Metodika

Prirunik za korisnike prometnica
Verzija pogodna za tiskanje

SRPANJ 2008
CROATIAN
Ovaj se prirunik takoer moe dobiti na internetskoj stranici RTA na sljedeim jezicima: arapskom, kineskom, hrvatskom, grkom, japanskom, korejskom, srpskom, panjolskom, turskom i vijetnamskom. Ovaj je prirunik samo pojednostavljena i lako razumljiva interpretacija zakonskih odredbi. S obzirom da se propisi esto mijenjaju, provjerite da li imate najnovije izdanje prirunika na RTA web stranici na www.rta.nsw.gov.au OSTALE PUBLIKACIJE RTA Getting your Driver Licence (Dobivanje vozake dozvole) A guide to the Driving Test (Vodi do vozakog ispita) Hazard Perception Handbook (Prirunik za uoavanje opasnosti) Driver Qualification Handbook (Prirunik za osposobljavanje vozaa) A Guide for Older Drivers (Vodi za vozae starije dobi) Heavy Vehicle Drivers Handbook (Prirunik za vozae tekih vozila) Motorcycle Riders Handbook (Prirunik za motocikliste) Braking Habits (Navike koenja)
Uvod
Bez obzira jeste li novi ili iskusni voza, Prirunik za korisnike prometnica pruit e vam praktine informacije o prometnim pravilima u NSWu, kao i o sigurnosti na cestama, niskorizinoj vonji, registraciji vozila i kaznama za prometne prekraje. Prometna pravila su okvir za sigurno i uinkovito kretanje prometa na cestama NSW a. Ovo obnovljeno izdanje prirunika osnovno je tivo za svakoga tko ui voziti ili unapreuje vozaku dozvolu. To je takoer dobar nain da iskusni vozai prate promjene prometnih pravila, a i dobar izvor informacija za posjetitelje iz drugih saveznih drava ili iz inozemstva koji ele voziti. Dobro je poznato da su mladi vozai pod veim rizikom da e sudjelovati u sudaru. U stvari, podaci o sudarima pokazuju da vozai u dobi od 17 do 20 godina dvostruko vie sudjeluju u sudarima gdje je netko poginuo ili je ozlijeen nego ostali vozai. Da bi se stanje popravilo, RTA je uvela novi program izdavanja vozakih dozvola nazvan Graduated Licensing Scheme (GLS) (Program stupnjevanog izdavanja dozvola). Program je uveden 1. srpnja 2000. god. i glavna je komponenta inicijative Road Safety 2010 (Sigurnost na cestama 2010), koju je pokrenula vlada NSWa da smanji broj rtava prometnih nesrea. GLS nastoji pomoi novim vozaima da steknu vie iskustva i postanu vjetiji i sigurniji vozai time to je proces uenja rasporeen na najmanje tri godine. Za neke ovaj prirunik predstavlja prvi korak prema dobivanju pune, neograniene dozvole. Uenje iz Prirunika za korisnike prometnica pomoi e vam da poloite Driver Knowledge Test (DKT) (Vozaki ispit znanja) i dobijete dozvolu za uenje vonje. Osim to sadri sve to trebate znati da poloite ispit, ovaj prirunik daje i korisne savjete o sigurnosti na cestama i tehnikama niskorizine vonje, koji su od koristi svim vozaima. Upamtite, sigurna upotreba cesta odgovornost je koju svi dijelimo kao vozai, motociklisti, biciklisti, pjeaci ili ak kao putnici.
Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje
Sadraj
1. Kako koristiti ovaj prirunik . . . . . . 6 2. DIO: VOZAKE DOZVOLE. . . . . . . . . . . . . 6 3. DIO: SIGURNOST U PROMETU . . . . . . . . 6 4. DIO: NISKORIZINA VONJA . . . . . . . . . . 7 5. DIO: OPA PROMETNA PRAVILA. . . . . . . 7 6. DIO: REGISTRACIJA VOZILA. . . . . . . . . . . 7 7. DIO: KAZNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 SIGURNOST PUTNIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Zajednika upotreba cesta . . . . . . . 37 UVAAVANJE DRUGIH. . . . . . . . . . . . . . . . . 37 NA CESTI S PJEACIMA . . . . . . . . . . . . . . . 37 KOLICIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 NA CESTI S MOTOCIKLISTIMA . . . . . . . . . . 38 Na cesti s biciklistima. . . . . . . . . . . . . . 39 NA CESTI S KAMIONIMA I AUTOBUSIMA. . 41 NA CESTI S JAHAIMA . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Saetak PROMETU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Provjerite svoje znanje UZORCI PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 4. Sigurna vonja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Niskorizina vonja . . . . . . . . . . . . . . . 44 PROMATRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 REGULIRANJE BRZINE . . . . . . . . . . . . . . . . 44 ZAUZIMANJE POLOAJA U PROMETU . . . 44 SUDARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 VRSTE SUDARA NA CESTAMA NSWa. . . 46 Osnovne tehnike vonje. . . . . . . . . . . 48 POLOAJ TIJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 TEHNIKA KOENJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 TEHNIKA UPRAVLJANJA VOZILOM . . . . . . 48 Saetak VONJI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Provjerite svoje znanje UZORCI PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 5. Opa prometna pravila. . . . . . . . . . . . 52 Ogranienja brzine . . . . . . . . . . . . . . . 52 OPA OGRANIENJA BRZINE . . . . . . . . . . 52 ZNAKOVI OGRANIENJA BRZINE . . . . . . . 52 PODRUJA BEZ ZNAKOVA ZA BRZINU. . . 52 KAMERE ZA BRZINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Ogranienje alkohola. . . . . . . . . . . . 55 ZAKONSKO OGRANIENJE . . . . . . . . . . . . 56 Opojna sredstva, legalna i
NA CESTI S MOTORNIM INVALIDSKIM
2. Vozake dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 OBVEZE NOSILACA DOZVOLE. . . . . . . . . . . 8 PODMIIVANJE JE PROTUZAKONITO. . . . . 8 SUSTAV IZDAVANJA VOZAKIH DOZVOLA. 8 DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 VOZAKI ISPIT ZNANJA (DKT) . . . . . . . . . . 10 VRSTE VOZAKIH DOZVOLA. . . . . . . . . . . 13 OGRANIENJA ZA VOZAE UENIKE . . 13 OGRANIENJA ZA DOZVOLE P1. . . . . . . 15 OGRANIENJA ZA DOZVOLE P2. . . . . . . 17 KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA . . . . . 19 NEW SOUTH WALESU. . . . . . . . . . . . . . . . . 20 VOZAI IZ DRUGIH SAVEZNIH DRAVA . . 21 VOZAI IZ INOZEMSTVA. . . . . . . . . . . . . . . 22 VOZAI INVALIDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 24 VOZAI STARIJI OD 80 GODINA. . . . . . . . . 24 DAROVANJE ORGANA. . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Saetak TO MORATE ZNATI O DOZVOLAMA. . . . . 26 PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 3. Sigurnost u prometu. . . . . . . . . . . . . . 28 Uinimo nae ceste sigurnijima za sve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 PREBRZA VONJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 ALKOHOL, DROGE, LIJEKOVI I VONJA . . 29 UMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Sigurnost u vozilu . . . . . . . . . . . . . . . . 35 OPREMA ZA DJECU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
TO TREBATE ZNATI O SIGURNOSTI U
PROGRAM STUPNJEVANOG IZDAVANJA
KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA U
SLOBODAN PROSTOR ZA IZBJEGAVANJE
VOZAI SA ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA .
TO TREBATE ZNATI O SIGURNOJ
Provjerite svoje znanje UZORCI
SIGURNOSNI POJASEVI I SIGURNOSNA
Sadraj
ilegalna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 TEST ZA OPOJNA SREDSTVA . . . . . . . . . . 56 LIJEKOVI NA LIJENIKI RECEPT I LIJEKOVI KOJI SE IZDAJU BEZ RECEPTA. 56 Sigurnosni pojasevi i sigurnosna oprema za djecu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 SIGURNOSNI POJASEVI . . . . . . . . . . . . . . . 57 SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU . . . . . . 57 Raskrija, davenje prednosti i skretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 PRAVILA O DAVANJU PREDNOSTI AKO NEMA PROMETNIH ZNAKOVA . . . . . . . . . . 59 STOP ZNAKOVI I STOP CRTE (ZA ZAUSTAVLJANJE). . . . . . . . . . . . . . . . . 61 GIVE WAY ZNAKOVI I GIVE WAY CRTE ZA DAVANJE PREDNOSTI. . . . . . . . . . . . . . 61 TRASKRIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 DAVANJE SIGNALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 SKRETANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 RASKRIJE S KRUNIM TOKOM PROMETA. 67 POLICIJSKI PROMETNICI . . . . . . . . . . . . . . 69 VOZILA HITNIH SLUBI . . . . . . . . . . . . . . . . 69 POGREBNE POVORKE ILI ODOBRENE PROCESIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 SEMAFORI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Oznake na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 NASLIKANE STRELICE. . . . . . . . . . . . . . . . . 73 RAZDJELNE CRTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 KEEP CLEAR OZNAKA NA KOLNIKU O ZABRANI ZADRAVANJA. . . . . . . . . . . . . . . 74 RUBNE CRTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 CRTE UZ RUBNIK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 NASLIKANI OTOCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Pjeaki prijelazi i otoci. . . . . . . . . . 76 PJEAKI PRIJELAZI. . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 PJEAKI OTOCI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 PELIKAN PRIJELAZI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 DJEJI PRIJELAZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Prometni znakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 ZNAKOVI ZA REGULIRANJE PROMETA. . . 78 ZNAKOVI UPOZORENJA . . . . . . . . . . . . . . . 80 ZNAKOVI UPOZORENJA . . . . . . . . . . . . . . . 83 ZNAKOVI O STOCI NA PUTU. . . . . . . . . . . . 83 ZNAKOVI ZA PROMJENLJIVE PORUKE. . . 84 ZNAKOVI ZA AUTOCESTE. . . . . . . . . . . . . . 84 PREDNOST AUTOBUSIMA. . . . . . . . . . . . . . 84 PRIVREMENI ZNAKOVI ZA RADOVE NA CESTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Prometne trake. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 TRAKE KOJE SE SPAJAJU . . . . . . . . . . . . . 87 TRANZITNE TRAKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 S TRAKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 SREDINJE TRAKE ZA SKRETANJE . . . . . 88 TRAKE SA SPECIJALNOM NAMJENOM. . . 88 TRAKE ZA KAMIONE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 KAMIONI KORISTE LIJEVU TRAKU (TRUCKS USE LEFT LANE) . . . . . . . . . . . . . 88 TRAKE ZA BICIKLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 TRAKE ZA LAKE VLAKOVE. . . . . . . . . . . . . 89 TRAKE ZA AUTOBUSE (Bus lanes). . . . . 89 TRAKE SAMO ZA AUTOBUSE (Buses Only lanes). . . . . . . . . . . . . . . . . 89 TWay lanes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 TRAKE ZA ELEKTRONSKU NAPLATU (ELECTRONIC TOLL LANES). . . . . . . . . . . . 89 Pretjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 PREKOMJERNO VELIKA VOZILA (Oversize vehicles) . . . . . . . . . . . . . . . . 90 SKRETANJE VELIKIH TERETNIH VOZILA. . 91 LAKI VLAKOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 MOSTOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 Autoceste. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 UKLJUIVANJE U PROMET NA AUTOCESTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 VONJA PO AUTOCESTI. . . . . . . . . . . . . . . 93 SILAENJE S AUTOCESTE. . . . . . . . . . . . . 93 Parkiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 PROVJERE KOD PARKIRANJA. . . . . . . . . . 94 OPA PRAVILA PARKIRANJA. . . . . . . . . . . 94 PARALELNO PARKIRANJE (Parallel parking). . . . . . . . . . . . . . . . . 95 PARKIRANJE UKOSO (Angle parking) . 96 PARKIRANJE MOTOCIKLA (Motorcycle parking) . . . . . . . . . . . . . 96 OGRANIENJA ZA PARKIRANJE . . . . . . . . 96
Sadraj
PARKIRANJE ZA INVALIDE. . . . . . . . . . . . . 96 PARKIRANJE PO SATU . . . . . . . . . . . . . . . . 96 ZABRANJENO PARKIRANJE. . . . . . . . . . . . 96 ZABRANJENO STAJANJE . . . . . . . . . . . . . . 97 ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE. . . . . . . . . 97 PLAENO PARKIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . 97 PARKIRANJE ZA LOKALNE STANOVNIKE. 97 OGRANIENI PROSTORI ZA PARKIRANJE 97 SLOBODAN PUT (Clearway). . . . . . . . . . 98 PARKIRANJE U SPECIJALNIM PRILIKAMA 98 Taxi zone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Bus zone. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 UTOVARNA ZONA (Loading zone). . . . . 98 ZONA ZA IZVOENJE RADOVA (Works zone) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 ZONA ZA KAMIONE (Truck zone). . . . . . 99 Svjetla i trube . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 SVJETLA I DRUGA SVJETLOSNA SREDSTVA UPOZORAVANJA. . . . . . . . . . 100 PREDNJE GLAVNO SVJETLO. . . . . . . . . . 101 PARKIRNA SVJETLA . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 SVJETLA ZA MAGLU . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 SVJETLA ZA OPASNOST. . . . . . . . . . . . . . 101 VOZILA HITNIH SLUBI . . . . . . . . . . . . . . . 101 TRUBE I DRUGA ZVUNA SREDSTVA UPOZORAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Prijelazi preko eljeznike pruge. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 BRKLJA, RAMPA ILI SIGNALNA SVJETLA 102 STOP SIGNALI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 PRIJELAZI BEZ SIGNALA. . . . . . . . . . . . . . 102 PROVJERITE NAILAZI LI DRUGI VLAK. . . 103 Mobilni telefoni. . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Vuenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 DOZVOLA ZA UENJE VONJE I PRIVREMENA DOZVOLA. . . . . . . . . . . . . . 104 PRAVILA ZA VUENJE. . . . . . . . . . . . . . . . 104 to treba uiniti nakon sudara . . 105 DOBROBIT IVOTINJA. . . . . . . . . . . . . . . . 106 Saetak TO TREBATE ZNATI O OPIM PROMETNIM PRAVILIMA. . . . . . . . . . . . . . 107 Provjerite svoje znanje UZORCI PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 6. Registracija vozila . . . . . . . . . . . . . . 109 REGISTARSKE TABLICE. . . . . . . . . . . . . . 109 ISPRAVNOST VOZILA . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Saetak TO TREBATE ZNATI O REGISTRACIJI VOZILA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 Provjerite svoje znanje UZORCI PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 7. Kazne. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 PROMETNI PREKRAJI. . . . . . . . . . . . . . . 114 PREKORAENJE DOPUTENE BRZINE . 114 DRUGI TEI PROMETNI PREKRAJI . . . . 115 Nemarna ili opasna vonja koja je prouzroila ozljedu ili nekoga usmrtila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 ULINE ILI DRAGSTERSKE UTRKE. . . . . 115 VONJA POD UTJECAJEM ALKOHOLA. . 115 VONJA BEZ VOZAKE DOZVOLE. . . . . . 116 NEPLAANJE GLOBE . . . . . . . . . . . . . . . . 116 Saetak TO TREBATE ZNATI O KAZNAMA ZA PROMETNE PREKRAJE. . . . . . . . . . . . . . 117 Provjerite svoje znanje UZORCI PITANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 8. Odgovori na uzorke ispitnih pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 9. Pojmovnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 10.POPIS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
1 Kako koristiti ovaj prirunik

Prirunik za korisnike prometnica opiran je izvor informacija o pravilima i propisima, obavijesti i savjeta koji su vam potrebni da biste vozili sigurno po prometnicama NSWa.
Uenici moraju temeljito proitati ovaj prirunik da bi mogli dobiti dozvolu za uenje vonje. Ostalim korisnicima prometnica prirunik moe koristiti za provjeravanje novih prometnih pravila ili da naue vie o sigurnosti u prometu i niskorizinoj vonji. Da biste lake pronali ono to elite nauiti, prirunik je podijeljen na dijelove. Na kraju svakog dijela nalazi se saetak koji vam pomae da upamtite ili ponovite glavne stvari. Da biste mogli provjeravati svoje znanje, dati su uzorci pitanja koja se inae javljaju u Vozakom ispitu znanja (Driver Knowledge Test). Osim toga, nai ete i pregled kazni za prometne prekraje. Na kraju prirunika nalaze se odgovori na pitanja iz svakog dijela, kazalo i pojmovnik. Ostale korisne publikacije RTA navedene su na 1. stranici. Veina ih se moe nabaviti u svakom uredu za registraciju motornih vozila ili na web stranici na www.rta.nsw.gov.au. 2. DIO: VOZAKE DOZVOLE Ovaj dio svakako trebaju proitati svi koji ele dobiti vozaku dozvolu za vonju po prometnicama u NSWu. Takoer je koristan za vozae koji planiraju dobiti viu kategoriju vozake dozvole za drugu vrstu vozila, npr. za kamion.
2. DIO OBJANJAVA:
dozvola i obveze nosilaca dozvola. Razliite kategorije vozakih dozvola, koje pokazuju koju vrstu vozila imate pravo voziti. Informacije za vozae iz drugih saveznih drava i iz inozemstva. Informacije za vozae invalide, za vozae bolesnike i za vozae starije od 80 godina. Informacije o darivanju organa. 3. DIO: SIGURNOST U PROMETU Da bismo nae ceste uinili sigurnima za sve sudionike u prometu, neophodno je vano da razumijete kako se treba ponaati u prometu da se izbjegnu sudari. Vozai, putnici, motciklisti, biciklisti i pjeaci, svi trebaju biti svjesni svojih odgovornosti kod zajednike upotrebe ceste.
3. DIO OBJANJAVA:
Prebrzu vonju i njene opasnosti, ukljuujui injenice o sudarima sa smrtonosnim posljedicama, odnos prema prebrzoj vonji i posljedice prebrze vonje u razliitim okolnostima. Opasnosti od vonje pod utjecajem alkohola, ukljuujui zakonsko ogranienje konzumacije alkohola, djelovanje alkohola na vonju, te kako droge i lijekovi djeluju na vonju. Kako sigurnosni pojasevi i sigurnosna oprema za djecu spaavaju ivote, ukljuujui upute kako koristiti pojaseve i razliite vrste sigurnosne opreme za djecu. Vozaki umor, opasnosti od umora i savjete kako da se izbjegne umor. Prava i odgovornosti pjeaka, te sigurnost motornih invalidskih kolica. Koliko je vano paziti na ostale sudionike u prometu, naroito na pjeake, motocikliste, bicikliste, kamione, autobuse i jahae.
Sustav izdavanja vozakih dozvola, ukljuujui Graduated Licensing Scheme (Program stupnjevanog izdavanja dozvola), pokazujui koje sve korake morate poduzeti da biste dobili neogranienu (punu) dozvolu. Driver Knowledge Test (Vozaki ispit znanja), prvi korak za dobivanje dozvole za uenje vonje. Informacije o pregledu vida i dokazivanju identiteta. Razliite vrste postojeih vozakih dozvola, vjetine i iskustvo potrebni za dobivanje svake od
1 Kako koristiti ovaj prirunik

4. DIO: NISKORIZINA VONJA Ovaj dio daje kljune upute za sigurno ponaanje u vonji, korisne za sve vozae.
4. DIO OBJANJAVA:
6. DIO: REGISTRACIJA VOZILA Sva vozila koja koriste prometnice u NSWu moraju biti registrirana i ispravna za vonju. Ovaj dio ukratko objanjava zahtjeve za sigurnost vozila.
6. DIO OBJANJAVA:
Promatranje, reguliranje brzine i zauzimanje mjesta u prometu. Vanost slobodnog prostora za izbjegavanje sudara. Najee vrste sudara. Poloaj tijela, tehnike koenja i upravljanja.
Registriranje vaeg vozila. Zahtjeve za postavljanje registarskih tablica. Gume (tlak, profil i izlizanost). Upozorenje o kvaru za neispravna vozila. Nezakonito strenje dijelova i predmeta preko prednje strane vozila.
5. DIO: OPA PROMETNA PRAVILA Svaki sudionik u prometu treba aktivno poznavati pravila koja se primjenjuju na naim cestama. Ovaj dio daje opsean prikaz naih glavnih prometnih pravila.
5. DIO OBJANJAVA:
7. DIO: KAZNE Ovaj dio daje prikaz kazni za prometne prekraje.

7. DIO OBJANJAVA:
Ogranienja brzine i kako se primjenjuju u razliitim zonama. Pravila o vonji i konzumiranju alkohola. Odgovornost vozaa da suputnici koriste sigurnosne pojaseve. Pravila o davanju znakova upozorenja i o semaforima. Svrhu oznaka na cestama, prometnih znakova i oznaavanja prometnih traka. Kako pretjecati i voziti na autoputu. Znaenje znakova za parkiranje i ogranieno parkiranje na razliitim mjestima u razliito doba dana. Koritenje svjetla i trube. Zakonske propise o mobilnim telefonima. Pravila za vuenje.
Kazne za prekoraenje doputene brzine, ukljuujui kaznene bodove, globe i obustavljanje vozake dozvole. Posljedice teih prometnih prekraja, nepaljive i opasne vonje. Kako kazne za uline trke i trke dragstera mogu dovesti do gubitka vozila. Posljedice neplaanja globe za prometni prekraj. Kazne za vonju pod utjecajem alkohola i za vonju bez dozvole.
2 Vozake dozvole
Svoju vozaku dozvolu smatrajte ugovorom ili sporazumom izmeu vas kao vozaa i ostatka drutva. RTA i Policija NSWa provodi ovaj ugovor u ime stanovnitva NSWa. Kad dobijete vozaku dozvolu, uvajte ju. Ne zloupotrebljavajte ju i ne dozvolite da se lano upotrebljava. Kazna je vrlo visoka ako lano mijenjate, koristite ili posuujete vozaku dozvolu drugoj osobi ili dozvoljavate da dozvolu koristi druga
OBVEZE NOSILACA DOZVOLE Drava vozaima daje prometnice na upotrebu ako ispunjavaju odreene uvjete. Ako znate ili na nekoga sumnjate da je dobio ili e dobiti vozaku dozvolu NSWa nuenjem mita ili pristajenjem na neiji zahtjev za mito ili ako znate ili sumnjate u bilo kakvu drugu vrstu korupcije u koju je umijean namjetenik RTA nazovite RTA na 1800 043 642 (besplatan poziv) ili Independent Commission Against Corruption (ICAC) (Nezavisno povjerenstvo za borbu protiv korupcije) na (02) 8281 5999. SUSTAV IZDAVANJA VOZAKIH DOZVOLA Ako elite voziti po prometnicama u NSWu, morate imati odgovarajuu dozvolu. Sustav izdavanja vozakih dozvola u NSWu: pomae da putovanje naim cestama bude sigurno, djelotvorno i sa to manje tetnih posljedica po okoli, osigurava da svi vozai imaju potrebno znanje i umijee vonje i da su zdravstveno sposobni, odreuje kazne za vozae koji ne ispunjavaju svoje obveze kao sudionici u prometu.
Vozai moraju:
pokazati da razumiju prometna pravila iz zakona o prometu; od kojih se veina nalazi u ovom priruniku opisana jednostavnim jezikom, pokazati da razumiju nastojanje drutva da se smanje tetne posljedice prometa na okoli i da se prometnice to djelotvornije iskoritavaju, pokazati sposobnosti potrebne za sigurnu vonju, platiti pristojbu za dozvolu, koja je namijenjena za odravanje prometnog sustava. Ugovor se moe prekriti veim prometnim prekrajima koji drugima mogu prouzroiti neprilike, trokove ili patnju. Za takve prekraje dobivaju se kazne koje mogu biti globe, ponitavanje, diskvalifikacija ili privremeno obustavljanje vozake dozvole, a u vrlo tekim sluajevima i zatvorska kazna. PODMIIVANJE JE PROTUZAKONITO Protuzakonito je ponuditi, traiti ili primiti poklone, nagrade, novac ili neke druge usluge da bi se dobila dozvola bez poloenih propisanih ispita. Kazne su stroge, a ukljuuju novane i zatvorske kazne. Svi sluajevi korupcije se istrauju, a protiv svih koji u tome sudjeluju pokreu se stroge zakonske mjere. Jedino to morate platiti su pristojbe za trokove izdavanja vozake dozvole koje odreuje RTA. Nemojte platiti nita vie niti ponuditi dodatni novac da biste dobili dozvolu.
POSJEDOVANJE ODGOVARAJUE DOZVOLE

