Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 1 5. predavanje

STRUJANJE VODE KROZ TLO

1.

Strujanje vode kroz tlo

1.1. Uvod
U ovom e poglavlju biti izneseni osnovni zakoni strujanja vode (ili procjeivanja) kroz tlo. Zakonima procjeivanja bavi se mehanika tekuina. Gibanje vode u tlu kao i tlakovi vode koji nastaju tim gibanjem od posebnog su znaaja za mehaniku tla. Pore u tlu meusobno su povezane u mreu spojenih kanalia kroz koje voda moe strujati. Nepravilni kanalii, koje tvori mrea spojenih pora, pruaju otpor strujanju vode te ga umiruju esto do vrlo malih brzina, pogotovo u sitnozrnom tlu. Uobiajeni pristup izuavanju procjeivanja u poroznim sredinama, pa tako i u tlu, nije analiza sloenih putanja vode kroz tlo, ve se sloeni materijal tla idealizira modelom neprekidne sredine. Upravo u okviru takvog modela tla treba interpretirati i znaenje pojedinih pojmova i parametara koji e biti definirani u ovom poglavlju. Za poetak e se promatrati jednodimenzionalno strujanje vode kroz potpuno saturirano tlo. Ostali e pojmovi biti vezani uz strujanje vode kroz tlo, koje je vrlo vano analizirati iz vie razloga. Prvo, strujanje vode kroz tlo izaziva trenje izmeu vode i zrna/estica tla, a sile uslijed tog trenja utjeu na veliine efektivnih naprezanja. Ukoliko voda struji vertikalno kroz tlo prema gore, dakle u suprotnom smjeru od djelovanja sile gravitacije, moe doi do hidraulikoga sloma tla, pri emu efektivna naprezanja padaju na nulu i tlo potpuno gubi vrstou. Nadalje, ako voda struji prema dnu graevne jame, uslijed prevelikih hidraulikih gradijenata moe doi do izbijanja dna jame. Ako u nasipima i nasutim branama nije osigurana odgovarajua drenaa, voda moe ispirati i sa sobom iznositi sitnije estice, pri emu se stvaraju erozijski kanali i u konanosti moe doi do uruavanja nasipa ili brane.

1.2. Specifini protok, protok i Darcyev zakon

Prvi pojam, koji je najvaniji za strujanje vode kroz tlo, je specifini protok v . Ako promatramo volumen vode, koja u jedinici vremena istee iz tla, time smo definirali protok, kojemu je jedinica m3/s. Protok moemo mjeriti tako da vodu koja istjee iz tla skupljamo u posudu poznatog volumena i pratimo promjenu volumena vode u posudi u vremenu. Ako protok podijelimo s povrinom poprenog presjeka tla okomitog na smjer strujanja, dobijemo specifian protok, kojemu je jedinica m/s. Budui da specifian protok ima jedinicu brzine, esto se zove i brzinom strujanja vode, iako ovaj naziv moe biti zbunjujui jer se ne radi o brzini kojom voda struji kroz tlo, odnosno kroz kanalie pora u tlu, ve se ova brzina odnosi na promatranje tla kao neprekidne sredine. Moe se u vodu koja e strujati kroz tlo sipati boja te se mjeri vrijeme potrebno da se boja pojavi u vodi koja istjee iz tla. Tada je, ono to zovemo stvarnom brzinom strujanja vode v stvarno , lineariziran put vode kroz tlo podijeljen s mjerenim vremenom. Iz definicije specifinog protoka v slijedi, za uzorak tla volumena V i

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan volumena pora Vv , da je Vv

Vvvstvarno , odnosno v stvarno

str. 2 5. predavanje

V 1 1 e v v v . Budui Vv n e da je relativni porozitet n , kao decimali broj, manji od 1, proizlazi da je stvarna brzina strujanja vode v stvarno vea od specifinog protoka v . Meutim, ni stvarna brzina strujanja vode ne daje pravu veliinu brzine prolaza vode kroz kanalie povezanih pora, jer je put koji voda prolazi kroz tlo lineariziran i ne odraava duljine kanalia kroz koje voda zaista prolazi.

