STRUNI LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 569

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH SASTOJINA OBINE BUKVE U GOSPODARSKOJ JEDINICI UREVAKA BILOGORA
RESEARCH ON STRUCTURE OF OLDER AND OLD COMMON BEECH STANDS IN MANAGEMENT UNIT UREVAKA BILOGORA
Vladimir NOVOTNY1, Ivan BALENOVI1, Nikolina MEDENJAK2, Dalibor TORGA3, Damir POTA3

SAETAK: Obina bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drvea u Hrvatskoj. Zbog svojih fiziolokih i ekolokih karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na irokom rasponu razliitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obina bukva u Hrvatskoj tvori razliite sastojine, od istih do mjeovitih zajedno s razliitim vrstama drvea i razliitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u irokom opsegu razliitih ekoloko-gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine razliitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve vea odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama, kako za bukvu, tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze. Na temelju toga, namee se potreba istraivanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraivanih vrsta na lokalnoj razini. Cilj ovoga rada predstavlja istraivanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih s tablinim vrijednostima postojeih prirasno prihodnih tablica domaih autora. Terenska izmjera provedena je na 449 krunih ploha smjetenih u 18 odabranih odsjeka u IV i V dobnom razredu na podruju gospodarke jedinice urevaka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne povrine odabranih odsjeka. Rezultati istraivanja prema oekivanjima pokazuju odstupanja od tablinih vrijednosti postojeih prirasno prihodnih tablica domaih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za lokalnim pristupom u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda, kako na lokalnoj, tako na globalnoj razini, uzimajui u obzir namjenu, nain i oblik gospodarenja bukovim sastojinama. K l j u n e r i j e i : Obina bukva, struktura sastojine, prirasno prihodne tablice, dobna struktura, potrajnost prihoda
1

Mr. sc. Vladimir Novotny, dipl. ing. um., Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb Tel: ++38516311580; Fax: ++38516311588; E-mail: vladon@sumins.hr Ivan Balenovi, dipl. ing. um., Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb Tel: ++38516311580; Fax: ++38516311588; E-mail: ivanb@sumins.hr Nikolina Medenjak, dipl. ing. um., Vilka Novaka 50c, 42000 Varadin GSM: ++385992281682; E-mail: medenjak@sumins.hr Dr. sc. Dalibor torga, dipl. ing. um., Ivana Metrovia 28, 48000 Koprivnica GSM: ++38598451641; E-mail: dalibor.storga@hrsume.hr Damir Pota, dipl. ing. um., Ivana Metrovia 28, 48000 Koprivnica GSM: ++38598450151; E-mail: damir.posta@hrsume.hr

282

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

UVOD Introduction
Strukturu sastojine ine sva pojedinana stabla, sa svojim dimenzijama, njihovim distribucijama, meusobnim odnosima i zahtjevima, rasporeena u prostoru kao trodimenzionalnoj veliini. Osnovni elementi strukture su broj stabala, prsni promjer, visina i temeljnica stabla te drvna masa i prirast. Na temelju toga, strukturu moemo promatrati i prezentirati tako da promatramo pojedinano neki od njenih osnovnih elemenata ili kompleksno u cjelini. U praksi se struktura sastojine dobivena taksacijskom izmjerom usporeuje sa vrijednostima iz prirasno prihodnih tablica, koje prikazuju razvoj normalne (optimalne) jednodobne sastojine od njena osnivanja do kraja ophodnje, radi utvrivanja boniteta stanita sastojine i obrasta, te propisivanja smjernica gospodarenja. Kako se u posljednje vrijeme uoava da podaci iz prirasno prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu, osobito u sluaju bukovih sastojina, predloeno je istraivanje strukturnih elemenata bukovih sastojina na lokalnoj razini i njihova usporedba sa postojeim prirasno prihodnim tablicama domaih autora. Obina bukva (Fagus sylvatica L.) je najrasprostranjenija vrsta drvea u Hrvatskoj i prema ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj sudjeluje sa 113 191 000 m3 ili s 37,4 % (GOP 2006). Istraivanje je provedeno na podruju Uprave uma Podrunica Koprivnica u gospodarskoj jedinici urevaka Bilogora, u sastojinama submontanske bukove ume sa trepaviastim aem (Carici pilosae-Fagetum O b e r d o r f e r . 1957) koja pokriva 96,8 % povrine gospodarske jedinice.