Vrlo je vano imati odgovarajuu dozvolu kad vozite. Morate imati: vaeu dozvolu kojoj nije istekao rok, koja nije ponitena ili privremeno obustavljena, odgovarajuu kategoriju vozake dozvole za vrstu vozila koje vozite, NSW dozvolu ako ivite u NSWu due od tri mjeseca, dozvolu iz druge savezne drave ako ste ovdje samo u posjeti,
2 Vozake dozvole
dozvolu iz druge zemlje ako ste posjetitelj iz inozemstva. Ako dozvola nije na engleskom jeziku, takoer morate imati sa sobom International Driving Permit (internacionalnu vozaku dozvolu) ili engleski prijevod inozemne dozvole. Osim toga, ne smijete voziti ako vas je sud u NSWu ili bilo kojoj saveznoj dravi ili teritoriju u Australiji ili u inozemstvu diskvalificirao za vonju. Vozai s dozvolama iz drugih saveznih drava ili teritorija ili iz inozemstva ne smiju voziti ako im je RTA privremeno obustavila privilegije vozaa posjetitelja.
IMAJTE DOZVOLU SA SOBOM KAD VOZITE Kad vozite, morate sa sobom nositi vozaku dozvolu. To policiji i RTA inspektorima olakava provjeravanje imate li odgovarajuu dozvolu. Nenoenje vozake dozvole se kanjava
VONJA BEZ DOZVOLE

Teke kazne primjenjuju se za vonju bez dozvole, te za vonju s dozvolom kojoj je istekao rok, koja je ponitena, privremeno obustavljena ili diskvalificirana ili je neodgovarajue kategorije. Za vie informacija pogledajte poglavlje Kazne. Kanjivo je i ako osobi bez vozake dozvole dozvolite da vozi vae vozilo. Prije nego nekome dozvolite da vozi vae vozilo, provjerite da li ima odgovarajuu dozvolu. Kad vam se provjerava vozaka dozvola Policija provjerava imate li odgovarajuu dozvolu u sljedeim sluajevima: ako ste imali sudar, bez obzira da li svojom ili tuom krivnjom, ako ste zaustavljeni jer ste poinili neki prometni prekraj, ako ste zaustavljeni za alkotest, bilo u test postaji ili pokretnoj postaji za provjeru razine alkohola kod vozaa.
PROGRAM STUPNJEVANOG IZDAVANJA DOZVOLA RTA ima Graduated Licensing Scheme (GLS) (Program stupnjevanog izdavanja vozakih dozvola) za nove vozae. Program se temelji na opirnom istraivanju u Australiji i inozemstvu, a koristi sloene nove metode i najnoviju tehnologiju kako bi se neiskusni vozai pripremili za doivotnu sigurnu i efikasnu vonju.
KAKO SE PROGRAM PROVODI

Novi vozai trebaju proi kroz tri stupnja dozvola prije nego to dobiju neogranienu (punu) vozaku dozvolu. Dozvola za uenje vonje Privremena dozvola 1. stupnja (P1 crvena). Privremena dozvola 2. stupnja (P2 zelena). Novi vozai e imati najmanje 36 mjeseci iskustva i poloit e etiri ispita prije nego to dobiju punu dozvolu. Ovaj dijagram toka (na sljedeoj stranici) prikazuje kako e novi voza napredovati kroz program izdavanja dozvola.
etiri ispita do neograniene dozvole

K ompjutorski Vozaki ispit znanja (DKT), koji se mora poloiti prije dobivanja dozvole za uenje vonje I spit vozake sposobnosti na cesti (DART), koji se mora poloiti da se dobije dozvola P1
2 Vozake dozvole
K ompjutorski Ispit uoavanja opasnosti (HPT), koji se mora poloiti da se dobije dozvola P2 K ompjutorski Ispit vozake sposobnosti (DQT), koji se mora poloti da se dobije puna dozvola Vie informacija o Programu stupnjevanog izdavanja dozvola nai ete na RTA web stranici ili u uredima za registraciju motornih vozila.
DKT
Vozaki ispit znanja Driver Knowledge Test
Minimum 12 mjeseci* * Minimum 12 months Vrijedi Valid for55godina years *) Log book vonje (120 hours see note Dnevnik (120 sati, vidi napomenu*)
DRIVING TEST
Prije nego izaete na vozaki ispit, proitajte A Guide to the Driving Test (Vodi do vozakog ispita)
The Driving Test (see note*) Vozaki ispit (vidi napomenu*)
Minimum 12 mjeseci Vrijedi 18 Minimum mjeseci 12 months Valid for 18 months
POLAGANJE VOZAKOG ISPITA U VOZILU S AUTOMATSKIM MJENJAEM Ako ste vozaki ispit poloili u vozilu s automatskim mjenjaem, vozilo s runim mjenjaem smijete voziti kao voza s dozvolom P1 jedino u pratnji i pod nadzorom vozaa s neogranienom dozvolom. Ako elite voziti vozilo s runim mjenjaem bez nadzora prije nego dobijete dozvolu P2, trebate poloiti ispit u vozilu s runim mjenjaem. VOZAKI ISPIT ZNANJA (DKT) Kao prvi korak za dobivanje dozvole za uenje vonje, morate poloiti DKT. DKT je ispit na kompjutoru, s ekranom na dodir, kojim se procjenjuje vae poznavanje prometnih pravila.
HPT
Ispit uoavanja opasnosti Hazard Perception Test
Minimum 24 mjeseca Vrijedi 30 Minimum 24 months mjeseci Valid for 30 months
DQT
Ispit vozake sposobnosti Driver Qualification Test
LICENCE
FULL
Izdaje se na 12 mjeseci, 36 Issued for 12 months, 36 months mjeseci ili 5 godina or 5 years
*Ne postoji minimalno vrijeme za uenike vonje stare 25 *No minimum time for learner drivers 25 years and over, godina i vie, ali moraju obaviti najmanje 120 sati vonje but must 20 complete the 120 hrs minimum driving time (ukljuujui sati none vonje). (including 20 hrs of night time driving).
KAKO SE PRIPREMITI ZA DKT

Sve informacije potrebne za ispit za C kategoriju (automobil) nalaze se u ovom priruniku. Ako ga paljivo prouite, trebali biste poloiti ispit. Osim toga, sva pitanja koja se javljaju u DKTu mogu se skinuti s RTA web stranice, a svoje poznavanje
10
2 Vozake dozvole
prometnih pravila moete provjeriti i vjebanjem DKTa, takoer preko interneta. Kad uite iz prirunika, pazite da ne preskoite niti jedan dio. ak i ako polaete za dozvolu za uenje vonje automobila ili motocikla, moete dobiti neka pitanja o pravilima za teka vozila (npr. o koritenju autobusnih traka). Za ispit za vonju tekih vozila ili motocikla takoer trebate uiti iz ovog prirunika, ali isto tako i iz Heavy Vehicle DriversHandbook (Prirunika za vozae tekih vozila) ili Motorcycle Riders Handbook (Prirunika za motocikliste). DKT e se automatski prekinuti ako ste netono odgovorili na etiri pitanja iz opeg znanja vonje ili na dva pitanja iz sigurnosti u prometu. Za vrijeme polaganja ispita nemate pravo: primati bilo kakvu neslubenu pomo, koristiti bilo kakve materijale koji bi vam mogli pomoi da poloite ispit, koristiti mobilni telefon ili bilo koje drugo komunikacijsko sredstvo, govoriti ili davati znakove bilo kojoj osobi (osim zaduenom slubeniku u uredu za registraciju kad je to potrebno), napustiti mjesto polaganja ispita. Osobe koje se ulovi da varaju odmah e pasti ispit i est tjedana nee imati pravo izai na sljedei DKT.
KAKO DKT IZGLEDA

DKT se polae na kompjutoru i sastoji se od 45 pitanja, sluajno odabranih iz banke pitanja, koja sadri oko 600 pitanja. Pitanja se jedno po jedno pojavljuju na ekranu. Da biste odgovorili na pitanje, morate dotaknuti jedan od tri ponuena odgovora na ekranu. Nitko ne zna koja e se pitanja javiti na ispitu, ali uvijek e biti: 15 pitanja iz opeg znanja vonje, na koja trebate dati najmanje 12 tonih odgovora, 30 pitanja iz sigurnosti u prometu (ukljuujui 10 pitanja iz prometnih znakova), na koja trebate dati najmanje 29 tonih odgovora.
KOLIKO MORATE BITI STARI DA BISTE SMJELI POLAGATI DKT

Na DKT za vozaku dozvolu za automobil smijete izai tek kad napunite 16 godina i nakon to ste prouili ovaj prirunik.
PREGLED VIDA ZA SVE KOJI TRAE VOZAKU DOZVOLU Da biste zatraili ili obnoviti vozaku dozvolu NSWa, morate proi pregled vida. Na pregledu vida moete nositi naoale ili kontaktne lee. Ako ih nosite, na vaoj e dozvoli pisati S za spectacles (naoale), to znai da dok vozite morate nositi naoeale ili kontaktne lee. Ako ne proete na pregledu vida, morat ete donijeti lijeniki nalaz o vidu, koji je izdao lijenik ope prakse, specijalist za oi ili optiar, a kojim se potvrujete da va vid zadovoljava traene standarde.
TIPINO PITANJE IZ DKTa

Kad parkirate paralelno uz rub plonika, koliko morate biti udaljeni od drugog parkiranog vozila? ispred i iza svog vozila morate I ostaviti barem 1 metar razmaka. orate ostaviti najmanje 2 metra, M samo ispred vozila. I ispred i iza svog vozila morate ostaviti najmanje 3 metra.
11
2 Vozake dozvole
PRIJAVLJIVANJE ZA DKT
Da biste mogli polagati DKT, morate se prijaviti i platiti pristojbu. Kad ste spremni, prijavite se na jedan od sljedeih naina: odaberite my Tests na www.myRTA.com, nazovite RTA na 13 22 13, osobno u najbliem uredu za registraciju motornih vozila. Prijave za DKT preko telefona ili interneta mogu se platiti jedino kreditnom karticom. Prijave u uredu za registraciju mogu se platiti Eftposom, gotovinom, ekom ili kreditnom karticom. Ako elite promijeniti termin ispita ili ga otkazati, to moete uiniti preko interneta na myRTA. com, telefonom na 13 22 13 ili osobno u uredu za registraciju motornih vozila. To treba uiniti najmanje jedan dan prije datuma ispita ili vam se nee vratiti novac koji ste uplatili za pristojbu. DOKAZ O IDENTITETU I STAMBENOJ ADRESI U NSWU Kad podnosite molbu za izdavanje vozake dozvole, trebate predoiti dokaz o identitetu I stambenoj adresi u NSWu. Za vie informacija o dokumentima kojima se dokazuje identitet nabavite brouru How to prove who you are to the RTA (Kako dokazujete RTAu tko ste) u bilo kojem uredu za registraciju motornih vozila ili s RTA web stranice. Ako ste promijenili ime, primjenjuju se i posebni propisi.
OSOBE KOJE NE GOVORE ENGLESKI/ OSOBE SA SPECIJALNIM POTREBAMA

DKT se moe polagati na jo devet jezika etnikih zajednica (arapskom, kineskom, hrvatskom, grkom, korejskom, srpskom, panjolskom, turskom i vijetnamskom). Prirunik za korisnike prometnica moe se nabaviti na tim jezicima i na japanskom. Ako elite polagati ispit na nekom od tih jezika, na raspolaganju vam je usluga jezinog tumaa. Ako vam je potreban jezini tuma, nazovite 13 22 13. Na raspolaganju je i audio funkcija na engleskom i svakom od devet navedenih jezika. Ona vam omoguava da pitanja sluate i na njih odgovarate preko slualica. Ako elite koristiti audio/zvunu metodu polaganja ispita, recite to RTA slubeniku prije poetka ispita. Osobe sa specijalnim potrebama (ili njihovi zastupnici) trebaju razgovarati o tim potrebama ili invaliditetu s upraviteljem ureda za registraciju prije nego se prijave za ispit. Na taj e se nain imati vremena izvriti odgovarajue pripreme za polagatelja na dan ispita. Dogovoriti se moe telefonski na 13 22 13.
KAMO II POLAGATI DKT

DKT se moe polagati u bilo kojem uredu za registraciju. U gradovima koji nemaju ured za registraciju motornih vozila na ispit moete ii u RTA agenciju RTA agencija se obino nalazi u opinskoj zgradi ili na policijskoj postaji. Onog dana kad izlazite na DKT, trebate predati ispunjen Licence Application Form (obrazac molbe za izdavanje vozake dozvole) i predoiti zadovoljavajui dokaz o identitetu (pogledajte brouru How to prove who you are to the RTA (Kako dokazujete RTAu tko ste)). Ako vai dokumenti za dokazivanje identiteta ne zadovoljavaju standarde RTA, ne moete izai na DKT.
NEPOLOENI DKT
Ako padnete na DKT-u, opet ete morati platiti pristojbu za ponovno polaganje ispita. Na ispit biste trebali ponovo izai tek kada ste spremni. Trebate donijeti molbu za izdavanje vozake dozvole i dokumente za dokaz o identitetu.
12
2 Vozake dozvole
VRSTE VOZAKIH DOZVOLA DOZVOLA ZA UENJE VONJE Da biste dobili dozvolu za uenje vonje za kategoriju Class C (automobil), morate poloiti DKT, proi pregled vida i platiti pristojbu. Morate biti stari najmanje 16 godina. Kada poloite DKT i platite pristojbu, dobit ete dozvolu za uenje vonje za Class C (automobil) i Learner Driver Log Book (dnevnik vonje za vozaa uenika). Nakon toga moete zapoeti s praktinom vonjom od minimum 120 sati (ukljuujui 20 sati none vonje), koliko se trai prije nego smijete izai na vozaki ispit. Osim toga, ako ste mlai od 25 godina, morate imati dozvolu za uenje vonje najmanje 12 mjeseci prije nego to smijete izai na vozaki ispit. Dozvola za uenje vonje izdaje se na 5 godina. Kad uite voziti, dobro je poeti u mirnim ulicama koje dobro poznajete. U poetku vozite jedino po danu. Nou vozite tek kad steknete iskustvo.
L tablice moraju biti vidljivo izloene sprijeda i straga s vanjske strane vozila. Slovo L ne smije biti skriveno.
13
2 Vozake dozvole
OGRANIENJA ZA VOZAE UENIKE Koncentracija Vaa BAC mora biti nula. To znai da uope ne smijete imati alkohola u alkohola u krvi (BAC) tijelu dok vozite. Izlaganje L tablica L tablice moraju biti vidljivo izloene sprijeda i straga s vanjske strane vozila. Pogledajte ilustraciju na suprotnoj strani. Sigurnosni pojasevi Morate paziti da svi putnici u vozilu budu propisno privezani sigurnosnim pojasom ili drugom propisanom sigurnosnom opremom. Ogranienje brzine Ne smijete voziti bre od 80 km/h i morate se pridravati dozvoljene brzine kad je ispod 80 km/h. Nadziranje Kraj vas mora sjediti osoba koja ima odgovarajuu australsku neogranienu dozvolu (ne dozvolu za uenje ili privremenu dozvolu). Vuenje Ne smijete vui prikolicu niti bilo koje drugo vozilo.
Ogranienje lokacija Ako ste u Sydneyu, ne smijete se voziti po Centennial Parku. Mobilni telefon Dok vozite, ne smijete koristiti ni jednu funkciju mobilnog telefona, ukljuujui aparate bez uporabe ruku i zvunike. Kategorija dozvole Ne moete uiti voziti za viu kategoriju dozvole.
PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE ILI PONITENJE DOZVOLE ZA UENJE VONJE Vozau ueniku koji je poinio saobraajni prekraj dozvola moe biti ponitena sudskom odlukom ili ju moe privremeno obustaviti ili ponititi RTA. RTA moe privremeno obustaviti dozvolu za uenje vonje za sljedee prekraje: uenik vozi bez nadzora drugog vozaa, uenik ili putnici nisu privezani sigurnosnim pojasevima ili, ako je primjereno, sigurnosnom opremom za djecu, uenik vozi s putnikom/putnicima u prtljaniku ili na vozilu.
14
2 Vozake dozvole

PRIVREMENA DOZVOLA P1 ZA AUTOMOBILE

Privremena dozvola 1. stupnja (P1) izdaje se kad poloite vozaki ispit. Morate biti stari najmanje 17 godina, a ako ste mlai od 25 godina, morate prije toga imati dozvolu za uenje vonje najmanje est mjeseci. Dozvolu P1 takoer moete dobiti ako imate vaeu dozvolu sline vrste iz druge savezne drave ili inozemstva manje od godine dana. Dozvola P1 izdaje se na 18 mjeseci pod uvjetima prikazanim u tablici s desne strane. Dozvolu P1 morate imati u vremenskom razdoblju od najmanje 12 mjeseci ili u ukupnom zbroju razdoblja od najmanje 12 mjeseci prije nego to moete napredovati do privremene dozvole 2. stupnja (P2). Da biste napredovali do dozvole P2, morate poloiti Hazard Perception Test (HPT) (Ispit uoavanja opasnosti), proi pregled vida i platiti odgovarajuu pristojbu.
P tablice moraju biti vidljivo izloene sprijeda i straga s vanjske strane vozila. Slovo P ne smije biti skriveno. Ako se vue prikolica, P tablica mora biti izloena sa stranje strane prikolice.
PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE ILI PONITENJE DOZVOLE P1

Dozvola P1 obustavit e se na najmanje tri mjeseca ako nakupite etiri ili vie kaznenih bodova. Ako je dozvola P1 obustavljena zbog prekraja, vremensko razdoblje pod obustavom ne rauna se u minimum od 12 mjeseci potrebnih da se napreduje do dozvole P2. Ako je dozvola P1 ponitena zbog prekraja, vremensko razdoblje u kojem ste imali dozvolu prije ponitenja se ne rauna. Na dozvolu P1 primijenit e se ogranienje na jednog putnika ako vam je dozvola bila ponitena jer vas je sud diskvalificirao zbog teeg prometnog prekraja. Napominjemo da su mogue iznimke.
15
2 Vozake dozvole
OGRANIENJA ZA DOZVOLE P1
Vozila s automatskim Ako ste ispit polagali na vozilu s automatskim mjenjaem, smijete voziti mjenjaem samo takvo vozilo. Koncentracija alkoholau krvi (BAC) Vaa BAC mora biti nula. To znai da uope ne smijete imati alkohola u tijelu dok vozite.
Kazneni bodovi Dozvola e vam biti privremeno obustavljena ako dobijete 4 ili vie kaznenih bodova. Izlaganje P tablica P tablice (crveno P na bijeloj podlozi) moraju biti vidljivo izloene sprijeda i straga s vanjske strane vozila. Pogledajte ilustraciju na suprotnoj strani. Kategorija dozvole Ne moete uiti voziti za viu kategoriju dozvole.
Mobilni telefon Dok vozite, ne smijete koristiti ni jednu funkciju mobilnog telefona, ukljuujui zvunike. Putnici Vozai s dozvolom P1 mlai od 25 godina smiju voziti samo jednog putnika mlaeg od 21 godine izmeu 11 sati naveer i 5 sati ujutro. Sigurnosni pojasevi Morate paziti da svi putnici u vozilu budu propisno privezani sigurnosnim pojasom ili drugom propisanom sigurnosnom opremom. Ogranienje brzine Ne smijete voziti bre od 90km/h i morate se pridravati dozvoljene brzine kada je ispod 90 km/h. Dozvola e vam biti privremeno obustavljena na najmanje tri mjeseca za svako prekoraenje brzine. Nadziranje vozaa uenika Vuenje Ne smijete nadzirati vozaa uenika.
Smijete vui lake prikolice do 250 kilograma nenatovarene teine.
Vozila
Ne smijete voziti ni jedno vozilo koje ima: osam ili vie cilindara turbo motor ili pojaani (supercharged) motor (dizel motori izuzeti) modifikacije koje pojaavaju uinkovitost motora ili bilo koje vozilo to ga RTA navede - dodatne informacije mogu se nai na RTA web stranici Napominjemo da su mogue iznimke.
16
2 Vozake dozvole
PRIVREMENE DOZVOLE P2
Privremena dozvola 2. stupnja (P2) izdaje se nakon to ste imali dozvolu P1 najmanje 12 mjeseci i kad poloite Ispit uoavanja opasnosti (HPT). Dozvolu P2 takoer moete dobiti ako imate vaeu dozvolu sline vrste iz druge savezne drave ili inozemstva vie od godinu dana, ali krae od tri godine. Dozvola P2 izdaje se na 30 mjeseci pod uvjetima prikazanim u tablici s desne strane.
UNAPREIVANJE DOZVOLE
Dok vam traje dozvola P2, moete je unaprijediti na viu kategoriju dozvole, maksimalno do tekog krutog vozila (HR), ovisno o uvjetima navedenim u Heavy Vehicle Drivers Handbook (Priruniku za vozae tekih vozila). Da biste napredovali do neograniene vozake dozvole, morate imati dozvolu P2 u vremenskom razdoblju od najmanje 24 mjeseca ili u ukupnom zbroju razdoblja od najmanje 24 mjeseca, morate poloiti Driver Qualification Test (DQT) (Ispit vozake sposobnosti), proi pregled vida i platiti odgovarajuu pristojbu.
P tablice moraju biti vidljivo izloene sprijeda i straga s vanjske strane vozila. Slovo P ne smije biti skriveno. Ako se vue prikolica, P tablica mora biti izloena sa stranje strane prikolice.
PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE ILI PONITENJE DOZVOLE P2

Dozvola P2 obuistavit e se na najmanje tri mjeseca ako nakupite sedam ili vie kaznenih bodova. Kada je dozvola P2 zbog prekraja obustavljena, vremensko razdoblje pod obustavom ne rauna se u minimum od 24 mjeseca potrebnih da se napreduje do neograniene dozvole. Kada je dozvola P2 zbog prekraja ponitena, vremensko razdoblje u kojem ste imali dozvolu prije ponitenja se ne rauna. Na dozvolu P2 primijenit e se ogranienje na jednog putnika ako vam je dozvola bila ponitena jer vas je sud diskvalificirao zbog teeg prometnog prekraja. Napominjemo da su mogue iznimke.
17
2 Vozake dozvole
OGRANIENJA ZA DOZVOLE P2
Koncentacija Vaa BAC mora biti nula. To znai da uope ne smijete imati alkohola u alkohola u krvi (BAC) tijelu dok vozite. Kazneni bodovi Dozvola e vam biti privremeno obustavljena ako dobijete 7 ili vie kaznenih bodova. Izlaganje P tablica P tablice (zeleno P na bijeloj podlozi) moraju biti vidljivo izloene s vanjske strane vozila sprijeda i straga. Pogledajte ilustraciju na suprotnoj strani. Sigurnosni pojasevi Morate paziti da svi putnici u vozilu budu propisno privezani sigurnosnim pojasom ili drugom propisanom sigurnosnom opremom. Ogranienje brzine Ne smijete voziti bre od 100 km/h i morate se pridravati dozvoljene brzine kad je ispod 100 km/h. Nadziranje vozaa uenika Vozila Ne smijete nadzirati vozaa uenika. Ne smijete voziti ni jedno vozilo koje ima: osam ili vie cilindara turbo motor ili pojaani (supercharged) motor (dizel motori izuzeti) modifikacije koje pojaavaju uinkovitost motora ili bilo koje vozilo to ga RTA navede - dodatne informacije mogu se nai na RTA web stranici Napominjemo da su mogue iznimke.
NEOGRANIENA (PUNA) DOZVOLA

Neograniena vozaka dozvola izdaje se nakon to ste dozvolu P2 imali najmanje 24 mjeseca i poloili Ispit vozake sposobnosti (DQT). Ako na neogranienoj dozvoli u tri godine dobijete 12 ili vie kaznenih bodova za prometne prekraje, dozvola e vam biti privremeno obustavljena.
18
2 Vozake dozvole
KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA U NSWu je uveden nacionalni sustav kategoriziranja vozakih dozvola. Sustav izdavanja dozvola je jednostavniji i smanjuje broj kategorija dozvola, ime se olakava prijenos dozvola iz jedne savezne drave u drugu. Dok vrsta dozvole pokazuje vae vozako iskustvo, kategorija dozvole pokazuje koje vrste vozila imate pravo voziti.
DOZVOLA ZA VOZAE MOTOCIKLA

Ako elite nauiti voziti motocikl, morate prouiti ovaj prirunik i Motorcycle Riders Handbook (Prirunik za motocikliste) da biste dobili dozvolu za uenje vonje. U skoro svim podrujima NSWa potrebno je zavriti teaj obuke vonje motocikla prije nego to se izae na ispit znanja za motocikliste.
NACIONALNA DOZVOLA ZA TEKA VOZILA

