SOLARNI KOLEKTORI

SOLARNI SISTEMI ZA TOPLU VODU

Tuzla, Oktobar 2011.

SOLARNI KOLEKTORI
SOLARNI SISTEMI ZA TOPLU VODU

Tuzla, Oktobar 2011.

Izdava:

Centar za ekologiju i energiju M. i . Crnogorevia 8 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina tel/fax: +387 35 249 311 ceetz@bih.net.ba www.ekologija.ba Sejfudin Agi, dipl.ing.elektrotehnike Mr.sc. Demila Agi Vanja Rizvi, dipl ing.tehn. Denis iko, koordinator projekta

Autor: Koautori:

Tehnika priprema i design: Goran Markovi, dipl.ecc tampa: Tira:

OFF-SET Tuzla 1000 primjeraka

Sponzori projekta: Die Interdepartementale Plattform zur Frderung der erneuerbaren Energien in der internationalen Zusammenarbeit (REPIC)

Das Detailhandelsunternehmen Migros

Die Planungsfirma Metron AG

SADRAJ
Fosilna ili obnovljiva energija? Potencijali obnovljivih energetskih resursa Solarna ili energija Sunca Solarna arhitektura Fotoelija i fotonapon "Ukljuimo" se na Sunce! Energija iz solarnog kolektora Solarni potencijal u BiH Sastavljanje solarnog kolektora Kuite panela Sistemi apsorbirajuih cijevi i ploa Apsorbirajua krila Izolacija panela i umetanje cjevovoda Postavljanje solarnog kolektora Aktivni sistemi zatvorene petlje Postavljanje panela Instaliranje sistema za toplu vodu Izolacija i zavrni radovi Jedna finansijski pristupanija varijanta Termosifonski efekat Proirenje solarnih sistema Umjesto zakljuka 1. 1. 1. 2. 3. 4. 5. 5. 5. 6. 6. 7. 10. 14. 14. 15. 17. 18. 19. 20. 22. 23.

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Fosilna obnovljiva energija?

Dananje ovjeanstvo uglavnom energiju proizvodi sagorijevanjem uglja, gradnjom velikih brana ili iz nuklearnih centrala i na taj nain troi neobnovljive resurse, zagauje okoli i ivi u stalnom strahu od moguih novih nuklearnih katastrofa. Globalno posmatrano, moemo rei da je u "svojoj energetskoj istoriji" svijet doao do kraja jedne epohe kada neobnovljivi izvori energije ne mogu biti osnova za planiranje budueg razvoja i kada se postavlja pitanje ta dalje? Odgovor moemo potraiti u obnovljivim izvorima energije. Karakteristika obnovljivih izvora energije je da se tokom koritenja njihove zalihe ne smanjuju kao kod fosilnih goriva, ima ih u ogromnim koliinama i, to je veoma vano, ne zagauju okoli.

je oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240 kWh/m2, tako da je prosjek za podruje Tuzlanskog kantona oko 1300 kWh/m2. Prema statistikim podacima, u BiH je godinje oko 270 sunanih dana. Ovi podaci su pokazatelj da je postavljanje i koritenje solarnih kolektora u sistemima za toplu vodu mogue i isplativo.

Slika 1. Solarni potencijal Bosne i Hercegovine

Potencijali obnovljivih energetskih resursa

Mogunosti dobivanja eneregije iz obnovljivih energetskih izvora jo nisu do kraja ispitane, ali pogledajmo koliki je taj potencijal. Na pitanje koliko to energije moemo dobiti, kratak odgovor glasi: i vie nego to nam je potrebno. Ali, da bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije troimo i koliko nam razliitih energetskih izvora stoji na raspolaganju. U svim rijekama svijeta ima upravo toliko energetskog potencijala kolike su nae trenutne potrebe. Energetski potencijal okeanskih talasa, nastalih uticajem plime i oseke, je dovoljan da proizvede duplo vie energije nego to nam je potrebno. Geotermalni potencijal je pet puta vei, dok je svjetski potencijal biomase oko dvadeset puta vei od naih potreba. Dvjesto puta vei je potencijal vjetra, a potencijal Suneve energije na naoj planeti je 2850 puta vei od trenutnih godinjih energetskih potreba. Zajedniki izvor svih obnovljivih izvora je Sunce iji kapacitet moemo smatrati neogranienim. Suneva energija je resurs koji je, zavisno od klimatskog podruja, u veoj ili manjoj mjeri dostupan svim ljudima. Ako se u obzir uzme podruje Bosne i Hercegovine, solarno zraenje u junim dijelovima

Namjera ovog prirunika je da pokae alternative i mogunosti, te promovira jednostavne sisteme za zagrijavanje tople vode koritenjem Suneve energije. Prirunik je pripremljen na osnovu znanja, iskustva i maerijala koji su nastali kao rezultat implementacije konkretnih projekata Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. U njemu je pokazano da je mogue uz pomo osnovnih znanja i vjetina koje imaju osobe koje se bave vodo, elektro i instalacijom centralnog grijanja napraviti solarne sisteme za zagrijavanje vode ijim koritenjem e se umanjiti rauni za elektrinu energiju, koja je troena za zagrijavanje vode i uticati na ouvanje okolia.

Solarna ili energija Sunca

Bez imalo sumnje, meu obnovljivim energetskim izvorima solarna energija je najinteresantnija, a dobila je ime po latinskoj rijei koja oznaava Sunce "Sol". Sunce je oboavano od davnina (slika 2) i zbog injenica da je jedno od primarnih pokretakih sila ivota uope, nije ni udo da nam moe pomoi u spaavanju od posljedica koje su nastale koritenjem fosilnih energetskih resursa. to se tie izvora energije, solarna energija ima najvie prednosti. Prvo, nema nijedne zemlje na svijetu koja nema Suneve svjetlosti i drugo, skoro svaki oblik savremene energije potie od Suneve.
1

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Slika 2. Oboavanje i kultovi Sunca su pratilje ljudske civilizacije

Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene koje pokreu vjetrove i okeanske struje, opstanak biljnog i ivotinjskog svijeta i neophodna je za odravanje vodenog ciklusa rijeka i mora. Bez Sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila dovoljno topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom. ak i fosilna goriva koje ekolozi nekada zovu jo i "starom biomasom" akumulirala su energiju Sunca.

Vanost Sunca u naoj svakodnevnici je, takoer, vrlo znaajna. Zbog Sunca nam nisu potrebne baterijske lampe po cijeli dan, niti moramo da grijemo svoje domove tokom odreenih godinjih doba, moemo suiti ve napolju, ouvati hranu bez potrebe za hemikalijama, moemo ii na godinji odmor na toplija odredita kako bismo uivali u Suncu i njegovoj toplini. Na slici 3 je prikazan energetski bilans Sunevog zraenja na Zemlji.

Slika 3. Energetski bilans Sunevog zraenja

Solarna arhitektura
Arhitekte i graevinci koriste pasivni solarni princip kako bi proizveli besplatno osvjetljenje i grijanja uz pomo Suneve svjetlosti. Upravljanje Sunevom energijom mogue je izborom boja objekata. Bijele fasada kua reflektira svjetlost, to znai da se moe odravati hladnija temperatura u kuama. Obrnuti uinak moe se postii farbanjem zidova kua u crno. Postavljanjem prozora na junu stranu kue, za nas koji ivimo na sjevernoj hemisferi, omoguava se znaajan dotok besplatne toplote i svjetlosti ak i zimi.