Slika 1. Uee obine bukve u ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj Figure 1 Common beech participatei in total growing stock of Croatia

PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA Review of past research

Prouavanjem strukture bukovih sastojina u naoj zemlji bavili su se mnogi umarski strunjaci. U kratkom pregledu spomenut emo da jo 1930. godine M i l e t i upozorava na vanost poznavanja strukture bukovih sastojina radi istraivanja sortimenata tehnikog i ogrjevnog drveta. D r a g i i 1955. godine istrauje strukturu mladih sastojina bukve i kitnjaka u Hrvatskoj i naglaava da bez analitikih podataka o strukturi sastojine nije mogue poznavati stvarno stanje sastojina, da se ne mogu izvoditi bilo kakvi zakljuci o uzgojnoj prolosti sastojine te da se u konanici ne moe vriti bilo kakav kvalitetan uzgojni zahvat. D e k a n i 1962. godine naglaava vanost mjeovitih sastojina zbog boljeg koritenja produktivnosti tla, boljeg iskoritenja svjetlosti i boljeg zdravstvenog stanja same sastojine, a struktura takvih sastojina je nadasve kompleksna i dinamina zbog meusobnih odnosa jedne vrste prema drugoj. B e r t o v i i drugi 1971. godine prouavaju glavne ekoloke imbenike, sastav i proizvodne mogunosti kako bi pronali najpovoljnije sastojinske i strukturne oblike bukovih sastojina. H r e n 1972. godine istrauje strukturu praume bukve u predjelu Ramino korito, gdje pretpostavlja veliku razliku u starosti stabala na osnovu distribucije stabala po debljinskim i visinskim stupnjevima koja ima zvonolik oblik s velikom varijacijskom irinom, a oblik i veliine kroanja potvruju razvoj drukiji nego u jednodobnim jednolinim sastojinama. Usporeujui stanje s opisom iz 1765. godine, zakljuuje da nema znaajnih promjena, te da je u tom predjelu mogue prepoznati sve faze razvoja praume od pomlaivanja do raspadanja. M a t i 1974. godine naglaava utjecaj ekolokih i strukturnih imbenika na prirodno pomlaivanje uma jele i bukve. p i r a n e c 1975. godine konstruira drvnogromadne i prirasno-prihodne tablice za obinu bukvu. C e s t a r i drugi u periodu od 1976. do 1986. godine istrauju tipoloke znaajke bukovih uma na raznim lokalitetima te na osnovu tih istraivanja odreuju EGT-e istih. K l e p a c 1984. godine napominje vanost istraivanja strukture sastojine jer, kako kae, uma predstavlja ivi organizam koji se raa, raste i umire te je kao takva vrlo dinamina. C e s t a r i drugi 1989. godine konstruiraju prirasno prihodne tablice za EGT-e obine bukve. L u k i 1990. godine istrauje utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, a 1999. godine istrauje razvoj nekih strukturnih elemenata bukve na Papuku pomou dendroklimatoloke analize, u kojima zakljuuje da su istraivanja prirasta vrlo kompleksna te u njih ukljuuje i istraivanja ekolokih imbenika. M a t i i drugi 1996. godine prouavaju razliite uzgojne zahvate u bukovim umama sredinje i jugoistone Europe, te njihov utjecaj na potrajnost ume i prihoda na odreenoj povrini, kao i na bioraznolikost te stabilnost strukture tih sastojina. Modeliranjem normaliteta broja stabala i volumena u mjeovitim
283

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

prebornim sastojinama panonskih uma bukve i jele bavio se Z e l i 2003. godine. Neto kasnije, istraivao je normalitet distribucije prsnih promjera jednodobnih srednjedobnih bukovih sastojina. a v l o v i i drugi 2006. godine istrauju strukturu raznodobnih sastojina

jele i bukve u Belevinama, a v l o v i i A n i 2008. godine elaboriraju stanje dobne strukture naih bukovih sastojina, a B o i i dr. 2011 godine analiziraju dinamiku uspostave preborne strukture u bukovo-jelovim sastojinama na Papuku.