Strujanje vode kroz propusno tlo prouavao je Darcy (1856) bavei se problemom vodoopskrbe Dijona. On je utvrdio da je specifini protok v proporcionalan hidraulikom gradijentu i
v ki

(5.1)

gdje se faktor proporcionalnosti k naziva koeficijentom propusnosti (ili preciznije: koeficijentom vodopropusnosti), a hidrauliki gradijent i je negativna vrijednost derivacije hidraulikog potencijala h u smjeru gibanja vode, x :
i dh dx

(5.2)

Budui da voda uvijek struji od toke veeg hidraulikog potencijala prema toki manjeg hidraulikog potencijala, dh iz brojnika izraza (5.2) ima negativnu vrijednost, pa je, uz predznak minus, hidrauliki gradijent pozitivna veliina. Izraz (5.2) moe se napisati u pojednostavljenom obliku:
i h s

(5.3)

gdje je h pozitivna razlika hidraulikih potencijala izmeu dviju toaka, to se svede na razliku piezometarskih potencijala izmeu tih toaka, a s je udaljenost toaka, odnosno put na kojem je ostvarena razlika hidraulikih potencijala h . Slika 5-1(a) prikazuje pokus u kojem je uzorak tla, povrine poprenog presjeka A i duljine L , ugraen u cijev. Kroz cijev se puta voda tako da se na jednom kraju uzorka nametne hidrauliki potencijal h 0 , a na drugom kraju uzorka hidrauliki potencijal h1 . Na razini hidraulikoga potencijala h 0 , voda se iz posude prelijeva, tako da je taj hidrauliki potencijal konstantan u vremenu.

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 3 5. predavanje

piezometar

A v Vw L
uzorak tla

h0 h1

voda referentna ravnina

(a )
h h0 1 i = -( h 1 - h 0 )/ L = = H /L

h1

(b )

Slika 5-1. (a) Procjeivanje vode kroz propusno tlo; ( b) potencijali du osi uzorka tla

Na izlasku vode iz uzorka, procjedna se voda, na razini hidraulikoga potencijala h1 , prelijeva i skuplja u posudi, gdje se moe mjeriti volumen vode koja istjee iz uzorka u vremenu. Hidrauliki potencijal h1 , takoer je konstantan u vremenu. Budui da je na slici 51(a), h 0 vei od h1 , voda kroz uzorak struji od desnog donjeg kraja prema lijevom gornjem kraju uzorka, to pokazuje smjer specifinog protoka v .

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 4 5. predavanje

Napomena uz sliku 5-1(a): razlika hidraulikih potencijala, h , iz definicije hidraulikoga gradijenta (5.3), na slici je oznaena s H , dok je s oznaen s L . Tako je sada hidrauliki gradijent i H/L . Protok je definiran s:
Vw t

(5.4)

a specifini protok s:
v q A

(5.5)

Iz oznake razlike hidraulikih potencijala H sa slike 5-1(a), vidi se da se radi o razlici piezometarskih visina izmeu jednog i drugog kraja uzorka, to dokazuje prethodnu tvrdnju da je postavljanje referentne ravnine proizvoljno. Na slici 5-1(b) prikazana je raspodjela hidraulikog potencijala du osi uzorka. Ova je raspodjela linearna, a nagib pravca predstavlja hidrauliki gradijent i . U primjeru sa slike 5-1, piezometarske se visine kroz uzorak ne mijenjaju u vremenu, to znai da se ne mijenjaju ni tlakovi vode. Protok je takoer konstantan u vremenu, a konstantan je i u svakom poprenom presjeku uzorka okomitom na smjer strujanja, odnosno
dq dx 0

(5.6)

Ako je A konstantna povrina poprenog presjeka kroz cijeli uzorak, iz izraza (5.5) slijedi da je i
dv dx 0

(5.7)

Izraz (5.7) naziva se uvjetom ili jednadbom kontinuiteta. Ako je tlak vode u svim tokama u tlu konstantan u vremenu (to znai da nema deformacija u tlu) govorimo o stacionarnom strujanju vode kroz tlo, za koje vrijedi jednadba kontinuiteta (5.7). Ako se tlak vode u tlu mijenja u vremenu, govorimo o nestacionarnom strujanju vode kroz tlo, za koje vrijedi drukija jednadba kontinuiteta. Uvrtavanjem Darcyevog zakona (5.1) u jednadbu kontinuiteta (5.7) slijedi
d dx k dh dx 0

(5.8)

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 5 5. predavanje

odnosno za homogeno tlo, kojem su svojstva, pa tako i koeficijent propusnosti, jednaka u svim smjerovima
d 2h dx 2 0

(5.9)

Jednadba (5.9) je diferencijalna jednadba jednodimenzionalnog stacionarnog strujanja vode kroz tlo. Kako je to linearna jednadba, ona ima samo jedno rjeenje za zadane rubne uvjete, hidraulike potencijale na rubovima uzorka tla. Ona je izvedena uz pretpostavku da je voda nestiljiva i da je povrina A svih poprenih presjeka uzorka okomitih na smjer strujanja konstantna.