Slika 4. Solarna arhitektura

Slino tome bi se mogao ugraditi i prozor na krovu, kako bi posvijetlio inae prirodno mranu sobu.
2

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

Fotoelija i fotonapon
S druge strane postoje aktivne metode za koritenje solarne energije, gdje se vri konverzija Suneve svjetlosti u istosmjerni napon u tzv. fotonaponskim elijama. Fotoelije ili fotovoltaici (photovoltaics) su nastale iz grkih rijei za svjetlo "photo" i jedinice za elektrini napon "volt". Prve silicijske fotoelije (PV-elije) iz 1950.-ih godina bile su oko 4% efikasne. Neke dananje imaju stepen efikasnosti skoro 30%. To znai da se preko etvrtine ukupne svjetlosti koja pogodi fotoeliju pretvara u elektrinu energiju. Pretvaranje "samo" etvrtine moda i ne izgleda mnogo, ali ako znamo da oko 7x1017 kWh solarne energije dospije na Zemljinu povrinu, onda bi se pretvorbom tolike koliine energije mogle i vie nego zadovoljiti sve nae energetske potrebe. PV-elija funkcionira na bazi dva ultra tanka sloja silicija koja su smjetena izmeu dva sloja elektroda (slika 5).

se fotonapon, odnosno istosmjeni napon vrijednosti od 0,4 do 0,5 V. Proizvedena energija se prenosi i skladiti u bateriji (akumulatoru) odakle se moe koristiti direktno kao istosmjerna struja, ili se invertovanjam moe pretvoriti u izmjeninu struju. Najpoznatije upotrebe PV-a su u programima za izuavanje svemira interplanetarnim stanicama, satelitima (slika 6), planetarnim istraivanjima pomou robota...

Slika 6. Interplanetarna svemirska stanica

Postoje mnogi "prizemljeniji" naini upotrebe fotonaponskih tehnologija. Jedan od najkorisnijih naina je osiguravanje energije na nepristupanim i udaljenim lokacijama. To bi znailo da je nepotrebno ugraditi dodatne kablove za prenos samo da bi se dovela elektrina energija meteorolokoj stanici na vrhu planine, ili da bi brod koji se nalazi na sredini okeana obavio poziv putem radija. Zahvaljujui fotonaponu, naunici na sjevernom i junom polu su u mogunosti da izvre svoja ispitivanja sa vie nego dovoljnom koliinom elektrine energije U urbanoj sredini bezbrojni su naini primjene ove tehnologije. Zamislimo samo da sva vozila vie nisu ovisna o gorivu i da se oslanjaju iskljuivo na solarnu energiju. Najvei problem za modernu PV-industriju jeste cijena. Jednostavno reeno, fotonaponske ploe su skupe jer silicijum od kojeg se prave mora biti

Slika 5. Princip rada fotonaponske elije

Sunana elija izvodi se kao PN-dioda. Djelovanjem Sunevog zraenja generiraju se parovi nosilaca naboja. Zbog elektrinog polja u osiromaenom podruju, generirani parovi naboja se razdvajaju, slobodni elektroni kreu se u smjeru N-poluprovodnika, a upljine u smjeru Ppoluprovodnika. Na prikljucima PN-diode stvara

FOSILNA ILI OBNOVLJIVA ENERGIJA?

izuzetno ist. Koliina potrebna za jednu PV-plou od 50W bila bi dovoljna za oko 2000 raunara.

fotonaponskih sistema opadnu da bismo otpoeli sa najjeftinijim nainom koritenja energije Sunca pasivnim sunanim kolektorima za zagrijavanje tople vode. Podsjetimo se da preko polovine energetskih potreba domainstava troi na grijanje, a onda zamislimo mogunost utede kunog budeta kada bi sva, ili dio energije koja otpada na grijanje, dolazila besplatno od Sunca. Do 90% potreba domainstava za toplom vodom bi se moglo zadovoljiti iz kolektora. Najjednostavniji sistemi podrazumijevaju da nabavimo stari bojler, bure ili neki slini rezervoar, da ga obojimo crnom bojom, prikljuimo na vodovodne cijevi i postavimo na Suncem osvijetljen prostor. Meutim, tu dolazi do velikih gubitaka toplote nou i obino se dobivena topla voda ohladi do jutra. Jo bolji efekat se postie postavljanjem bojlera u veliku kutiju koja bi se pokrila nekim providnim prekrivaem. Za jo vei uinak, bi se mogao koristiti sistem malih cijevi umjesto jednog velikog bojlera, te poveati povrinski dio kojeg Suneva svjetlost direktno pogaa. Uz dodatak pumpe, elektronike, ventila i malo veeg rezervoara za vodu koji bi bio izoliran, sistem sa pasivnim, tzv. ploastim kolektorima bio bi primjenjiv za sve mogue vanjske uslove.

Slika 7. Fotoelije na krovu

Solarna industrija ulae velike napore da svoje proizvode uini pristupanima. Obzirom na to da su cijene obrade silicija visoke, naunici i inenjeri rade na smanjivanju potrebnih koliina silicija a da time ne tete PV-kvalitetu. Danas se eksperimentie sa hologramima koji preusmjeravaju Sunevu svjetlost, da bi se dobili modeli za 75% povoljniji od tradicionalne PVploe.

"Ukljuimo" se na Sunce!
Energija Sunca se koristi pri proizvodnji elektrine energije u solarnim elektranama. Najee implementirani modeli solarnih elektrana koriste ogledala za skupljanje svjetlosti (slika 8).

Slika 8. Solarna elektrana sa rotirajuim ogledalima

Velika polja rotirajuih ogledala usmjeravaju Sunevu svjetlost na vrh centralnog tornja gdje zagrijana tenost, koje se unutra nalazi, dostie temperature do 1500C. Ne moramo ekati da neka firma odlui da sagradi solarnu elektranu u naoj zemlji, ili da cijene

Slika 9. Montirani ploasti solarni kolektori

Efikasniji sistemi od gore pomenutih, su tzv. vakuumski kolektori, sa efikasnou do 75%.

ENERGIJA IZ SOLARNOG KOLEKTORA

Energija iz solarnog kolektora

Sistemi koje promoviramo su jednostavni. Ne radi se ni o kakvoj komplikovanoj nauci. Sve ime se treba sluiti jesu zdrav razum, poznavanje osnova vodo, elektro i instalacija centralnog grijanja i neto malo alata kojeg posjeduje skoro svako domainstvo.

solarno zraenje u naoj okolini. Juni dijelovi Bosne i Hercegovine imaju solarno zraenje oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240 kWh/m2, to je otprilike prosjek za ovaj region od 1300 kWh/m2 (slika 10). Broj sunanih dana u godini za Bosnu i Hercegovinu je oko 270. Sunevo zraenje bilo da je direktno ili indirektno ak i u maglovitim danima dopire do povrine kolektora i izvor je solarne energije.