PROBLEMATIKA ISTRAIVANJA Research issues

Cilj gospodarenja, osiguravanjem postojanosti ekosustava, odravanjem i poboljavanjem opekorisnih funkcija uma te potrajnim gospodarenjem, je da strukturu konkretne sastojine to vie pribliimo ili izjednaimo s optimalnim vrijednostima iste, prikazanim u prirasno prihodnim tablicama. Istraivanje strukture sastojine provedeno je u starijim i starim mjeovitim sastojinama EGT-a II-D-11, odnosno u sastojinama submontanske bukove ume s trepaviastim aem (Carici pilosae Fagetum O b e r d o r f e r . 1957), s obinom bukvom kao glavnom vrstom koja odreuje ureajni razred. Vrijednosti strukturnih elemenata istraivanih sastojina dobivene terenskom izmjerom usporedili smo s vrijednostima iz piranevih prirasno prihodnih tablica za iste bukove sastojine ( p i r a n e c 1975) i vrijednostima iz prirasno prihodnih tablica za mjeovite sastojine bukve, kitnjaka i obinoga graba EGT-a II-D-11. (B e z a k et al. 1989) Usporedbom stvarnog stanja strukture istraivanih sastojina s modelnim strukturama odabranih prirasno prihodnih tablica domaih autora, dobivamo razlike koje bi trebali smjernicama gospodarenja smanjiti ili skroz anulirati, kao i mogunost ocjene koje prirasno prihodne tablice u konkretnom sluaju upotrijebiti kao model kojemu se elimo gospodarskim zahvatima pribliiti.

MATERIJAL I METODE Material and methods

Na temelju zadatka, u ovome radu u odabranoj gospodarskoj jedinici, terenska su istraivanja provedena u sastojinama etvrtog i petog dobnog razreda predmetne umske zajednice odnosno ekoloko gospodarskog tipa, iz razloga to one predstavljaju 55 % ukupne povrine, odnosno 70 % povrine gospodarske jedinice bez prvog dobnog razreda, te 78 % drvne mase i 71 % teajnog godinjeg prirasta gospodarske jedinice. Terenska izmjera obavljena je u 18 odabranih odsjeka. Na povrini odabranih odsjeka postavljeno je 450 krunih ploha, radijusa 12,62 m, pribline povrine 500 m2 , to predstavlja uzorkovanu povrinu od 22,5 hektara. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne povrine odabranih odsjeka. Stajalita krunih ploha odreena su mreom toaka veliine 100 x 100 metara, napravljenoj na topografskoj karti gospodarske jedinice.

Slika 2. Stajalita krunih ploha mrea toaka 100 x 100 m Figure 2 Stanpoints of the circular plots 100 x 100 m

284

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Svim stablima na plohi mjerena su dva unakrsna prsna promjera i visina stabla. Podaci izmjereni na terenu upisani su u bazu podataka te obraeni matematiko-statistikim metodama. Matematiko-statistikom obradom podataka za svaki odsjek napravljena je distribucija broja stabala i temeljnice po hektaru za svaku vrstu pojedinano te ukupno za odsjek. Distribucije su napravljene po njemakim debljinskim stupnjevima. Regresijskom analizom izmjerenih visina stabala svih vrsta u odsjeku dobiveni su parametri potrebni za izradu visinskih krivulja, svake vrste pojedinano, izjednaenih formulom Mihajlova. U daljnjem postupku obrade pomou parametara izjednaenih visinskih krivulja dobiveni su tarifni nizovi za svaku vrstu. Volumen stabla izraunat je kao funkcija prsnog promjera i visine stabla, pomou SchumacherHall-ove formule i a, b, i c parametara za pojedinu vrstu drvea iz drvnogromadnih tablica. Napravljena je i distribucija volumena po hektaru za svaku vrstu pojedina-