Grimizna (purpurna) nacionalna vozaka dozvola izdaje se za HR, HC i MC kategorije. Sve savezne drave i teritoriji izdaju ove dozvole, ali vam dozvolu mora izdati drava u kojoj ivite. Kad ispunite uvjete za purpurnu dozvolu, moete uplatiti pristojbu za jednu, tri ili pet godina. Ako prevozite osam ili vie putnika za novac, nagradu ili poslovno, moda ete trebati voditi dnevnik vonje. Za vie informacija pogledajte Heavy Vehicles Drivers Handbook (Prirunik za vozae tekih vozila).
POSEBNI UVJETI
Postoje razliite kategorije vozakih dozvola jer je za vonju veih i teih vozila ili vozila koja prevoze mnogo putnika potrebno vie vozake vjetine i iskustva. Stoga se za vie kategorije dozvola primjenjuju posebni uvjeti kao na primjer: minimalno razdoblje posjedovanja dozvole nie kategorije, posebni ispiti znanja, ispiti vonje.
INFORMACIJE O DOZVOLAMA ZA MOTOCIKLE I TEKA VOZILA Za vie informacija o drugim kategorijama dozvola osim C kategorije pogledajte Motorcycle Riders Handbook (Prirunik za motocikliste) ili Heavy Vehicle Drivers' Handbook (Prirunik za vozae tekih vozila), koje moete nabaviti sa RTA web stranice ili u uredima za registraciju motornih vozila. Osobe koje ue voziti teko vozilo moraju biti u pratnji osobe koja ima vaeu neogranienu vozaku dozvolu za vrstu vozila na kojem se ui voziti. Nadzornik mora imati neogranienu dozvolu najmanje 12 mjeseci.
19
2 Vozake dozvole
KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA U NEW SOUTH WALESU
MOTOCIKL (R) Bilo koji motocikl ili tricikl.
AUTOMOBIL (C)
Ne vie od 4.5t najvee doputene mase (GVM), prima do 12 odraslih osoba ukljuujui vozaa. Bilo koji traktor s prikljucima ili tricikl s automobilskim motorom. LAKO KRUTO VOZILO (LR) Vie od 4.5t (GVM), ali ne vie od 8t (GVM). Prima vie od 12 odraslih osoba ukljuujui vozaa. Vue prikolicu do 9t (GVM).
SREDNJE KRUTO VOZILO (MR) Dvije osovine i vie od 8t (GVM). Vue prikolicu do 9t (GVM).
TEKO KRUTO VOZILO (HR) Teki kamion, tri ili vie osovina, vie od 8t (GVM). Vue prikolicu do 9t (GVM). Zglobni autobusi.
TEKA KOMBINACIJA (HC) Teglja koji vue poluprikolicu (ukljuivi nenatovaren prednji osovinski sklop prikolice ili teki kamion koji vue prikolicu doputene mase vee od 9t (GVM). MULTIKOMBINACIJA (MC) Bilo koji Bdouble ili cestovni vlak.
20
2 Vozake dozvole
UVJETI ZA IZDAVANJE DOZVOLA ZA TRICIKLE S AUTOMOBILSKIM MOTOROM
Nosioci neograniene vozake dozvole NSWa za automobil ili za motocikl imaju pravo voziti tricikle s automobilskim motorom. Ta vrsta tricikla mora: imati istaknutu ploicu o udovoljavanju kategorija LEM, LEP ili LEG, imati straga ugraen motor iste vrste kao i automobili s direktnim pogonom na stranje kotae, biti konstruirana ili opremljena da na njemu moe sjediti najvie tri odrasle osobe ukljuujui vozaa, imati dvije ili vie od sljedeih karakteristika: k vailo upravljano papuicom ili automatski mjenja, p otpuno integrirani koioni sustav upravljan papuicom, l ijeva ruica mjenjaa nije ugraena na upravljau. Djeca mlaa od 16 godina ne smiju se voziti na tim vozilima osim ako voza ima neogranienu dozvolu za motocikl. Voza i svi suputnici moraju nositi odobrenu, propisno privrenu kacigu za motocikliste.
DOZVOLE ZA VONJU KAMIONA TEGLJAA

Ako elite voziti ili rukovati kamionom tegljaem, podnesite molbu Tow Truck Authority of NSW (Upravi za kamione tegljae za NSW) da vam izda potvrdu za vozaa ili dozvolu za rukovatelja. Nazovite (02) 8836 6200 ili besplatan poziv 1800 044 547.
DOZVOLE ZA INSTRUKTORE VONJE

Da biste postali profesionalni instruktor vonje, morate biti stari najmanje 21 godinu i imati neogranienu vozaku dozvolu (ne za uenje, P1 ili P2) za vozila u kojima elite poduavati najmanje tri godine tijekom protekle etiri godine. Uz to ete morati pohaati teaj obuke i ispuniti druge uvjete koje odreuje RTA. Za vie informacija nazovite RTA na 13 22 13. VOZAI IZ DRUGIH SAVEZNIH DRAVA
DOZVOLE ZA UENJE VONJE

Ako imate vaeu dozvolu za uenje vonje iz druge savezne drave, a nastanite se u NSWu i elite nastaviti voziti, u sljedea tri mjeseca morate: proi pregled vida prije nego to moete dobiti dozvolu NSWa za uenje vonje. S navrenih 17 godina ili ako ste stariji, moete izai na vozaki ispit za dobivanje NSW dozvole P1 ako ste: imali dozvolu za uenje vonje iz druge savezne drave najmanje 6 mjeseci, proli pregled vida u NSWu.
DOZVOLE ZA VONJU AUTOBUSA I TAKSI VOZILA

Ako vam je RTA izdala vozaku dozvolu LR, MR ili HR kategorije, znai da ste kvalificirani za vonju velikog autobusa. Da biste smjeli profesionalno voziti javna putnika vozila (na primjer turistiki autobus), trebate dobiti ovlatenje za vonju javnog putnikog vozila, koje izdaje Ministry of Transport (MOT) (Ministarstvo prometa). Da biste vozili javni putniki autobus ili taksi, prvo trebate dobiti vozaku dozvolu, a zatim MOTu podnijeti molbu da vam izda ovlatenje za vonju putnikog vozila ili taksija. Za vie informacija nazovite jedan od sljedeih regionalnih ureda MOTa: Parramatta and Western 1800 049 971 Central Metropolitan (02) 9270 6100 NSW Northern 1800 049 983 NSW Southern 1800 049 961
NOSIOCI VAEIH VOZAKIH DOZVOLA IZ DRUGIH SAVEZNIH DRAVA

Ako doete ivjeti u NSW iz druge australske drave ili teritorija i imate njihovu vaeu dozvolu koja je ekvivalentna privremenoj ili neogranienoj dozvoli NSWa, ili ako je vaa dozvola iz druge drave istekla pred manje od pet godina, moete dobiti dozvolu NSWa jednake kategorije bez polaganja ispita znanja ili ispita vonje.
21
2 Vozake dozvole
PRIJENOS DOZVOLA IZ DRUGIH SAVEZNIH DRAVA
Dozvolu NSWa morate izvaditi u roku od tri mjeseca od kad se nastanite u ovoj dravi. NSW dozvola e biti izdata do datuma isteka vanosti na toj dozvoli iz druge savezne drave do maksimalno pet godina. U Australiji je dozvoljeno imati samo jednu vozaku dozvolu. RTA e uzeti vau staru vozaku dozvolu i unititi je, a zatim obavijestiti saveznu dravu ili teritorij gdje je izdata da joj poniti vanost. Trebat ete: ispuniti prijavni obrazac, svoju dozvolu s fotografijom iz druge savezne drave odnijeti u RTA ured za registraciju motornih vozila ili u RTA agenciju. predoiti dokument o dokazu identiteta s drugog popisa u brouri How to prove who you are to the RTA (Kako dokazujete RTAu tko ste), predoiti dokaz o stambenoj adresu u NSWu, proi pregled vida, biti fotografirani, platiti pristojbu za dozvolu ako je vaoj dozvoli iz druge savezne drave istekla vanost. Da biste dobili neogranienu vozaku dozvolu, trebate dokazati da ste dozvolu iz druge savezne drave imali najmanje 36 mjeseci. VOZAI IZ INOZEMSTVA Ako imate vaeu inozemnu vozaku dozvolu i trajnu boravinu vizu, u NSWu imate pravo voziti sa svojom vaeom inozemnom dozvolom najvie tri mjeseca nakon dolaska u Australiju. Da biste smjeli voziti s vaeom inozemnom dozvolom u tom tromjesenom periodu, ne smijete biti diskvalificirani iz vonje niti vam dozvola smije postati privremeno obustavljena ili ponitena. U ta tri mjeseca morate dobiti (ne samo predati molbu) dozvolu NSWa ako elite nastaviti voziti. Vodite rauna o tome da ako vaa inozemna dozvola nije na engleskom, morate dok vozite sa sobom imati i International Driving Permit (Meunarodnu vozaku dozvolu) ili engleski prijevod vae dozvole.
DOBIVANJE DOZVOLE NSWa

Za dobivanje vozake dozvole NSWa morate biti stari najmanje 17 godina. Ako imate inozemnu dozvolu (ukljuujui dozvolu za uenje vonje) i elite dobiti dozvolu NSWa, trebate otii u RTA ured za registraciju motornih vozila i tamo: Ako je vaa inozemna dozvola na engleskom, predoiti tu dozvolu. Ako vaa inozemna dozvola nije na engleskom, predoiti: v au inozemnu dozvolu i njen slubeni prijevod od NSW Community Relations Commission (Povjerenstva za drutvene odnose u NSWu) ili Commonwealth Department of Immigration and Multicultural and Indigenous Affairs (Ministarstva za useljavanje i multikulturne i starosjedilake poslove), a ko su potrebne dodatne informacije o dozvoli (na primjer kad je prvi put izdana ili koji joj je rok vanosti, ili kad nije navedena vrsta vozila za koje je izdano ovlatenje za vonju), pismo nadlenog konzularnog ili diplomatskog predstavnitva. Ako ne moete predoiti svoju inozemnu dozvolu, predajte: pismo ustanove za izdavanje dozvola u zemlji gdje je izdata u kojem se potvruju podaci iz vae dozvole i va vozaki status, ili pismo nadlenog konzularnog ili diplomatskog predstavnitva, izdatog na temelju izvjea primljenog od ustanove koja je izdala dozvolu, u kojem se potvruju podaci iz vae dozvole i va vozaki status. Pismo kojim se potvruju podaci iz vae dozvole ili vozaki status mora biti napisano na engleskom jeziku ili imati slubeni engleski prijevod od gore navedenih ustanova.
22
2 Vozake dozvole
Prije nego to prvi put odete u ured za registraciju motornih vozila, bilo bi dobro da pribavite pismo ustanove za izdavanje dozvola (s njihovim zaglavljem) ili pismo nadlenog konzularnog ili diplomatskog predstavnitva, kojim se potvruju podaci iz vae dozvole, ukljuujui datum kad je prvi put izdata. Takoer morate: dokazati svoju adresu u NSWu, dokazati svoj identitet, proi pregled vida, poloiti ispit znanja za svaku kategoriju dozvole koju traite, poloiti ispit vonje za svaku kategoriju dozvole koju traite, predoiti dokumente kojima se dokazuje kad je dozvola prvi put izdata, ako to nije navedeno na dozvoli. Ako ne poloite vozaki ispit, sve privilegije vozaa posjetitelja vam se ukidaju. U tom sluaju morate dobiti dozvolu za uenje vonje, s kojom ete smjeti voziti u NSWu (uz nadzor osobe s neogranienom australskom vozakom dozvolom) i tada ponovo polagati vozaki ispit.
IZUZEA OD POLAGANJA ISPITA

Moda ete biti osloboeni od polaganja nekih ispita u sljedeim sluajevima: ako ste ranije, ali u posljednjih pet godina, imali australsku vozaku dozvolu, s tim da to ustanova koja ju je izdala moe potvrditi, ili ako imate vaeu novozelandsku vozaku dozvolu, ili ako podnosite molbu za vozaku dozvolu kategroije C (automobil) ili R (motocikl), a imate vaeu inozemnu vozaku dozvolu, ili dozvolu kojoj je vanost istekla u posljednjih pet godina, iz zemlje za koju je priznato da ima standarde za izdavanje vozakih dozvola usporedive s australskim standardima.
Napomena: RTA zadrava pravo da zatrai polaganje vozakog ispita. RTA ne treba izdati dozvolu sve dok se ne uvjeri da je inozemna dozvola pravovaljana.
NA KOJU DOZVOLU NSWa IMATE PRAVO

Vremensko razdoblje u kojem ste imali inozemnu dozvolu za automobil ili motocikl odredit e na koju vrstu dozvole imate pravo. Ako ste imali inozemnu dozvolu za automobil ili motocikl manje od godinu dana, imat ete pravo samo na privremenu dozvolu P1. Ako ste imali dozvolu za automobil due od godinu dana, ali manje od tri godine, imat ete pravo samo na dozvolu P2. Ako ste imali neogranienu dozvolu za motocikl due od godinu dana, imat ete pravo na neogranienu dozvolu za motocikl. Ako ste imali vozaku dozvolu due od tri godine, imat ete pravo na neogranienu dozvolu. Ako elite predati molbu za neku drugu kategoriju dozvole osim one koju posjedujete, morate poloiti odgovarajui ispit znanja i vozaki ispit (u vozilu te kategorije).
INDOSIRANJE INOZEMNIH VOZAKIH DOZVOLA

Prije nego vam se izda vozaka dozvola NSWa, trebate predati svoju inozemnu dozvolu da bi ju se uinilo nevaeom u Australiji. Prema australskim propisima o izdavanju vozakih dozvola, u Australiji se za vonju smije koristiti samo jedna vozaka dozvola. Svoju inozemnu dozvolu dobit ete natrag kad se na njoj probui rupa (ako je plastina ili laminirana) ili ju se indosira (ako je papirnata). Rupa ili indosman bit e na praznom, neispisanom dijelu dozvole tako da se nikakav detalj s dozvole ne odstrani ili prekrije.
23
2 Vozake dozvole
PRIVREMENI VOZAI POSJETITELJI IZ INOZEMSTVA
Od 18. travnja 2008 primjenjuju se novi propisi o izdavanju dozvola za vozae posjetitelje koji ele dobiti NSW dozvolu prvi put. Informacije za vozae posjetitelje mogu se nai na internetskoj stranici RTA ili u brouri Guide for international drivers (Vodi za meunarodne vozae) VOZAI INVALIDI Kad podnosite molbu za vozaku dozvolu, morate navesti da li bi vaa invalidnost mogla utjecati na vau vozaku sposobnost. RTA e procijeniti da li e vaa invalidnost neznatno ili znatno utjecati na vau vozaku sposobnost. Ako se vaa invalidnost smatra tekom, morat ete polagati vozaki ispit za invalide. Uvjeti se mogu navesti u vaoj vozakoj dozvoli, na primjer smije voziti samo vozilo s automatskim mjenjaem. VOZAI SA ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA Morate obavijestiti RTA ako bolujete od neke bolesti koja bi mogla utjecati na vau vozaku sposobnost, na primjer od epilepsije. Detalje morate navesti kad ispunjavate obrazac molbe, ili naknadno obavijestiti RTA ako se razbolite kad ve imate vozaku dozvolu. Za neke bolesti morat ete ii na redovne lijenike preglede kako bi se potvrdilo da ste sposobni za vonju. Va lijenik bi trebao imati nacionalni medicinski vodi za procjenjivanje zdravstvene sposobnosti za vonju motornog vozila. RTA e poslati obrazac za lijeniki nalaz to ga treba ispuniti va lijenik kad god je vrijeme da obavite lijeniki pregled. Ispunjeni obrazac treba vratiti u RTA. RTA moe privremeno obustaviti ili ponititi vau dozvolu ako dobije informacije koje potvruju da ne biste smjeli voziti. Na primjer, lijenik moe izvijestiti da pacijent ne ispunjava medicinske uvjete i da vie nije sposoban za vonju. VOZAI STARIJI OD 80 GODINA Nakon navrenih 80 godina svakih godinu dana morate odlaziti na lijeniki pregled kako bi se potvrdilo da ste sposobni za vonju. Svake godine kad je vrijeme za pregled RTA e vam poslati obrazac za lijeniki nalaz to ga treba ispuniti va lijenik. Ako imate drugu dozvolu osim dozvole C kategorije, morate nakon navrenih 80 godina svake godine polagati ispit iz vonje. Ako imate dozvolu C kategorije, godinje polaganje vozakog ispita poinje s 85 godina. RTA e vas obavijestiti kad je vrijeme za polaganje ispita. Prije polaganja vozakog ispita trebate proi na lijenikom pregledu. RTA je izdal dvije publikacije s informacijama o tome da li vozite sigurno, kako da nastavite voziti sigurno, te kakve su vam mogunosti za dozvolu. Primjerak publikacija A Guide for Older Drivers (Vodi za vozae starije dobi) ili Worried about the driving ability of an older driver? (Zabrinuti zbog vozake sposobnosti starijeg vozaa?) moete dobiti u svakom uredu za registraciju motornih vozila ili ako nazovete 13 22 13.

Ako ste stariji od 85 godina i ne poloite vozaki ispit za starije vozae, pa dobijete dozvolu za uenje vonje, ne morate na svom vozilu izloiti L tablice niti ispunjavati dnevnik vonje. Meutim, dok vozite, uz vas mora sjediti voza koji vas nadzire.
24
2 Vozake dozvole
DAROVANJE ORGANA Na obrascu molbe za vozaku dozvolu nalazi se i pitanje elite li nakon smrti postati donator organa. Moete staviti kvaicu da pristajete da postanete donator organa i naznaiti koje organe elite darovati. Kad pristanete na darovanje organa, na vau vozaku dozvolu s fotografijom upisuje se odreeni kod. Moete se predomisliti u bilo koje vrijeme samo ispunite obrazac za promjenu podataka. Bilo bi dobro da o svojoj odluci razgovarate s lanovima obitelji. ak kad je osoba i pristala da bude donator organa, lijenici prije uzimanja organa prvo razgovaraju s rodbinom preminulog. Za dopunjavanje Australian Organ Donor Register (AODR) (Australskog registra donatora organa), kojeg vodi Medicare Australia, RTA sve podatke koje vodi o donatorima organa prebacuje u AODR registar. Te su informacije pristupane autoriziranom medicinskom osoblju da im se pomogne oko donacije organa.
DAROVANJE ORGANA SPAAVA IVOTE Molimo vas da razmislite o mogunosti da postanete donator. Za informacije o AODR kontaktirajte Australian Red Cross Blood Service, 153 Clarence Street, Sydney NSW 2000, Tel: (02) 9229 4003. www.donateblood.com.au
25
2 Saetak
TO MORATE ZNATI O DOZVOLAMA U ovom je dijelu objanjena vanost sustava izdavanja vozakih dozvola u New South Walesu. Kad proitate ovaj dio, trebali biste znati: obveze nosilaca dozvola, kakvi uvjeti moraju biti ispunjeni da biste mogli dobiti vozaku dozvolu, kakva se posebna pravila primjenjuju kod vozaa uenika, pod kakvim se uvjetima izdaju privremene vozake dozvole, kakvo vam je vozako iskustvo potrebno prije dobivanja neograniene dozvole, kakva su pravila za uenje i vonju s autimatskim i runim mjenjaem, razliite vrste dozvola i razliite kategorije dozvola, to biste trebali uiniti ako ste bolesni, a elite voziti. BILJEKE
26
2 Uzorak ispitnih pitanja

Provjerite svoje znanje
Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili.
1. Ima li voza s P1 ili P2 privremenom dozvolom

zakonsko pravo poduavati osobu koja tek ui voziti?
a) Ne.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) D a, ukoliko voza privremenu P2 . . . . . . . . .

dozvolu ima dulje od 6 mjeseci.
c) D a, ukoliko su istaknute tablice L . . . . . . . . .

