SVEUILITE U RIJECI

Preporuke za izradu obrazovnih materijala za e-uenje

P ov je re ns t vo za imp leme n ta ci j u e- u e n ja SIJE ANJ 2 0 09

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Uvod
Prema Strategiji uvoenja uenja na Sveuilitu u Rijeci [1] meu temeljnim ciljevima koji se trebaju ostvariti kroz projekt uvoenja e-uenja i sustava podrke euenju su i primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija temeljenih na internetu (webu) kao pomo u izvoenju nastave svih sveuilinih studija i programa cjeloivotnoga obrazovanja te promjena metodolokih pristupa koji se koriste u nastavi, a prvenstveno prijelaz s tradicionalnog predavakog naina pouavanja na aktivno stjecanje znanja. Uz razvoj ICT infrastrukture, razvoj ljudskih potencijala i sustava financijske podrke nastavnicima, jedna od temeljnih strategija za ostvarivanje ovih ciljeva je osiguranje kvalitete i standardizacije sadraja kojim se eli postii interoperabilnost e-sadraja i alata na cijelom Sveuilitu te izbjei raznolikosti i nekompatibilnost koja se pojavljuje pri pojedinanim razvojima e-kolegija od strane "samostalnih strijelaca". Primjena standarda u e-uenju trebala bi osigurati mogunost udruivanja i zajedniku razinu kvalitete nastavnih materijala te uspostaviti produktivno, natjecateljsko i poticajno okruenje za autore. Prihvaanje, razvoj i primjena standarda moe dovesti i do bre i jeftinije izrade materijala za e-uenje te omoguiti studentima lake pronalaenje i laku uporabu sadraja koji ih zanimaju [3]. Ovim dokumentom definira se minimalni skup tehnikih i pedagokih standarda i preporuka za materijale za e-uenje s ciljem da se olaka i ubrza izrada nastavnih materijala te omogui vrednovanje digitalnih sadraja prema ujednaenim kriterijima i njihovu jednostavnu razmjenu pri koritenju unutar i izvan Sveuilita [1], [2]. Ove preporuke i upute o tome kako trebaju izgledati nastavni materijali ili kako napraviti dobre nastavne materijale mogu pomoi u postizanju zajednike razine kvalitete. Dio preporuka se odnositi i na rjeavanje pitanja zatite intelektualnog vlasnitva i autorskih prava te na potrebu za odgovarajuim recenziranjem sadraja za e-uenje. U kasnijim fazama postojee preporuke i standardi e se dopuniti tako da omogue stvaranje repozitorija digitalnih sadraja na razini Sveuilita, ali i pojedinih fakulteta i odjela. Ove preporuke su rezultat iskustava autora nastavnika na Sveuilitima u Rijeci i Zagrebu u izradi i izvoenju e-uenja te su prilagoene potrebama okruenja u kojem se ele primjenjivati. Pri njihovoj izradi se vodilo rauna da odabrani

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

standardi i preporuke budu u dovoljnoj mjeri fleksibilni kako ne bi ograniili kreativnost autora nastavnih sadraja [3]. Valja naglasiti da cilj ovih uputa nije donoenje obvezujuih standarda ve objedinjavanje osnovnih naela pri izradi i izvoenju e-uenja koja su propisana ili opeprihvaena na hrvatskim i europskim sveuilitima [2]. Kao polazite za izradu koriteni su dokumenti: dokument Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala koji je izradila skupina sveuilinih nastavnika na poticaj CARNeta 2005. godine [4]. prirunik o ishodima uenja koji je izraen kao popratni materijal u provedbi programa Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima uenja, a u kontekstu Akcijskoga plana za uvoenje ishoda uenja Sveuilita u Rijeci iz 2008. godine [5]. zakljuci EQIBELT radionice o standardima i preporukama za e-uenje, koja je odrana 2006. godine [3]. sadraj AHyCo portala o e-uenju nastalog u okviru iProjekta Metodika nastave informatike online (Razvoj modela za uenje na daljinu na primjeru kolegija Metodika nastave informatike) 2005. [6].