Solarni potencijal u BiH

Kako bismo imali predstavu o tome koliko tano potencijala imamo, saznajmo koliko je priblino

Slika 10. Prosjek godinje solarne radijacije na evropskom nivou (kW/m2)

Sastavljanje solarnog kolektora

Kljuni dio sistema solarnog kolektora jeste ploasti panel. To je dio kroz koji Suneva svjetlost ulazi u sistem i pretvara se u toplotu. Radi na principu minijaturnog staklenika smjetenog na krovu kue. Na panel je postavljen transparentni prekriva koji spreava izlazak Suneve svjetlosti, dok apsorbirajua ploa i izolacija slue kao primaoci solarne energije. Odreena koliina energije moe se izgubiti u vidu toplote koja izlazi bono ili sa donjih strana panela, ali izolacijom i upotrebom materijala sa izolacionim osobinama (kao to je drvo), takvi gubici se mogu umanjiti. Rezultat je maksimalna koliina energije dobivena i apsorbirana u sistemu, a koja nakon toga prelazi u tenost unutar cjevovoda koji toplotu prenose do izmjenjivaa za zagrijavanje vode. Tokom sunanog, ljetnog dana, tenost koja se zagrijava u cijevima obino dosee temperature od 60-80C ili vie, dok jedan takav dan zimi

dozvoljava temperaturne vrijednosti od oko 5065C.

Slika 11. Princip funkcioniranja solarnog panela

Ovi podaci ukazuju na to da, za razliku od miljenja mnogih, solarni kolektori rade jednako dobro i tokom zime.
5

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kuite panela
Nain kako emo napraviti kuite panela zavisi, prije svega, od toga koliko novca elimo investirati u kompletan sistem za dobivanje tople vode. Ako koristimo drvo kao gradivni materijal za kuite panela minimiziramo gubitke toplote. Ali, mi smo se odluili za kuite od aluminija koje je otporno na vremenske uticaje i mnogostruko produava radni vijek sistema. Radi poreenja, govoriemo o obje varijante, zavisno o njihovim prednostima. Izmjerimo (dva puta!) i isjeemo daske na eljene dimenzije, obradimo daske mirgl papirom i nanesemo dva sloja laka otpornog na vremenske prilike. Daske, poredamo tako da se uklope i nanesemo lijepak na sva mjesta gdje se daske spajaju. Na pozadinu panela treba privrstiti aluminijsku plou u ravnomjernim razmacima i obavezno je privrstiti i za srednji popreni dio. Na kraju nanesemo silikon sa unutranje i spoljanje strane sastava aluminijske ploa i daske.

Ne treba nanositi silikon na dio koji e sainjavati donji kraj panela, kada je postavljen koso na krovu Na ovaj nain sva vlaga i/ili kondenzacija stvorena unutar panela moe da ispari (iskapa) na tu stranu. Kako smo rekli, od finansijskih mogunosti zavisi kvalitet i duina radnog vijeka sistema za toplu vodu. Za one koji su u mogunosti dobro je da izradu kuita panela koriste aluminij jer ima dug radni vijek, a i lagan je.

Slika 13. Aluminijska kuita panela

Slika 14. Aluminijska kuita panela na radnom stolu

Sistemi apsorbirajuih cijevi i ploa

Prvi dio apsorbirajue ploe jeste mrea cijevi kroz koju e tei voda, odnosno zagrijana tenost. Treba izrezati sve cijevi na odgovarajuu duinu kako bi se uklopile u kuite panela koje smo ve izgradili. Plastini nosai i svaki fiting utie na duinu cijevnog sistema. Nakon mjerenja i sjeenja cijevi, oistimo krajeve svake cijevi komadiima iane vune, kao i unutranjost i vanjsku povrinu svih fitinga, zavisno od toga na kojem e se mjestu spajati.
6

Slika 12. Drveno kuite panela i materijal potreban za njegovu izgradnju

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kada smo sigurni da e cijevni sistem odgovarati kuitu panela, moemo poeti sa spajanjem cijevi i fitinga.

Slika 16. Kalaj za lemljenje se dodaje samo sa gornje strane i sam razliva

Apsorbirajua krila
Slika 15. Smjer protoka vode kroz mreu cijevi

Nanesemo pastu za lemljenje na cijevi i fitinge na svim kontaktnim mjestima. Previe je i u ovom sluaju bolje nego premalo! Ovaj prvi korak u procesu lemljenja je apsolutno neophodan, jer pasta dozvoljava otopljenom lemu (kalaju) da utie u fitinge gdje je potrebno da se stvori vrsta veza poput iga. Sada zagrijavamo cijev i fitinge koristei se plamenikom, a plamen lagano pomjerajui sa jedne na drugu stranu, kako bi se izbjeglo paljenje metala. Temperatura je dovoljno visoka za nanoenje lema kada se lem u dodiru sa cijevi odmah pone topiti, te izazvati ulivanje lema u cijevi i fiting. Preporuka za profesionalnije sisteme je da se svi spojevi, a pogotovo spojevi cjevovoda u kolektoru, zbog mogunosti ekstremno visokih temperatura i pritiska spajaju varenjem, tzv. tvrdo lemjenje. Ponovimo ovu radnju na svakom spojitu sa bilo kojom vrstom fitinga. Vjerovatno e biti male stvrdnutih kapi lema na donjem dijelu spojita. Moemo ih otkloniti turpijom za metal, ali to nije neophodno. Nakon to su sva spojita dobro zalemljena, provjerimo da li su vam cijevi negdje uplje. Za to je potrebno jedan otvor cijevi zaepiti, te cijev ispuniti vodom. Provjeriti svaki fiting da li curi. Veina upljih mjesta su posljedica loeg lemljenja sa premalo paste ili lema nanesenog prvi put.

Slijedei koraci su u vezi sa izgradnjom apsorbirajuih krila potrebnih za izradu apsorbirajue ploe. Ova krila se prave na taj nain to se bakarne ploe djelimino saviju oko cijevi, to omoguava odgovarajui kontakt i dozvoljava dovoljan dotok toplote tenosti unutar cijevi. Postavimo sistem cijevi unutar kuita panela kako bismo izmjerili irine i duine potrebne za bakarna krila. Treba se uzeti u obzir i obim cijevi u odreivanju prave irine ploe koja e da ini budue krilo. To se moe jednostavno izraunati odreivanjem polovine obima cijevi (O) i oduzimanjem presjeka cijevi (p). Dobivenu vrijednost dodajemo irini krila koju smo ranije izraunali () da bismo dobili pravu irinu krila potrebnu za bakarne ploe. U sluaju cijevi promjera 15 mm, znai da je prava irina krila zapravo za 8,55 mm vea od navodne irine.

Slika 17. Raunanje irine bakarnih krila

Oznaimo i izreemo bakarnu plou prema dimenzijama koje smo izraunali. Postavimo izrezane ploe na donji dio kalupa za lim. Postavimo ploe u sredinu i oznaimo liniju po sredini ploe ako je to neophodno. Paljivo postavimo gornji dio alata za
7

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

kalupljenje lima uz sredinju liniju i gumenim ekiem dva dijela ovog alata spojimo.

dijelovima cijevi koji su izloeni, tj. gdje Suneva svjetlost direktno pada na cijevi. Ako vam se ini da je prikazani nain izrade cjevovoda i aprorbirajuih krila komplikovan, nemojte odustati. Iz iskustva vam moemo rei da je veoma zabavan, a nije ni skup. Za one koji imaju vee izvedbene zahtjeve preporuujemo da apsorpciona krila kupe. Trite u Bosni i Hercegovini ve nudi apsorbirajua krilaca na koja su laserski spojeni cjevovodi standardnih dimenzija. Krilca su premazana lakom koji poveava njegove apsorpcione sposobnosti (slika 21 i slika 22).