i P1 ili P2.
2. Da bi dobio P2 privremenu dozvolu, voza svoju P1 privremenu dozvolu mora imati najmanje
a) 18 mjeseci.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
b)12 mjeseci.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c) 24 mjeseci.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Morate li uvijek kad vozite sa sobom nositi svoju vozaku dozvolu? a) Ne, dovoljno je imati dozvolu.. . . . . . . . . . . . . b) Ne, samo na dugim putovanjima . . . . . . . . . . c) Da. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
27
3 Sigurnost u prometu
Uinimo nae ceste sigurnijima za sve
Svake godine preko 500 osoba pogine na cestama NSWa. Daljnjih 28,000 bude ranjeno.
Glavni uzroci smrti na cestama su prebrza vonja, vonja pod utjecajem alkohola, umor i neupotreba sigurnosnih pojaseva. Donja slika pokazuje koji su glavni imbenici ponaanja odgovorni za sudjelovanje mladih vozaa (1725 godina) u sudarima sa smrtonosnim posljedicama.
50
% mladih vozaa u sudarima sa smrtonosnim posljedicama
PREBRZA VONJA Prebrza vonja je glavni uzrok smrti i ozljeda na naim cestama. Svake godina ona kota drutvo preko 780 milijuna dolara. Prebrza vonja je putovanje brzinom veom od doputene. Prebrza je vonja i kad se vozi prebrzo za uvjete na cesti. Ako uvjeti na cesti nisu idealni, na primjer ako je kia, gusti promet, no itd., moda vozite prebrzo ak i ako vozite ispod doputene brzine propisane za taj dio ceste. SIGURNA PREBRZA VONJA TO NE POSTOJI Mnogi ljudi smatraju da je prekoraenje doputene brzine za 5 do 10 km/h prihvatljivo. To je opasan nain razmiljanja. Istraivanja su pokazala da i malo poveanje brzine moe znatno poveati rizik od sudara. Veina vozaa podcjenjuje udaljenost potrebnu da zaustave vozilo. Kad vozite samo pet kilometara iznad doputene brzine, trebat ete prijei mnogo veu udaljenost da se zaustavite ak i ako jako koite.
40
30
20
10
Brzina
Alkohol
Umor
Postotak prisutnosti brzine, alkohola i umora kod mladih vozaa (1725 godina) koji su sudjelovali u smrtonosnim sudarima u NSWu u razdoblju 1998 2002.
28
5 KM/H IZNAD DOPUTENE BRZINE ZNAI 32 KM/H KOD SUDARA Dva automobila putuju, jedan brzinom od 65 km/h, a drugi 60 km/h. Neoekivano se oko 38 metara ispred njih preko ceste isprijei kamion. Oba vozaa u istom asu poinju koiti. Vozilo koje je putovalo 65 km/h udarit e kamion pri brzini od 32 km/h i pretrpjeti ogromnu tetu. Sporije vozilo e u asu sudara putovati brzinom od 5 km/h. ZNAKOVI OGRANIENJA BRZINE Znakovi ogranienja brzine pokazuju koja je maksimalna brzina kojom smijete voziti u dobrim uvjetima. Ne smijete voziti bre nego to vam ogranienje brzine doputa, ali smijete voziti polaganije ako elite. USPORITE U LOIM UVJETIMA Uvjeti vonje e se mijenjati ovisno o dijelu dana, vremenu itd. U situacijama kad na povrini ceste ima ljunka, leda, vode ili blata ili je vidik ogranien zbog magle, noi ili vrha brijega, morate usporiti. Naroito pazite ako bi u blizini moglo biti pjeaka. To je obino blizu kola, trgovina, gostionica, klubova, restorana i posebnih dogaaja. Na cestama u unutranjosti pazite na neograenu stoku i ivotinje u prirodi. Za vie informacija o specijalnim ogranienjima brzine pogledajte 5. dio Opa prometna pravila. ALKOHOL, DROGE, LIJEKOVI I VONJA Protuzakonito je voziti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava, ukljuujui i neke lijekove koje se moe kupiti bez recepta ili na lijeniki recept. Oni znatno djeluju na vozaku sposobnost i poveavaju rizik od sudara. Pri vonji morate biti na oprezu i u stanju koncentrirati se na to to radite kako biste mogli dobro reagirati na zbivanja oko sebe. Proitajte naljepnice na lijekovima i drugim proizvodima da provjerite ne sadre li alkohol (takoer poznat kao etanol). KONCENTRACIJA ALKOHOLA U KRVI (BAC) Iako u sudarima uzrokovanim prebrzom vonjom sudjeluju ljudi svih ivotnih dobi, u preko 50% sluajeva vozai su mukarci stari izmeu 17 i 39 godina. BAC je mjera za koliinu alkohola u krvi. Mjeri se broj grama alkohola u 100 mililitara krvi. Na primjer BAC .05 znai .05 grama ili 50 miligrama alkohola u svakih 100 mililitara krvi.
Automobil A vozio je 60 km/h i udario kamion s 5 km/h.
Automobil B vozio je 65 km/h i udario kamion s 32 km/h.
29
DJELOVANJE ALKOHOLA NA VONJU Alkohol je depresivno sredstvo koje smanjuje sposobnost da vozite na siguran nain jer: Usporava funkcije mozga pa ne moete brzo procjenjivati situacije, donositi odluke i reagirati. Smanjuje sposobnost prosuivanja kojom se brzinom kreete vi i ostala vozila, te koliko ste udaljeni od drugih automobila, ljudi ili stvari. Daje vam lani osjeaj samopouzdanja, pa ulazite u riskantne situacije jer smatrate da vozite bolje nego to doista jest. Oteava da istodobno obavljate vie radnji; dok se koncentrirate na vonju, moe se dogoditi da ne primijetite semafor ili vozila koja dolaze iz sporednih ulica. Djeluje na osjeaj ravnotee i koordinaciju. Uspavljuje vas. Najsigurniji BAC za vonju je nula bez obzira koju kategoriju dozvole imate. BILO KOJA KOLIINA ALKOHOLA POVEAVA RIZIK S poveanjem razine alkohola u krvi poveava se i rizik od sudara. .05 = dvostruki rizik Pogledajte 5. dio, Opa prometna pravila za informacije o zakonskim propisima vezano uz konzumiranje alkohola, lijekova i droge. .08 = 7 puta vei rizik .15 = 25 puta vei rizik KAKO IZBJEGAVATI VONJU POD UTJECAJEM ALKOHOLA Ostavite auto kod kue. P lanirajte unaprijed i dogovorite drugi nain prijevoza. S prijateljima naruite taksi. Putujte javnim prijevozom. Prenoite kod prijatelja. Neka vas poveze netko tko nije pio. D ogovorite se s prijateljem ili roakom da vas vozi.
BAC GRANICE Ako ste voza uenik ili voza s privremenom dozvolom, ne smijete voziti nakon to popijete bilo kakvo alkoholno pie ili pojedete hranu koja sadri alkohol.
30
MJERENJE BACa Najlaki nain da se izmjeri neiji BAC jest da se to uini instrumentom za mjerenje alkohola puhanjem izraenom prema odobrenom Australskom standardu (AS3547). Da bi rezultat mjerenja BACa bio toan, potrebno je pridravati se uputa za upotrebu. etvrtkom, petkom i subotom naveer oko 50% sudara vezano je uz alkohol. Sudari su obino tei kad u njima sudjeluju vozai pod utjecajem alkohola. Ope zdravstveno stanje i tjelesna kondicija mogu djelovati na sposobnost tijela da razgrauje alkohol. Va BAC moe biti vii ako se ne osjeate dobro, ako ste umorni ili pod stresom. Uzimanje drugih opojnih sredstava moe djelovati na sposobnost tijela da razgrauje alkohol. Ako planirate piti, nemojte voziti. Ako planirate voziti, nemojte piti.
IMBENICI KOJI POVEAVAJU BAC ak i kad znate koliko ste pia popili, bez alkotesta si neete moi izraunati BAC zbog sljedeeg: Postotak alkohola u piu moe varirati od 2.5% (npr. lagano pivo) do preko 40% (npr. votka, viski). Alkoholna pia se posluuju u razliitim veliinama, pa je teko znati koliko ste zapravo popili. BAC je nemogue procijeniti zbog sljedeeg: Veliine aa ili boca u kojima se posluuju alkoholna pia variraju, npr. ae za vino mogu biti od 100 do 280 ml, a pivo se moe posluivati u tri veliine pint, schooner ili middy. Zbog dotakanja u ae nemogue je znati koliko ste pia zapravo popili. O veliini i teini tijela ovisi kako e apsorbirati alkohol. Od iste koliine alkohola sitnija e osoba imati vei BAC nego osoba krupnije grae. Spol isto moe djelovati na sposobnost tijela da razgrauje alkohol. ena iste visine i teine kao i mukarac, kod iste koliine konzumiranog alkohola, imat e vii BAC.
ak kad i ne osjeate djelovanje pia, ne zaboravite da e ve samo jedno ili dva pia prije vonje djelovati na vae reakcije, prosuivanje i sposobnost vonje.
TREBA VREMENA DA SE VRATI NA NULU Upamtite, ako ste prolu no mnogo pili, moda e trebati vie of 18 sati da vam se BAC vrati na nulu. Mnogi su ljudi kanjeni za vonju pod utjecajem alkohola sljedeeg dana. Ne moete ubrzati razgraivanje alkohola u krvi. Crna kava, tuiranje ili ogromni obroci jednostavno ne pomau. Otrijezniti vas moe jedino vrijeme.
31
ALKOTEST PUHANJEM Nasumino zaustavljanje vozaa i testiranje puhanjem (random breath testing - RBT) provodi policija. Svako policijsko vozilo se moe koristiti za RBT. Alkotest puhanjem se koristi za mjerenje BAC-a. Policajac od vas trai da govorite ili puete u odobreni mjerni instrument. Za odbijanje alkotesta primjenjuju se otre kazne. Za vie informacija pogledajte poglavlje Kazne u 7. dijelu prirunika. Ako je va BAC na granici ili iznad nje, bit ete uhieni i odvedeni u policijsku postaju, gdje ete morati obaviti dodatne testove. Ako ste preli zakonsko ogranienje, bit ete: optueni, fotografirani, zatraeni da se pojavite na sudu. Ako se ne pojavite na sudu, izdat e se nalog da vas se uhapsi. ANALIZA KRVI Svaki voza ili voza nadzornik koji je sudjelovao u sudaru mora obaviti alkotest puhanjem. Ako ste odvezeni u bolnicu zbog ozljeda u sudaru, obavit e se i analiza krvi. Za odbijanje davanja krvi za alkotest primjenjuju se iste kazne kao i za vonju u pijanom stanju. Za vonju u pijanom stanju moete biti kanjeni globom, gubitkom dozvole ili zatvorom. DJELOVANJE OPOJNIH SREDSTAVA NA VONJU I druga opojna sredstva mogu djelovati na sposobnost vonje i ugroavati sigurnost putnika i ostalih sudionika u pometu. Opojna sredstva mogu promijeniti vae ponaanje tako da poduzimate rizine radnje kakve inae ne biste inili. Protuzakonito je voziti, pokuati voziti ili instruirati vozaa uenika ako ste pod utjecajem opojnih sredstava (droge). TEST ZA OPOJNA SREDSTVA Policija e vas uhapsiti ako posumnja da ste vozili pod utjecajem opojnog sredstva. Odvest e vas u bolnicu da date uzorke krvi i urina za testiranje na drogu. Kod sudara u kojima je netko ozlijeen i odvezen u bolnicu uvijek se uzimaju uzorci krvi koji se mogu testirati na drogu. IZBJEGAVAJTE MIJEANJE OPOJNIH SREDSTAVA Vrlo je opasna kombinacija lijekova ili drugih droga s alkoholom. LIJEKOVI NA LIJENIKI RECEPT I LIJEKOVI KOJI SE IZDAJU BEZ RECEPTA Mnogi lijekovi na lijeniki recept i neki bez recepta mogu vas uiniti nesposobnima za vonju. Mogu djelovati na vau koncentraciju, raspoloenje, koordinaciju i reakcije u vonji. Nemojte voziti dok uzimate lijekove na kojima je naljepnica s upozorenjem da ne vozite.
LIJEKOVI KOJI DJELUJU NA VONJU neki lijekovi protiv bolova neki lijekovi za krvni tlak, protiv munine, alergija, upala i gljivinih oboljenja umirujua sredstva, lijekovi za smirenje i za spavanje neke dijetalne tablete neki lijekovi protiv prehlade i gripe SMANJITE RIZIK P roitajte naljepnice i informacije koje dobijete s lijekom. N e vozite ako uzimate lijek koji moe djelovati na vau sposobnost vonje. N ikad ne uzimajte lijekove koji su prepisani nekom drugom jer ne moete znati kako e djelovati na vas. P itajte lijenika ili ljekarnika da li smijete voziti kad uzimate odreeni lijek.
32
UMOR Umor uzrokuje oko 20% smrti na cestama u NSW u. Vozaki je umor naroito opasan jer djeluje na vozaa bez obzira koliko je iskusan. to je vozaki umor? To je izraz koji se koristi da se opie osjeaj pospanosti, umora ili iscrpljenosti. Njime tijelo javlja da trebate stati i odmoriti se ili spavati. Najbolji nain da se izbjegne vozaki umor jest da se dobro naspavate prije nego krenete na put. Jedini nain da se rijeite umora kad ste ve na putu i vozite jest da stanete i odmarate se sve dok se opet ne osjeate svjee. INJENICE O UMORU 1. injenica o umoru Umor se javlja u satima kad biste obino spavali. Rizik od sudara zbog umora sa smrtonosnim posljedicama etiri je puta vei izmeu 10 sati naveer i 6 sati ujutro jer je to vrijeme kad je tijelo programirano za spavanje. Temperatura tijela pada i krvni tlak se snizuje tako da nou, a donekle i tokom poslijepodneva, vaa sposobnost izvravanja zadataka moe biti znatno smanjena. To ukljuuje i sposobnost vonje. Va dnevni bioritam (prirodni ritam spavanja) uzrokuje ovu vrstu umora i nita ne moete uiniti da ga zaustavite. Prema tome, ako vozite nou ili rano ujutro, poveavate rizik od vozakog umora. 2. injenica o umoru Prosjena osoba treba svake noi oko osam sati sna da bi normalno funkcionirala, a tinejderi ak i vie. Kad smanjujete sate nonog sna, poinjete akumulirati takozvani spavalaki dug (sleep debt). Spavalakog se duga moete rijeiti jedino spavanjem. 3. injenica o umoru Umor se javlja ako ste dugo budni. Nakon to ste bili budni 17 sati, rizik od vozakog umora znatno je povean. 4. injenica o umoru Rizik od umora vrlo je visok neposredno nakon to se probudite, dok ste jo uvijek mamurni. To se zove inercija spavanja (sleep inertia) i obino traje 15 do 30 minuta. Priekajte da proe prije nego ponete voziti. Svi ovi imbenici poveavaju umor. 5. injenica o umoru Rizik od vozakog umora poveava se s vremenom koje ste proveli vozei. Da smanjite umor, trebali biste svaka dva sata stati i odmoriti se 15 minuta. Ali upamtite, najbolji lijek protiv umora je dobar noni san. ZNAKOVI VOZAKOG UMORA Vozaki umor znatno smanjuje koncentraciju i sposobnost prosuivanja, te usporuje reakcije. U stvari, djelovanje umora na vonju moe u nekim reakcijama biti jednako opasno kao i djelovanje alkohola. Dok vozite, pazite na prve znakove upozorenja na vozaki umor: zijevanje slaba koncentracija umorne ili bolne oi nemir bunovnost spore reakcije dosada razdraljivost sve rjee, ali vee ispravljanje smjera vonje neprimjeivanje prometnih znakova problem da se ostane u traci Ako se osjeate umorno i primjeujete ove znakove, vrijeme je da Stanete, Oivite, Preivite (STOP. REVIVE. SURVIVE.). Redovan odmor svaka dva sata pomoi e da se izbjegne umor.
33
SAVJETI ZA IZBJEGAVANJE VOZAKOG UMORA Prije polaska se dobro naspavajte. I zbjegavajte polaske na duge relacije na kraju dana. I zbjegavajte vonju izmeu 10 sati naveer i 6 ujutro ili kad biste obino spavali. I zmjenjujte se s nekim u vonji ako je to mogue. N astojte stati na 15 minuta svaka dva sata. S krenite s ceste i stanite kad primijetite znakove umora. J edite lagane obroke, a ne masnu hranu. I zbjegavajte previe kave ili slatka bezalkoholna pia. P ijte mnogo vode jer dehidracija moe izazvati umor. Ne pijte alkohol ni pod koju cijenu. Stanite prije nego to ste umorni. ODMOR ZA VOZAE U vrijeme najgueg prometa tokom praznika, obino za Boi, Uskrs i produene vikende, po NSWu se preko akcije Community Driver Reviver otvara skoro 100 mjesta za usputno osvjeenje vozaa. Na tim se mjestima vozai tokom dugog puta mogu odmoriti, dobiti besplatnu kavu ili aj i nesto prezalogajiti. Lokalni dobrovoljci su uvijek pri ruci sa savjetima o cestovnim uvjetima.
ODMORITA UZ CESTU (REST AREAS) Odmorita uz cestu su mjesta gdje moete sigurno parkirati, izai iz auta i osvjeiti se prije nego nastavite putovanje. Ona su otvorena cijele godine, 24 sata dnevno, i jasno oznaena na putokazima. Usluni centri, benzinske pumpe, parkovi i provincijski gradovi takoer su prikladna mjesta za zaustavljanje i odmor za vrijeme putovanja. Mapu NSW Rest Area moete nabaviti u uredima za registraciju motornih vozila ili ako nazovete 1800 060 607 (po cijeni lokalnog poziva). Ako ste imali naporan vikend s premalo sna, tada ste pod poveanim rizikom od vozakog umora.
Mikrosan je kratak i nenamjeran gubitak svijesti. Oituje se padanjem glave, kimanjem ili zatvaranjem oiju na due od dvije sekunde. Mikrosan se javlja kad nastojite ostati budni dok obavljate monotoni posao kao to je npr. vonja, a moe trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Za vrijeme mikrosna u trajanju od etiri sekunde automobil koji putuje brzinom od 100 km/h prijei e 110 metara potpuno bez kontrole vozaa.
34
Sigurnost u vozilu
Svake godine u prometnim nesreama pogine preko 80 ljudi koji nisu bili privezani sigurnosnim pojasom, a gotovo 600 ih bude ranjeno. Te smrti i ozljede mogle su se izbjei ispravnom upotrebom sigurnosnih pojaseva.
VOZA JE ODGOVORAN Vozai su odgovorni da svi putnici budu propisno vezani sigurnosnim pojasom ili u odgovarajuoj djejoj sigurnosnoj opremi. Vozai koji nisu vezani sigurnosnim pojasom ili iji putnici ne upotrebljavaju raspoloiv sigurnosni pojas bit e kanjeni globom i kaznenim bodovima. Putnici stariji od 16 godina koji ne upotrebljavaju raspoloivi sigurnosni pojas takoer e biti kanjeni globom. SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU Zakonom je propisano da djeca mlaa od 16 godina koriste odobreni sigurnosni pojas ili odobrenu sigurnosnu opremu za djecu. Pogledajte 5. dio, Opa prometna pravila. Sigurnosna oprema za djecu prua odlinu zatitu: Uvijek koristite odobrenu sigurnosnu opremu za djecu tono prema preporuci proizvoaa. Nikad ne veite sigurnosni pojas zajedno oko sebe i djeteta koje drite u krilu. Dijete bi lako moglo biti zgnjeeno ak i prilikom naglog koenja. Nemojte dijete drati u naruju. Prilikom sudara dijete bi moglo biti zgnjeeno, bacano po unutranjosti automobila ili ispasti iz njega. Djeca trebaju biti zatiena sigurnosnom opremom prikladnom za njihovu teinu i dob. Pogledajte upute proizvoaa. Djeca trebaju imati prednost ako nema dovoljno raspoloivih sigurnosnih pojaseva. Pogledajte 5. dio, Opa prometna pravila da doznate kakvi su zakonski propisi o sigurnosnoj opremi za djecu.
SIGURNOSNI POJASEVI I SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU Sigurnosni pojasevi spaavaju ivote i smanjuju povrede u sluaju sudara. Prilikom sudara sigurnosni pojasevi spreavaju da putnici budu izbaeni sa sjedala ili ispadnu iz auta. Takoer tite putnike da ne udare jedni u druge. Kad doe do sudara, sigurnosni pojas usporava tijelo i usmjerava snagu udarca na jae dijelove tijela. Mnogo je vea vjerojatnost da ete u sudaru poginuti ili biti teko ranjeni ako niste privezani sigurnosnim pojasom.
35
Ako auto ima ugraen zrani jastuk na putnikoj strani, djeja sigurnosna oprema (ukljuujui poviene jastuie) ne smije se upotrebljavati na prednjem sjedalu jer bi zrani jastuk mogao teko ozlijediti dijete. SIGURNOST PUTNIKA UTJECAJ PUTNIKA Putnici mogu imati pozitivni utjecaj u vaem vozilu, pomaui vam da prepoznate opasne i rizine situacije. Mogu mijenjati CDe ili vas voditi ako nekud idete prvi put. Mautim, dva ili vie putnika mogu djelovati negativno na vau vonju. Bunost i ponaanje putnika moe vas ometati u vonji. Neki putnici vas mogu poticati na prebrzu vonju i krenje prometnih pravila, te vas pokuati natjerati na visokorizino ponaanje. Vaa je odgovornost da vozite na siguran nain i potujete prometna pravila. To moe znaiti smanjenje broja putnika u vaem vozilu da biste zadrali kontrolu. Takoer moete unaprijed rei svojim putnicima to od njih oekujete. OPASNO JE PRENATRPATI AUTOMOBIL Opasno je i protuzakonito imati previe putnika u autu, na primjer da ljudi sjede na podu ili jedni drugima u krilu. Svi putnici trebali bi sjediti i biti privezani sigurnosnim pojasom ili drugom sigurnosnom opremom. Vozai uenici i vozai s dozvolom P1 i P2 ne smiju voziti nikog tko nije privezan sigurnosnim pojasom ili djejom sigurnosnom opremom.
DJECA VEZANA STANDARDNIM SIGURNOSNIM POJASEVIMA Ako djeca moraju putovati na prednjem sjedalu vozila s putnikim zranim jastukom, pazite da je sigurnosni pojas ispravno privezan i da je sjedalo gurnuto natrag u najdalji poloaj. Na taj e se nain dijete udaljiti od zranog jastuka. Upozorite dijete da se u toku vonje ne naginje prema naprijed. Nikad ne upotrebljavajte djeje sigurnosno sjedalo na prednjem putnikom sjedalu ako je ugraen zrani jastuk. Povieni jastuii koji se upotrebljavaju sa sigurnosnim pojasom vezanim samo preko krila moraju imati sigurnosno remenje za djecu. Nikad ne upotrebljavajte povieni jastui samo sa sigurnosnim pojasom koji se vee preko krila. KOJU VRSTU SIGURNOSNE OPREME ZA DJECU KORISTITI Odobrena sigurnosna oprema za djecu ima na sebi naljepnicu Standards Australia. Postoji vie vrsta i oblika za djecu razliita uzrasta. Sigurnosna se oprema moe nabaviti za djecu do 32 kg i/ili 10 godina starosti. Sva sigurnosna oprema mora biti profesionalno ugraena kod Authorised Safety Restraint Fitting Station u skladu s uputama proizvoaa.
Voza ne smije voziti dok mu druga osoba sjedi u krilu.
TREBA OSTATI UNUTAR VOZILA Osoba koja putuje ne smije drati ni jedan dio tijela izvan prozora ili vrata vozila, osim ako je to voza koji rukom daje znak za skretanje, zaustavljanje ili usporavanje. Voza ne smije voziti s putnikom na vozilu ili ako je bilo koji dio tijela putnika izvan vozila.
36
Zajednika upotreba cesta
Svaki korisnik prometnica u NSWu, bilo kao voza ili kao pjeak, duan je cestu dijeliti s ostalim korisnicima. Potujui potrebe svih sudionika u prometu moete pomoi da nae ceste uinimo sigurnijima za sve.
UVAAVANJE DRUGIH Kao korisnici cesta trebamo uvaavati ostale i razumjeti da svi mi ponekad grijeimo. Ako netko uini neto to vas prestrai ili nervira, ostanite mirni i zadrite samokontrolu. Ne smijete reagirati prijetnjama ili agresivnim ponaanjem. Takva vrsta ponaanja esto se naziva bjenjenje na cesti. Bjenjenje na cesti je opasno i protuzakonito. Ako je netko agresivan prema vama, ostanite mirni i ne inite nita ime biste jo vie pogorali situaciju. NA CESTI S PJEACIMA Pjeaci imaju pravo sluiti se cestom. Zakonom je propisano da vozai moraju pjeacima dati prednost na pjeakim prijelazima i kad skreu na raskrijima. Ipak, kao voza trebali biste uvijek biti spremni stati zbog pjeaka. Najugroeniji pjeaci su: starije osobe djeca pjeaci pod utjecajem alkohola i droge. Sjetite se da vozite polako i budete spremni stati kad god ste blizu mjesta gdje obino ima pjeaka. To je naroito vano za sljedea mjesta: u blizini pjeakih prijelaza ili semafora gdje god ugledate djecu koja hodaju ili se igraju u blizini gostionica, gdje vjerojatno ima pjeaka koji su pili blizu trgovakih centara i slinih mjesta gdje je guva pa time i vea vjerojatnost da e netko prelaziti ulicu u blizini kola, pogotovo u vrijeme kad djeca stiu u kolu ili odlaze kui gdje su parkirani automobili i zaustavljeni autobusi, naroito kolski autobusi na raskrijima gdje pjeaci prelaze cestu (pjeaci imaju prednost na cesti u koju skreete). KAD SU PJEACI U OPASNOSTI? Vie od polovice pjeaka pogine po mraku ili u suton. U to doba dana treba naroito paziti na pjeake. Sjetite se da vozite polako i budete spremni stati u sljedeim situacijama: kad je vidljivost slaba, tj. po kii, magli, nou, u svitanje ili sumrak, jer pjeaci esto nisu svjesni kako ih je teko vidjeti, kad skreete na kolni prilaz ili se s njega ukljuujete u promet morate dati prednost pjeacima i drugim vozilima, kad se pribliavate zaustavljenom autobusu ili lakom vlaku, a putnici silaze ili prelaze cestu kad pjeaci prelaze cestu izvan pjeakih prijelaza kad se pjeaci skupljaju u velikim grupama kad se pjeaci skupljaju u blizini i oko ugostiteljskih objekata gdje se toi alkohol i posebnih dogaaja. Pjeaci, naroito djeca, u jo su veoj opasnosti kad vozite unatrag. Pazite kad vozite unatrag i nikad ne vozite unatrag dalje nego to je potrebno.
37
SAVJETI ZA PJEAKE Prelazite cestu na mjestima za pjeake kao to su pjeaki prijelazi i semafori. Prije prelaska ceste promislite da li vas voza u nadolazeem vozilu moe vidjeti. Prije prelaska ceste stanite, pogledajte, posluajte i promislite. Nikad ne pretpostavljajte da e se dolazee vozilo zaustaviti da vas propusti. Izbjegavajte prelaenje ceste izmeu parkiranih automobila ili ispred autobusa. Drite se lijeve strane zajednikih staza za bicikliste i pjeake. Nou i pri slaboj vidljivosti nosite odjeu svijetlih ili arkih boja. Djeca bi do navrene osme godine trebala drati odraslu osobu za ruku na nogostupu, na parkiralitu ili kad prelaze cestu. Djeca bi do navrene desete godine u prometu trebala biti pod nadzorom, a kad prelaze cestu, drati odraslu osobu za ruku. Ako ste pili alkohol, dogovorite se da vas netko odveze kui. Nemojte uzrokovati prometnu opasnost ili nerazumno ometati prolaz vozila ili drugog pjeaka. Pjeaci moraju ii po nogostupu i zelenoj povrini uz kue gdje god postoje. Ako je to nepraktino, pjeaci se moraju drati ruba ceste i hodati u smjeru koji gleda dolazei promet. NA CESTI S MOTORNIM INVALIDSKIM KOLICIMA Osoba koja kao sredstvo kretanja koristi motorna invalidska kolica (na tri ili etiri kotaa) koja ne mogu voziti bre od 10 km/h definirana je kao pjeak. Kad ste na cesti s motornim invalidskim kolicima, vodite rauna da osoba koja ih koristi ima ista prava i dunosti kao i pjeaci i treba se pridravati istih pravila. Motorna invalidska kolica ponekad je teko vidjeti jer su obino nia od prosjenih pjeaka. Iako se kreu bre od pjeaka, mnogo su sporija od motornih vozila na cesti. Kao voza morate te razlike uzeti u obzir i posebno paziti. NA CESTI S MOTOCIKLISTIMA Motociklisti imaju ista prava na upotrebu cesta kao i vozai drugih vrsta vozila, ali su na motociklu zatieni slabije nego drugi. Motocikli nemaju oko sebe karoseriju automobila da ih zatiti od udarca prilikom sudara, a i manje su stabilni jer imaju samo dva kotaa. Motociklisti imaju 20 puta veu vjerojatnost da e u sudaru poginuti nego putnici u automobilu. Pazite na motocikliste na raskrijima jer se vie od polovice sudara motociklista s drugim vozilima dogaa na raskrijima.
Gdje su motocikli u najveoj opasnosti? Motociklisti su u najveoj opasnosti: Pjeaci pod utjecajem alkohola jedna su od glavnih skupina sudionika u prometnim nesreama. Na prometnim gradskim cestama na raskrijima i kod mijenjanja traka Na cestama u unutranjosti kad se vozi kroz zavoje.
38
SAVJETI ZA VOZAE
Ostavite motociklistima puno prostora kad ih pretjeete.
Uvijek pazite na motocikle jer su manji od automobila i tee ih je vidjeti. Nikad ne vozite uz motocikl u istoj traci. Motocikli trebaju punu irinu trake da bi vozili sigurno. Kad pretjeete motocikl, ostavite jednako mnogo prostora kao kad pretjeete auto. Redovno provjeravajte osvrtna zrcala, kao i mrtvi kut (slijepu toku) pogledom preko ramena prije ukljuivanja u promet ili mijenjanja trake. Motocikli lako mogu biti zaklonjeni kamionom ili automobilom ispred sebe. Vozite na sigurnoj udaljenosti od motocikla da imaju dovoljno mjesta ako moraju izbjei kakvu opasnost, npr. letee krhotine, uljne mrlje i oteenja na cesti. Ostavite im dosta vremena da se zaustave. Pazite na motocikle prije nego skrenete ili uete u raskrije. Pazite na motocikle kad se promet sporo kree jer oni mogu prolaziti mnogo bre. Na cesti s biciklistima Biciklisti imaju ista prava na upotrebu cesta kao i vozai i motociklisti. Dok vozite, pazite na bicikliste jer su manji od automobila i tee ih je vidjeti. SAVJETI KAD VOZITE BLIZU BICIKLISTA: Bicikliste je mnogo tee vidjeti nego automobile ili kamione, naroito nou. Redovno provjeravajte da li vam se biciklisti nalaze u mrtvom kutu. Prilikom pretjecanja ostavite biciklistima dovoljno sigurnog prostora. To znai najmanje jedan metar sa strane u zoni 50 km/h, a ako je dozvoljena brzina vea, potrebno je radi sigurnosti biciklista ostaviti vie prostora. Pazite na bicikliste kad god vozite, a naroito kad skreete na raskriju.
39
Ponekad bicikl moe voziti jednako brzo kao i auto, pogotovo kad se promet sporo kree. Nikad ne podcjenjujte njihovu brzinu i pazite da im ne presjeete put naglim skretanjem ispred njih. Upamtite da pri istoj brzini biciklu treba vie vremena da se zaustavi nego autu. Prije otvaranja vrata provjerite u zrcalima nailazi li biciklist, da mu ne biste vratima preprijeili put. To moe biti opasno, a zakonski je vaa krivica. Ponekad biciklisti zbog neravnih i ljunkovitih rubova ceste trebaju cijelu irinu prometne trake da bi mogli sigurno voziti. Budite spremni usporiti i pustiti biciklistu da vozi dalje od rubnika ceste. Djeca na biciklu mogu biti nepredvidljiva budite spremni usporiti i zaustaviti se. Biciklistima je dozvoljeno voziti dvojica usporedo (bok iz bok). SIGURNOST BICIKLISTA Vi i svaki va suputnik morate nositi ispravno podeene odobrene biciklistike kacige. Uvijek potujte semafore i prometne znakove. Morate voziti po lijevoj strani ceste s ostalim vozilima. Dajte znak rukom ako elite skrenuti lijevo ili desno. Ne trebate dati znak ako elite stati ili napraviti hook turn (kad koristite lijevu traku da skrenete desno) Dajte prednost pjeacima i vozilima kad izlazite na cestu. Ne smijete voziti u traci samo za autobuse Bus Only Lane. Dajte prednost pjeacima koji prelaze cestu. Ne smije vas vui drugo vozilo. Kad je vidljivost slaba, morate na biciklu imati upaljeno prednje bijelo svjetlo (obino ili mirkajue) i stranje crveno svjetlo (obino ili mirkajue), koja moraju biti vidljiva s najmanje 200 metara. Bicikl takoder mora imati crveni reflektor koji je otraga vidljiv s najmanje 50 metara. Bicikl mora imati ugraenu najmanje jednu ispravnu konicu i odgovarajui ureaj za upozoravanje, kao to su zvono ili truba. Morate koristiti traku za bicikle kad god postoji. Cijelo vrijeme morate imati kontrolu nad biciklom. Prekraj je voziti bicikl bez upotrebe ruku ili s nogama skinutim s pedala, ili prevoziti bilo kakav teret zbog kojeg nemate kontrolu nad biciklom. Na biciklu se ne smije voziti vie ljudi nego to je za taj model odreeno. Svi putnici moraju sjediti na sjedalu koje im je namijenjeno. Kad vozite po nogostupu ili zajednikoj stazi za pjeake i bicikliste, drite se lijeve strane i dajte prednost pjeacima. Ostavite dosta prostora kad vozite pokraj stajaeg automobila u sluaju da netko otvori vrata. Nemojte voziti izmeu i oko parkiranih vozila.
Protuzakonito je voziti bicikl po ploniku, osim ako ste: mlai od 12 godina, drasla osoba starija od 18 godina o koja nadgleda dijete na biciklu mlae od 12 godina, lai od 18 godina i vozite bicikl s m odraslom osobom to nadgleda dijete na biciklu mlae od 12 godina, a zajednikoj stazi za bicikliste i n pjeake, na odobrenoj biciklistikoj stazi.
40
POVRINE ZA STAJANJE BICIKLA Na nekim raskrijima postoje obojene povrine za bicikle gdje trebate stajati ako je na semaforu crveno svjetlo. Na prostor za bicikle smijete doi jedino iz biciklistike trake. KUKASTI ZAOKRET ZA BICIKLISTE Kad skreete desno, moete napraviti hook turn (koristite lijevu traku da skrenete desno). To je zaokret kad koristite lijevu traku da skrenete desno. Zaokret se izvodi u nekoliko faza.
A po cesti vozite krajnje lijevo; uite u raskrije pazei da ne prelazite preko oznaenih pjeakih prijelaza. B ekajte pokraj suprotne lijeve strane raskrija; propustite vozila koja prolaze ravno kroz raskrije, a ako je postavljen semafor, ekajte na zeleno svjetlo za cestu u koju skreete. C produite kad je sigurno i dozvoljeno.
41
NA CESTI S KAMIONIMA I AUTOBUSIMA Kamioni i autobusi obino su mnogo vei od standardnog vozila. Oni su dui, tei i snaniji. Da biste s njima u prometu bili sigurni, vodite rauna o sljedeim osnovnim stvarima. OSTAVITE TEKIM VOZILIMA VIE PROSTORA ZA ZAUSTAVLJANJE Tekim vozilima treba mnogo vie vremena i prostora da se zaustave. Prema tome, ako se semafor promijeni u crveno, a kamion ili autobus mu se priblizava, nemojte se prebaciti u njegovu traku jer ete mu time skratiti prostor za zaustavljanje. Isto tako, u prometu e teko vozilo moda nastojati odravati siguran razmak od vozila ispred sebe, pa ako se ubacite ispred njega, moda nee imati dovoljno prostora za sigurno zaustavljanje. OSTAVITE KAMIONIMA I AUTOBUSIMA VIE PROSTORA ZA SKRETANJE Prilikom skretanja kamioni i autobusi ponekad zauzmu vie od jedne trake dok prolaze zavoj ili kruni tok. Pazite da im ostavite dovoljno prostora za skretanje; nemojte pretpostavljati da mogu ostati potpuno u svojoj traci. Ako u sudaru sudjeluje autobus ili kamion, mnogo je vea vjerojatnost da e netko biti teko ranjen ili poginuti. Zato budite posebno oprezni kad ste u blizini takvih vozila. Upamtite, vozai kamiona i autobusa vas moda nee moi vidjeti ili se nee moi zaustaviti ako ih pokuavate pretei dok skreu. Priekajte da potpuno dovre skretanje prije nego vi skrenete ili produite. NA CESTI S JAHAIMA Jahai i konjske zaprege isto imaju pravo koristiti se cestama. Pazite na jahae, konjske zaprege ili konje koje netko vodi cestom. Ako na cesti naiete na konje, sjetite se sljedeeg: Konji se mogu ponaati nepredvidljivo, stoga usporite i ostavite im puno prostora. Nemojte nikada zatrubiti, nagaziti na gas, niti kraj konja projuriti velikom brzinom. Usporite ili stanite ako vidite da jaha teko kontrolira konja.
42
3 Saetak
TO TREBATE ZNATI O SIGURNOSTI U PROMETU U ovom je dijelu objanjena vanost sigurnosti na naim cestama. Kad proitate ovaj dio, trebali biste znati: Prebrza vonja to je prebrza voznja Sudar kad se vozi 5 km/h iznad dozvoljene brzine Alkohol, droge, lijekovi i vonja Kako alkohol djeluje na sposobnost voznje BAC (koncentracija alkohola u krvi) jednaka nuli Kako opojna sredstva smanjuju sposobnost vonje Kako izbjegavati vonju u pijanom stanju Umor to je vozaki umor Znakovi vozakog umora Kako izbjei vozaki umor Sigurnosni pojasevi Upotreba sigurnosnih pojaseva i sigurnosne opreme za djecu Tko je odgovoran da putnici budu privezani sigurnosnim pojasom Postavljanje sigurnosne opreme za djecu u vozilu sa zracnim jastucima Sigurnost putnika Zajednika upotreba ceste Kako voziti sigurno u blizini pjeaka Kad su pjeaci najvie u opasnosti Kako koristiti cestu s motociklistima, motornim invalidskim kolicima, biciklistima i jahaima Kad su ovi korisnici cesta najvie u opasnosti Koliko prostora treba ostaviti kamionima, tekim vozilima ili autobusima da se zaustave ili zaokrenu to uiniti kad se pribliavate vozilu veem od uobiajenog ili ga pretjeete BILJEKE
43