Dokument se sastoji od pet temeljnih dijelova. U prvome dijelu se donosi kategorizacija (klasifikacija) razine primjene tehnologije e-uenja u nastavi. Razine se odnose na kolegije koji se izvode klasino no uz koritenje digitalnih materijala za e-uenje te na kolegije koji se izvode hibridnim (mjeovitim) nainom ili u ponekim sluajevima u potpunosti online odvijanjem nastave. Za odreivanje razliitih vrsta nastavnih materijala za uenje preuzeta je donekle preraena CARNetova kategorizacija digitalnih obrazovnih materijala [4]. U drugome dijelu se objanjavaju pojedine kategorije materijala za e-uenje te elementi od kojih se oni sastoje, a trei dio donosi preporuke vezane uz organiziranje i izvoenje online kolegija. Ova dva dijela mogu posluiti autorima digitalnih nastavnih sadraja ili sadraja za e-uenje kao upute i preporuke kako da uspjeno ralane sadraje u oblik prikladan za LMS ili web te kako da organiziraju online kolegij. etvrti dio govori o pitanjima zatite intelektualnog vlasnitva i autorskih prava te navodi preporuke za koritenje i citiranje javno dostupnih sadraja za potrebe izrade sadraja za e-uenje. Peti dio naglaava potrebu za posebnom vrstom recenzije koja se treba primijeniti na obrazovne materijale za e-uenje. Na kraju dokumenta dan je Pojmovnik koji sadri kratka objanjenja termina specifinih za e-uenje.

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

1
DIO
1. Kategorizacija razine primjene e-uenja u nastavi
Predloena kategorizacijaodnosi se na drugu razinu planiranja i programiranja u visokom obrazovanju [5] to jest na planiranje izrade, organizacije, izvedbe pojedinih kolegija unutar studijskoga programa koju vre nastavnici nositelji kolegija. Valja naglasiti da je planiranje primjena tehnologije u nastavi za izvoenje nekog kolegija neodvojivo od planiranja izvoenja kolegija u cjelini ili na tradicionalni nain. Stoga se o svim kljunim elementima koje treba potivati kod tradicionalne nastave (definiranje oekivanih ishoda uenja studenata, koliina i vrsta radnog optereenja studenata, sadraj kolegija, metode pouavanja, metode procjenjivanja i ocjenjivanja steenih ishoda uenja itd.) treba voditi rauna i kod primjene e-uenja [5]. Prije prijedloga razina primjena e-uenja, navodi se najosnovnija ili 0-razina koja ne predstavlja pravo koritenje digitalnih za uenje, meutim izdvojena je kao prvi korak pri prijelazu na vie ili prave razine kategorizacije primjene e-uenja. Ovoj razini pripadaju kolegiji koji se izvode f2f i koji na webu ili u LMS-u nude detaljni izvedbeni nastavni program (DINP) kolegija no ne i pripremljene materijale za uenje u digitalnom obliku. Prema obrascu za DIMP koji se koristi na Sveuilitu u Rijeci rije je o etiri temeljne skupine informacija [5]: 1. 2. Ope informacije koje sadre: podatke o studiju, podatke o predmetu i podatke o nastavniku Detaljan opis predmeta u kojem se navode: ciljevi i oekivani ishodi predmeta, korelativnost i korespondentnost predmeta, sadraj predmeta, pristup uenju i pouavanju u predmetu, nain izvoenja nastave, obveze studenata, vrednovanje obveza studenata, literatura (izvori za uenje). Dodatne informacije o predmetu, poput: pohaanje nastave, pismeni radovi, kanjenje u izvravanju i/ili neizvravanje zadataka, akademska estitost,

3.

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

kontaktiranje s nastavnicima informiranje o predmetu, oekivane ope kompetencije studenata pri upisu predmeta (Napomena: nije ih obavezno ukljuiti). 4. Raspored (kalendar) nastave tijekom semestra u tekuoj akademskoj godini.

Treba napomenuti da se i kod ove osnovne razine mogu koristiti neki od oblika ICT u nastavi (primjerice, PowerPoint prezentacije, online testovi za provjeravanje znanja, email i forum za komunikaciju, itd.) meutim samo kao dopuna tradicionalnoj nastavi te se ne moe smatrati da je kolegij prilagoen e-uenju. Razine primjene e-uenja su definirane na sljedei nain: A. razina: kolegij se izvodi f2f, ali sadraji su dostupni online; kolegij putem weba nudi studentima digitalne obrazovne materijale za kolegij. Obrazovni materijali su klasificirani u sljedee etiri kategorije: digitalni udbenik (skripta) digitalna zbirka i katalog pripreme, materijali i upute za laboratorijske vjebe virtualni obilazak [4].

