Univerzitet u Sarajevu Graevinski fakultet k.g.

2012/2013 godina

Nastavnik: Doc.dr Suvada Jusi dipl.ing.gra.

I PREDAVANJA
3

II PREDAVANJA
4

III i IV PREDAVANJA

V i IV PREDAVANJA
6

IV PREDAVANJA

10

Trasa zamiljena os kanala, ceste eljeznice, nasipa i sl. prikazana tlocrtnim poloajem u poloajnom nacrtu (situaciji), a visinskim poloajem nivelete u uzdunom presjeku.

Trasiranje / polaganje postupak kojim se na poloajnom nacrtu istovremeno utvruje tlocrtni i visinski poloaj kanala ili druge izduene graevine (ceste eljeznice, nasipa).

11

Niveleta kanala linija dna kanala u njegovom uzdunom

presjeku. Prikazuje se u uzdunom presjeku kanala i karakterie je njen visinski poloaj (dubina polaganja) i njen nagib. Jedan je od vanijih elemenata pri projektovanju kanala i njegovom izvoenju.

Niveliranje odreivanje pomou geodetskih instrumenata

(nivelir) raznih visina na terenu kao to su reperi, take iskolene osi kanala, ceste ili drugih objekata. U irem smislu pod niveliranjem se moe smatrati i poravnanje neravnina tla, slojeva nasipa, posteljice i dr....

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

30

31

32

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

Sifon je graevina u kanalizaciji koja slui da se kanal provede ispod neke zapreke (drugog voda, vodotoka, saobraajnice i sl.)

Sastoji se od dvije cijevi, radne i rezervne koje su opremljene sa zatvaraima. Zatvarai su smjeteni u revizionim oknima koja slue za kontrolu i ienje sifona.
47

48

49

Sifon se proraunava kao vod pod pritiskom. Sutina prorauna se svodi na to da suma gubitaka bude manja od razlike nivao vode na ulazu u sifon i na izlazu iz sifona.

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

V i IV PREDAVANJA
67

68

69

Materijali za izradu kanalizacionih vodova

71

72

73

74

75

76

77

78

79

83

84

85

86

87

88

Izvoenje kanala
Materijali za izradu kanalizacionih vodova

90

91

92

93

94

95

96

97

98

99

100

101

102

V i IV PREDAVANJA
103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

Dno rova i posteljica moraju imati odgovarajuu nosivost, kako ne bi dolo do slijeganja cijevi. Zbog toga se posteljica mora zbiti.
Minimalnu potrebnu nosivost, sastav i veliinu zrna uglavnom propisuje proizvoa cijevi, a treba je odrediti na temelju statikog prorauna u skladu sa karakteristikama tla, cijevi, optereenja i okolia. Ako je nosivost dna rova nedovoljna za noenje materijala za posteljicu cijevi, potrebno je primijeniti neke od sljedeih konstruktivnim mjera:
Zamjena tla drugim materijalima,
Podupiranje pilotima, uzdunim i poprenim nosaima, ploama itd.

Nosivost tla zamijenjenog novim materijalima i konstrukcijama mora se dokazati statikim proraunom.

Vano je voditi rauna o promjenama karakteristiga dna du rova, kako bi se sprijeilo nastajanje potencijalnih mjesta za dodatno optereenje cijevi kao posljedica nejednolikog slijeganja terena.

118

Cijevi osjetljive na udarac i nejednoliko nalijeganje zahtijevaju izradu kvalitetne podloge. Podloga mora biti ravna, ista i dovoljno zbijena da osigura potrebnu nosivost kanala, nasipa i povrinskog optereenja. Ukoliko se radi o mekanim terenima (do II i IV), posteljica se radi od sitnozrnog materijala uz prethodno nabijanje.

119

120

Ako su uslovi ugradnje teki cijevi se djelimino ili potpuno oblau betonom.

121

Brtvljenje spoja je kljuna etapa u spajanju cijevi. O kvalitetu izvedbe brtvljenja dosta zavisi djelotvornost pogona kanalizacionog sistema. Dobro brtvljenje osigurava zatitu od iscjeivanja otpadnih voda u okoli, ali i od dotjecanja podzemnih voda u kanalizacijski sistem.

Kad se govori o istjecanju otpadnih voda u okoli, razlikuje se utjecaj pri istjecanju oborinskih, mjeovitih, upotrijebljenih i i industrijskih (opasnih) voda. to su vie mogue tete, to se vea panja treba posvetiti kvalitetu izvoenja brtvljenja.

122

123

PRIRUBNICA je spoj koji se koristi samo u oteanim situacijama, kao to su prelazi preko mosta, pumpne stanice itd. Razlog tome su visoki trokovi i potpuna krutost ovakvog spoja. SPOJ SA NAGLAVKOM je jedan od najstarijih tipova spoja koji je iroko u upotrebi kod razliitih vrsta cijevi i kanala. OBUJMICA je spoj u kojem su oba kraja cijevi jednaka, kao to su jednaka oba kraja spojnice, tako da je omogueno jednostavnije spajanje. Koristi se kod razliitih vrsta cijevi i kanala. ELNI SPOJ je spoj koji se koristi kod materijala koji se vare (elik, tvrdi polietilen), ali i kod betonskih montanih ili monolitnih kanala. SPOJ SA UTOROM se koristi kod kanala i cijevi koji imaju debele stijenke, zbog ega je mogue formirati utor (betonske cijevi i kanali). Spojevi su u pravilu patenti pojedinih proizvoaa cijevi.
124

125

Cjevovodi se zatiuju od pomicanja zbog unutranjih sila ankernim blokovima (utvrdicama), posebno u sljedeim sluajevima:
Kod promjene pravca (lukovi, ogranci i sl); Kod promjene profila;

U strmim terenima.

Anker blokovi se izvode od betona MB 20. Izvedenim anker blokom treba se osigurati puni kontakt izmeu betona i podloge.

Tablica 4.4 prikazuje potrebni razmak izmeu anker blokova na dugim kosinama cjevovoda sa spojnicama na naglavak.

126

127

Prije zatrpavanja ili nasipanja treba iz podruja graevinskog objekta ukloniti strana tijela koja mogu uzrokovati tetu (podgrade i slino).

Zbijenost nasutog tla treba biti to slinija zbijenosti osnovnog tla. Nasipni materijal se ugrauje i zbija u slojevima.
Tei strojevi za zbijanje mogu se koristiti tek kad nadsloj zemlje nad tjemenom cijevi pree 1 m. Nasip se zbija od vanjske strane prema sredini. O neprikladnim vrstama tla (mulj, treset) i preprekama ( panjevi, korijenje, gra.otpad) treba obavijestiti naruitelja i ugovoriti potrebne dodatne mjere.

128

129

130

131

132

133

134

135

136

137

138

139

140

141