Professional Documents
Culture Documents
E2 Predavanje 03
E2 Predavanje 03
GAUSOV ZAKON
DEFINICIJA FLUKSA NEKOG VEKTORA
- Gausov zakon iskazuje vezu izmeu elektrinog polja i
naelektrisanja.
- Ime dobio po nemakom fiziaru Gausu (Karl Friedrich
Gauss, 1777 1855).
- Gausov zakon je posledica oblika elektrinog polja
takastog naelektrisanja.
- Da bi se iskazao Gausov zakon potrebno je definisati
pojam fluksa nekog vektora.
- Fluks je fizika veliina koja je prvobitno uvedena u
okviru nauke o strujanju tenosti, gde oznaava brzinu
proticanja tenosti kroz neku povr (iskazuje se u m
3
/s).
- Da bi videli kako se definie fluks, posmatrajmo deo
prostora u kome estice tenosti struje konstantnom
brzinom, bezvrtlono. Zamislimo da je upravno na vektor
brzine strujanja tenosti postavljena mala ravna povr, AS.
Elektrostatika 42
DEFINICIJA FLUKSA NEKOG VEKTORA (NASTAVAK)
- Zapremina tenosti koja u intervalu vremena dt protekne
kroz (zamiljenu) povr AS jednaka je zapremini
paralelopipeda sa slike, v-dt-AS.
- Brzina strujanja tenosti je:
, S v
dt
S dt v
v
A =
A
= A+
odnosno, ako se povrini pridoda priroda vektora,
, n S S
A = A
. S d v
v
= A+
n
dt v
S A
Elektrostatika 43
DEFINICIJA FLUKSA NEKOG VEKTORA (NASTAVAK)
- Ako povrinica nije upravna na vektor brzine, nego njena
normala zaklapa sa njim ugao o, koliina tenosti jednaka
je zapremini kosog paralelopipeda - v-dt-AS
1
-coso. Brzina
je tada jednaka:
, cos
1
o = A+ dS v
v
to se, takoe, moe izraziti preko vektora povrine AS
1
kao:
1
S d v
v
= A+
n
o
o
1
S A
Elektrostatika 44
DEFINICIJA FLUKSA NEKOG VEKTORA
- Skalarni proizvod vektora brzine i vektora povrine naziva
se fluks vektora v kroz povr. Na isti nain se moe
definisati fluks bilo kog vektora, pa i vektora jaine polja.
- ta ako povr nije ravna, ako je konanih dimenzija i ako
vektor nije konstantan?
- Da bi se izraunao fluks vektora E kroz proizvoljnu povr
S (kao na gornjoj slici) povr treba izdeliti na elementarne
povrinice AS, koje se mogu smatrati ravnim .
- Poto su povrinice AS male, moe se smatrati da na njima
vektor u svim takama ima istu vrednost.
i
S
A
i
E
S
Elektrostatika 45
DEFINICIJA FLUKSA VEKTORA JAINE POLJA
- Fluks vektora E kroz elementarnu povrinicu jednak je
.
i i E
S E
i
A = A+
- Fluks vektora E kroz povr S jednak je zbiru elementarnih
flukseva
.
1
=
A = +
n
i
i i E
S E
- Rezultat je utoliko taniji to su elementarne povrinice
manje. Ako su one infinitezimalno male suma prelazi u
integral:
. S d E
S
E
= +
}
- Kada je povr, kroz koju se trai fluks, zatvorena to se
oznaava kruiem na integralu.
. S d E
S
E
= +
}
Elektrostatika 46
O FLUKSU VEKTORA JAINE POLJA
- Fluks je algebarska veliina, tj. moe biti pozitivn i
negativan. To zavisi od toga kako je usmerena normala na
povr.
- Kada je povr zatvorena, fluks se rauna u odnosu na
normalu usmerenu iz povri u spoljanjost (spoljanja
normala, izlazni fluks).
- Iz definicije sledi da je jedinica za fluks vektora jaine
polja Vm.
- Izraunavanje fluksa kroz povri proizvoljnog oblika je
veoma sloen zadatak, ak i kad je polje vektora
jednostavno na primer homogeno.