B. razina: Nastava ili dio nastave se izvodi online a svi sadraji su organizirani uz pomo nekog od alata za e-obrazovanje (engleski nazivi su obino courseware ili Learning Management System-LMS). Budui da se klasina i on-line nastava kombiniraju, u omjerima koji su za studenta optimalni za postizanje obrazovnih ciljeva, takva se nastava naziva hibridna (eng. blended, mixed-mode, hybrid). C. razina: kolegij koji se u potpunosti izvodi online

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

2
DIO
2. Preporuke za izradu sadraja za e-uenje
Upute i preporuke za izradu digitalnih nastavnih sadraja ili sadraja za e-uenje nastale su kako bi se nastavnicima i drugim autorima pomoglo pri ralanjivanju nastavnog sadraja u oblik prikladan za online prezentaciju na webu ili LMS-u te pri implementaciji interaktivnih elemenata online kolegija: navigacije, provjera, komunikacije te elemenata kao to su indeks, rjenik, pretraivanje, mapa sadraja, upute, popis literature, kalendar i dr. Cilj je da se ukae na one elemente koje bi trebalo implementirati kako online sadraji ne bi bili kopije klasinih papirnatih te kako ne bi nudili studentu jedino isti sadraj prikazan na drugaijem mediju. Dananji elektronski prirunici trebaju biti kvalitetniji u odnosu na svoje klasine prethodnike zbog koritenja multimedije i Interneta koji nudi mogunost dostupa na daljinu, ali i zbog vee razine interaktivnosti koju nude studentima. Prikaz najrazliitijih multimedijalnih formi (animacija, grafiki, zvuni te video zapisi) osim koritenja samo teksta i slika jedna je od glavnih prednosti digitalnog udbenika u odnosu na klasini. Primjerice, umjesto ponekad dugih i potencijalno nejasnih tekstualnih opisa nekog fenomena ili eksperimenta on se sada moe prikazati kao npr. slijed fotografija, animacija ili video zapis. Preporuljivo je prilikom stvaranja obrazovnog sadraja odabrati onaj multimedijski format koji e najbolje prezentirati neku tematiku ili pojam. Vjerojatno najvea i najznaajnija razlika izmeu klasinog i raunalnog medija je u interaktivnosti izmeu korisnika i obrazovnog sadraja u rasponu od jednostavne razine poput interaktivnih upitnika ili testova, pa sve do sofisticiranih interaktivnih simulacija. U izradi obrazovnih sadraja preporua se ugraditi to je mogue vie interaktivnih sadraja koji e studentima na primjeren nain omoguiti provjeru znanja ili neke vjetine.

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Budui da je Internet predstavlja nepreglednu biblioteku izvora informacija s mogunou trenutanog pristupa poeljno je da digitalni obrazovni sadraji posjeduju bibliografske zabiljeke u obliku hiperlinkova na sadraje na Internetu. Usprkos injenici da veina internetskih preglednika posjeduje svoje interne mehanizme za pretraivanje pojmova poeljno je da digitalni obrazovni sadraji (pogotovo knjige i zbirke) posjeduju mogunost pretraivanja i interaktivnih indeksa. U nastavku su dani opisi pojedine kategorije obrazovnih sadraja s obveznim elementima [4].