Provjerite svoje znanje Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili. 1. Ako vam se poinje spavati dok vozite, to je najbolje uiniti? a) Ukljuite radio da svira vrlo glasno. . . . . . . . b) Stanite, odmorite se i zamijenite . . . . . . . . . vozaa ako je mogue. c) Ukljuite klimatski ureaj ili otvorite . . . . . . . prozore.
2. Ako ste konzumirali zabranjena opojna sredstva, onda a) Ne smijete voziti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) Prije vonje morate popiti kavu. . . . . . . . . . . c) Smijete voziti samo ako je malo . . . . . . . . . prometa na cesti.
3. Pjeaci pod utjecajem alkohola su a) Jedna od glavnih skupina sudionika . . . . . . u prometnim nezgodama. b) Malo je vjerojatno da e hodati . . . . . . . . . . blizu ceste i nije potrebno na njih obraati panju. c) Manje su opasni nego trijezni . . . . . . . . . . . pjeaci jer su oprezniji nakon to popiju.
44
4 Sigurna vonja
Niskorizina vonja
Vonja nikada nije bez rizika, ali morate nastojati voziti niskorizino. Niskorizini je voza onaj koji ima dobro razvijenu sposobnost promatranja, reguliranja brzine i zauzimanja mjesta u prometu.
PROMATRANJE Klju za dobro promatranje je takozvano skaniranje, to jest sustavno praenje prometa. Skaniranje je stalno kruenje pogledom, provjeravanje jednog dijela ceste na par sekundi i zatim skretanje pogleda na drugi dio ceste. Kod skaniranja gledajte: u daljinu, povrinu ceste, lijevo i desno, redovno u osvrtna zrcala i instrumente. Ako vozilo koje vam stie u susret prijee sredinju crtu i ide ravno na vas, usporite, maknite se ulijevo i zabljesnite reflektorskim svjetlima. Ako vam jedan ili dva kotaa skrenu s ruba ceste, morate postupno usporiti i polako se vratiti na cestu. REGULIRANJE BRZINE Vozite brzinom koja nije vea od doputene i koja vam omoguuje da reagirate i potpuno se zaustavite unutar udaljenosti koju vidite kao istu situaciju. Kad vidite potencijalnu opasnost, usporite i pripremite se da stanete (takozvano pripremanje konice), na primjer kad su pjeaci blizu ceste ili kad bi drugo vozilo moglo skrenuti ispred vas. Ako ne moete vidjeti najmanje pet sekundi unaprijed, morate usporiti. Usporite ako je cesta mokra, prekrivena ledom ili na njoj ima ljunka jer u takvim uvjetima vozilu treba due da se zaustavi. SLOBODAN PROSTOR ZA IZBJEGAVANJE SUDARA Niskorizini voza oko vozila stalno odrava slobodan prostor koji mu je potreban za izbjegavanje sudara. To se postie prilagoavanjem brzine i poloaja uvjetima na cesti. Kod odreivanja potrebnog prostora za izbjegavanje sudara ispred vozila trebate uzeti u obzir dva kljuna imbenika vrijeme reakcije i vrijeme odgovaranja. Vrijeme reakcije je vrijeme koje je vozau potrebno da: vidi informaciju, shvati to ona znai, odlui da na nju odgovori, zapone akciju. Vozau koji je zdrav, koncentriran, oprezan i nije pod utjecajem alkohola ili droge, nije umoran niti ometan sa strane, svejedno e trebati oko jedna i pol sekunda da reagira. Vrijeme odgovaranja je vrijeme potrebno da se poduzme akcija. Za odgovaranje je obino potrebno najmanje jedna i pol sekunda. U mnogim situacijama koenje je jedini mogui odgovor. Naglo skretanje rijetko je pogodno i moe uzrokovati jo tei sudar, na primjer frontalni. ZAUZIMANJE POLOAJA U PROMETU U prometu nastojte zauzeti poloaj kojim ete se najvie udaljiti od potencijalnih opasnosti (takozvano stvaranje zatitnog jastuka), na primjer pomaknite se to vie lijevo kad se pribliavate vrhu brijega da se udaljite od nadolazeih vozila, ili se udaljite od parkiranog automobila da izbjegnete otvaranje vrata i pjeake. Provjerite osvrtna zrcala prije svake promjene brzine ili poloaja.
45
4 Sigurna vonja
Potrebno je imati slobodan prostor za izbjegavanje sudara od ukupno tri sekunde da biste reagirali i odgovorili na situaciju ispred sebe. U loim uvjetima, kao po kii ili po mraku, moda e trebati i vie. Dobro je primjenjivati pravilo tri sekunde, nie opisano, kada vozite iza drugog vozila ili ako postoji mogunost da neto ue u va prostor za izbjegavanje sudara.
3 sekunde
VONJA IZA DRUGOG VOZILA

Postoji jednostavan nain da se odredi udaljenost od tri sekunde kad vozite iza drugog vozila. Kad stranji dio vozila ispred vas proe pokraj nekog predmeta uz cestu, kao to je elektrini stup, stablo ili znak, ponite odbrojavati tri sekunde tisuu i jedan, tisuu i dva, tisuu i tri.
Uvijek odravajte razmak od najmanje tri sekunde.
MOGUNOST DA NETO UE U PROSTOR ZA IZBJEGAVANJE SUDARA

Pravilo tri sekunde moe se primjenjivati i u situacijama kad postoji mogunost da neto ue u taj prostor, na primjer auto iz susjedne ulice se ukljui u promet bez davanja prednosti. Niskorizini vozai koji imaju iskustva u odravanju razmaka od tri sekunde mogu mentalno procijeniti prostor za izbjegavanje sudara ispred sebe. Ako postoji potencijalna opasnost da neto ue u taj prostor, smanjite brzinu i stvorite zatitni jastuk. Vano je odravati prostor za izbjegavanje sudara za sve potencijalno opasne situacije, ukljuujui slijepi ugao i vrh brijega. Od sudara koji se svakodnevno dogaaju u NSW u mnogi bi se mogli izbjei kad bi vozai aktivno odravali svoj prostor za izbjegavanje sudara.
3 sekunde
Ako proete pokraj tog istog predmeta prije nego to ste zavrili odbrojavati tri sekunde, znai da vozite preblizu. Va prostor za izbjegavanje sudara nije dovoljno velik. Usporite i ponavljajte brojanje sve dok ne postignete razmak od tri sekunde. U loim uvjetima vonje, na primjer po kii, nou ili po ljunanoj cesti, moda e prostor za izbjegavanje sudara trebati poveati na etiri ili vie sekundi. Da sa smanji rizik od zalijetanja u vozilo uspred sebe, neophodno je odravati razmak od tri sekunde, jer uvijek postoji mogunost da se vozilo ispred vas naglo zaustavi ili udari u drugo vozilo ili predmet u mirovanju. Budite oprezni na raskrijima gdje vam stabla ili zgrade zaklanjaju vidik.
3 sekunde
Usporite ako postoji mogunost da neto ue u va trosekundni prostor za izbjegavanje sudara.
46
4 Sigurna vonja
VRSTE SUDARA NA CESTAMA NSWa Naini sudara u kojima sudjeluju vozai s privremenim dozvolama i novi vozai s neogranienim dozvolama razlikuju se od onih s iskusnim vozaima. Meutim, gotovo 90% svih sudara u NSWu spada u samo pet vrsta sudara. Mnogo od tih sudara moglo se je izbjei da je voza odravao svoj prostor za izbjegavanje sudara i vozio primjerenom brzinom.
PET NAJUOBIAJENIJIH VRSTA SUDARA PREMA UESTALOSTI
3. sudar s drugim vozilom iz suprotnog smjera.
1. nalijetanje vozila otraga na drugo vozilo
4. izlijetanje s ceste na ravnom dijelu i udaranje u neki objekt ili parkirano vozilo
2. s udar s drugim vozilom iz susjednog smjera (sa strane)
5. i zlijetanje s ceste na okuci ili zavoju i udaranje u neki objekt ili parkirano vozilo
47
4 Sigurna vonja
Kod svih vozaa sudar s drugim vozilom otraga najei je oblik sudara. Meutim, preko 30% sudara u kojima su sudjelovali vozai s privremenim dozvolama jesu sudari samo jednog vozila koje je sletjelo s ceste. Za vie informacija o nainima sudara pogledajte na internetu prirunike Hazard Perception Handbook i Driver Qualification Handbook ili ih kupite u uredu za registraciju motornih vozila.
TO JE OPASNOST?
To je svaka mogua opasnost koja moe dovesti do sudara. Opasnosti mogu biti vidljive ili nevidljive, stvarne ili potencijalne. Neki primjeri za opasnost: pjeak koji eka da prijee cestu slijepi ugao uto koji se pribliava znaku stop u a susjednoj ulici loi uvjeti vonje
USPOREIVANJE SUDARA PREMA VOZAKOM ISKUSTVU

Vozai s privremenom dozvolom Vozai s neogranienom dozvolom prve godine Iskusni vozai s neogranienom dozvolom 40% 19% 17% 6% 6% 12%
1. Udarac otraga u drugo vozilo 25% 34% 2. Sudar iz susjednog smjera 3. Sudar iz suprotnog smjera 4. Izlijetanje s ceste na ravnom dijelu 5. Izlijetanje s ceste u zavoju Ostale vrste sudara 19% 17% 14% 14% 11% 17% 16% 11% 10% 12%
48
4 Sigurna vonja
Osnovne tehnike vonje
Klju za dobru tehniku vonje jest da se odvija glatko i lako, a da bi se to postiglo, potrebna je dobra priprema.
POLOAJ TIJELA Kad prvi put koristite automobil, posvetite dosta vremena na podeavanje sjedala i kontrolnih ureaja prema svojoj visini i grai tijela. Ispravan poloaj tijela u vonji smanjuje umor, poboljava kontrolu situacije i omoguuje pravilno funkcioniranje sigurnosne opreme. TEHNIKA KOENJA Ispravno koenje provodi se u dvije faze. Prvo se lagano pritisne papuicu konice i odmah pusti (pripremanje konice), a onda se postepeno prema potrebi pojaava pritisak (stiskanje). Koenje u dvije faze (pripremanje i stiskanje) poboljava uinkovitost koenja, smanjuje mogunost proklizavanja i omoguuje bolju kontrolu. Naglo ili prekomjerno koenje moe uzrokovati proklizavanje i gubitak kontrole, naroito na mokroj ili ljunanoj cesti. TEHNIKA UPRAVLJANJA VOZILOM Postoje dvije glavne tehnike upravljanja vozilom, gurni/povuci i ruka preko ruke. Bez obzira kojom se metodom sluimo, primjenjuju se neka opa pravila: Upravljanje mora biti glatko i postepeno. Smanjite brzinu prije upravljanja i priekajte da se vozilo pone izravnavati prije nego ponete ubrzavati. Prilikom upravljanja drite obje ruke s vanjske strane upravljaa, a paleve uz rub upravljaa.
SIGURNOSNI POJAS
Da bi sigurnosni pojas pravilno funkcionirao, treba biti podeen nisko, ravno i vrsto'. Nisko opasan ispod bokova da zadri cijelu teinu tijela. Ravno bez nabora i da nije smotan. vrsto po prilici svakih 15 minuta vonje povucite pojas da se zategne.
ZRANI JASTUK
Zrani jastuk je dodatno sigurnosno sredstvo (SRS), dizajnirano da se koristi zajedno sa sigurnosnim pojasom. Da bi vozaev zrani jastuk najkorisnije funkcionirao, upravlja mora biti podeen nisko, okrenut prema vozaevim prsima, a ne prema licu.
49
4 Sigurna vonja
Poloaj tijela u vonji
Upravlja treba biti podeen nisko, tako da je okrenut prema vozaevim prsima, a ne licu. Podesite naslon za glavu prema svojoj visini. Pogledajte upute proizvoaa. Ruke neka budu savinute; palevi bi trebali biti uz rub upravljaa. Koljena neka budu blago savinuta. Sjedalo neka bude prilino uspravno da bude puni oslonac za lea i ramena. Sjedite duboko na sjedalu. Poduprite tijelo koristei oslonac za lijevu nogu.
50
4 Saetak
TO TREBATE ZNATI O SIGURNOJ VONJI U ovom je dijelu objanjena vanost sigurne vonje. Kad proitate ovaj dio, trebali biste znati: kako prilagoditi poloaj tijela u vonji, dvije faze koenja, kako izraunati trosekundni prostor za izbjegavanje sudara.
BILJEKE
51

Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili. 1. Pod dobrim uvjetima, kad vozite iza bilo kojeg vozila, bilo kojom brzinom, trebali biste a) Voziti to blie vozilu ispred sebe b) Odravati udaljenost od najmanje . . . . . . . . tri sekunde od vozila ispred sebe. c) Odravati udaljenost od jedne . . . . . . . . . . . sekunde od vozila ispred sebe.
2. Po noi biste trebali a) Voziti to blie vozilu ispred sebe . . . . . . . . da vas bolje vide. b) Voziti na veoj udaljenosti od . . . . . . . . . . . vozila ispred sebe. c) Ukljuiti svjetla za opasnost kad . . . . . . . . . zaobilazite drugo vozilo.
3. No je i vozite se kui. Putujete u koloni vozila. Koliki razmak morate ostaviti izmeu svog vozila i vozila ispred sebe? a) Razmak od otprilike 4 sekunde, . . . . . . . . . jer je po noi teko procijeniti udaljenost. b) Razmak od otprilike 2 sekunde, . . . . . . . . . da biste mogli bolje promatrati vozila ispred sebe i vidjeti kad se zaustavljaju. c) Isti razmak od 3 sekunde kakav . . . . . . . . . biste ostavili i po danu.
52
5 Opa prometna pravila