no i ukupna distribucija volumena za svaki odsjek. (N o v o t n y 1998, N o v o t n y et al. 1999). Bonitiranje sastojina svakog istraivanog odsjeka obavljeno je pomou promjera srednjeg plonog stabla bukve i vrijednosti visine promjera srednjeg plonog stabla bukve, oitane s izjednaene visinske krivulje svih izmjerenih stabala bukve pripadajueg odsjeka te starosti sastojine. Bonitiranje sastojina svakog istraivanog odsjeka morali smo napraviti, kako bi vrijednosti elemenata strukture sastojina, dobivene terenskom izmjerom i njihovom obradom, mogli usporeivati s vrijednostima iz piranevih prirasno prihodnih tablica za iste bukove sastojine, gdje su vrijednosti strukturnih elemenata sastojine podijeljene u etiri bonitetna razreda. Tako obraeni i pripremljeni podaci usporeeni su sa vrijednostima iz piranevih prirasno prihodnih tablica za iste bukove sastojine pripadajuih boniteta i sa vrijednostima prirasno prihodnih tablica mjeovitih sastojina ekoloko-gospodarskog tipa II-D-11.

Podruje istraivanja Research area Podruje istraivanja predstavlja gospodarska jediMatini supstrati su aluvij, starija aluvijalna terasa i nica urevaka Bilogora kojom neposredno gospo- lesne tvorevine. Tla predstavljaju rastresite prirodnodari umarija urevac, kao sastavni dio Uprave uma povijesne tvorevine nastale iz stijena pod utjecajem pePodrunica Koprivnica. Ukupna povrina gospodarske dogenetskih procesa i imbenika. Klima je definirana jedinice iznosi 3717,15 hektara, od toga na obraslu po- prema Kppenu oznakom Cfwbx, te predstavlja vrinu otpada 3577,26 hektara, na neobraslu 75,23, a toplu, umjereno kinu klimu. na neplodnu 64,66 hektara. Najvei dio gospodarske jedinice pripada svezi buSastojine ove gospodarske jedinice nalaze se na sje- kovih uma sa zajednicom submontanske bukove ume i veroistonoj strani Bilogore, smjetene izmeu 4556 trepaviastog aa. U tipolokom pogledu, Ekolokoi 46 04 sjeverne geografske irine te 1433 i 1445 gospodarski tip II-D-11 predstavlja 97 % ukupne povristone geografske duine od Greenwicha. Nadmorske ine gospodarske jedinice. (Osnova gospodarenja 2009). visine kreu se od 170 do 275 metara nad morem. Najzastupljenije ekspozicije su sjeverna, sjeverozapadna i sjeveroistona, a inklinacije se kreu od 050 o.

REZULTATI Results
Izjednaene visinske krivulje formulom Mihajlova za istraivane sastojine u osam odsjeka IV dobnog razreda i deset odsjeka V dobnog razreda, pomou kojih smo na osnovu promjera srednjeg plonog stabla i starosti sastojine bonitirali sastojine svakog istraivanog odsjeka, prikazane su na slikama 3. i 4. S obzirom da su visinske krivulje svih istraivanih odsjeka u IV i V dobnom razredu izjednaene regresijskom analizom, funkcijom Mihajlova, na uzorku svih izmjerenih stabala na cijeloj povrini uzorkovanja, iskljuili smo uobiajenu pristranost nasuminog uzorkovanja i time poveali reprezentativnost visina na osnovi kojih su izjednaene visinske krivulje. (P r a n j i i L u k i 1997). Na taj je nain osigurana reprezentativnost jednog od elementa pomou kojega odreujemo bonitet svakog pojedinog odsjeka. Rezultati bonitiranja stanita sastojina svakog istraivanog odsjeka, iji su razlozi i nain opisani u materijalima i metodama ovoga rada, prikazani su u tablici 1. Daljnjim postupkom vrijednosti elementa strukture sastojine istraivanih odsjeka dobivene naom izmjerom stavili smo pojedinano u odnos s vrijednostima tih strukturnih elemenata piranevih prirasno prihodnih tablica odabranih boniteta i vrijednostima prirasno prihodnih tablica ekoloko-gospodarskog tipa II-D-11. Usporedbom ukupnog broja stabala po hektaru dobivenog izmjerom na naem uzorku, s vrijednostima istog elementa odabranih PPT-a domaih autora, vidljivo je kako su vrijednosti promatranog elementa strukture u obje PPT-a vee od stvarnog stanja u sastojini. Razlike odstupanja vrijednosti, od stvarnog stanja, piranevih PPT-a za iste bukove sastojine znatno su vee od razlika PPT-a mjeovitih sastojina EGT-a II-D-11.
285