Digitalni udbenik Pored svih elemenata koje mora zadovoljavati klasini udbenik ili skripta, poeljno je da digitalni udbenik ima integrirane multimedijske elemente (fotografija, video, zvuk, animacije, ili simulacije). Poeljno je da postoji on-line provjera znanja. Preporuka je da ova kategorija ima slijedee elemente: navigaciju izmeu poglavlja i potpoglavlja konzistentno provedene i dostupne na svim stranicama pretraivanje teksta po kljunim rijeima interaktivni indeks interaktivnu mapu udbenika

Digitalna zbirka i katalog Za zbirku i katalog (zadataka, filmova, audio zapisa animacija, simulacija, karata itd.) pored elemenata standardnih za klasine zbirke i kataloge, preporuka je da ova kategorija ima i slijedee elemente: navigaciju izmeu elemenata zbirke/kataloga konzistentno provedenu i dostupnu na svim stranicama pretraivanje teksta po kljunim rijeima interaktivni indeks

Pripreme, materijali i upute za laboratorijske vjebe Ova kategorija ukljuuje zbirku uputa, zadataka i vjebi koji slue kao priprema za laboratorijske, terenske ili neke druge vjebe. Poeljno je da sadre multimedijske elemente (fotografije, video, animacije ili simulacije) kako bi studenta to bolje pripremila za stvarnu vjebu . U nekim sluajevima (eksperiment preskup ili opasan) simulacija moe zamijeniti stvarnu vjebu. Poeljno je da postoji on-line provjera znanja.

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Pored elemenata standardnih za klasine pripreme i upute preporuka je da ova kategorija ima i slijedee elemente: navigaciju izmeu priprema (uputa) konzistentno provedene i dostupne na svim stranicama pretraivanje teksta po kljunim rijeima interaktivni indeks

Virtualni obilazak Ova kategorija ukljuuje obilazak, turu kroz odreeni cjeloviti stvarni ili zamiljeni prostor (npr. muzej, nalazite, graevinski objekt itd.) s dodatnim tekstualnim i audiovizualnim objanjenjima. Pogodne su ukoliko je odlazak na odreeno mjesto teko izvediv ili nije mogu. Preporuka: obilazak je izveden u 3D grafici s mogunou samostalnog kretanja kroz prostor.

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

3. Preporuke vezane uz organiziranje i izvoenje on-line kolegija

3
DIO

Online kolegij (teaj) [4] predstavlja organizirano online obrazovanje unaprijed odreenog trajanja i unaprijed odreenog broja polaznika, koje podrazumijeva sljedee elemente: digitalne obrazovne materijale (tekstualne, multimedijalne i interaktivne), online komunikaciju polaznika i predavaa, on-line provjeru znanja, izradu zadataka u virtualnim timovima, upute za polaznike, itd [6-8]. Online teaj moe se organizirati u kombinaciji s klasinim predavanjima kao hibridna nastava. Preporuka je da online nastava bude organizirana u nekom od standardnih LMS alata te da online teaj bude moderiran od strane nastavnika to znai da treba biti omoguena komunikacija studenata s nastavnikom, a nastavnici - mentori trebaju studente voditi i pruati im podrku i povratnu informaciju o uspjenosti prilikom svladavanja gradiva i rjeavanja zadataka. Vano je i pripremiti obrazovne materijala (sadraje za e-uenje) prema preporukama za pojedine kategorije 1. razine, omoguiti meusobnu komunikaciju studenata koji pohaaju online kolegij te predvidjeti odreene oblike provjeravanja znanja studenata. Preporuka je da se za online kolegij kreiraju ili navedu sljedei elementi [6-8]:

uvodna (naslovna) strana s opim podacima o kolegiju nastavne sadraje strukturirane u lekcije grupirane u poglavlja s konzistentno provedenom navigacijom interaktivni indeks i rjenik interaktivna mapa sadraja pretraivanje teksta po kljunim rijeima interaktivni kalendar (raspored) nastavnih aktivnosti tijekom semestra u tekuoj akademskoj godini upute za koritenje interaktivni testovi sinkrona i asinkrona komunikacija popis literature s internetskim poveznicama (ako postoje)