Ogranienja brzine
Znakovi ogranienja brzine pokazuju koja je maksimalna brzina kojom smijete voziti u dobrim uvjetima.
OPA OGRANIENJA BRZINE Kad nije postavljen znak ogranienja brzine, primjenjuje se ope ogranienje brzine. U NSWu postoje dva opa ogranienja brzine: ope urbano ogranienje brzine za ceste u naseljenim podrujima (tj. kad se uz ceste nalaze zgrade ili kad postoji ulina rasvjeta) i ope ogranienje brzine za sve ostale ceste. Ope urbano ogranienje brzine je 50 km/h. Ope ogranienje brzine za sve ostale ceste je 100 km/h. ZNAKOVI OGRANIENJA BRZINE Postoje dvije vrste znakova ogranienja brzine znakovi propisane i preporuene brzine. Znakovi propisanog ogranienja brzine imaju bijelu podlogu s ogranienjem brzine napisanim unutar crvenog kruga. Protuzakonito je voziti bre od propisanog ogranienja brzine. PODRUJA BEZ ZNAKOVA ZA BRZINU Neke ceste nemaju znakove za brzinu, kao neasfaltirane ceste ili ceste u udaljenim podrujima. Na tim cestama znak prestanka ogranienja brzine ili znak ukidanja restrikcija brzine pokazuje da ulazite u podruje bez znakova za brzinu. Na tim podrujima primjenjuju se opa ogranienja brzine i morate voziti prema uvjetima. Protuzakonito je imati u vozilu detektor za radar ili ureaj za blokiranje radara.
Znak propisanog ogranienja brzine
Znak prestanka ogranienja brzine
Znak ukidanja restrikcije brzine
Znakovi preporuene brzine imaju utu podlogu. Oni pokazuju preporuenu maksimalnu brzinu u dobrim uvjetima vonje za prosjeni automobil. Znakovi preporuene brzine obino se postavljaju prije zavoja, okuka i vrha brijega.
Znak preporuene brzine
Primjenjuje se dravno ogranienje 100, vozite prema uvjetima
53

LOKALNE PROMETNE ZONE (Local Traffic Areas) Lokalna prometna zona je podruje lokalnih ulica u kojima je ogranienje brzine 40 km/h. Nia doputena brzina znai veu sigurnost za sve korisnike cesta i vei mir i tiinu za stanovnike tog podruja. Pazite na bicikliste, pjeake i djecu. RADILISTE (WORK SITE) Kad je postavljeno ogranicenje brzine zbog radova na cesti, na snazi je to ogranienje brzine i treba ga se pridravati. Kad se pribliavate radovima na cesti, obratite panju na sve znakove i pridravajte se znakova za ogranienje brzine.
Ogranienje brzine 40 km/h zbog radova na cesti.
KOLSKA ZONA (School zone) kolska zona je podruje oko kole s ogranienjem brzine 40 km/h. Izmeu znakova SCHOOL ZONE i END SCHOOL ZONE morate se pridravati ogranienja brzine za kolsku zonu. Ogranienje za kolsku zonu primjenjuje se samo u kolske dane u doba dana navedeno na znaku.
ZAJEDNIKA PROMETNA ZONA (Shared traffic zone) Zajednika prometna zona je obino ulica u kojoj se pjeaci, biciklisti i druga vozila mogu zajedniki i bezopasno sluiti cestom. U ovim zonama ogranienje brzine je 10 km/h. Radi vee sigurnosti svih korisnika ceste svakako se pridravajte ogranienja brzine. Voza u zajednikoj prometnoj zoni mora davati prednost svim pjeacima.
Budite oprezni u blizini autobusnih postaja gdje vozai ekaju da ukrcaju putnike, naroito u ruralnim podrujima.
54

ZONA KOLSKIH AUTOBUSA (School bus stop zone) Znakovi za zonu kolskih autobusa kazuju vam da vozite 40 km/h jer ste u blizini prometne kolske autobusne postaje. Izmeu znakova SCHOOL BUS STOP ZONE i END SCHOOL BUS STOP ZONE ne smijete voziti bre od 40 km/h. Ovo specijalno ogranienje brzine primjenjuje se jedino kada autobus sa stranjim naranastim naizmjenino treptavim svjetlima vozi izmeu tih znakova.
PREDNJE REFLEKTORSKO SVJETLO NA KOLSKOM AUTOBUSU Kad autobusi ukrcavaju i iskrcavaju kolsku djecu, njihova prednja reflektorska svjetla takoer svijetle. Budite paljivi kad se pribliavate autobusu s upaljenim prednjim svjetlima jer u blizini moe biti djece koja prelaze ili se spremaju prijei cestu. ZNAKOVI ZA PROMJENLJIVO OGRANIENJE BRZINE Ti se znakovi postavljaju u tunelima, na autocestama i na mostovima. Primjenjuju se promjene u ogranienju brzine i mora ih se pridravati.
KOLSKI AUTOBUSI Budite naroito oprezni kad prolazite pokraj zaustavljenih autobusa u vrijeme 7.009.30 i 14.30 17.00. To je vrijeme kada djeca putuju u kolu i iz kole. SVJETLA NA KOLSKIM AUTOBUSIMA Autobusi koriste naranasta naizmjenino treptava svjetla da vas upozore da ukrcavaju ili iskrcavaju kolsku djecu. Svjetla poinju treptati kad autobus stane i otvore se vrata. Svjetla trepu jo oko 30 sekundi nakon to se vrata zatvore ak i ako je autobus ve krenuo. Dok svjetla trepu, ne smijete prolaziti uz autobus u istom smjeru brzinom veom od 40 km/h jer u blizini moe biti djece koja prelaze ili se spremaju prijei cestu.
KAMERE ZA BRZINU Na cestama NSWa ima preko 100 stalnih mjesta s instaliranim digitalnim kamerama. Stalne kamere za brzinu predstavljaju djelotvorno sredstvo provoenja propisa na specifinim dionicama ceste s velikim brojem sudara, takoer zvanim crne dionice (blacklengths). Nezavisno procjenjivanje 28 mjesta s instaliranim kamerama za brzinu utvrdilo je da se broj poginulih smanjio s 21, koliko ih je bilo u tri godine neposredno prije instaliranja kamera, na samo jedan smrtni sluaj u dvije godine s kamerama.
55

Ogranienje alkohola
U NSWu je zakonski ograniena koliina alkohola koju smijete konzumirati ako vozite.
ZAKONSKO OGRANIENJE Koncentracija alkohola u krvi (BAC) mora ostati ispod granice prikazane u tabeli. Za vonju na granici ili iznad granice BACa primjenjuju se otre kazne. Za vie informacija pogledajte 3. dio, Sigurnost u prometu. Neka hrana i lijekovi mogu sadravati alkohol koji se nekad registrira na alkotestu puhanjem, na primjer okoladni bomboni, bomboni protiv kalja i tekuina za ispiranje usta. Uvijek prvo proitajte sastav proizvoda. BAC GRANICE Ako ste voza uenik ili voza s privremenom dozvolom, ne smijete voziti nakon to popijete bilo kakvo alkoholno pie ili pojedete hranu koja sadri alkohol. Tabela desno prikazuje BAC granice za sve kategorije vozakih dozvola. Morate ostati ispod tih granica. BAC GRANICA
Ispod Ispod Kategorija dozvole NULA 0.02 0.05 Za uenje vonje (L) Privremena (P1, P2)
Neograniena (auto ili motocikl) Za vozae u javnom prometu autobus, taksi itd. Za turistike autobuse ili teka vozila (preko 13.9 t GVM ili GCM) Za prijevoz opasanog tereta Neograniena iz druge australske drave ili inozemstva BAC granica za vozae koji nadziru druge vozae je standardna granica koja se primjenjuje za tu kategoriju dozvole i vrstu vozila.
56

Opojna sredstva, legalna i ilegalna
Protuzakonito je voziti, pokuati voziti ili instruirati vozaa uenika ako ste pod utjecajem opojnih sredstava (droge).
TEST ZA OPOJNA SREDSTVA Policija e vas uhapsiti ako posumnja da ste vozili pod utjecajem opojnog sredstva. Odvest e vas u bolnicu da date uzorke krvi i urina za testiranje na drogu. Kod sudara u kojima je netko ozlijeen i odvezen u bolnicu uvijek se uzimaju uzorci krvi koji se mogu testirati na drogu. LIJEKOVI NA LIJENIKI RECEPT I LIJEKOVI KOJI SE IZDAJU BEZ RECEPTA Mnogi lijekovi na lijeniki recept i neki bez recepta mogu vas uiniti nesposobnima za vonju. Mogu djelovati na vau koncentraciju, raspoloenje, koordinaciju i reakcije u vonji. Nemojte voziti dok uzimate lijekove na kojima je naljepnica s upozorenjem da ne vozite. LIJEKOVI KOJI DJELUJU NA VONJU neki lijekovi protiv bolova neki lijekovi za krvni tlak, protiv munine, alergija, upala i gljivinih oboljenja umirujua sredstva, lijekovi za smirenje i za spavanje neke dijetalne tablete neki lijekovi protiv prehlade i gripe
57

Sigurnosni pojasevi i sigurnosna oprema za djecu
SIGURNOSNI POJASEVI SVAKA OSOBA U VOZILU MORA MORA BITI PRIVEZANA SIGURNOSNIM POJASOM I voza i svi putnici moraju imati ispravno podeen i privren sigurnosni pojas gdje god ih u automobilu ima. Ako ima prazno sjedalo s instaliranim pojasom, putnik se mora premjestiti na to mjesto, a ne sjediti tamo gdje pojasa nema. Ako vozilo nema instalirane pojaseve, putnici moraju sjediti na stranjim sjedalima ako su slobodna. Putnici mlai od 16 godina nemaju pravo putovati na prednjem sjedalu bez sigurnosnog pojasa ili odgovarajueg sigurnosnog remenja za djecu, ak i kad su stranja sjedala popunjena. Protuzakonito je da vozai uenici i vozai s privremenom dozvolom voze ako nisu privezani sigurnosnim pojasom ili ako njihovi putnici nisu privezani sigurnosnim pojasom, odnosno odgovarajuom djejom sigurnosnom opremom. Vozai uenici i vozai s privremenom dozvolom ne smiju voziti putnike ako nema dovoljno sigurnosnih pojaseva. Protuzakonito je voziti ljude u prtljaniku ili na vozilu.
Ovo je stara naljepnica Standards Australia.
SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU I ZRANI JASTUCI Protuzakonito je koristiti djeju sigurnosnu opremu (ukljuujui poviene jastuie) na prednjem sjedalu vozila koje ima ugraen putniki zrani jastuk jer bi zrani jastuk mogao teko ozlijediti dijete. Nikad ne upotrebljavajte povieni jastui samo sa sigurnosnim pojasom koji se vee preko krila. Povieni jastuii koji se upotrebljavaju sa sigurnosnim pojasom vezanim samo preko krila moraju imati sigurnosno remenje za djecu. KOJU VRSTU SIGURNOSNE OPREME ZA DJECU KORISTITI Odobrena sigurnosna oprema za djecu ima na sebi naljepnicu Standards Australia. Postoji vie vrsta i oblika za djecu razliita uzrasta. Sigurnosna se oprema moe nabaviti za djecu do 32 kg i/ili 10 godina starosti. Sva sigurnosna oprema mora biti profesionalno ugraena kod Authorised Safety Restraint Fitting Station u skladu s uputama proizvoaa.
SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU Zakonom je propisano da djeca mlaa od 16 godina koriste sigurnosni pojas ili odobrenu sigurnosnu opremu za djecu. Vozai moraju paziti da djeca koriste sigurnosnu opremu prikladnu za njihovu veliinu i dob. Dijete mlae od 12 mjeseci mora putovati u odgovarajuem, odobrenom djejem sjedalu s remenjem, koje mora biti ispravno podeeno, stegnuto i privreno za sjedalo automobila. Sva djeja sigurnosna oprema mora se podaavati i instalirati u skladu s uputama proizvoaa. Pogledajte u prirunik s uputama za svoj automobil gdje se nalaze mjesta za privrivanje djejeg sjedala.
Ovo je nova naljepnica Standards Australia.
58

SIGURNOSNI POJASEVI I SIGURNOSNA OPREMA ZA DJECU U TAKSI VOZILIMA Vozai taksija mogu biti kanjeni globom i kaznenim bodovima za svakog nevezanog putnika mlaeg od 16 godina. Nevezani putnici u taksiju stari 16 godina ili vie takoer moraju platiti globu. Kad putuje taksijem, dijete mlae od 12 mjeseci mora koristiti odgovarajuu sigurnosnu opremu. Taksi vozila imaju instalirana mjesta za privrivanje vae opreme u kojoj nosite dijete, a neke taksi kompanije e snabdjeti djeju sigurnosnu opremu ako to zatraite kad telefonski naruujete taksi. Odobrena djeja sigurnosna oprema ima naljepnicu Standards Australia. IZUZEA Taksi vozila : Prema odredbama koje su sada na snazi taksisti se ne moraju vezati sigurnosnim pojasom, iako im se to preporuuje radi njihove vlastite sigurnosti. Zdravstveni razlozi: U iznimnim sluajevima odrasla osoba ili dijete moe dobiti lijeniku potvrdu da ne moe koristiti sigurnosni pojas zbog neke bolesti ili tjelesne deformacije. Takva potvrda se mora nositi sa sobom cijelo vrijeme kad se putuje neprivezano, inae e i voza i putnik morati platiti globu, a voza e dobiti i kaznene bodove. Vonja unatrag: Kad vozi unatrag, voza ne mora privezati sigurnosni pojas.
59

Raskrija, davenje prednosti i skretanje
Oko polovice sudara na cestama NSWa dogaa se na raskrijima. Vrlo je vano da se raskriju pribliite brzinom koja vam omoguuje da date prednost svakom vozilu koje je u raskriju ili mu se pribliava.
Prekraj je ako ostanete zateeni nasred raskrija kad se promjene svjetla na semaforu. Na svojoj strani raskrija morate ekati dok ne vidite da u vaoj traci na drugoj strani raskrija ima dovoljno mjesta za vae vozilo. PRAVILA O DAVANJU PREDNOSTI AKO NEMA PROMETNIH ZNAKOVA Na nekim raskrijima nema semafora niti prometnih znakova. Openito, ako skretanjem prelazite put drugog vozila, morate mu dati prednost. Kad skreete na raskriju, vi (vozilo A na suprotnoj stranici) morate dati prednost: nadolazeim vozilima koja idu ravno (crte 1), nadolazeim vozilima koja skreu ulijevo (crte 2), svim vozilima koja vam dolaze zdesna (crte 3). Ako i vi i nadolazee vozilo na raskriju skreete udesno, oba vozila se mimoilaze jedno ispred drugog (crte 4). Ako vam drugi vozai ne daju prednost, nemojte forsirati i time njih ili sebe dovoditi u opasnost. Takoer morate propustiti sve pjeake na raskriju ili blizu njega na cesti u koju skreete.
Raskrija moraju ostati cijelo vrijeme nezakrena.
Osnovno prometno pravilo u NSWu je da se drite lijeve strane ceste.
60
1. Vozilo A mora dati prednost vozilu B.
4. Oba vozila se mimoilaze jedno ispred drugoga.
61

STOP ZNAKOVI I STOP CRTE (ZA ZAUSTAVLJANJE) STOP znakovi i STOP crte (pune) koriste se na raskrijima da reguliraju promet. Kad doete do STOP znaka, morate se potpuno zaustaviti prije STOP crte, ali to blie njoj. Ako nema STOP crte, stanite prije raskrija, ali najblie to moete. STOP znak ili STOP crta za zaustavljanje znai da morate propustiti sva vozila koja su u raskriju, ulaze u raskrije ili mu se pribliavaju, bez obzira da li skreu ulijevo ili udesno ili idu ravno. Morate propustiti sve pjeake koji prelaze cestu u koju skreete. Davanje prednosti na STOP znaku znai da voza mora stajati na mjestu sve dok nije sigurno za prolaz. GIVE WAY ZNAKOVI I GIVE WAY CRTE ZA DAVANJE PREDNOSTI GIVE WAY znakovi i GIVE WAY crte za davanje prednosti (isprekidane) koriste se na raskrijima da reguliraju promet. Kad doete do GIVE WAY znaka, morate usporiti i pripremiti se da stanete ako bude potrebno. GIVE WAY znak ili crta znai da morate propustiti sva vozila koja su u raskriju, ulaze u raskrije ili mu se pribliavaju, bez obzira da li skreu ulijevo ili udesno ili idu ravno. Morate propustiti sve pjeake koji prelaze cestu u koju skreete. Ako je STOP ili GIVE WAY znak uklonjen, crte za davanje prednosti, oznaene na cesti, imaju isto znaenje kao i znak. Morate stati ili usporiti da propustite druga vozila. Davanje prednosti na GIVE WAY znaku znai da voza mora usporiti i, ako je potrebno, stati da izbjegne sudar.
Vozilo A mora dati prednost vozilu B.
Vozilo B mora dati prednost vozilu A.
62

TRASKRIJA Na Traskrijima vozila koja putuju cestom koja zavrava moraju propustiti sve pjeake koji prelaze cestu i vozila koja putuju cestom u koju njihova cesta ulazi i koja se nastavlja, osim ako prometni znak ne nalae drukije. DAVANJE SIGNALA Morate davati signale kako bi drugi znali vae namjere. Upozorite dosta unaprijed, dajui signal prije skretanja ulijevo ili udesno ili prije nego mijenjate trake. Nemojte zaboraviti iskljuiti pokazivae smjera nakon svakog skretanja ili mijenjanja trake. Ako vam pokazivai smjera ne rade, nisu jasno vidljivi ili ih vae vozilo nema, morate dati znak rukom kad skreete udesno ili se zaustavljate.
Vozilo A mora dati prednost vozilu B.
Skreete udesno.
Ovaj crte prikazuje Traskrije gdje cesta koja se nastavlja (oznaena bijelom isprekidanom crtom) skree iza ugla. Vozilo B mora signalizirati da naputa cestu koja se nastavlja i ulazi u cestu koja u Traskriju zavrava.
Zaustavljate se ili usporavate.
Vozilo B mora dati prednost vozilu A.
63

SKRETANJE Skretanje morate dobro planirati, kako biste se nali u odgovarajuoj traci i imali dovoljno vremena pokazati drugima kamo elite skrenuti. SKRETANJE ULIJEVO Ulijevo morate skretati s lijeve strane ceste. Kad skreete: ukljuite lijevi pokaziva smjera, svrstajte se blie lijevoj strani ceste, ostanite na lijevoj strani ceste u koju ulazite. Koristite pristupnu traku ako postoji. Na cesti s vie prometnih traka morate skrenuti lijevo iz lijeve trake ili iz trake u kojoj je na asfaltu naslikana lijeva strelica. Bilo da skreete ulijevo ili udesno, morate propustiti pjeake koji prelaze cestu u koju skreete. SKRETANJE UDESNO Kad skreete desno: ukljuite desni pokaziva smjera, pribliite se to vie sredinjoj crti. Na cesti s vie prometnih traka skrenite udesno iz desne trake ili iz trake s desnim strelicama. Skrenite udesno kad je sigurno. Kad su trake oznaene, morate ostati u istoj traci dok skreete iz jedne ceste u drugu. Morate propustiti pjeake koji prelaze cestu u koju skreete.
64

Planirajte unaprijed Poto pri skretanju s jedne ceste na drugu morate ostati u istoj traci, morate unaprijed planirati. Crte prikazuje situaciju koja zahtijeva planiranje. Vozilo A treba skrenuti ulijevo na cestu oznaenu X. Najbolje je skrenuti udesno iz lijeve trake kako bi bilo najlake skrenuti ulijevo na cestu X. Prije nego krenete iz poloaja mirovanja s ruba ceste ili s parkirnog mjesta na razdjelnom pojasu, morate imati ukljuen pokaziva smjera najmanje pet sekundi, te provjeriti osvrtna zrcala i slijepe toke (mrtvi kut).
Semafori Kad skreete udesno na semaforu: Uite u raskrije kao to je prikazano na crteu, osim ako znak ne pokazuje drukije ili je upaljena crvena strelica za desno skretanje. ekajte dok se nadolazei promet ne raisti ili ne prekine, te skrenite kad je sigurno. Ako se svjetla promijene na uto dok ste usred raskrija, imate pravo skrenuti udesno. Morate skrenuti im je sigurno. Morate paziti da vam prednji kotai i auto budu ravni, a ne da blokiraju nadolazea vozila.
Ako je na cesti oznaka koja upuuje na to kako se mora skrenuti, morate se pridravati takve oznake. Ako nema oznake na cesti, morate skrenuti udesno prolazei to blie moete desnoj strani sredine raskrija. Razdjelni pojas Kad skreete desno kroz podijeljenu cestu s razdjelnim pojasom, morate uiniti sljedee: Priekajte na odgovarajui razmak kod nadolazeeg prometa. Vozite najdalje to moete u sredinji razdjelni dio ceste i ostanite stajati sve dok nije sigurno da produite. Svakako se pridravajte GIVE WAY ili STOP znakova ili semafora.
Vozilo A ulazi u raskrije.
65

Jednosmjerne ulice Kad skreete udesno u jednosmjernu ulicu, morate: skretati to blie desnoj strani ceste na koju ulazite. Kad skreete udesno iz jednosmjerne ulice, morate: skretati to blie desnoj strani ceste UZAOKRET (POLUKRUNI ZAOKRET) Uzaokreti mogu biti opasni pa morate biti posebno oprezni kad ih izvodite. Uzaokret ne smijete napraviti: tamo gdje je postavljen znak NO UTURN, preko jedne pune crte ili dvostrukih sredinjih crta, bez obzira je li jedna od crta isprekidana ili su obje pune, na semaforima, osim ako je na raskriju postavljen znak UTURN PERMITTED na autocesti. Polukruni zaokret morate poeti izvoditi iz oznaene trake najblie sredini ceste ili, ako trake nisu oznaene, s lijeve strane od sredine ceste. Prije nego ponete polukruni zaokret, morate se uvjeriti da je izvoenje sigurno: provjerite osvrtna zrcala i slijepe toke, te da li jasno vidite nadolazea vozila. Ne smijete zapoeti polukruni zaokret ako ga ne moete izvesti bez da nerazumno ne ometate promet. Propustite sva vozila i pjeake i upalite pokaziva smjera prije nego ponete skretati.
Skretanje iz jednosmjerne ulice.
66

ZAOKRET U TRI FAZE Zaokreete u tri faze kad cesta nije dovoljno iroka za polukruni zaokret.
S obzirom da ovaj zaokret dugo traje, u gustom prometu ili na prometnim cestama esto je sigurnije okrenuti se vozei oko bloka nego ekati da biste zaokrenuli. Prije nego zaponete zaokret u tri faze, upalite pokaziva smjera, te provjerite osvrtna zrcala i slijepe toke. Kad zavrite zaokret u tri faze, ponovo ukljuite pokaziva smjera i provjerite osvrtna zrcala i slijepe toke prije nego se ponovo ukljuite u promet.
67

RASKRIJE S KRUNIM TOKOM PROMETA Mnoga raskrija imaju sredinji otok za kruni tok. Kruni tok moe imati jednu traku ili vie prometnih traka. ZNAKOVI ZA KRUNI TOK Ovo su znakovi koji se odnose na kruni tok. SKRETANJE I DAVANJE PREDNOSTI PROLAZA NA KRUNOM TOKU Pogledajte desno crte raskrija s krunim tokom prometa. Prilaenje krunom toku: Vozila koja ulaze u kruni tok moraju dati prednost prolaza svim vozilima koja su ve u krunom toku. Davanje prednosti prolaza na krunom toku : znai da voza mora usporiti i, ako je potrebno, stati da izbjegne sudar. Skretanje ulijevo: Morate prilaziti krunom toku u lijevoj traci, ukljuiti lijevi pokaziva smjera, ostati u lijevoj traci i izai u lijevu traku.
Stiete na raskrije s krunim tokom.
Ravno prolaenje: Ne ukljuujete pokaziva smjera kad prilazite krunom toku. Krunom toku moete prii iz lijeve ili iz desne trake (ako oznake na kolniku ne upuuju drukije), voziti u istoj traci kroz kruni tok i izai u istu traku. Skretanje udesno: Morate prilaziti u desnoj traci, ukljuiti desni pokaziva smjera, ostati u desnoj traci i izai u desnu traku.
Dajte prednost vozilima koja su ve ula u raskrije s krunim tokom.
Izvoenje Uzaokreta: Kad koristite kruni tok da napravite Uzaokret, morate prilaziti u desnoj traci, ukljuiti desni pokaziva smjera, ostati u desnoj traci i izai u desnu traku. Izlazak iz krunog toka: Ako je izvedivo, morate ukljuiti lijevi pokaziva smjera kad naputate kruni tok.
Ne smijete voziti po sredinjem otoku u krunom toku osim ako se zbog veliine vozila ne moe izbjei da kotai ne prelaze preko sredinjeg rubnika.
68