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Slika 3. Visinske krivulje po odsjecima za IV dobni razred Figure 3 Height curves by subcompartments for age class IV

Slika 4. Visinske krivulje po odsjecima za V dobni razred Figure 4 Height curves by subcompartments for age class V

286

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Razlike odnosa vrijednosti ukupne temeljnice i ukupnog volumena po hektaru istraivanih sastojina sa vrijednostima iz PPT-a imaju trend pribliavanja. U sluaju temeljnice vrijednosti uzorka blie su vrijednostima piranevih PPT-a, iako se ni odstupanja od vrijednosti PPT-a po EGT-u ne razlikuju mnogo. U sluaju volumena, bez obzira na trend pribliavanja vrijednosti, karakteristino je to to su razlike neto vee i to su vrijednosti dobivene na uzorku istraivanih sastojina blie vrijednostima PPT-a po EGT-u. Usporeujui vrijednosti promjera srednjeg plonog stabla i vrijednosti promjera srednjeg plonog stabla bukve kao glavne vrste, svakog istraivanog odsjeka, sa vrijednostima iz PPT-a domaih autora, uoavamo jednaki trend odstupanja apsolutnih vrijednosti. U ovom sluaju odstupanja su dijametralnog predznaka od usporedbe ukupnog broja stabala po hektaru, s istom karakteristikom da su razlike od vrijednosti piranevih PPT-a znaajnije vee od razlika PPT-a EGT-a II-D-11.

Tablica 1. Boniteti stanita sastojine po odsjecima uzorka istraivanja Table 1 Site-stand index quality by subcompartments from research sample Dobni razred Age class Odsjek Subcompartment 49a 47a 48a IV 68a 42b 28a 29b 67a 16c 29a 60a 12c V 14a 15a 27b 63b 25c 11a Starost (godina) Age (years) 64 67 75 76 79 79 79 79 85 87 88 92 92 96 96 96 97 99 Bonitet sastojine Site-stand indeks quality Uzorak Sample III II/III II/III II/III III/IV III/IV III/IV III II/III IV III II/III III/IV III II II/III II II/II

Slika 5. Usporedba broja stabala po ha iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 5 Comparison of number of trees from research sample (Sample) and selected growth-yield tables(GYT) by subcompartments

287

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Slika 6. Usporedba temeljnica po hektaru (m2/ha) iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 6 Comparison of basal area per hectare (m2/ha) from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments

Slika 7. Usporedba volumena po hektaru (m3/ha) iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 7 Comparison of volume per hectare (m3/ha) from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GY tables) by subcompartments

288

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Slika 8. Usporedba prsnih promjera (cm) srednjeg plonog stabla iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 8 Comparison of diameter at brest height (cm) of mean basal area tree from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments

Slika 9. Usporedba prsnih promjera (cm) srednjeg plonog stabla bukve iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 9 Comparison of diameter at brest height (cm) of mean basal area tree of beech from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments

289

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

Slika 10. Usporedba srednjih sastojinskih visina bukve po odsjecima iz uzorka istraivanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 10 Comparison of mean stands height of beech from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments

Usporedbom srednjih sastojinskih visina, odnosno visina srednjeg plonog stabla bukve, vidljive su male ili gotovo nikakve razlike vrijednosti uzorka i piran-

evih PPT-a, te neto vee razlike ako promatramo vrijednosti uzorka i vrijednosti PPT-a po EGT-u.