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

4
DIO
4. Zatita intelektualnog vlasnitva i autorskih prava
U ovome poglavlju govori se o pitanjima zatite intelektualnog vlasnitva i autorskih prava te daju preporuke za koritenje i citiranje javno dostupnih sadraja za potrebe izrade sadraja za e-uenje kao i naini da se zatite vlastiti izraeni sadraji. Prilikom izrade materijala za e-uenje autori su se duni pridravati pravila o intelektualnom vlasnitvu neovisno o tome koriste li tiskane materijale ili materijale u digitalnom obliku. Pri koritenju materijala drugih autora duni su potivati odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/2003. i 79/2007.). Sadraj zatien autorskim pravom prepoznaje se tako to je oznaen znakom kao kratica izraza copyright nakon kojeg obino slijedi ime nositelja autorskih prava i navoenje godine prvog izdanja djela [9]. Meutim, kako autor stjee autorsko pravo samim inom ostvarenja djela, i sadraji i djela koja nisu posebno oznaeni podlijeu istim pravilima spomenutog Zakona. Autor ima pravo biti priznat i oznaen kao autor djela te ga je pri svakom koritenju njegova djela obavezno naznaiti. Citiranje ulomaka autorskog djela za potrebe nastave je dozvoljeno uz uvjet da se mora naznaiti izvor i ime autora. Pitanje zatite intelektualnog vlasnitva na Internetu nije jednoznano odreeno i preporuljivo je prije preuzimanja, koritenja ili prepravke teksta i ostalog multimedijalnog materijala (slike, zvuk, video zapis) prouiti uvjete koritenja (Terms of Service). Ista se preporuka odnosi i na otvorena spremita multimedijalnih sadraja. Iako mnoge slobodne licence trae od korisnika da navede autora rada odnosno da mu pripiu zasluge za rad, to nije uvijek jednostavno uiniti sa sadrajem na Internetu (primjerice, esto jedini podatak koji se zna o autoru je njegovo korisniko ime na servisu za razmjenu slika).

10

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Nekoliko preporuka:

ukoliko postoji napomena ili copyright oznaka moe se direktno prenijeti ukoliko ne postoji napomena, ali postoji korisniko ime, treba provjeriti da li u profilu korisnika ima podataka o imenu i drugim detaljima ukoliko je jedini podatak koji imamo korisniko ime, navesti korisniko ime.

Slikovne datoteke su uz tekst prvi oblik multimedijalnog sadraja koji se pojavio na Internetu te su u svijesti korisnika esto povezane sa besplatnim i slobodnim koritenjem informacija, kakve je utjelovio taj rani oblik Interneta. Pored toga je vrlo jednostavan za preuzimanje i ponovno koritenje te se na taj nain otvorila mogunost estog i mogue sluajnog krenja prava intelektualnog vlasnitva od strane korisnika. Prije preuzimanja slika s Interneta uvijek je potrebno provjeriti smije li se slika uope preuzeti, a ukoliko smije, uz koje uvjete koritenja. Princip uvjeta koritenja i rada sa repozitorijima audio i video datoteka je slian onome sa slikama. Glavna razlika je u tehnolokim zahtjevima ovih sadraja koji oteavaju pohranjivanje veih koliina, te se veina sadraja nalazi na stranicama velikih servisa (kao to su primjerice YouTube, Google Video, Yahoo Video i dr.) koji su prvenstveno namijenjeni samo distribuciji sadraja, a ne i njegovom preuzimanju i ponovnom koritenju. I u ovoj kategoriji ne postoji prevladavajui standard te treba konzultirati pravila koritenja prije upotrebe. Uvjeti koritenja se znatno razlikuju od jednog do drugog pruatelja multimedijalnog sadraja i u svrhu pojednostavljivanja koritenja sve vie pruatelja usluga prelazi na Creative Commons (CC) licencu no treba naglasiti da ova licenca ipak jo ne predstavlja dominantan nain licenciranja sadraja. Trenutne licence za Hrvatsku su: Imenovanje, Imenovanje - Nekomercijalno, Imenovanje-Nekomercijalno - Bez prerada, Imenovanje Nekomercijalno - Dijeli pod istim uvjetima, Imenovanje - Bez prerada, Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima [10]. Preporuka je da se autori materijala za e-uenje prilikom preuzimanja tekstualnih i ostalih multimedijalnih sadraja pridravaju CC licence ukoliko je ona definirana te da u sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja CC licenciranog sadraja takoer jasno daju do znanja licencne uvjete tog sadraja. Najbolje je to uiniti navoenjem linka na internetsku stranicu sa odgovarajuom CC licencom [10]. Autori e-sadraja mogu i vlastite izraene sadraje za e-uenje zatititi pomou Creative Commons (CC) licenci.

