96,99% 19 75 79,99% 15 97 100% 20
Zavrni ispit /pismeni ili usmeni. Zavrni ispit se organizuje praktino, pismeno ili usmeno . Ukupan broj bodova na zavrnom i na svakom popravnom ispitu je jednak i iznosi 40 bodova. Prag prolaznosti je 60 % ili osvojiti 24 boda od makismalno 40. Postupak izrauna npr. 75/80 = 93,8 %. (93,8x0,40)= 37,52.

TOKOM SEMESTRA (8. I 15. NASTAVNA SEDMICA) REDOVNI I VANREDNI STUDENTI POLAU PRVI I DRUGI KOLOKVIJ. OSTVARENI BODOVI NA OVIM KOLOKVIJALNIM PREDISPITNIM PROVJERAMA DODAJU SE NA BODOVE ZA PRISUSTVO I AKTIVNOST NA PREDAVANJIMA I VJEBAMA I BODOVIMA ZA SEMINARE ILI ZADAE, TO DAJE UKUPNU SUMU PREDISPITNIH BODOVA. UKOLIKO STUDENT NE POLOI KOLOKVIJ I NE OSTVARI POTREBNIH 12 BODOVA (MINIMALNO ZA UVJET) NE DOBIJA BODOVE ZA KOLOKVIJ. (DOBIJA 0 BODOVA). STUDENT U TOM SLUAJU UKOLIKO NE POLOI NI JEDAN KOLOKVIJ VE U STARTU GUBI 40 BODOVA. ZA STUDENTE KOJI NA KOLOKVIJIMA TOKOM SEMESTRA (NA JEDNOM ILI OBA KOLOKVIJA) NE OSTVARE DOVOLJAN BROJ BODOVA ZA PRISTUPANJE ZAVRNOM ISPITU U REDOVNOM SEMESTRALNOM ISPITNOM TERMINU, ORGANIZIRA SE POPRAVNI KOLOKVIJ NAJMANJE JEDNU SEDMICU PRIJE POPRAVNIH ZAVRNIH ISPITA U FEBRUARU, JULU I SEPTEMBRU. POPRAVNI KOLOKVIJ SE POLAE ZA ONAJ DIO NASTAVNOG GRADIVA NA KOJEM STUDENT NIJE ZADOVOLJIO, A AKO JE PRETHODNI REZULTAT BIO NEDOVOLJAN NA OBA KOLOKVIJA, STUDENT POLAE INTEGRALNI KOLOKVIJ. STUDENT BI OSTVARIVAO PRAVO NA POTPIS, TO JE UVJET ZA OVJERU SEMESTRA I PRISTUPANJE ISPITIMA, AKO JE PRISUSTVOVAO NA 80% SATI PREDAVANJA I VJEBI. (SEMINARSKI RAD ILI NEKI DRUGI OBLIK ZADAE, KAO STUDENTSKA PREDISPITNA OBAVEZA, NE BI BIO UVJET ZA DOBIJANJE POTPISA). UVJET ZA DOBIJANJE POTPISA JE MINIMALNO OSVOJENIH 6 BODOVA NA KRITERIJU 1.

STUDENT KOJI NE DOBIJE POTPIS OBAVEZAN JE SLUATI PREDMET U NAREDNOJ AKADEMSKOJ GODINI BEZ OBZIRA DA LI JE UPISAO NAREDNU GODINU ILI OBNAVLJA GODINU. UVJET ZA IZLAZAK NA ZAVRNI ISPIT JE OSVOJENIH MINIMALNO 30 BODOVA NA SVIM PREDISPITNIM AKTIVNOSTIMA. AKO STUDENT NE SKUPI 30 BODOVA MORA SE PRIJAVITI NASTAVNIKU I ASISTENTU I U SLJEDEOJ AKADEMSKOJ GODINI /PONOVO SKUPLJATI BODOVE/. STUDENT JE POLOIO ISPIT AKO JE NA PREDISPITNIM OBAVEZAMA I ZAVRNOM ISPITU UKUPNO OSTVARIO NAJMANJE 60 BODOVA.

UKOLIKO STUDENT U TOKU PREDAVANJA /NA PREDISPITNIM AKTIVNOSTIMA/ SKUPI DOVOLJAN BROJ BODOVA ZA PROLAZ /60/ NIJE OBAVEZAN POLAGATI ZAVRNI ISPIT. OBAVEZAN SE PRIJAVITI NASTAVNIKU DA JE ZADOVOLJAN OCJENOM I DA MU SE UPIE OCJENA.

OVAJ SISTEM BODOVANJA VRIJEDI I ZA VANREDNE STUDENTE

RAZLIKA JE JEDINO U POHADJANJU NASTAVE.. VANREDNI STUDENT NIJE OBAVEZAN POHADJATI NASTAVU /A MOE/ TE UMJESTO TE AKTIVNOSTI DOBIJA DRUGU AKTIVNOST. TO JE II SEMINARSKI RAD, ILI NEKI DRUGI ZADATAK KOJI NOSI UKUPNO 10 BODOVA KAO I POHADJANJE NASTAVE. SVE OSTALE OBAVEZE SU ISTE KAO I KOD REDOVNIH STUDENATA. VANREDNIM STUDENTIMA OBAVEZNO OBEZBIJEDITI POLAGANJE KOLOKVIJA VAN RADNOG VREMENA I U SVAKOM ROKU IZMEDJU ZAVRNOG I POPRAVNOG ISPITA.

Seminarski rad Seminarski rad je studentski rad na zadanu temu. Student u okviru ovog Modula mora pripremiti rad na najvie 15 a najmanje 10 stranica kucanog teksta po APA standardu. (Pismo: Times new Roman, 12 , prored 1,5. Page setap 2,5 X 4, sa pravilno citiranom literaturom. Seminarski izlae maksimalno do 15 minuta pred svim studentima uz upotrebu savremenih informatikih pomagala za prezentaciju. Student moe dobiti maksimalno 10 a minimalno za prolaz 6 bodova.