Slika 18. Pravljenje utora na limenim kricima

Slika 19. Izgled krila sa udubljenjem

Slika 21. Apsorbirajue krilce sa zatitom

Slika 20. Zalemljena krila i cijevi spremni za farbanje

Sada moemo poeti sa sklapanjem apsorbirajuih krila i cijevnog sistema. Kao i ranije sa lemljenjem, obavezno nanesemo dovoljno paste za lemljenje na donji dio cijevi i na udubljenje krila. Ne moramo lemovati cijelu duinu krila, nego samo na nekoliko mjesta da bismo zatitili cijev i krilo i spojili ih zajedno. Sada smo spremni za lemljenje krila sa sistemom cijevi. Posljednji korak u izradi apsorbirajue ploe jeste njeno bojenje crnom mat bojom, na onim

Slika 22. Apsorbirajue krilce gornja strana

U ovom sluaju sklapanje sistema cjevovoda u kojem e se vriti neposredna konverzija toplotne energije znatno je olakana i realizirali smo je na nain kako je opisano u daljem tekstu. Izradili smo pomoni alat (pravougaoni metalni okvir na slici 23) za buenje cijevi na unaprijed proraunatom razmaku potrebnom za montau apsorbirajuih krila.

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Cijevi nosai se postavljaju u posebno konstruirane drae na radnom stolu radi daljeg varenja i montae.

se od radne povrine i draa koji uvrste konstrukciju tokom varenja, to omoguava odravanje pravougaonog oblika i razmaka meu krilcima i sprijeava uvijanje konstrukcije.

Slika 23. Pomoni alat za buenje nosaa konstrukcije krilaca

Radi kvalitetnijeg i pouzdanijeg varenja (tvrdi lem) prenik rupa nosaa treba da je neznatno vei od prenika cijevi apsorbirajuih krilaca koja ulaze u njih.
Slika 26. Detalj konstrukcija sa draem i utaknutim krilcima

Slika 24. Rupe u nosau konstrukcije krilaca

Slika 27. Varenje krilaca na konstrukciju

Slika 25. Sklapanje konstrukcije sa apsorbirajuim krilima

Krilca se oiste i utaknu u nosa konstrukcije na radnom stolu koji je prilagoen za ovu operaciju. Prilagoeni, posebno konstruirani radni sto, sastoji

Slika 28. Detalj tvrdog vara na krilcima

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Pri varenju koriste se bakarne ipke, tzv. tvrdi lem koji obezbjeuje rad ploastog panela i na temperaturama preko 200C. Najbolje je taj dio posla prepustiti profesionalcima.

Dostignutu pritisak mjerimo manometrom (slika 31 i slika 32).

Slika 31. Ispitivanje nepropusnosti konstrukcije cjevovoda Slika 29. Zavrena konstrukcija cjevovoda

Slika 32. Mjerenje pritiska u konstrukciji cjevovoda Slika 30. Sistem cjevovoda i kuite panela

Da bismo bili sigurni da konstrukcija cjevovoda moe izdrati visoke temperatute i pritiske koji e se neizostavno pojaviti u buduem radu, treba provjeriti kvalitet lemljenja. U tu svrhu se jedan kraj konstrukcije cjevovoda zatvori nepropusnim epom a na drugi se upumpava komprimovani zrak iz kompresora do pritiska 7-8 bara.

Nakon provjere kvaliteta lemljenja potrebno je kompletnu konstrukciju sa cijevima postaviti unutar kuita ploastog panela. Pri tome ne treba skidati zatitnu foliju sa apsorbirajuih krilaca, jer neistoe na njima trajno ostaju. Ali, prvo treba pripremiti kuite panela stavljanjem izolacije.

Izolacija panela i umetanje cjevovoda

Slika 31. Ispitivanje nepropusnosti konstrukcije cjevovoda

Slika 33. Izolacija od kamene vune

10

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Izolacija se ugrauje kako bi se minimizirao gubitak toplote. Da bi izolacija bila otporna na direktni dodir sa vrelom konstrukcijom cjevovoda i apsorbirajuih ploa treba izabrati presovanu kamenu vunu, debljine 5 cm. Prije postavljanja izolacije na kuitu panela potrebno je izbuiti rupe za izvode cjevovoda na obje due strane kuita (slika 34 i slika 35). Boni otvori bue se zato da bi se olakala montaa sistema cjevovoda i treba dobro izraunati poloaj mjesta za rupe. Oprez! Napravljenu greku je teko ispraviti, u kolektor e ulaziti zrak, a cjevovod nee stabilno stajati.
Slika 36. Reite izolaciju na ravnoj i istoj povrini

Potrebno je isjei odgovarajue komade izolacije za izoliranje bonih strana kuita panela i ugurati ih tako da ispune prostor do metalnih stjenki. Panja! Osjetljivije osobe obavezno trebaju koristiti zatitne rukavice.

Slika 34. Buenje panela za izvode cjevovoda

Slika 37. Izoliranje kuita i stranica panela

Slika 35. Otvor za izvode cjevovoda

Sada izmjerimo i izreemo ploe od kamene vune koja treba da se uklopi u kuite panela.
Slika 38. Detalj ispravno postavljene izolacije

Voditi rauna da se ploe reu za 5-10 mm due od izmjerene vrijednosti, jer je poeljno da izolacija ispuni cijeli ram i da nema razmaka ili upljina izmeu susjednih komada izolacije ili rama.

Sada je potrebno postaviti provjereni cjevovod sa apsorbirajuim ploama. Ako smo dobro izbuili izvode na kuitu panela, ovo operacija ne bi trebala predstavljati problem.

11

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Nakon ubacivanja konstrukcije u unutranjost kuita, potrebno je jo dodati bonu stranu na kuite, izolirati njenu unutranjost i privrstiti je. Ali, prije konanog lemljenja neophodno je napraviti leite za termoelement.

Slika 39. Ubacivanje unutranjih instalacija u kolektor

Voditi rauna da ulazno/izlazne cijevi budu provuene kroz gumene dihtunge (slika 40). Pomoi e vam ako cijev pokvasite vodom pomjeanom sa deterdentom. Cijev se onda lake provlai kroz otvor na kuitu i kroz dihtung.

Slika 42. Kuite termoelementa pravi se od komada krilca

Termoelementi (ima ih tri) mjere temperaturu medija u cjevovodima, na izlazu iz kolektora i u bojleru. U naem sluaju smo leite termoelementa vezali na strani izlaza toplog medija na apsorbirajue krilce. Osim ove postoje i druge praktine varijante mjerenja temperature medija.

Slika 40. Ispravno postavljena cijev kroz gumeni dihtung

Sada se jo zaleme mesingani holenderi koji slue za vezivanje kolektora. Preporuljiva je ovakva fleksibilna vez, iako se pri postavljanju moe napraviti i vrsta veza. U tom sluaju se izlazne cijevi sastave pogodnim prelazima i zaleme.