1.3. Mjerenje koeficijenta propusnosti u laboratoriju

Pokusi, slino postavljeni kao onaj koji prikazuje slika 5-1, mogu posluiti za laboratorijsko odreivanje koeficijenta propusnosti k, definiranog Darcyevim zakonom. U tu svrhu se u geotehnikom laboratoriju uobiajeno koriste dvije vrste ureaja: ureaj s konstantnim padom potencijala (slika 5-3a) i ureaj s promjenljivim padom potencijala (slika 5-3b). Prvi slui za mjerenje koeficijenta propusnosti krupnozrnih tala (ljunak i pijesak), a drugi za mjerenje koeficijenta propusnosti sitnozrnih tala (prahovi i gline). Ovaj drugi je potreban zbog problema oko mjerenja vrlo malih protoka kakvi su prisutni kod glina i prahova. Kod njih je protok vode toliko mali da bi se voda koja je prola kroz uzorak vie isparila nego to bi se sakupilo u posudi za mjerenje volumena vode koja je izala iz uzorka. U prvom se ureaju uspostavlja stacionarno strujanje vode kroz uzorak, a u drugom se ulazna voda polako sputa u cijevi, a njeno se isparavanje sprjeava pokrivanjem povrine ulazne vode tankim epom ulja.

(a)

(b)

Slika 5-3. Laboratorijski ureaji za mjerenje koeficijenta propusnosti: ( a) s konstantnim padom potencijala i (b) s promjenljivim padom potencijala

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 6 5. predavanje

U ureaju s konstantnim padom potencijala mjeri se protok q , uz konstantnu razliku hidraulikih potencijala H izmeu toaka razmaknutih za L u smjeru strujanja vode i s poznatom povrinom poprenog presjeka uzorka A okomito na smjer strujanja vode. Konstantna se razlika hidraulikih potencijala osigurava stalnim dolijevanjem vode na vrhu uzorka, to je za ljunak i prah mogue, jer voda kroz njih brzo struji. Protok q se mjeri kao u prethodnom primjeru (slika 5-1), tj. mjerenjem volumena vode Vw koja je protekla u nekom intervalu vremena t , pa je q Vw / t . Primjenom Dacyevog zakona slijedi da je
k v i q /A H /L

(5.15)

U sluaju ureaja s promjenljivim padom potencijala, poznata je povrina poprenog presjeka a vertikalne staklene cjevice i povrina poprenog presjeka uzorka A okomito na smjer strujanja vode. Budui da se ovdje voda ne dolijeva, razina vode u staklenoj cjevici pada s vremenom. Na poetku pokusa je razlika hidraulikih potencijala h0, a nakon vremena t1 se razlika hidraulikih potencijala smanji na h1. Budui da je protok vode kroz uzorak tla jednak protoku vode kroz staklenu cjevicu, odnosno
Av a dh dt

(5.16)

uvrtavanjem Darcyevog zakona u ovaj izraz i integriranjem odgovarajuih strana jednadbe, daje
h1

a
h0

dh h

Ak L

t1

dt
0

(5.17)

Nakon rjeavanja integrala i sreivanja slijedi

k aL h0 ln At1 h1

(5.18)

Veliina koeficijenta propusnosti prvenstveno ovisi o veliini pora, koje pak ovise o granulometrijskom sastavu tla. to je manji promjer zrna to su i pore manje, a time je i manji koeficijent propusnosti. Ve i mala koliina sitnih estica (promjera manjeg od 0,06 mm) znatno smanjuje prosjeni promjer pora, a time i koeficijent propusnosti. Tablica 5-4 prikazuje okvirne veliine koeficijenta propusnosti za razliite vrste tla. Vrijednosti su dane u m/s, a za usporedbu i u m/dan (1 dan = 86 400 s). Oit je vrlo veliki raspon moguih veliina koeficijenta propusnosti.

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

Tablica 5-4. Okvirne veliine koeficijenta propusnosti k (Craig 1997, Mayne i dr. 2001)

str. 7 5. predavanje

1.4. Naprezanja u vodoravno uslojenom tlu sa stacionarnim strujanjem vode

U sluaju jednodimenzionalnog strujanja vode u vertikalnom smjeru, kree se od izraza uA wh p A za danu toku A u tlu. Kao to je pokazano, tlak porne vode u moe se izraziti preko piezometarskog potencijala
u hp
w

(h

hg )

(5.10)

Kako je hidrauliki gradijent za jednodimenzionalno procjeivanje u smjeru osi y dan izrazom i

hg y
dh / dy , a kako vrijedi dhg / dy

1 (za geodetski se potencijal moe pisati

C gdje je C konstanta) slijedi uvrtavanjem u princip efektivnih naprezanja i

d dhp
w

jednadbu ravnotee za vertikalni smjer:

y

dy

du dy
w

dy
w

dh dy

dhg dy

ili konano

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

d
y

str. 8 5. predavanje
( i
w)

dy

(5.11)

i w naziva se efektivnom obujamskom teinom tla. U gornjem izrazu Veliina i 0 za strujanje vode vertikalno prema gore (u smjeru rasta y ), i 0 za strujanje vode vertikalno prema dolje (u smjeru pada y ). U sluaju kad nema strujanja vode ( i 0 ), slijedi . U svakom sluaju, moemo pisati:

(5.12)

Sluaj vertikalnog strujanja vode prema gore ( i 0 ) moe u praksi biti vrlo opasan. Ako efektivna obujamska teina postane jednaka nuli, zbog djelovanja takvog hidraulikog gradijenta, koji, pomnoen s obujamskom teinom vode, daje vrijednost jednaku uronjenoj obujamskoj teini tla, tada su i odgovarajua vertikalna efektivna naprezanja jednaka nuli. Tlo tada nema nikakvu posminu vrstou i dolazi do njegovog hidraulikog sloma, to u praksi ima katastrofalne posljedice. Uvjet za hidrauliki slom je dakle
i
w

(5.13)

Odgovarajui hidrauliki gradijent, koji dovodi do takvog stanja naziva se kritini hidrauliki 0 i iz izraza (5.13) jednak je: gradijent ic
ic
w

(5.14)
1.

Kako je

10 kN/m3, slijedi da je kritini hidrauliki gradijent ic

Primjer prorauna naprezanja u vodom zasienom tlu s tri vodoravna sloja prikazuje slika 5-2. U sluaju (a) voda je mirna (nema strujanja vode), u sluaju (b) voda struji vertikalno prema gore, a u sluaju (c) vertikalno prema dolje. Odgovarajue numerike vrijednosti prikazane su u tablicama 5-1, 5-2 i 5-3.

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 9 5. predavanje

(a )

(b)

( c) Slika 5-2. Potencijali i naprezanja u horizontalno uslojenom tlu: povrinski sloj pijeska, debljine 5 m ( = 20 kN/m3, K0 = 0,5) lei na sloju gline, debljine 7 m ( = 18 kN/m3, K0 = 0,6), koji pak lei na niem sloju pijeska, debljine 3 m ( = 21 kN/m3, K0 = 0,45); razina podzemne vode (w = 10 kN/m3) u gornjem sloju pijeska je 2 m ispod povrine terena); tri reima procjeivanja: ( a) mirna voda, (b) strujanje vode prema gore, i (c) strujanje vode prema dolje; mjerna je ravnina na povrini terena; numerike vrijednosti su u tablicama 5-1, 5-2 i 5-3.

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan y (kPa) 0 100 100 226 226 289 'y (kPa) 20 70 70 126 126 159 '' (kN/m3) 10 10 8 8 11 11 'x (kPa) 10 35 42 75,6 56,7 71,55

str. 10 5. predavanje x (kPa) -10 65 72 175,6 156,7 201,55

Tablica 5-1. Potencijali i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu u mirnoj vodi, prema primjeru sa slike 5-2a

sloj S C G

y (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

h (m) -2 -2 -2 -2 -2 -2

hg (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

hp (m) -2 3 3 10 10 13

u (kPa) -20 30 30 100 100 130

Tablica 5-2. Potencijali i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu sa strujanjem vode prema gore, prema primjeru sa slike 5-2b

sloj S C G

y (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

h (m) -2 -2 -2 3 3 3

hg (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

hp (m) -2 3 3 15 15 18

u (kPa) -20 30 30 150 150 180

y (kPa) 0 100 100 226 226 289

'y (kPa) 20 70 70 76 76 109

'' 'x 3 (kN/m ) (kPa) 10 10 10 35 0,857 42 0,857 45,6 11 34,2 11 49,05

x (kPa) -10 65 72 195,6 184,2 229,05

Tablica 5-3. Potencijali i naprezanja u vodoravno uslojenom tlu sa strujanjem vode prema dolje, prema primjeru sa slike 5-2c

sloj S C G

y (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

h (m) -2 -2 -2 -4 -4 -4

hg (m) 0 -5 -5 -12 -12 -15

hp (m) -2 3 3 8 8 11

u (kPa) -20 30 30 80 80 110

y (kPa) 0 100 100 226 226 289

'y (kPa) 20 70 70 146 146 179

'' 'x 3 (kN/m ) (kPa) 10 10 10 35 10,86 42 10,86 87,6 11 65,7 11 80,55

x (kPa) -10 65 72 167,6 145,7 190,55

Reference
Craig, R. F. (1997). Soil Mechanics. Sixth Edition. E & FN Spon, London. Darcy, H. (1856). Les fontaines publiques de la ville de Dijon. Paris Mayne, P. W., Christopher, B. R., DeJong, J. (2001). Manual on Subsurface Investigation. National Highway Institute., Publication No. FHWA NHI-01-031, Federal Highway Administration, Washington, DC.