RASKRIJA S KRUNIM TOKOM PROMETA I BICIKLISTI Biciklisti imaju pravo skretati udesno iz lijeve trake. Biciklist kod svakog izlaza koji prolazi mora propustiti sva vozila koja izlaze iz krunog toka na tom izlazu.
Pravila o usporavanju, davanju prvenstva prolaza i ukljuivanja pokazivaa smjera kod pribliavanja i kod izlaenja s krunog toka jednaka su bez obzira da li kruni tok ima samo jednu ili vie pometnih traka. RASKRIJA S KRUNIM TOKOM: RIZICI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNA Uvijek paljivo vozite u krunom toku. Pazite na vozila koja izlaze iz krunog toka. udite paljivi ako mijenjate trake u krunom toku, B naroito kad izlazite. Pazite na vozila koja voze puni krug. Pazite na bicikle, dugaka vozila i motocikle.
69

POLICIJSKI PROMETNICI Policijski prometnici esto usmjeravaju promet na raskrijima. Uvijek se morate pridravati njihovih uputa. VOZILA HITNIH SLUBI Ako ujete sirenu ili vidite treptavo plavo ili crveno svjetlo vozila neke hitne slube (npr. policije, vatrogasaca ili kola hitne pomoi), to vozilo morate propustiti. To znai da mu se morate ukloniti s puta, kako bi imalo nesmetan prolaz kroz promet. Ope je pravilo, ako ujete sirenu ili vidite treptavo svjetlo, prijeite na lijevu stranu dok vozilo hitne slube ne proe. Ako ne propustite vozilo hitnih slubi, moete na licu mjesta biti kanjeni globom. POGREBNE POVORKE ILI ODOBRENE PROCESIJE Dok vozite, ne smijete iz nepanje ili namjerno na cesti ometati ili prekidati slobodan prolaz pogrebne povorke ili odobrene procesije. Ne smijete ometati vozila ili ljude koji oito pripadaju pogrebnoj povorci ili procesiji. To je prekraj koji se kanjava globom. Zeleno svjetlo znai proslijedite i paljivo proite kroz raskrije. SEMAFORI Crveno svjetlo znai stanite. ekajte iza crte za zaustavljanje. Ne prolazite kroz raskrije.
uro svjetlo znai stanite. Moete ui u raskrije ako ste toliko blizu da bi naglo koenje moglo izazvati sudar.
Na nekim raskrijima sa semaforom postoje povrine za stajanje bicikla. Te obojene povrine na cesti omoguavaju biciklistima da stoje na sigurnom mjestu. Kad je na semaforu crveno svjetlo ili strelica, vozai ni sa kojim dijelom vozila ne smiju ui u prostor za stajanje bicikla.
70

STRELICE ZA SKRETANJE NA SEMAFORIMA Na nekim se semaforima nalaze strelice koje usmjeravaju promet udesno i ulijevo. Zelena strelica znai da smijete skrenuti samo u smjeru koji pokazuje. Crvena strelica znai da vozila koja ele skrenuti u tom smjeru moraju ekati iza STOP crte za zaustavljanje sve dok strelica ne postane zelena ili se ne ugasi, ak i ako na cesti nema drugih vozila. Ne smijete voziti ravno niti skrenuti ulijevo. Moete skrenuti udesno. Donji znak dozvoljava vam da skrenete ulijevo na crvenom svjetlu nakon zaustavljanja. Kad skreete ulijevo, morate dati prednost svim vozilima koja vam dolaze s desne strane. Ne smijete skrenuti udesno, ali moete ii ravno ili skrenuti ulijevo ako vam nitko nije na putu . Lijevo skretanje na crvenom svjetlu dozvoljeno je jedino na raskrijima gdje je postavljen ovaj znak. Ako trepe uta strelica, moete produiti, ali morate propustiti svakog pjeaka koji prelazi cestu u koju skreete. PROMETNI ZNAKOVI NA SEMAFORIMA STOP znak s tri velike crne toke nalazi se samo na semaforima. On znai da ako semafor ne radi ili radi samo treptavo uto svjetlo, a vi se pribliavate tom znaku, morate stati i propustiti vozila kao da ste na raskriju sa stop znakom.
71

BSIGNALI Bsignali na raskrijima sa semaforima odvajaju autobuse od ostalih vozila radi vee sigurnosti i boljeg odvijanja prometa. Da bi se Bsignali mogli ispravno primjenjivati, nikad nemojte voziti po traci oznaenoj BUSES ONLY. Bsignali su dodatak na obinim semaforima. Izgledaju kao bijelo B na crnoj podlozi (neki semafori imaju kao dodatak crveni, uti i bijeli Bsignal). Malo prije nego to se na obinom semaforu upali zeleno svjetlo, na Bsignalu se upali bijelo svjetlo. Sva druga vozila stoje, a autobus moe proi. Autobusi mogu produiti u bilo kojem smjeru, osim ako znak ne upuuje drukije. Kad se na semaforu upali zeleno svjetlo, kreu druga vozila.
Samo crveno svjetlo znai sva vozila moraju stati.
Samo zeleno svjetlo znai sva vozila mogu prolaziti.
Bijelo B znai samo autobusi mogu prolaziti.
Crveni i uti Bsignali (ili crveno i uto svjetlo na semaforu) upozoravaju vozae autobusa kad na raskriju trebaju stati.
Crveno B znai autobusi ekaju. Zeleno svjetlo znai ostala vozila mogu prolaziti.
BICIKLISTI Na raskrijima gdje se promet regulira semaforom ponekad postoji i dodatni signal za bicikliste, koji im pokazuje kad smiju prelaziti cestu. Biciklisti se moraju pridravati tog crvenog, utog ili zelenog signala s likom bicikla i voziti oprezno.
72

TSIGNALI Tsignali su posebni signali za lake vlakove. To su semafori na kojima se nalazi slovo T. Crveni ili uti T signal kazuje vozaima lakih vlakova da trebaju stati ili se pripremiti za zaustavljanje. Bijeli Tsignal znai da voza lakog vlaka moe produiti s vonjom. PJEAKI SIGNALI Kad na raskriju skreete, morate propustiti pjeake na cesti u koju skreete. Ako se na raskriju promet regulira semaforom, esto postoje i pjeaki signali, koji im pokazuju kad treba prelaziti cestu. Pjeaci se moraju pridravati tih signala.
KAMERE ZA CRVENO SVJETLO Kamere za crveno svjetlo snimaju vozila koja prolaze kroz crveno svjetlo. Vlasnik vozila zatim prima obavijest o prekraju, na koju mora odgovoriti na jedan od sljedeih naina: platiti globu, policiji NSWa predati slubenu izjavu, navodei ime i adresu osobe koja je vozila u vrijeme prekraja, obavijestiti Policiju NSWa da trai sudski postupak. Ako prelazite raskrije i svjetlo se promijeni na uto, a nije sigurno stati, nemojte se uspaniiti. Nastavite voziti kroz raskrije. Kamera snima samo ako preko stop crte prijeete 0.3 sekunde nakon to se upali crveno svjetlo. Vozila koja su ve ula u raskrije ili u njega ulaze dok je upaljeno uto svjetlo nee aktivirati ovu kameru.
ILI ILI ILI ILI ILI
ILI
Pjeaci ne smiju poeti prelaziti.
Pjeaci ne smiju poeti prelaziti, ali mogu zavriti prelaenje.
Pjeaci mogu poeti prelaziti.
Pjeaci mogu prelaziti u bilo kojem smjeru ako se uz zeleni pjeaki signal nalazi i ovaj znak.
73

Oznake na cesti
NASLIKANE STRELICE Na cesti su naslikane strelice da vas upuuju u kojem se smjeru promet u svakoj traci mora odvijati. Ako strelice pokazuju vie smjerova, moete voziti u bilo kojem od njih. Uvijek morate voziti lijevo od bijelih razdjelnih crta, bez obzira jesu li jednostruke ili dvostruke, isprekidane ili pune.
Isprekidane bijele razdjelne crte smije ih se prijei kod pretjecanja ako je cesta ispred prazna.
Dvostruke bijele pune (neprekinute) crte ne smije se pretjecati preko tih crta.
Morate ukljuiti pokaziva smjera ak i ako traka kojom vozite skree samo u tom smjeru. Kad skreete iz jedne ceste u drugu, ostanite u istoj traci u kojoj ste zapoeli skretanje. RAZDJELNE CRTE Osim ako neki znak ne upuuje drukije, moete prijei razdjelnu crtu bilo koje vrste ako na raskriju skreete udesno. Takoer je smijete prijei ako skreete udesno da uete na posjed (npr. u kuu ili duan) ili izaete s posjeda najkraim putem.
Dvostruke bijele crte s punom crtom blie vama ne smijete pretjecati preko tih crta.
74

Dvostruke bijele crte s isprekidanom crtom blie vama smijete ih prijei kod pretjecanja ako je cesta ispred prazna. RUBNE CRTE Ove crte mogu biti pune ili isprekidane, a naslikane su kako vozila ne bi skrenula na mekani rubni dio ceste ili na traku za vozila u kvaru. One vam i olakavaju da vidite kuda vozite.
Nikad ne smijete napraviti polukruni zaokret (U turn) preko jednostruke pune crte ili dvostruke pune razdjelne crte. Ne smijete pretjecati preko jednostruke pune crte.
Po rubnoj crti, preko nje ili izvan nje smijete voziti do 100 metara samo ako: zaustavljate se, pretjeete s unutranje strane vozila koja skreu udesno, ili, u jednosmjernoj ulici, pretjeete vozila koja skreu ulijevo, najkraim putem silazite s ceste ili ulazite na cestu, skreete ulijevo ili udesno na raskrijima, vozite sporo vozilo.
KEEP CLEAR OZNAKA NA KOLNIKU O ZABRANI ZADRAVANJA KEEP CLEAR oznake na kolniku nalaze se pred izlazima iz stanica hitne pomoi i vatrogasnih stanica kako bi se osiguralo da njihova vozila imaju slobodan prolaz kad izlaze na hitan poziv. Ne smijete se zaustavljati izmeu poprenih crta na cesti. Takve se oznake mogu upotrijebiti i na nekim Traskrijima da ih ne zakre vozila koja poredana ekaju da prijeu preko raskrija.
75

ZVUNE TRAKE Zvune rubne trake napravljene su od niza uzdignutih komadia materijala koji stvaraju buku ili vibracije ako preko njih prelazi motorno vozilo. Te se trake koriste kako bi se upozorilo vozae ako skrenu preko trake. CRTE UZ RUBNIK ute crte naslikane uz rub ceste ukazuju na ogranienje zaustavljanja i po njima znate koja su pravila na snazi za tu dionicu ceste. UTA ISPREKIDANA CRTA UZ RUBNIK uta isprekidana crta uz rubnik oznaava CLEARWAY, slobodan put. Uz rub ceste ne smijete stati izmeu odreenih sati navedenih na znaku, osim ako se radi o nekom medicinskom ili slinom hitnom sluaju. Autobusi, taksiji i unajmljena vozila smiju se zaustaviti samo da ukrcaju ili iskrcaju putnike. PUNA UTA CRTA UZ RUBNIK Puna uta crta uz rubnik je NO STOPPING oznaka da nema zaustavljanja. Tu ni iz kojeg razloga ne smijete stati, osim u medicinskom ili slinom hitnom sluaju. NASLIKANI OTOCI Po dijelu prebojane ceste uokvirene dvostrukim crtama ne smijete voziti. Ako je naslikan otok uokviren jednom punom ili isprekidanom crtom, moete po njemu voziti da uete na cestu ili s nje izaete, ili da uete u traku za skretanje koja poinje odmah iza naslikanog otoka.
Ne smijete voziti po povrinama uokvirenim dvostrukom crtom.
Kada u traku za skretanje ulazite iz naslikanog otoka, morate dati prednost svakom vozilu koje je ve u traci za skretanje ili koje ulazi u traku za skretanje iz druge oznaene trake. Ne smijete se zaustavljati na naslikanom otoku. U nekim sluajevima, kao to je proputanje vozila hitnih slubi ili izbjegavanje prepreka, moete voziti po naslikanom otoku bez obzira kakvim je crtama uokviren.
Vozilo B mora propustiti vozilo A.
76

Pjeaki prijelazi i otoci
Cestu morate dijeliti s pjeacima. Posebne oznake na cesti upozoravaju vas gdje pjeaci imaju posebna prava.
Morate propustiti pjeake koji prelaze cestu u koju vi skreete. Pjeake takoer morate propustiti ak i ako nema oznaenog pjeakog prijelaza ako postoji bilo kakva opasnost da ih udarite. PJEAKI PRIJELAZI Pjeaki prijelazi omoguuju pjeacima da sigurno prelaze cestu. Ovi prijelazi obino su oznaeni irokim bijelim crtama na cesti i nazivamo ih zebrama. Neki pjeaki prijelazi imaju na cesti prije prijelaza naslikane cikcak crte. Budite oprezniji kad ugledate cikcak crtu na cesti, to znai da se pribliavate pjeakom prijelazu koji moda ne moete vidjeti zbog zavoja, vrha uzbrdice ili naglog sputanja ceste. PJEAKI OTOCI Pjeaki otok je naslikani otok na sredini ceste. On omoguuje pjeacima da prijeu cestu u dvije faze. Prilazi pjeakom otoku oznaeni su znakovima. Kad se pribliavate pjeakom otoku, morate paziti na pjeake.
Ne pretjeite vozilo koje se zaustavlja ili se ve zaustavilo pred pjeakim prijelazom.
PELIKAN PRIJELAZI Pelikan prijelaz je posebna vrsta pjeakog prijelaza regulirana semaforom. Za vozae se svjetla na semaforu mijenjaju drukijim redoslijedom nego u drugim situacijama. Nakon crvenog svjetla na semaforu poinje titrati uto svjetlo. Istovremeno pjeacima titra crveni znak DONT WALK. Kad vama pone titrati uto svjetlo, smijete oprezno voziti preko prijelaza ako nema opasnosti da pogazite pjeaka.
77

KOMBINIRANI DJEJI I PJEAKI PRIJELAZI Neki pjeaki prijelazi upotrebljavaju se u odreeno doba dana kao djeji prijelazi. Ako su istaknute zastavice s natpisom CHILDREN CROSSING, znai da se prijelaz trenutno koristi kao djeji prijelaz. Kad nema istaknutih zastavica, koristi se kao obian pjeaki prijelaz. NADZORNICI KOLSKIH PRIJELAZA Ako se pribliavate pjeakom ili djejem prijelazu gdje nadzornik kolskog prijelaza pokazuje znak STOP Children Crossing (Stop, djeca prelaze cestu), morate usporiti i zaustaviti se. Moete nastaviti s vonjom kad nadzornik kolskog prijelaza vie ne pokazuje znak u vaem smjeru ili kad vam da znak da moete produiti s vonjom. Ponekad je na raskriju postavljen stop znak odmah iza pjeakog prijelaza. Morate stati na stop znaku ak i ako ste ve prije stali na pjeakom prijelazu.
DJEJI PRIJELAZI To su povremeno koriteni prijelazi koji se upotrebljavaju neposredno prije i poslije kolskih sati, kao i u nekim drugim prilikama kao to su kolski izleti ili odmor za ruak. Ti su prijelazi posebno naglaeni crvenim zastavicama na kojima pie CHILDREN CROSSING (Djeca prelaze cestu). Kad su zastavice istaknute, morate usporiti i stati ispred stop crte za zaustavljanje ako pjeak stupa na prijelaz ili se na njemu ve nalazi. Ne smijete produiti s vonjom sve dok svi pjeaci ne prijeu potpuno preko prijelaza. Ne smijete se zaustavljati na djejem prijelazu niti do 20 metara prije ili 10 metara poslije djejeg prijelaza. Ako je cesta iza djejeg ili pjeakog prijelaza zakrena, ne smijete se dovesti na prijelaz.
78

Prometni znakovi
Prometni znakovi vas upozoravaju na mogue opasnosti i daju informacije. Kazuju vam koja se pravila primjenjuju i kakvi su uvjeti na tom dijelu.
ZNAKOVI ZA REGULIRANJE PROMETA Zakoni za reguliranje prometa kazuju kojih se propisa morate pridravati. Osim znakova STOP, GIVE WAY i ROUNDABOUT, veina znakova za reguliranje prometa je pravokutnog oblika. Obino su crne boje na bijeloj podlozi. Ponekad imaju i drugu boju, obino crvenu. Neki znakovi za parkiranje su zelene boje na bijeloj podlozi. Neki od najvanijih znakova za reguliranje prometa prikazani su u ovom priruniku.
Dri se lijevo od ovog znaka.
Vozi samo u smjeru prikazane strelice.
Ne vozi dalje od ovog znaka.
Bicikli ne smiju dalje od ovog znaka.
79
Zabranjeno skretanje udesno.
Zabranjeno skretanje ulijevo.
Ne smijete izvesti polukruni (U) zaokret.
Ova cesta sad ima trake s prometom u oba smjera.
Zabranjeno skretanje udesno.
Zabranjeno skretanje ulijevo.
Ne smijete izvesti polukruni (U) zaokret.
Morate voziti desno od ovog znaka.
Sva vozila u desnoj traci moraju skrenuti udesno.
Sva vozila u lijevoj traci moraju skrenuti ulijevo.
Morate skrenuti udesno.
Morate skrenuti ulijevo.
80

ZNAKOVI UPOZORENJA Znakovi upozorenja vam kazuju o moguim opasnostima na putu. Obino su crne boje na utoj podlozi i najee su u obliku romba. Slike, crtei i simboli slue kako bi vas upozorili na opasnost. Ovdje su prikazani neki od najvanijih znakova.
Pribliavate se raskriju. Vaa cesta zavrava, morate dati prednost svim vozilima.
Trake se mijenjaju i cesta naprijed ima dvije trake za vozila iz suprotnog smjera.
Sporedna cesta se spaja s cestom kojom putujete.
Cesta uskoro skree udesno.
Pribliavate se otrom zaokretu udesno.
Pribliavate se otrom zavoju ulijevo.
Cesta postaje vijugava.
Pribliavate se poetku razdvojene ceste.
Pribliavate se kraju razdvojene ceste.
81
Pribliavate se suenju ceste.
Pribliavate se give way znaku.
Pribliavate se stop znaku.
Pribliavate se pjeakom prijelazu.
Pjeaci moda prelaze cestu.
Djeca moda prelaze cestu.
Pribliavate se bolnici. Vozite oprezno.
Pazite na bicikliste.
Cesta je skliska kad je mokra.
Pribliavate se strmoj nizbrdici.
Oprez, spora vozila se ukljuuju u promet.
Ovaj znak se postavlja u privremenim hitnim situacijama na cesti, na primjer izlivena nafta, srueno stablo, snijeg ili odron.
82
Pribliavate se uskom mostu, pripremite se da stanete.
Uski most.
Cesta se naglo sputa (dip je iznenadna nizbrdica pa onda uzbrdica).
Na cesti ete naii na ispupenje (ispupenje je nagla kosina koja se uspinje i zatim sputa).
Oprez, klokani na cesti.
Pribliavate se uzbrdici, neete moi vidjeti na sigurnu udaljenost ispred sebe. Vozite oprezno.
Pribliavate se dijelu ceste pod vodom (na primjer cesta prelazi plitki potok).
Cesta na nasipu, moe biti pod vodom (causeway je uzdignuta cesta, izgraena preko niske ili vlane povrine ili preko vode).
Pribliavate se reetkama. Reetke (grid) su niz metalnih traka preko ceste.
83

ZNAKOVI OBAVIJESTI Znakovi preporuene brzine se ponekad koriste zajedno s drugim znakovima. Oni pokazuju maksimalnu brzinu koja je sigurna u dobrim uvjetima vonje. Sa znakovima upozorenja se ponekad koriste drugi znakovi da vam kau koliko dugo morate biti spremni na odreenu opasnost.
Cesta skree udesno. 55 km/h maksimalna brzina u dobrim uvjetima. Stoka moda prelazi cestu.
ZNAKOVI O STOCI NA PUTU Kad vidite bilo koji od sljedeih znakova, znai da biste mogli naii na ivotinje na cesti ili blizu ceste. Morate usporiti ili stati ako postoji opasnost da ih udarite. Nepotivanje ovih znakova kanjava se globom.
Stoka moda prelazi cestu sljedeih 5 km. Ovaj znak se postavlja pokraj ceste, na razini ceste.
SIGURNOSNI TROKUTI ZA SUDARE I VOZILA U KVARU Kada doivite sudar ili vam se vozilo pokvari, ako imate sigurnosni trokut, tre bate ga postaviti u traci gdje vozilo stoji 50 do 150 metara iza vozila. Vozila s GVM veom od 12 tona moraju u sluaju kvara na cesti postaviti najmanje tri sigurnosna trokuta. Za detalje pogledajte Heavy Vehicle Drivers Handbook (Prirunik za teka vozila).
Ako naletite na domau ivotinju, obavijestite vlasnika, policiju ili RSPCA. Ozlijeene domae ivotinje trebalo bi odnijeti najbliem veterinaru ili u sklonite za ivotinje. Ako ranite ili ubijete neku divlju ivotinju, nastojte je ukloniti s ceste, ali budite paljivi jer neke ivotinje moda nose mlade u tobolcu. Za ozlijeene ivotinje se moe pobrinuti Wildlife and Information Rescue Service (WIRES).
84

ZNAKOVI ZA PROMJENLJIVE PORUKE Znakovi za promjenljive poruke su veliki elektronski znakovi postavljeni pokraj nekih cesta. Prikazuju poruke vozaima koje ih upozoravaju na promjene normalnih prometnih uvjeta na cesti ispred njih, kao to su magla, prometne nesree, radovi na cesti, zakren promet i zatvarenje ceste. Ta rana upozorenja pomau da se promet odvija sigurno i efikasno. ZNAKOVI ZA AUTOCESTE Znakovi za autoceste daju informacije o poetku i kraju autoceste i o izlaznim odvojcima.
Ovi znakovi oznaavaju poetak autoceste.
Ovi znakovi oznaavaju kraj autoceste.
PREDNOST AUTOBUSIMA U naseljenom podruju autobus s natpisom GIVE WAY koji daje znak da izlazi sa stajalita ima prednost pred ostalim vozilima koja putuju u lijevoj traci ili lijevom stranom ceste.
Izlazni odvojak za 2km.
Izlaz s autoceste.
85

PRIVREMENI ZNAKOVI ZA RADOVE NA CESTI Ovi znakovi se upotrebljavaju kod radova na cestama. Usporite, pogledajte da li postoji kakva opasnost i pripremite se da stanete. Morate se pridravati svih uputa prometnog kontrolora i dati prednost svim radnicima na cesti.
Pribliavate se prometnom kontroloru, budite spremni stati.
Stani i Uspori. Ove znakove dri prometni kontrolor. Morate ih se pridravati.
Radnici na cesti.
Pribliavate se radovima na cesti. Usporite i budite spremni stati.
Zavretak radova na cesti.
Usporite i budite spremni stati.
40 km/h ogranienje brzine zbog radova na cesti.
86
Pribliavate se opasnosti na cesti. Trake se spajaju.
Postavljen privremeni semafor. Stanite ovdje kad je crveno svjetlo.
Nema oznaenih traka na cesti. Budite oprezni ako pretjeete.
Pazite na odronjeno kamenje.
Pribliavate se zatvorenoj traci.
Na snazi su znakovi ogranienja brzine zbog radova na cesti i trebate ih se pridravati.
87

Prometne trake
Trebate se drati sredine trake u kojoj vozite. Ako na cesti nisu oznaene prometne trake, vozite blizu lijeve strane ceste.
Prije nego to promijenite traku, dajte o tome pravovremeno signal i provjerite gdje se nalaze druga vozila gledajui u osvrtna zrcala i provjeravajui slijepe toke (gledanjem preko ramena). Morate dati prednost svim vozilima u traci u koju se prebacujete. TRAKE KOJE SE SPAJAJU Ponekad crta koja oznaava traku zavrava prije nego to se trake spoje, kao to je prikazano na donjem crteu. Kad se trake spajaju, prednje vozilo ima prednost prolaza pred vozilom iza sebe. Budite vrlo paljivi kod spajanja prometa. PRISTUPNE TRAKE (SLIP LANES) Ove se trake koriste kako bi se poboljala sigurnost i prometni tok vozila koja skreu ulijevo. Osim ako ne postoje znakovi za parkiranje, ne smijete se zaustavljati u pristupnoj traci. Pristupne trake mogu biti oznaene naslikanim ili uzdignutim otokom. Morate koristiti pristupnu traku ako postoji.
Vozilo B daje prednost vozilu A.
Ako traka kojom vozite zavrava i morate prijei preko crte koja razdvaja trake da biste se ukljuili u promet u drugoj traci, morate dati prednost svim vozilima u toj drugoj traci.
Vozilo A mora dati prednost vozilu koje skree udesno na raskriju. Vozilo A daje prednost vozilu B.
88