11

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

5
DIO
5. Recenziranje obrazovnih sadraja za e-uenje
Pored standardne recenzije sadraja koje moraju zadovoljavati klasini tiskani obrazovni materijali, sadraji za e-uenje i bi trebali, zavisno od razine i kategorije, zadovoljiti i dodatne tehnike i pedagoke kriterije, koje trebaju biti procijenjene od strane kompetentnog recenzenta. Postupak recenziranja sadraja za e-uenje treba biti slian prihvaenom postupku koji se primjenjuje pri recenziranja tiskanih nastavnih, strunih i znanstvenih publikacija uz ugradnju novih elemenata recenzije specifinih za e-obrazovanje. Jedan od moguih postupka recenzije pomou koje bi se moglo odrediti zadovoljava li digitalni obrazovni materijal potrebne kriterije predloen je u [4].

12

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Literatura
[1] Strategija uvoenja e-uenja na Sveuilitu u Rijeci 2006-2010. (2006). Sveuilite u Rijeci. Preuzeto 1.06.2008. s http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/Strategija_uvodjenja_eucenja_UNIRI.pdf Sveuilite u Zagrebu Strategija e-uenja 2007-2010. (2007). Preuzeto 17.06.2008. s http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/Sveuciliste_u_Zagre bu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf Workshop Report and Conclusions - 2nd EQIBELT Policy Workshop on Standards in Elearning. (2006). Cavtat, June 22-23, 2006. Preuzeto 10.08.2008 s http://eqibelt.srce.hr/fileadmin/dokumenti/tempus_eqibelt/cavtat_2_rad/EQIBELT_2ndPo licyWorkshop_Report_hr_lv.pdf Divjak, B., Hoi-Boi, N., Hudec, G., Kukolja-Taradi, S., Pervan, P., Prian, S., pitanec, S., Taradi, M. (2005). Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala. CARNet. Preuzeto 18.8.2008. s http://www.carnet.hr/crepozitorij/standardizacija_i_valorizacija.pdf?CARNetweb= Kova, V., Koli-Vehovec, S. (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima uenja, Prirunik za sveuiline nastavnike. Sveuilite u Rijeci. Preuzeto 19.08.2008. s http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/SVURI01-01Prirucnik.pdf Hoi-Boi, N. (2005). Osnovni elementi WWW courseware-a. AHyCo portal. Preuzeto 18.8.2008. s http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=57&IDKategorije=9 Hoi-Boi, N. (2005). Izrada courseware-a. AHyCo portal. Preuzeto 18.8.2008. s http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDKategorije=9 Hoi-Boi, N. (2004). Metodike upute za projekt: Izrada, nabava i implementacija online teajeva. CARNet. Preuzeto 18.8.2008. s http://www.carnet.hr/crepozitorij/Metodicke_upute_v1_11[1].pdf Katuli, T. (2006). Online udbenik Uvod u zatitu intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj, Edupoint, CARNet. Preuzeto 18.11.2008. s http://edu-udzbenik.carnet.hr/1/

[2]

[3]

[4]

[5]

[6] [7] [8]

[9]

[10] Creative Commons International (Croatia). Preuzeto 21.11.2008. s http://creativecommons.org/internatio

13

S V E U I L I T E U R I J E C I PREPORUKE ZA IZRADU OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-UENJE

Pojmovnik

Digitalna zbirka zbirka u elektronikom obliku (dostupna na mrei) Digitalni udbenik udbenik u elektronikom obliku (dostpan na mrei) Digitalni sadraji sadraji zapisani u obliku elektronskih bitova e-uenje uenje pomou mrenih sadraja (sadraja dostupnih u elektronikom obliku) f2f engl. face to face, direktno, licem u lice, odnosi se na uenje u direktnom kontaktu Hibridno uenje - uenje u kojem se koriste razliiti vidovi uenja, te razliiti mediji ( primj. koritenje tiskanog udbenika i mrenih izvora) ICT informacijske raunalne tehnologije, obavjesna tehnologija koju ljudi koriste za upravljanje informacijama Interaktivno postupak uzajamnog djelovanja, interakcija LMS engl. Learning Management System, sustav upravljanja uenjem Online na mrei, izravan, direktan, povezan

14