Slika 43. Kuite termoelementa uvreno na krilcu

Slika 41. Holender za elastinu vezu kolektora

Slika 44. Kuite termoelementa izvodi se van kuita panela

12

SASTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Kao to smo rekli, postavili smo bonu stranu i, poto se radi o aluminiju, ponovo smo potraili pomo profesionalca koji zna variti ovaj metal.

Ne zaboravite! Prije postavljanja kaljenog stakla treba skinuti zatitnu foliju sa apsorbirajuih krila i pazite da ih vie ne dodirujeta ili isprljate.

Slika 45. Varenje bone strane aluminijskog rama

Slika 48. Staklo se paljivo postavlja na kuite

Sad je na kolektor kompletiran i nedostaje jo samo prozirni pokriva sa gornje strane. Kao pokriva koristili smo kaljeno staklo za solarne kolektore, proizvoaa iz Lipika Hrvatska. Staklo proputa svjetlosno i toplotno Sunevo zraenje u unutranjost kolektora i tu ga zadrava. Tako u kolektoru dobivamo efekat staklenika.

Staklo se postavlja na jednakom rastojanju od ivica kuita panela, a preostali prostor se ispuni silikon. Silikoniranje se izvodi sa specijalnim silikonom otpornim na visoke temperature.

Slika 49. Silikoniranje stakla prije zatvaranja

I kolektor je ve dobio svoj prepoznatljivi izgled.

Slika 46. Kaljeno prizmatsko solarno staklo

Slika 47. Postavljanje dihtunga na kaljeno staklo

Slika 50. Postavljanje zavrnog poklopca kolektora

13

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Nedostaje samo montaa zavrnog poklopca koji uvruje staklo i titi unutranjost od prodora vlage. Nakon buenja rupa na rastojanju od 10-tak cm po obodu kuita postave se zakovice.

Slika 54. Transport kolektora

Slika 51. Detalj poklopca kolektora sa zakovicama

Postavljanje solarnog kolektora

Solarni panel je najvaniji dio kompletnog solarnog sistema za zagrijavanje vode, ali bez ostatka sistema, u sutini, imamo samo moderno izraenu kutiju na krovu. Ono to slijedi jesu osnovni podaci o mogunostima i upute o instaliranju kompletnih sistema. Opis koji slijedi predstavlja instaliranje solarnog sistema kako smo ga mi realizirali, uz napomenu da je svaka od instalacija (bilo ih je deset) bila drugaija. Dakle, na slijedee upute gledajmo kao na vodi za izradu funkcionalnog vlastitog solarnog kolektora.

Slika 52. Jedan pasivni solarni kolektor

Aktivni sistemi zatvorene petlje

Sistem koji je instaliran nije najjednostavniji, ali je jedan od najefikasnijih. Osnovne komponente sistema su prikazane pojednostavljeno na slici 55. Napravili smo tzv. aktivni, sistem zatvorene petlje.

Slika 53. Kolektori spremni za transport

Nakon to su uspjeno sastavljeni svi kolektori, izvrena je distribucija. Ve istog dana su neki uesnici projekta krenuli sa instaliranjem vlastitih sistema za toplu vodu. Puni nestrpljenja i radoznalosti da ispitaju funkcionalnost onog to su sami sastavili.

Slika 55. Princip sistema za dobivanje tople vode

14

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

Zove se aktivni sistem jer autonomno radi nadziran elektronskim regulatorom. Prednost aktivnog sistema se ogleda u tome to ugrijani medij za prenos toplote krui upravljan vrijednostima vanjske temperature koja ukljuuje pumpu, tj elektronskog regulatora koji pokree rad pumpe prema temperaturnim razlikama panela i bojlera. Instalirani sistem je tzv. sistem zatvorene petlje jer tenost za provoenje toplote (npr. glikol) koja tee kroz sistem cjevovoda nije u direktnom dodiru sa vodom koju emo koristiti iz bojlera. Sistemi zatvorene petlje funkcioniraju na principu neprekidne cijevi u kojem voda krui iz panelkolektora u bojler i tako ukrug. Unutar bojlera, ona tee kroz izmjenjiva toplote, a izlazi na krovu da bi se dalje zagrijavala pod Sunevom toplotom. Oigledno, sistem zatvorene petlje cijelo vrijeme zadrava isti medij za prenos toplote (tenost), te se na taj nain minimizira taloenje kamenca. Da bi se eliminiralo zamrzavanje tenosti najee se koristi etilen glikol, iako je za okoli povoljnije rjeenje propilen glikol. Glikol se mijea u 30%-tnom rastvoru sa vodom. Iako je ovako napunjen sistem otporan na niske temperature, ipak ga treba svakih tri do deset godina provjeravati i po potrebi zamijeniti tekuinu, ili popraviti koncentraciju glikola. Ako se desi da sistem curi, ne smijeno ga dopuniti vodom nego 30% procentnim rastvorom.

sa promjenjivim nagibom. Samo u tom sluaju emo tokom itave godine imati najefikasnije iskoritenje Suneve toplote, jer e zraci na panel padati pod otprilike 90. I takvi sistemi postoje, samo je pitanje sa koliko finansija raspolaete.

Slika 56. Nagib kolektora zavisi od doba godine

Oprez! Teko je obezbijediti sigurnost prikljunih mjesta pri izmjeni nagiba i zbog toga preporuujemo da vaem kolektoru obezbijedite fiksni nagib od otprilike 45. Krovovi na naim kuama su priblino navedenih nagiba pa je ponekad dovoljno napraviti samo jednostavni dra (slika 57) koji e zadovoljiti sve uslove.

Postavljanje panela
Za postavljanje panela neophodno je konstruirati nosa prema postojeim dimenzijama panela. Nosa se postavlja na dijelu objekta koji e posluiti za postavljanje panela. Mjesto za postavljanje panela se odreuje prema orijentaciji u odnosu na strane svijeta. Nosa panela se moe napraviti od elinih Lprofila. Iz estetskih razloga, kao i zbog poveanja ivotnog vijeka, nosa treba paljivo premazati zatitnom farbom. Nosa mora imati rupe koje slue za postavljanje na krov i za uvrivanje panela. Najvanija stvar u svemu je napraviti nosa tako da je nagib panela koji e se postaviti na njega priblino 45. Na slici 56 prikazali smo zavisnost nagiba kolektora od poloaja Sunca kroz sva etiri godinja doba. Bilo bi optimalno praviti kolektore

Slika 57. Principska ema postavljanja jednog panela na krovu

Svrha nosaa je dvostruka. Prvo, titi panel da ga ne bi vjetar oborio ili da se ne bi uvrnuo, a drugo, odie panel od krova za barem 10cm, stvarajui dovoljno prostora da kia ili snijeg mogu proi ispod njega (bez odvajanja od krova bi zimi, uz
15

POSTAVLJANJE SOLARNOG KOLEKTORA

mali snijeni nanos, moglo doi do smanjene efikasnosti i poveanja vlage). Da bismo privrstili elino kuite za krov, postavimo ga iznad dvije krovne grede, a zatim buimo crijepove i krovne grede odgovarajuim borerima. U sluaju kad treba postaviti vie panela pravi se odgovarajui nosa i vodi se rauna da mu dimenzije budu takve da se paneli mogu meusobno nastavljati (slika 58).

