Professional Documents
Culture Documents
Dipl Upute
Dipl Upute
4)
Zakljuak u kojemu se saimaju rezultati diplomskog rada. U pravilu Zakljuak ne bi trebao biti dui od dvije stranice.
5)
Literatura se navodi iza Zakljuka. U tekstu rada mora svugdje biti navedena literatura gdje je navoenje ili grafiki prikaz preuzet ili se temelji na nekom pisanom predloku tj. prilikom svakog kopiranja teksta ili grafikog prikaza da bi itatelj lake doao do izvornih informacija u diplomskom radu. U tekstu se literatura navodi unutar pravokutnih zagrada [1].
6)
Popis oznaka i kratica (po potrebi, a naroito vano kad se u radu koristi puno oznaka i kratica).
7)
Saetak dio u kojemu student daje kratki pregled svog diplomskog rada (u obimu do jedne stranice) tj. do kojih je rezultata doao rjeavajui problematiku diplomskog zadatka i sl.
8)
Dodatak A, B, ... (po potrebi) u kojemu dolaze tablice, programski kod, dokumentacija vezana uz praktini dio rada i sl. Diplomski rad treba sadravati opis izvedbe sklopa ili programske podrke s potpunom
dokumentacijom. Takva dokumentacija se obavezno prilae na CD-u, ali moe biti i u dodacima ukoliko nije previe opirna. Na sljedeoj stranici prikazan je primjer sadraja diplomskog rada.
SADRAJ
1. 2. UVOD ................................................................................................................................... 1 ZATITNO DJELOVANJE UZEMLJIVAA ............................................................. 3 2.1. Znaajke uzemljivaa ................................................................................................. 4 2.2. Gromobransko zatitno uzemljenje .......................................................................... 7 3. STRUJA MJERODAVNA ZA ODREIVANJE POTENCIJALNE SLIKE UZEMLJIVAA ................................................................................................................ 10 3.1. Pristup odreivanju mjerodavne struje kratkog spoja ......................................... 10 3.1.1. Kratki spoj u postrojenju..................................................................................... 12 3.1.2. Kratki spoj u neposrednoj blizini postrojenja .................................................... 16 3.2. Proraun struje jednopolnog kratkog spoja............................................................. 18 3.3. Mjerna struja mjerodavna za odreivanje potencijalne slike uzemljivaa ........ 20 4. IZBOR METODE MJERENJA ...................................................................................... 23 4.1. UI metoda mjerenja ..............................................................................................26 4.4. Mjerenje dinamikim signal analizatorom ........................................................30 5. REZULTATI MJERENJA .........................................................................................33 5.1. Otpor rasprostiranja ............................................................................................33 5.2. Napon dodira ............................................................................................................... 40 5.3. Napon koraka .............................................................................................................. 43 6. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 45 LITERATURA .................................................................................................................... 46 POPIS OZNAKA I KRATICA ......................................................................................... 47 SAETAK ........................................................................................................................... 48
2. POGLAVLJE
2.1. Prvo potpoglavlje 2.1.1. Drugo potpoglavlje Ne smije se pretjerivati razinama potpoglavlja (podnaslova). Broj razina ovisi o ukupnoj koliini teksta u radu. Uobiajeno rabiti do tri razine naslova (poglavlje i dva potpoglavlja). Kako bi rad bio pregledan i sustavno oblikovan, preporuuje se sljedee: odabrati veliinu slova 12 i prored 1,5, preporua se font Times New Roman, koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm, odabrati poravnavanje na obje strane, pisati u odlomcima (paragrafima) pri emu postoje dva naina: (1) (2) uvueni poetak odlomka (razmak izmeu odlomaka je polovica reda ili 6 pt.), jedan red razmaka izmeu odlomaka (poetak odlomka nije uvuen).
iza svake se rijei nalazi samo jedan razmak, pravopisni znakovi kao to su toka, upitnik, usklinik, zarez, dvotoka (:), toka zarez (;), zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, znak za postotak, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),
znakovi kao to su navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak),
Tablice
ako iza neke rijei dolazi tekst u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade ostavlja se razmak, crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr. znanstveno-istraivaki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu, ispred i iza znaka jednakosti ostavlja se po jedan razmak.