RASPRAVA Discussion
Glede cilja ovoga rada, osnovne strukturne elemente istraivanih jednodobnih mjeovitih sastojina obine bukve IV i V dobnog razreda usporedili smo s tablinim vrijednostima postojeih PPT-a domaih autora. Ukupni broj stabala po hektaru (N/ha), ukupna temeljnica po hektaru (G/ha), ukupni volumen po hektaru (V/ha), prsni promjer srednjeg plonog stabla (dg), prsni promjer srednjeg plonog stabla bukve (dgb) te visina srednjeg plonog stabla bukve (hgb), strukturni su elementi koje smo obradili na odabranom uzorku i usporedili s vrijednostima istih u PPT-a domaih autora. Iz usporedbe je vidljivo da su najvea odstupanja vrijednosti istraivanoga uzorka i vrijednosti iz PPT-a evidentirana kod ukupnog broja stabala po hektaru te prsnog promjera srednjeg plonog stabla i prsnog promjera srednjeg plonog stabla bukve. U svih 18 istraivanih odsjeka ukupni broj stabala po hektaru je manji od vrijednosti u obje PPT-a, ali je prsni promjer srednjeg plonog stabla i prsni promjer srednjeg plonog stabla bukve vei.
290

Te razlike i njihov odnos upuuju nas na vjerojatnost da su istraivane sastojine prorjeivane jaim intenzitetom, kako bi glavna vrsta postigla vee dimenzije prsnog promjera, to je preduvjet za dobivanje kvalitetnijih sortimenata. Usprkos evidentiranim razlikama u ova dva promatrana strukturna elementa, vrijednosti ukupne temeljnice i ukupnog volumena po hektaru te visine srednjeg plonog stabla bukve istraivanog uzorka ne pokazuju znaajnija odstupanja od vrijednosti u PPT-a. Odnosno prema pravilniku u ureivanju uma, obrast istraivanih sastojina kao kolinik stvarne i normalne temeljnice u usporedbi s obje PPT-e je normalan. Usporeujui odnose promatranih strukturnih elemenata istraivanih odsjeka pojedinano s prirasno prihodim tablicama po pirancu i prirasno prihodnim tablicama po EGT-u II-D-11, vidljivo je da su vrijednosti istraivanog uzorka kod veine strukturnih elemenata puno blie vrijednostima PPT-a po EGT-u II-D-11. Vrijednosti ukupne temeljnice po hektaru i srednje sastojinske visine bukve uzorka blie su vrijednostima PPT-a po pirancu, ali kod ta dva strukturna elementa,

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

ukupno gledajui, evidentirana su najmanja odstupanja, odnosno razlike istih u odnosu na PPT-e po EGT-u isto nisu velike. injenica da su PPT-e po pirancu konstruirane za iste bukove sastojine, a PPT-e po EGT-u II-D-11 za

mjeovite sastojine bukve, kitnjaka i obinoga graba, kakve i jesu sastojine uzorka istraivanih 18 odsjeka, objanjava manje razlike prilikom usporedbe promatranih strukturnih elemenata istraivanog uzorka i PPTa po EGT-u.

ZAKLJUCI Conclusions
U skladu s ciljem istraivanja, a na temelju rezultata dobivenih ovim istraivanjem, ustanovljeno je da su vrijednosti osnovnih strukturnih elemenata istraivanih odsjeka pokazuju odstupanja od istih vrijednosti u PPT-a, te da su sveukupno gledajui blie vrijednostima PPT-a po EGT-u nego vrijednostima piranevih PPT-a pripadajuih boniteta. Strukturu sastojine pojednostavljeno promatramo kao horizontalni i vertikalni raspored stabala. (F r a n k l i n , 1981). Prouavanje i poznavanje strukture sastojine vrlo je vano za provoenje pravilnog gospodarenja. U umarskoj praksi prirasno prihodne tablice predstavljaju model koji nam pomae u provoenju gospodarenja. U posljednjih dvadesetak godina, vjerojatno uslijed izmijenjenih ekolokih uvjeta, uoava se da podaci iz prirasno-prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu. Ta odstupanja, kao i statinost samih tablica, utjeu na ogranienost njihove praktine primjene, koja se u praksi svodi na odreivanje boniteta stanita sastojine i obrasta. Struktura sastojina, osobito mjeovitih, vrlo je kompleksna, a njen razvoj predstavljaju dinamine promjene strukturnih elemenata te njihovi meusobni odnosi za vrijeme trajanja ophodnje. Slijedom toga, a napredovanjem raunalne tehnologije, namee se potreba za modeliranjem umske dinamike. (P o r t e i B a r t e l i n k , 2002), i izradom modela koji e dobiti prednost pred PPT-a. (G o d i n a 2009). Izrada takvih modela metodama simulacije dinamike trebala bi biti sputena na lokalnu razinu, u svrhu ouvanja umskih stanita i bioraznolikosti, jer klimatske promjene kojima smo svjedoci, velika su prijetnja bioraznolikosti umskih zajednica. (B a k k e n e s i dr., 2002).