Kad je u pitanju geografska orjentacija, jasno je da panel treba postavljati, ako je to mogue, na junu stranu krova. Meutim, ako nemamo idealnu orjentaciju krova, kolektore moemo postaviti i na na jugozapad ili jugoistok, jer vrijedi pravilo da je dozvoljeno odstupanje 20 od orijentacije prema jugu. Preporuujemo da vae nosae i kolektore fiksirate u jednom poloaju, jer je sigurnije i finansijski prihvatljivije. Na postavljeni nosa paljivo se postave i uvrste paneli i pripreme za dalju montau. Od sluaja do sluaja razliiti fitinzi i cijevi se trebaju montirati na panele-kolektore na samome krovu. S obzirom na to da je ovo najvia taka sistema, tu se montira poseban ventil za ozraivanje za solarne sisteme. Ventil je instaliran na krovu i u sluaju pregrijavanja i prekomjernog porasta pritiska prenosnog medija u sistemu poinje zvidati radi upozorenja.

Slika 58. Pripremljeni nosai za dva solarna panela

Slika 61. Kolektori sa ozranim ventilom za solarne sisteme

Slika 59. Nosa za dva solarna panela prilagoen na krov

Potrebno je svaki nosa konstrukcije zatititi bojenjem. Na taj nain produava mu se ivotni vijek i osigurava stabilnost kolektora na krovu. Ako nosa treba dizati na veu visinu preporuujemo da ga napravite iz dva dijela koje kasnije moete meusobno spojiti na krovu.

Slika 60. Postavljanje dva solarna panela na nosa Slika 62. Kolektori se postavljaju u zavisnosti od uslova

16

INSTALIRANJE SISTEMA ZA TOPLU VODU

Pojedinani kolektor je teak oko 30 kg pa treba o tome voditi rauna pri izboru mjesta postavljanja nosaa.

iz razloga to vie materijala podrazumijeva i vie trokova, nego i zbog toga to uz due cijevi dolazi i do veeg gubitka toplote.

Slika 64. Najvanije je osigurati duu osunanost tokom dana Slika 63. Orjentacija panela u prostoru je prema jug

Instaliranje sistema za toplu vodu

Sada treba osmisliti nain na koji emo instalirati sistem cijevi, da bi spojili panel koji je na krovu sa bojlerom koji se obino nalaziti na spratu (ili dva) ispod. Ovaj dio zavisi od arhitekture svake kue. U svakom sluaju, treba raditi na minimiziranju duine cijevi neophodnih za doseg bojlera, ne samo

Naime, profesionalniji sistemi za toplu vodu omoguavaju autonoman rad bez uea ovjeka, kontroliran elektronskim dodacima za automatsku regulaciju rada, opremljen pumpom, ekspanzionom posudom i spremnikom za toplu vodu odgovarajueg kapaciteta. Da bi nam to bilo jasnije pogledajmo sliku 65.

Slika 65. Solarni sistem za dobivanje tople vode sa automatskom regulacijom

17

INSTALIRANJE SISTEMA ZA TOPLU VODU

Bojler na slici je zapremine 300 l (i/ili vie) i ima dvije ogrijevne spirale (izmjenjivaa toplote). Donja spirala je u sastavu solarnog grijanja, a gornja u ogrjevnom sastavu konvencionalnog centralnog grijanja. Pored toga, bojler ima mogunost dodavanja grijaa na elektrinu energiju. Mjerenje temperature u termoelementom T2 i T3. bojleru vri se

Kada razlika temperatura termoelementa T1 (na kolektoru) i T2 (na spirali izmjenjivau toplote solarnog sistema) poraste na 12 C sistem za automatsku regulaciju i kontrolu (solarna regulacija) ukljuuje posebnu solarnu pumpu i pokrene se tenost u cjevovodima solarnog grijanja. I ova pumpa je trobrzinska i regulacijom brzine rada pumpe podeava se protok prenosnog medija kroz sistem i usklauje sa preporuenom brzinom protoka. Kontroler solarne regulacije moete postaviti pored bojlera ili na nekom drugom mjestu pogodnom za oitavanje i kontrolu, npr. u kupatila ili u hodnike kojima ee prolazite. Kablove termoelemenata obino treba produiti. Za to koristite dvoilni kabl prenika 0,5-0,75 mm2. Pazite da vam je spojno mjesto kablova vrsto jer moete imati netano oitavanje temperature.

Slika 67. Kontroler solarne regulacije u funkciji

Slika 68. Solarno grijanje kombinirano sa grijanjem na ugalj

Na slici 68 je varijanta solarno grijanje grijanje na ugalj, a na slici 69 varijanta solarno grijanje grijanje na pelete.

Slika 66. Kontroler solarne regulacije

Najbolje mjesto za postavljanje bojlera velike zapremine je u blizini vodovodnih instalacija i pored postojeeg sistema centralnog grijanja. Na taj nain smanjujemo gubitke na cjevovodima. Mogue je kombinirati solarno i konvencionalno grijanje, bilo ono na vrsto gorivo, elektrinu energiju, pelete ili ostalo.
Slika 69. Solarno grijanje kombinirano sa peletim

18

IZOLACIJA I ZAVRNI RADOVI

Izolacija i zavrni radovi

Zavrni radovi podrazumijevaju izoliranje svih cijevi, jer one mogu izgubiti dosta toplote prije nego to ona i dospije do bojlera. Pored toga, cijevi su najosjetljivije na zimske niske temperature. Iako bi naa tenost za provoenje toplote trebala da titi cijevi od pucanja, ona nee sprijeiti odlazak toplote proizvedene iz solarne energije, dok izolacija hoe.

Jednostavno ih je montirati. Samo rasjeemo tube po duini koristei se otrim noem (nekada se i prodaju ve isjeene). Potom ih obavijemo oko cijevi, a one e se same za njih privrstiti. Trebamo i izolaciju zatititi na odgovarajui nain. Postoji specijalna izolaciona traka koja koja minimizira gubitke toplote. Ova traka moe biti od posebnog znaaja za krov, kako bi gubici toplote bili veoma mali, ili bilo gdje kada su spojena dva dijela/komada izolacije.

Slika 70. Priprema izolacija za cjevovode

Postoji specijalni cilindrini izolacioni materijal za cijevi, a moemo ga nai u raznim veliinama za cijevi raznih promjera. Ove uplje, spuvaste tube spreavaju rasipanje toplote prema vani, a i prodiranje hladnoe prema cijevima.

Slika 72. Izolacija savreno prijanja na cijevi

Iz iskustava korisnika ovih sistema moemo zakljuiti da su svi tokom ljetnih mjeseci imali utede elektrine energije od oko 30%. Takoer, poboljali su komfor ivljenja u svojim kuama i smanjili svoj uticaj na zagaenje okolia.