Tablice je potrebno smjestiti to blie mjestu njihovog refrenciranja u tekstu i uvijek se smjetaju iza onog dijela u tekstu gdje se prvi puta spominju. Izbjegavajte prelamanje tablice preko dvije (ili vie) stranica. Svaka tablica mora imati naslov i mora biti numerirana. Naslov tablice dolazi iznad nje. Koristiti zasebnu numeraciju u svakom poglavlju (npr. Tablica 2.1. Naslov tablice). Naslov tablice pie se kosim (italic) slovima. Prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je redni broj tablice u tom poglavlju. Tablicu i naslov tablice treba centrirati horizontalno na stranici. Naziv tablice treba odabrati tako da odraava smisao podataka koje prikazuje i pie se velikim poetnim slovom. Ako se tablica preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti referencu na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference. Izmeu teksta i tablice treba biti jedan red razmaka. Tablica 2.1. Rezultati mjerenja elektrinog otpora UI metodom Broj mjerenja 1. 2. 3. I /mA 1 2 3 U /V 10 40 90 R /k 10 20 30
Slike Slike je takoer potrebno smjestiti to blie mjestu njihovog refrenciranja u tekstu i uvijek se smjetaju iza onog dijela u tekstu gdje se prvi puta spominju. Naziv slike pie se velikim poetnim slovom i treba ga odabrati tako da odraava njen smisao. Treba izbjegavati preduge naslove. Naslov slike dolazi ispod nje i svaka slika mora biti numerirana. Koristiti zasebnu numeraciju u svakom poglavlju (npr. Slika 2.1. Naslov slike). Prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je redni broj slike u tom poglavlju. Sliku i naslov slike treba centrirati horizontalno na stranici. Ukoliko se slika preuzima iz literature na kojoj se nalaze pojmovi na nekom od stranih jezika, znaenje tih pojmova mora biti navedeno i na hrvatskom jeziku. Ako se slika preuzima iz literature, na kraju naziva potrebno je navesti referencu odakle je slika preuzeta, na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference. Pri dodavanju slika u rad, potrebno je voditi rauna o njihovoj kvaliteti (razluivosti). Kvalitetu je mogue ocijeniti preko otiska, dok je prikaz na zaslonu ovisan o nizu imbenika (razluivosti zaslona, veliini radne povrine na zaslonu, poveanju, itd.). Izmeu teksta i slike treba biti jedan red razmaka.
Slika 2.1. Shema spoja za mjerenje djelatne snage trofazne struje pomou dva vatmetra Formule Formule se obiljeavaju brojem u obinoj zagradi, prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je broj formule u tom poglavlju. Potrebno je uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama. Ovo je osobito vano na mjestima gdje se oznake prvi puta uvode ili ako su koritene u nekom udaljenom dijelu teksta. Primjerice: otpor shunta RS rauna se prema izrazu:
RS =
I A RA I IA
(2.1)
RA otpor ampermetra. Prilikom pisanja veliina i jedinica obvezno je pridravati se Zakona o mjeriteljstvu i drugih zakonskih propisa Republike Hrvatske. Obvezna je uporaba jedinica SI (Meunarodni sustav mjernih jedinica). Prema tom Zakonu varijable i oznake veliina piu se kurzivnim (italic) slovima (npr. duljina l, brzima v, vrijeme t), a jedinice uspravnim slovima (npr. metar m, amper A, volt V). Nadalje, decimalne se vrijednosti oznaavaju zarezom, a ne tokom. Uvijek se ostavlja razmak izmeu brojanog iznosa i oznake jedinice osim kada se pie iznos kuta u stupnjevima, minutama i sekundama. Iznos neke veliine G izraava se kao umnoak brojanog iznosa{G} i njene jedinice [G]. Prema tome brojani se iznos izraava kao:{G} = G/[G]. Primjer: brojani iznos jakosti struje neemo pisati kao I (A) ili I [A] nego I/A (vidi primjer u tablici).
LITERATURA
Popis literature navodi se na kraju rada. Redoslijed navoenja literature prati redoslijed referenciranja u tekstu. Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u uglatim zagradama (npr. [1]). Postoje razliiti izvori informacija, a kao literaturu je najbolje koristiti stune knjige i asopise. One se u popisu literature navode na sljedei nain: [1] Prezime1, I1.; Prezime2, I2.; Prezime3, I3.: Naslov knjige, Izdava, mjesto izdavanja, godina. [2] Prezime1, I1.; Prezime2, I2.; Prezime3, I3.: Naslov lanka, Ime asopisa, broj asopisa, broj stranica, mjesto izdavanja, godina. Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti preporua se navesti ime prvog autora i nakon toga i dr.. Danas je velik broj informacija objavljen na Internetu. Meutim, kako se internetske stranice esto mijenjaju, u popisu literature navodi se internetska stranica uz iju adresu svakako mora biti naveden autor citiranog materijala i datum:
Primjeri citirane literature: [1] Poor, H: An Introduction to Signal Detection and Estimation, New York, SpringerVerlag, 1985. [2] Vainio, O. Ovaska, S. J.: Multistage Adaptive Filters for In-Phase Processing of LineFrequency Signals, IEEE Trans. Ind. Electron. Vol. 44, No. 2, pp. 258-264, 1997. [3] Williams, J: Narrow-band analyzer, doktorska disertacija, Dept. Elect. Eng., Harvard Univ., Cambridge, MA, 1993. [4] Ally, M.: Osnovne obrazovne teorije online uenja, s Interneta, http://www.carnet.hr/casopis/38/clanci/3, 11. rujna 2006.