LITERATURA References
B a k k e n e s , M., J. R. M. A l k e m a d e , F. I h l e , R. L e e m a n s , J. B. L a t o u r , 2002: Assessing effects of forecasted climate change on the diversity and distribution of European higher plants for 2050, Global Change Biology 8(4): 390407. B e r t o v i , S., D. C e s t a r , V. H r e n , J. M a r t i n o v i , 1971: Kvantitativna i kvalitativna proizvodnja bukovih uma u zapadnom dijelu Hrvatske, Rad. umar. Inst. Jastrebar., 18, Jastrebarsko, 48 str. B e z a k , K., D. C e s t a r , V. H r e n , Z. K o v a e v i , J. M a r t i n o v i , Z. P e l c e r , 1989: Uputstva za izradu karte ekoloko-gospodarskih tipova brdskog i planinskog podruja (II) SR Hrvatske, Rad. umar. inst. Jastrebar., 24(79): 1119, Jastrebarsko. B o i , M., J. a v l o v i , E. G o r i , K. Te s l a k , 2011: Dinamika uspostave preborne strukture u bukovo-jelovim sastojinama na Papuku (Dynamics of Establishing the Selection Structure in Beech-Fir Stands on Papuk). Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 287300. C e s t a r , D. V. H r e n , Z. K o v a e v i , J. M a r t i n o v i , Z. P e l c e r , 1986: Uputstva za izradu karte ekoloko-gospodarskih tipova gorskoga podruja (I) SR Hrvatske, Rad. um. inst. Jastrebar., izv. izd. 4: 1125, Jastrebarsko. a v l o v i , J., M. B o i , A. B o n i n a , 2006: Stand structure of an uneven-aged firbeech forest with an irregular diameter structure: modeling the development of the Belevine forest, Croatia. European Journal of Forest Research, 125(4): 325333. a v l o v i , J., I. A n i , 2008: Gospodarenje obinom bukvom u Hrvatskoj. Forest management with beech in Croatia. XXVI. Gozdarski tudijski dnevi: Bukovi gozdovi: ekologija in gospodarenje: zbornik razirjenih povzetkov predavanj / Bonina, Andred (ed). Ljubljana: Biotehnika fakulteta, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire, str. 5659. D e k a n i , I. 1962: Bioloki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. um. list, 86(1112): 7894, Zagreb. D r a g i i , P., 1955: Problem razvitka i njege mladih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u NR Hrvatskoj. um. list, 79(1112): 374395, Zagreb. F r a n k l i n , J. F., 1981: Ecological characteristics of old growth Douglas fir forests. USDA, For. Serv.,Gen. Tech. Rep. PNW 118. Pac. Northwest For. Range Exp. Sta., Portland, Oregon, 48 p. G o d i n a , K., 2009: Razvoj strukturnih elemenata u mjeovitim sastojinama hrasta lunjaka na podruju Uprave uma Bjelovar s osvrtom na modeliranje mjeovitih prirasno prihodnih tablica. um. list, (78): 407416, Zagreb. H r e n , V., 1972: Prauma bukve, um. list, 96(910): 315324, Zagreb.
291