Jedna finansijski pristupanija varijanta

Za razliku od gore opisane varijante sistem za toplu vodu moe se napraviti i uz finansijski znatno povoljnije uslove. Prikazaemo sluaj sistema koji bi bio idealan za porodice koje imaju manje potrebe za vodom ili vikend kue, gdje je potreba za vodom uglavnom u ljetnim mjesecima kad je sunca u izobilju. Kao spremnik za toplu vodu koristi se kombinirani bojler od 60 litara za kunu upotrebu, jer oni imaju izmjenjiva toplote na koji se spajaju cijevi iz solarnog panela sa krova. Zbog mogueg pregrijavanja dimenzija (povrina) kolektora mora biti usklaena sa zapreminom bojlera.

Slika 71. Montiranje izolacije na cijevi

Preporuka je da se koristi izolacija namjenjena za solarne sisteme jer bi se izolacija koja je namjenjena za klasine sisteme centralnog grijanja mogla istopiti na temperaturama koje u solarenim sistemima mogu prei 100C.

19

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

Bojler je i napravljen tako da se voda u njemu zagrijava na dva naina. Kada je vani previe oblano, moemo ga prikljuiti na elektrini izvor. Takvi sistemi rezervnog naina zagrijavanja su neophodni u skoro svim, pa i najsunanijim i najtoplijim klimatskim podrujima, zbog toga da bi topla voda uvijek bila dostupna. Na slici 73, pored bojlera su prikazani i ostali elementi sistema za dobivanje tople vode. Tu su, kao i u prethodnom primjeru, razni ventili, pumpa, ekspanziona posuda i termometar/barometar.

Uz pomo termometra/barometra vidimo kolika je temperatura u sistemu kolektora i ona se znatno razlikuje od vode za upotrebu u bojleru.

Slika 74. Termometar/barometar u sistemu

Dodavanjem barometra smo u stanju da oitamo koliki je pritisak u sistemu, kako bismo mogli nadgledati isti u sluaju proputanja/curenja i takoe u sluaju oteenja sistema radi povienog pritiska. Pumpa omoguava da tenost za provoenje toplote krui sistemom. Protok tenosti kontrolira runi prekida privren na zid, a moe se postaviti na na tri strujna nivoa (ovakve pumpe imaju niske potrebe za energijom).

Slika 73. Detalj bojlera od 60 l sa ostalim elementima sistema

Nakon to na bezbjedan nain privrstimo bojler na zid (ili gdje elimo), prvo ga spojimo sa vodovodnim cijevima, a zatima i na elektrine kablove u zidu. Na kraju, izmjerimo cijevi potrebne za ulaz/izlaz vode u bojler, uzimajui u obzir i sve neophodne ventile i fitinge, kao i budue mjesto za pumpu i ekspanzionu posudu. Dvije vane stvari su: na dnu bojlerovog izmjenjivaa za toplotu instaliramo T-fiting koji e ga spojiti sa ispusnim ventilom i koji omoguava da se sistem puni i prazni po potrebi, dobro bi bilo instalirati jednosmjerni (tzv. nepovratni) ventil na izlazu izmjenjivaa, tako da tokom noi zagrijana voda ne krui prirodnim tokom nazad u ohlaeni kolektor na krovu.
Slika 75. Trobrzinska niskoenergetska pumpa

Ekspanziona posuda slui kao veliki sigurnosni ventil sistema. U sistemu se moe razviti visok pritisak i temperatura. Ekspanziona posuda kompenzira rast pritiska u sistemu uzrokovan irenjem prenosnog medija. Zrak iz sistema automatski se isputa na ozranom ventilu.

20

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

potrebno pretjerano investirati u ovakve solarne sisteme i drugo najefektivnije vrijeme za upotrebu ove vrste sistema je upravo vrijeme kada najvei broj ljudi boravi u svojim vikendicama, dakle, od kasnog proljea do rane jeseni. Iako je efikasnost ovih sistema manja, potrebe za toplom vodom u jednoj vikendici su obino male u poreenju sa potrebama normalnog domainstva, to znai da e sistem trajati mnogo godina, inenii ga veoma isplativim rjeenjem po pitanju energetske potronje. Prema tome, ako vi ili vai prijatelji imate vikendicu, zato ne biste isprobali koritenje i solarne energije? Najjeftiniji solarni kolektori rade na principu pasivnog sistema bez pumpi ili drugih pokretnih dijelova koristei fenomen zvan termosifonski efekat. Tok tenosti za provoenje toplote se stvara uz pomo priodnih temperaturnih razlika, kako je prikazano na slici 77. U sistem uvodimo hladnu vodu koja puni cijevi i rezervoar do vrha. Sunce zagrijava vodu koja je unutar cijevi panel-kolektora, a kako se toplota poveava, topla voda se prirodno penje do vrha, gdje izlazi iz panela i penje se do rezervoara sa vodom.

Slika 76. Ekspanziona posuda zapremine 5 litara

U sva tri sluaja trebamo obratiti panju na fizike dimenzije ovih dijelova (za pumpu i ekspanzionu posudu je potrebno vie prostora). Nije toliko bitno gdje tano u sistemu instaliramo ove elemente, ali radi lake upotrebe su postavljeni blizu jedni drugima i blizu bojlera. Pri svakom lemljenju cijevi, obavezno zatitimo zid od plamena koristei se npr. kamenom ploom. Poto je solarni sistem spojen od panela, kroz potkrovlje, do prizemlja dobili smo zatvorenu petlju. Potrebno je jo samo provjeriti da li sistem negdje proputa zrak ili tenost. esto se propusna mjesta nalaze na spojevima, pa stoga najprije provjeravamo njih. Prednost opisanog sistema je njegova cijena koja je relativno niska, ali ima taj nedostatak to je rezervoar za toplu vodu mali, kontrola rada sistema manuelna i veoma zavisna od vaeg iskustva.

Termosifonski efekat
Na kraju, prikaimo jo jednu varijantu solarnog kolektora kojeg smo sami izgradili. Iako nije ba efikasan poput sistema kolektora ranije opisanog, zasigurno radi dovoljno dobro pod odgovarajuim okolnostima, a kota znatno manje od prethodnog aktivnog sistema kolektora zatvorene petlje. Ova varijanta predstavlja tehniku suprotnost i to je sistem kolektora otvorene petlje. Smatramo da je ova vrsta sistema savrena za vikendice i ljetnikovce. Ima dvije prednosti, a to su: da njihova povoljna cijena znai da nije

Slika 77. Direktni termosifonski efekat - zagrijavanje

Poto vakuum ne moe nastati u cijevima, topla voda koja je napustila panel zamjenjuje se hladnom vodom iz rezervoara. Cjelokupni proces stvara prilino brz vodeni tok, priblino 60 l/sat. Ovaj
21

JEDNA FINANSIJSKI PRISTUPANA VARIJANATA

efekat se nastavlja sve dok je vanjska temperatura via od one u rezervoaru i panelu. Naalost, kada su vanjske temperature nie, npr. tokom noi ili kada je oblano, dolazi do obrnutog efekta (slika 78)