- Najjednostavnije je izraunati fluks kroz povr koju linije
polja samo tangiraju. Kako je tada ugao izmeu vektora
polja i normale na povr jednak 90
0
, fluks kroz povr e
biti jednak nuli.
- Zadatak izraunavanja fluksa se donekle uproava ako su
linije polja upravne na povr kroz koju se trai fluks.
Elektrostatika 47
ISKAZ GAUSOVOG ZAKONA
- Gausov zakon kae da je fluks vektora jaine polja kroz
zatvorenu povr (proizvoljnog oblika) uvek jednak
koliniku naelektrisanja, koje povr obuhvata, i
permitivnosti vakuuma:
- Ovaj oblik Gausovog zakona vai za svaki sistem
optereenja u vakuumu.
- Primene Gausovog zakona, mnogobrojne i raznovrsne,
mogu se podeliti u dve grupe.
- U prvu grupu primena Gausovog zakona spadaju dokazi
nekih optih osobine elektrostatikog polja.
- Drugu grupu primena ine izrunavanja vektora jaine
polja u nekim prostim, ali vanim, sluajevima raspodele
naelektrisanja.
0
c
S u ukupno
S
Q
S d E =
}
Elektrostatika 48
PRIMERI PRIMENE GAUSOVOG ZAKONA
PRIMER TEST ZADATKA. Primenjujui Gausov zakon izvedite
izraz za intenzitet vektora jaine el. polja u okolini veoma duge,
tanke, prave niti. Nit je ravnomerno naelektrisana podunim
naelektrisanjem Q i nalazi se u vazduhu.
0
c
S u
S
Q
S d E =
}
rh r E S d E S d E
OM
S S
t 2 ) ( = =
} }
h Q Q
S u
'
=
r
Q
r E
0
2
) (
tc
'
=
PRIMER T. Z. Izraunajte rad koji bi izvrile
sile polja pri premetanju probnog
naelektrisanja du zamiljene krune putanje,
C, poluprenika a, u polju veoma duge tanke
niti, podunog naelektrisanja Q=const.
Q
C
a
S
S
OM
S
B1
S
B2
OM
n
r
1 B
n
2 B
n
Q
h
Elektrostatika 49
a
(r)
L
o=const.
a
L
Povrinska i zapreminska CILINDRINO-SIMETRINA
raspodela naelektrisanja (L ). Linije polja su radijalne.
E=E
r
=E(r).
o=const.
Uz dokaz da su linije polja cilindrino-simetrine raspodele
naelektrisanja radijalne. Cilindrina povr se izdeli na tanke niti,
paralelne osi povri (levo). Polje dve niti, simetrino postavljene u
odnosu na radijus , u ravni pop. preseka (desno).
Q
Q
r
a
Elektrostatika 50
o=const.
a
(r)
a r
Povrinska i zapreminska SFERNO-SIMETRINA raspodela
naelektrisanja
Uz dokaz da je kod sferno-simetrine raspodele E=E
r
(r)
S
2
S
1
a
n
2 B
n
1 B
n
S
Veoma velika, ravna,
ravnomerno naelektrisana
povr.
Linije polja na povr.
Intenzitet polja isti u svim
takama.
0
c
S u
S
Q
S d E =
}
B S
S E = + 2
B S u
S Q = o
0
2 c
o
= E
Polje dve paralelene ravne povri.
o o
0
2c
o
E(x)
0
2c
o
x
o -o
E
Elektrostatika 52
RAVAN SLOJ.
Dve velike ravne povri
granie sloj naelektrisanja u
vakuumu, debljine d.
2
, .
d
x E const E
k
> = =
2 2
), (
d
x
d
x E E < < =
0 , 0 ) ( = = x x E
0
c
S u
S
Q
S d E =
}
B k S
S E = + 2
1
d S Q
B S u
=
1
2
0
d
E
k
=
c
B k B S
S E S x E + = + ) (
2
)
2
(
2
x
d
S Q
B S u
=
x x E =
0
) (
c
x
E(x)
2
0
d
c
2
0
d
S
1
S
2
x
E
=const.
x
y
2
d
2
d