V. Novotny, I. Balenovi, N. Medenjak, D. torga, D. Pota: ISTRAIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ...

umarski list Posebni broj (2011), 282-292

K l e p a c , D., 1963: Rast i prirast umskih vrsta drvea i sastojina. Znanje, Zagreb, 299 str. K l e p a c , D., 1984: Principi ureivanja uma Nacionalnog parka Plitvika jezera, um. list, 108 (78): 319337, Zagreb. L u k i , N., 1990: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. Disertacija, umarski fakultet, Zagreb. L u k i , N., 1999: Dendroklimatoloka analiza obine bukve (Fagus sylvatica L.) s Papuka. um. list, 123(12): 2935, Zagreb. M a t i , S., 1974: Utjecaj ekolokih i strukturnih inilaca za prirodno pomlaivanje prebornih uma jele i bukve u Gorskom kotaru. Glas. um. pokuse, 21: 223400, Zagreb. M a t i , S., M. O r a n i , I. A n i , 1996: Bukove ume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu uma sredinje i jugoistone Europe. U : B. Mayer (ur.), Unapreenje proizvodnje biomase umskih ekosustava, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu i umarski institut Jastrebarsko, Zagreb, str. 113124. M e t r o v i , ., G. F a b i j a n i , 1995: Prirunik za uredivanje uma. Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Republike Hrvatske: Hrvatske ume, 416 s, Zagreb. M i l e t i , ., 1930: Istraivanja o strukturi bukovih sastojina karaktera praume. um. list, 54(1 12): 29, 105125, 313339, 399407, Zagreb. N o v o t n y , V. 1998: Pomak osnovnih sastojinskih elemenata u vremenu izmeu dvije izmjere u zajed-

nici Carpino betuli-Quercetum roboris Ani ex. Rau 1969. Rad. umar. inst. 33(1): 146, Jastrebarsko. N o v o t n y , V., M. B e n k o , B. Vr b e k , 1999: Razvoj strukturnih elemenata poplavnih uma hrasta lunjaka i velike utilovke (Genisto elataeQuercetum roboris Ht. 1938.) na podruju Slavonije. Ekolgia 18(1): 4758, Bratislava. P o r t e , A., B a r t e l i n k , H.H. 2002. Modelling mixed forest growth: a review of models for forest management. Ecol. Model. 150(12): 141188. P r a n j i , A., L u k i , N., 1997: Izmjera uma. Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 405 str. p i r a n e c , M., 1975: Prirasno-prihodne tablice, Rad. umar. inst., 25:1103, Jastrebarsko. Z e l i , J., 2003: Prilog odreivanju normala za mjeovite preborne sastojine u panonskim umama bukve i jele, um. list, 127(78): 389402, Zagreb. Z e l i , J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGTIID-10), um. list, 129(12): 5162, Zagreb. Hrvatske ume d.o.o., 2006: umskogospodarska osnova Podruja. Zagreb, 566 str. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, 2006: Pravilnik o ureivanju uma. Narodne novine br. 11/2006., Zagreb. Hrvatske ume d.o.o., Uprava uma Podrunica Koprivnica, 2009: Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu urevaka Bilogora

SUMMARY: Common beech (Fagus sylvatica L) is the most videly distributed tree species in Croatia. Because of its physiological and ecological characteristics (high shade tolerance, ability to grow on a broad range of soil types, topographic positions, and climate conditions) common beech in Croatia forms different stands, from pure to mixed stands with different tree species, and with different structural characteristics. Characteristics of beech to oncoming in a wide range of different ecological and management conditions, and to creates stands of different structural characteristics, causes an increasing deviation of the structural elements values of managed stands in compare with values of the same stuctural elements that are tabulated in yield tables. Therefore there is need for investigation of structure of beech stands and applicability of yield tables at the local level for common beech and the other species that form beech stands. The aim of this work is to research the basic structural elements of the managed beech stands and to compare them to the tabulated values in growth-yield tables, by local authors. Field measurements were conducted on 449 circular plots located in 18 compartment in IV and V age classes in management unit urevaka Bilogora. Intensity of sampling was 5% of a total area of selected compartments. As expected, the results in this research show deviations in compare to tabulated values in yield tables, by local authors. Results show the complexity of problems in management with beech stands and need for local level approach in order to improve the distribution of age structure, product quality and sustainability of revenue on both local and global level, considering the purpose, method and management type of beech stands. K e y w o r d s : common beech, stand structure, yield tables, age structure, suistainability of revenue
292