I pored gubitaka, termosifonski sistem moe da nas opskrbi sa vie nego dovoljno toplote pri odgovarajuim uslovima. Ovi sistemi su povoljniji i otprilike kotaju upola manje od aktivnog sistema, velikim dijelom to je potrebni materijal mnogo povoljniji. Obino plastino bure se moe koristiti kao rezervoar, a plastine/gumene tube otporne na toplotu mogu sluiti kao cijevi, kako je prikazano na slici 79. Izgleda prilino beskorisno imati sistem bez izvora za vodu koja bi ga pokretala. Morali bismo konstantno sistem puniti kantama vode, svaki put kada nam je potrebna topla voda. Jedan od naina pomou kojih moemo izbjei svakodnevno punjenje rezervoara jeste da ga spojimo vodovodnim cijevima koje vodom opskrbljavaju na dom. Naravno, ovaj sistem mora biti reguliran tako da hladna voda ne ulazi konstantno u rezervoar jer bi hladila toplu vodu zagrijanu solarnom energijom. Najlaki nain reguliranja je putem prostog plovkaregulatora, poput onih u vodenim rezervoarima (vodokotliima) toaleta. Ovaj regulator minimizira dotok hladne vode iz vodovodnih cijevi koja, kada je nivo vode posebno nizak, puni donje dijelove rezervoara (slika 80). Kada jednom ue u rezervoar, hladna voda se zadrava blizu dna, a sav talog ostaje na samom dnu. Hladna voda iz najniih slojeva moe tei van rezervoara u panel, dok zagrijana voda iz panelkolektora ulazi pri samome vrhu.

Slika 78. Inverzni termosifonski efekat - hlaenje

Hladna vanjska temperatura izvlai svu toplotu iz sistema, stvarajui prirodno kruenje vode kojim se topla voda istjeruje iz rezervoara, pri emu njena toplota biva emitirana sa povrine panela.

Slika 80. Plovak-regulator za hladnu vodu

Slika 79. Sistem za toplu vodu sa termosifonskim efektom

Pri vrhu rezervoara se treba ugraditi preliv-cijev da bi, uslijed pojave vika vode, ta voda na bezbjedan nain mogla otei. Konano, kada koristimo toplu vodu iz rezervoara, nivo vode opada, sputajui
22

PROIRENJE SOLARNIH SISTEMA

plovak regulator i omoguujui dotok nove, hladne vode u rezervoar. Na taj nain ciklus starta ispoetka. I u sluaju ovih jednostavnih sistema, vano je znati pod kojim emo uglom nagnuti panel da bi dobili maksimalnu koliinu Suneve svjetlosti. To se razlikuje tokom cijele godine, jer je ljeti Sunce najvie, a zimi je nie na nebeskom svodu. Ukoliko panel neemo premjetati nekoliko puta godinje, najbolji je kompromis postavljanje panela tako da prima najvie svjetlosti tokom proljea i jeseni. Ugao nagiba ne utie previe na efikasnost, osim u sluaju da je panel postavljen suvie daleko idealnom uglu. Ako doista elimo maksimalno efikasan panel, treba se posavjetovati sa profesionalcem za solarne tehnologije.

bi zadnji panel trebalo bolje izolirati od prethodnih da bi se gubitak toplote doveo do minimuma.

Proirenje solarnih sistema

1m2 panel-kolektora dovoljan je za potrebe jedne osobe za toplom vodom. Meutim, ako je cilj koritenje solarne energije za zagrijanje kue, a ne samo vode za topla tuiranja, sudopere itd., onda je potrebna vea povrina kolektora. Dakle, u sluaju koritenja solarnih sistema za zagrijavanje kue jedne etvorolane obitelji, potrebno je 15-20 m2 kolektora i rezervoar kapaciteta 1000-2500 litara. Izraeno u energiji za vodu i centralno grijanje potrebno je oko 0,6-1 m2 na svakih 1000 kWh potroene (potrebne) energije. Dva ili vie kolektora se mogu spojiti na nekoliko naina, bez obzira na to kako namjeravamo koristiti vodu. Najpoznatije metode su serijska, paralelna i kombinovana veza Svaki od ova tri naina ima svoje prednosti i mane: kod serijske veze se moe razviti visoka teperatura vode, ali istovremeno moe doi do veeg gubitaka iste; kod paralelne veze temperatura je prilino konstantna u svim panelima, ali u danima kada su male koliine Suneve svjetlosti, temperatura vode je niska; kod kombinovane veze se stvara ravnotea izmeu dvaju prethodnih veza, to znai da ima i njihove prednosti, ali i mane. U praksi ovo znai da bi paralelna veza vie odgovarala normalnom koritenju tople vode u domainstvima (za tuiranja, sudopere, itd.), dok je serijska veza povoljnija za centralno grijanje, mada

Slika 81. Razliiti naini spajanja solarnih panela

Mi smo ispriali priu i sada je na vama da neto preduzmete. Umjesto sjedenja i razmiljanja o tome kako je loe ope stanje, kako je skupo gorivo ili elektrina energija, mogli biste poeti raditi na svom prvom solarnom kolektoru. Uvijek imajte na umu tetni uticaj energetskih izvora iz fosilnih goriva. Ponite sa uvoenjem mjera energetske efikasnosti u vaim domovima i koritenjem potencijala obnovljivih energetskih izvora.

Umjesto zakljuka
Na mjestu zakljuka elimo dati jo nekoliko praktinih savjeta pri koritenju solarnih kolektora. Pored apsorbirajue ploe i cjevovoda, preostaje jo nekoliko opcija koje vrijedi spomenuti: Vlaga unutar panela stvara problem, te je zbog toga vano to bolje zatititi ivice panela. Da bi
23

PROIRENJE SOLARNIH SISTEMA

nakupljena vlaga mogla izai, poeljno je izbuiti nekoliko rupa na donjoj ivici panela da bi voda mogla oticati. Kao izolaciju koristimo mineralnu vunu kako bismo bili obzirniji prema okoliu, ali moete koristiti i razne druge materijale prema eljama. Trebate znati da i debljina materijala igra znaajnu ulogu. Smanjimo li debljinu na 2,5 cm, moe doi do poveanog gubitka toplote u panelu za oko 8%. Ako, umjesto polikarbonatnog, elimo postaviti neku vrstu staklenog prekrivaa panela, postoji nekoliko dobrih izbora. Ipak, moramo uzeti u obzir faktore poput temperaturnih kolebanja, mogunosti prenosa toplote i otpornosti na grad. Mogli bismo koristiti obino staklo, ali bi moda neto bolji izbor bio kaljeno staklo debljine 4 mm, sa malim udjelom eljeza. Solarni panel treba biti dva puta dui od svoje irine, a najmanje dug 1m, mada e izabrano mjesto, na koje planiramo postaviti panel, zahtijevati razliite dimenzije.

Prema uputstvima smo zavrili izradu eljenog sistema solarnog kolektora i sada se moemo opustiti i uivati u osjeaju zadovoljstva prilikom troenja tople vode. Kada sistem jednom proradi, uvidjeemo da smo: uveliko poeli razmiljati o novim nainima upotrebe besplatnih energetskih izvora, razvijamo bolje energetske navike kod kue, tedimo novac, postajemo blago "opsjednuti" obnovljivom energijom i uvamo okoli. I na kraju, bez obzira koju vrstu kolektora odaberemo i gdje ga instaliramo, vano je da koristimo solarnu energiju i da svoje pozitivno iskustvo prenesemo na porodicu, prijatelje i komije, te na taj nain utiemo da i oni postanu njeni korisnici.

24

Projekat implementira