TRANZITNE TRAKE Njima se mogu sluiti vozila u kojima se nalazi odreen broj osoba. Te prometne trake takoer mogu upotrebljavati autobusi, taksi i unajmljena vozila, motocikli, bicikli i vozila hitnih slubi bez obzira na broj osoba u njima. Postoje dvije vrste tranzitnih traka: STRAKE Koritenjem Straka dobiva se traka za skretanje udesno na raskrijima. To se postie spajanjem trake uz rubnik, zbog ega i ostale trake slijede oblik slova S. Strake su odvojene punom bijelom crtom. Tu crtu ne smijete prelaziti.
Tranzitna traka T2: Ovom trakom smijete voziti ako se u vozilu nalaze dvije ili vie osoba ukljuujui vozaa.
Tranzitna traka T3: Ovom trakom smijete voziti ako se u vozilu nalaze tri ili vie osoba ukljuujui vozaa.
Ako u vozilu nema potrebnog broja putnika, smijete voziti tranzitnom trakom T2 ili T3 maksimalno 100 metara kad ulazite na cestu ili silazite s ceste na kolnom prilazu ili raskriju. Za nedozvoljeno koritenje tranzitnih traka plaa se globa.
89

SREDINJE TRAKE ZA SKRETANJE Vozila iz oba smjera smiju se sluiti ovom trakom za ulazak na cestu s kolnog prilaza, nekog posjeda ili raskrija ili za izlazak s ceste. Ove trake oznaene su postavljenim znakovima ili oznakama na cesti i one su zajedniki dio ceste. Vozila koja koriste sredinju traku za skretanje moraju dati prednost svim drugim vozilima. KAMIONI KORISTE LIJEVU TRAKU (TRUCKS USE LEFT LANE) Gdje se nalazi znak TRUCKS USE LEFT LANE, kamioni moraju upotrebljavati lijevu traku sve dok novi znak ne upuuje drukije. Sva druga vozila isto smiju upotrebljabati ovu traku. (Ovo isto vrijedi ako se znak odnosi na autobuse BUSES, ili na kamione i autobuse TRUCKS & BUSES).
TRAKE ZA BICIKLE Kad je na cesti oznaena traka za bicikle, biciklisti je moraju upotrebljavati. Te trake smiju upotrebljavati samo biciklisti, ali smijete njima voziti najvie 50 metara kad ulazite na cestu ili izlazite s ceste na kolnom prilazu ili raskriju. TRAKE SA SPECIJALNOM NAMJENOM Na nekim cestama postoje trake namijenjene specijalnim vozilima kao to su kamioni, autobusi i bicikli. Na poetku i zavretku tih traka znakovima je oznaena njihova namjena.
TRAKE ZA KAMIONE Ovu traku ne smiju upotrebljavati nikakva druga vozila osim kamiona iznad 4.5 tona GVM.
90

TRAKE ZA LAKE VLAKOVE U prometnim trakama oznaenim ovim znakovima smiju voziti samo laki vlakovi. Pazite da ne ometate prolaz lakih vlakova. Ako doete na raskrije gdje se ve nalazi ili upravo ulazi laki vlak, morate priekati dok ne ode prije nego to smijete produiti s vonjom. TRAKE SAMO ZA AUTOBUSE (Buses Only lanes) Kad su na znaku BUS LANE napisane i rijei BUSES ONLY, ili ako oznake na traci pokazuju da je to traka BUS ONLY, jedino autobusi imaju pravo voziti u tim trakama.
TWay lanes To su specijalne trake koje smiju koristiti jedino autobusi s posebnom dozvolom i servisna vozila. TRAKE ZA ELEKTRONSKU NAPLATU (ELECTRONIC TOLL LANES)
TRAKE ZA AUTOBUSE (Bus lanes) To su trake za autobuse, ali ih takoer smiju koristiti: taksi vozila, unajmljeni automobili, vozila kojima upravlja slubenik RTA ili slue za RTA, bicikli i motocikli. Ostala vozila smiju voziti po traci za autobuse maksimalno 100 metara, kad ulaze na cestu ili izlaze s ceste na kolnim prilazima ili raskrijima. U traci za autobuse smiju stati jedino autobusi na autobusnoj postaji, taksi vozila ili unajmljeni automobili da bi ukrcali ili iskrcali putnike.
Trake za elektronsku naplatu nalaze se na autocestama i drugim cestama kao to su Harbour Bridge i Tunnel. U tim trakama ne moete plaati gotovinom. Ako koristite elektronsku naljepnicu (electronic tag) za plaanje cestarine, moete koristiti svaku traku oznaenu simbolom . Cesta s iskljuivo elektronskom naplatom oznaena simbolima i znai da cestarinu moete plaati elektronskom naljepnicom ili propusnicom (pass). Ako nemate naljepnicu ili propusnicu: Na autocestama koje primaju gotovinu koristite traku za gotovinsko plaanje. Na autocestama s iskljuivo elektronskom naplatom nazovite operatera autoceste da se dogovorite o plaanju cestarine.
91

Pretjecanje
Pretjecanje drugih vozila moe biti opasno. Potekoa je u procjenjivanju koliko je mjesta potrebno da se cijeli postupak izvede na siguran nain.
Bez obzira pretjeete li na cesti s jednom trakom ili s vie traka, pretjecanje je uvijek rizino i zahtijeva krajnji oprez. Ako ste imalo nesigurni, najbolje je ne pretjecati i priekati dok ne bude sigurnije. Pretjecati morate s desne strane osim ako vozilo eka da skrene udesno, ako je vozilo u mirovanju ili ako i vi i drugo vozilo vozite u oznaenim trakama. U ovakvim sluajevima smijete pretjecati s lijeve strane ako je sigurno. Kod pretjecanja morate se pridravati sljedeeg: Ne vozite brzinom veom od doputene. Provjerite da li je cesta ispred vas prazna i imate li dovoljno mjesta da uspjeno dovrite pretjecanje (provjerite da nita ne dolazi iz pokrajnjih ulica i drugih prometnih traka to bi moglo ui u slobodan prostor dok pretjeete). Provjerite promet u osvrtnim zrcalima. Ukljuite pokaziva smjera dovoljno rano da na vrijeme upozorite ostale sudionike prometa. Provjerite da se u slijepim tokama ne nalazi motocikl ili drugo vozilo prije nego ponete mijenjati traku. Proite vozilo dovoljno daleko da ne izazovete sudar (vozilo koje ste pretekli trebate moi vidjeti u svom osvrtnom zrcalu prije nego prijeete u traku ispred njega). Propustite vozila koja su ve u traci u koju namjeravate ui. Ne smijete pretjecati: osim ako imate jasan pregled prometa iz suprotnog smjera i moete sigurno dovriti pretjecanje (ne smijete zapoeti pretjecanje kad se pribliavate vrhu uzbrdice, zavoju ili bilo kojoj situaciji s ogranienom vidljivou). drugo vozilo koje se zaustavlja ili je ve stalo na pjeakom prijelazu, raskriju ili prijelazu preko pruge. preko pune crte, osim kod dvostrukih crta ako je ona blie vama isprekidana. ako se cesta suava. Na cestama gdje je ogranienje brzine iznad 80 km/h ili je postavljen znak KEEP LEFT UNLESS OVERTAKING, morate voziti u lijevoj traci osim kad namjeravate pretjecati ili skrenuti udesno. Kad vas drugo vozilo pretjee: ne smijete poveavati brzinu, morate se drati lijeve strane ceste i ostaviti dovoljno mjesta da vas vozilo proe i vrati se u traku, morate ostati u svojoj traci. Ne smijete pretjecati ili mimoilaziti druga vozila na pjeakom ili kolskom prijelazu. PREKOMJERNO VELIKA VOZILA (Oversize vehicles) Ako vidite ovaj znak, vozilo ispred vas je ire i/ili due od uobiajenog.
Ponekad prekomjerno veliko vozilo prati policija ili sprovodno vozilo (vozilo s treptavim svjetlima) kao upozorenje sudionicima prometa da je nadolazee teretno vozilo jako iroko ili jako dugako. Morate
92

se pridravati svih uputa koje daje policija. Isto se trebate pridravati razumnih uputa osoba iz sprovodnog vozila ako time ne krite propise. Kad se pribliavate dolazeem prekomjerno velikom vozilu, trebate: biti oprezni i usporiti, voziti lijevo od sredinje crte, biti spremni prijei na lijevu stranu ceste ako bude potrebno. Ako pretjeete prekomjerno veliko vozilo, morate biti krajnje oprezni. SKRETANJE VELIKIH TERETNIH VOZILA Pazite na velika teretna vozila na kojima je znak DO NOT OVERTAKE TURNING VEHICLE jer ona pri skretanju ulijevo ili udesno mogu upotrijebiti vie od jedne trake. Kada dugako vozilo na kojem je istaknut znak DO NOT OVERTAKE TURNING VEHICLE skree, ne smijete ga prolaziti s lijeve strane ako skree ulijevo (vidi donji crte) niti s desne strane ako skree udesno. Morate se uvati svih velikih, tekih vozila koja skreu. Ako se va automobil nae na putu takvom vozilu, ono vas moe smrskati. U jednosmjernoj ulici dugako vozilo isto moe koristiti dvije trake za skretanje ulijevo ili udesno ako je na njemu istaknut znak DO NOT OVERTAKE TURNING VEHICLE.
Kad pretjeete drugo vozilo, moete nakratko zabljesnuti dugim svjetlima neposredno prije poetka pretjecanja.
Ako je na vozilu istaknut znak DO NOT OVERTAKE TURNING VEHICLE, ne smijete ga prolaziti sa strane na koju skree.
93

LAKI VLAKOVI Ako vam se iz suprotnog smjera pribliava laki vlak, drite se lijeve strane osim ako izmeu vas i lakog vlaka ne postoji neka pregrada. Ako pretjeete laki vlak koji putuje u sredini ili s desne strane ceste, moete ga pretjecati samo s lijeve strane. Ako je laki vlak na lijevoj strani ceste, trebali biste ga pretjecati s desne strane. Ne smijete pretjecati laki vlak s lijeve strane ako skree ili daje signal da skree ulijevo. Ako skree ili daje signal da skree udesno, ne smijete ga pretjecati s desne strane. MOSTOVI Mostovima se pribliavajte oprezno jer su esto uski. Ako smatrate da se dva vozila ne mogu mimoii na uskom mostu, dajte prednost drugom vozau. Kad doete do mosta koji je dovoljno irok za samo dva vozila, usporite i vozite oprezno. Ponekad nije dozvoljeno pretjecati vozilo koje se kree u istom smjeru ili se mimoii s vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera. Sljedei znakovi kazuju vam to da inite: Na mostu morate dati prednost svakom vozilu koje dolazi iz suprotnog smjera.
Na mostu morate dati prednost svakom vozilu koje dolazi iz suprotnog smjera. Ne smijete pretjecati ni jedno vozilo koje se kree u istom smjeru.
94

Autoceste
Kad vozite na autocesti, morate biti naroito oprezni jer se promet odvija velikom brzinom.
Molimo obratite panju: tamo gdje se govori o autocestama, to se takoer odnosi i na autostrade. Provjerite imate li u vozilu dovoljno goriva, ulja i vode za namjeravani put i provjerite da li je ispravan tlak u gumama. Biciklisti se mogu kretati autocestama osim ako to nije znakom zabranjeno. UKLJUIVANJE U PROMET NA AUTOCESTI Na autocestu se obino ulazi cestom s lijeve strane. ekajte dok se u prometu ne pojavi prekid, zatim ubrzajte kako biste se bezopasno ukljuili u promet. VONJA PO AUTOCESTI Kad ste na autocesti, vozite u lijevoj traci osim kod pretjecanja. Ako postoje tri trake, a u lijevoj traci ima mnogo vozila koja se kreu sporije od vas, ostanite u srednjoj traci. Kad ih proete, vratite se u lijevu traku. Desna traka je obino rezervirana za pretjecanje, pa se treba iz nje maknuti im je to sigurno. ne smijete napraviti polukruni zaokret (Uzaokret) niti voziti unatrag. Ako propustite svoj izlaz, morate nastaviti voziti po autocesti do sljedeeg izlaza. SILAENJE S AUTOCESTE: Morate uiniti sljedee: Dovoljno rano prijeite u traku najbliu izlazu. Ukljuite pokaziva smjera i usporite. Provjerite brzinu da ne biste vozili prebrzo za siguran izlaz. Kad vozite po autocesti: ne smijete stati osim u hitnom sluaju (ako morate stati, skrenite u traku za hitne sluajeve, traku za vozila u kvaru ili u odvojak).
95

Parkiranje
Pravila za parkiranje uvedena su kako bi se sprijeilo parkiranje na opasnim ili neprikladnim mjestima.
PROVJERE KOD PARKIRANJA Prije nego napustite parkirano vozilo provjerite je li uinjeno sljedee: runa konica je podignuta, mjenja ubaen u prvu brzinu na nizbrdici ili u poloaj za vonju natrake na uizbrdici, automatski mjenjai u poloaju za parkiranje PARK, klju za paljenje motora izvuen ako naputate vozilo, svi prozori su zatvoreni do kraja i sva vrata zakljuana. To morate uiniti ako se udaljujete od vozila vie od tri metra i nitko stariji od 16 godina ne ostaje u vozilu. provjerena osvrtna zrcala i mrtvi kut da nema pjeaka, bicikla ili drugih vozila. Prije nego krenete iz poloaja mirovanja s ruba ceste ili s parkirnog mjesta na razdjelnom pojasu, morate imati ukljuen pokaziva smjera najmanje pet sekundi, te provjeriti zrcala i slijepe toke (mrtvi kut). OPA PRAVILA PARKIRANJA Vozilo ne smijete ostaviti stajati (to jest zaustaviti ga i ostati u vozilu ili ga ostaviti parkiranog) u sljedeim okolnostima: dvostruko parkirano (to znai na cesti pokraj ve parkiranog automobila) preko kolnog prilaza ili plonika na sredinjoj pjeakoj traci ili pjeakom otoku na autocesti na stazama i zelenim pojasima izmeu znakova BUS STOP, BUS ZONE, TAXI STAND ili TAXI ZONE u zatitnoj zoni ili manje od 10 metara prije ili poslije zatitne zone na raskriju manje od 20 metara prije ulaska ceste u raskrije sa semaforima, osim ako vam je prometnim znakom tu doputeno parkiranje manje od 1 metar udaljeno od drugog vozila parkiranog sprijeda ili straga (ne odnosi se na parkiranje ukoso) manje od 10 metara prije ulaska ceste u raskrije bez semafora, osim ako vam je prometnim znakom tu doputeno parkiranje (vidi donji crte)
NIKAD NE OSTAVLJAJTE DJECU U PARKIRANOM VOZILU Djecu ne smijete ostaviti samu u vozilu. Beba ostavljena u vruem automobilu e dehidrirati i moe ak i umrijeti. Malo dijete moe otpustiti ruicu konice ili se igrati upaljaem i izazvati poar. Nemojte svoje kune ljubimce ostavljati same u zatvorenom automobilu jer isto kao i dijete mogu patiti ili ak uginuti.
96

manje od 3 metra udaljeno od dvostrukih razdjelnih crta manje od 3 metra udaljeno od potanskog sanduia Australia Post osim ako ukrcavate ili iskrcavate putnike ili potu (vidi donji crte) manje od 20 metara prije i poslije eljeznikog prijelaza (vidi donji crte)
manje od 20 metara prije i 10 metara poslije autobusne postaje (bus stop) (vidi donji crte)
Kada parkirate na uzbrdici ili u zavoju izvan naseljenog podruja, morate provjeriti da li vozila koja stiu s druge strane brijega ili iz zavoja mogu dobro vidjeti vae vozilo s udaljenosti od najmanje 100 metara. PARALELNO PARKIRANJE (Parallel parking) Ovo je uobiajeni nain parkiranja osim ako znak ne upuuje drukije. Morate parkirati u smjeru prometa i paralelno s rubnikom.
manje od 20 metara prije i 10 metara poslije djejeg prijelaza ili pjeakog prijelaza (vidi donji crte)
Protuzakonito je parkirati obrnuto od smjera prometa. Cijelo vozilo mora biti parkirano unutar oznaenih crta i udaljeno najmanje jedan metar od drugih parkiranih vozila.
manje od 10 metara prije i 3 metra poslije oznaenog pjeakog prijelaza sa semaforom manje od 1metra udaljeno od vatrogasnog hidranta, oznake za vatrogasni hidrant ili oznake za vatrogasni prikljuak na eljeznikom prijelazu
U jednosmjernoj ulici smijete parkirati i na desnoj strani ceste.
97

PARKIRANJE UKOSO (Angle parking) Morate parkirati ukoso prema rubniku ceste ako je tako oznaeno znakom ili crtama. Uvijek parkirajte pod kutom od 45 stupnjeva, osim ako znak ili oznaka na cesti ne upuuje drukije. Uvijek parkirajte vozilo u smjeru kako pie na znaku. Ako na znaku nema upute, morate parkirati okrenuvi prednju stranu vozila prema rubniku. OGRANIENJA ZA PARKIRANJE Ako parkirate na nekim mjestima kao to su slobodni put ili zone zabranjenog parkiranja, time moete ometati odvijanje prometa i izazvati opasnost za druge korisnike cesta i za lokalne stanovnike. Morate se pridravati svih znakova koji se odnose na parkiranje. PARKIRANJE ZA INVALIDE Ne smijete parkirati na mjestima gdje se nalazi ovaj znak ako vozilo koje vozite nema izloeno vaee ovlatenje za parkiranje na mjestima predvienim za invalide (MPS) i ne prevozi invalida. Takoer se morate pridravati uvjeta za upotrebu MPS ovlatenja. PARKIRANJE MOTOCIKLA (Motorcycle parking) Ne smijete parkirati svoje vozilo izmeu ovih znakova ako nije motocikl. Meutim, smijete se zaustaviti da ukrcate ili iskrcate putnike. PARKIRANJE PO SATU Ovi znakovi znae da na odreenim mjestima smijete parkirati uz rubnik ceste na onoliko vremena koliko je znakom doputeno izmeu navedenih sati u navedene dane.
Gdje god je dozvoljeno parkiranje, motocikli smiju parkirati ukoso, ak i ako znak zahtijeva paralelno parkiranje. Meutim, morate paziti da motocikl ne stri dalje nego ostala paralelno parkirana vozila.
ZABRANJENO PARKIRANJE Na NO PARKING prostoru zabranjenog parkiranja ne smijete stajati due od dvije minute. Morate ostati u vozilu ili udaljeni od njega najvie tri metra. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku. Nosioci ovlatenja za parkiranje na mjestima za invalide (Mobility Parking Permit) imaju pravo biti parkirani najvie pet minuta.
98

ZABRANJENO STAJANJE / ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE Ovi znakovi znae da na prostoru u smjeru strelice ne smijete zaustaviti vozilo ni na kojem dijelu ceste ili uz rubnik osim u medicinskom ili nekom drugom hitnom sluaju. Ponekad se podruje zabranjenog zaustavljanja obiljeava punom utom crtom uz rubnik. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku. PLAENO PARKIRANJE Znakovi za parkiranje oznaavaju plaeno parkiranje pomou parkingsata, karte ili kupona METER, TICKET ili COUPON. Moete parkirati uz rubnik ceste na znakom doputeno vremensko razdoblje s tim da platite propisanu pristojbu. Ne moete parkirati due od vremena navedenog na znaku. PARKIRANJE ZA LOKALNE STANOVNIKE Ako na vozilu imate naljepnicu vaee dozvole za parkiranje lokalnih stanovnika (Parking Permit) za to stambeno podruje, smijete parkirati uz rubnik ceste bez vremenskog ogranienja i bez plaanja pristojbe. OGRANIENI PROSTORI ZA PARKIRANJE Ogranieni prostori za parkiranje upotrebljavaju se na velikim javnim mjestima koja obino imaju ogranien broj ulaza i izlaza, kao to su Darling Harbour i Homebush Bay. SIGURNOSNI ZAUSTAVNI NAVOZ (ARRESTER BED i SAFETY RAMP) Povrine sa sigurnosnim zaustavnim usponom (safety ramp) i zaustavnim navozom (arrester bed) namijenjene su za teka vozila u sluaju nude kao to je zakazivanje konica. One se obino nalaze kod velikih nizbrdica. Vozai ne smiju voziti po tim povrinama osim kad je to potrebno radi sigurnosti. Ne smijete se zaustaviti ni parkirati izmeu znakova RESTRICTED PARKING AREA i END RESTRICTED PARKING AREA, osim na parkiralitu ili u oznaenom prostoru za parkiranje prema uputama parkiralita ili prema znakovima.
99

SLOBODAN PUT (CLEARWAY) I SLOBODAN PUT U SPECIJALNIM PRILIKAMA (SPECIAL EVENT CLEARWAY) Slobodan put se koristi da bi se u doba najgueg prometa omoguilo bolje odvijanje i vea sigurnost prometa. PARKIRANJE U SPECIJALNIM PRILIKAMA Parkiralita za specijalne prilike upotrebljavaju se blizu veih sportskih igralita ili zabavnih centara tijekom specijalnih priredbi. U navedenim vremenskim razdobljima i danima ne smijete stajati niti parkirati ako nemate dozvolu za parkiranje.
Taxi zone Ovaj znak znai da u smjeru strelice ili strelica ne smijete stati osim ako vozite taksi. U nekim taksi zonama na znakovima je oznaeno vrijeme ogranienja. Na takvim taksi stajalitima smijete stati u svako drugo doba osim u vrijeme koje pie na znaku.
Izmeu ovih znakova ne smijete zaustavljati vozilo uz rubnik ceste u satima naznaenim na znaku, osim u hitnom medicinskom sluaju. Autobusi, taksi vozila i unajmljeni automobili smiju stati uz rubnik da bi ukrcali ili iskrcali putnike.
Kada zaustavljate taksi, pazite da niste u zonama NO STOPPING ili BUS ZONE, jer taksi vozila nemaju pravo stati na tim mjestima. Bus Zone Ovaj znak znai da u smjeru strelice ili strelica ne smijete stati osim ako vozite autobus. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku.
Slobodan put u specijalnim prilikama (Special Event Clearway) moe biti u funkciji bilo koji dan u tjednu i primjenjuju se iste kazne za parkiranje i odvlaenje vozila kao da ste parkirali na slobodnom putu (clearway). Isprekidana uta crta takoer se koristi za oznaavanje slobodnog puta.
100

UTOVARNA ZONA (Loading zone) U utovarnoj zoni smiju se parkirati samo vozila namijenjena za prijevoz robe. Ta vozila smiju stajati najvie 30 minuta kad ih se utovaruje ili istovaruje. Kamionet ili teretno vozilo na tri kotaa smije stajati najvie 15 minuta. Ako vozite bilo koju drugu vrstu vozila, uz rubnik smijete stati samo da ukrcate ili iskrcate putnike. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku. ZONA ZA KAMIONE (Truck zone) Uz rubnik se ne smijete zaustavljati niti parkirati tijekom sati navedenih na znaku osim ako ne vozite kamion doputene mase vee od 4.5 tona (GVM) koji iskrcava ili ukrcava robu. Svaka vrsta vozila smije se zaustaviti uz rubnik da iskrca ili ukrca putnike. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku. Prije nego otvarate vrata vozila prema cesti, morate paziti da time ne dovodite korisnike ceste u opasnost i ne ometate promet.
ZONA ZA IZVOENJE RADOVA (Works zone) Ovaj znak znai da u zoni za izvoenje radova voza ne smije stati osim ako ne vozi vozilo koje se koristi u graevinskim radovima u toj zoni ili u blizini. Svako vozilo smije stati da ukrca ili iskrca putnike. Neki znakovi odnose se samo na odreene sate. To znai da ogranienja vrijede samo u vrijeme navedeno na znaku. Za nedozvoljeno parkiranje primjenjuju se novane kazne, a u nekim situacijama i kazneni bodovi.
101

Svjetla i trube
Oko treina svih sudara dogaa se nou. Pjeake, bicikliste i motocikliste jo je tee vidjeti nego po danu.
SVJETLA I DRUGA SVJETLOSNA SREDSTVA UPOZORAVANJA Nou ili kad se vozi u oteanim vremenskim uvjetima sa smanjenom vidljiviu, vozilo mora imati jasno vidljiva: prednja glavna svjetla stranja svjetla svjetlo za registracijsku tablicu dodatna svjetla za oznaavanje vozila (clearance/ side marker lights) ako su ugraena u vozilo. PREDNJE GLAVNO SVJETLO I pri danjem svjetlu vonja s upaljenim prednjim glavnim svjetlima u mnogim situacijama poveava vjerojatnost da e vas drugi sudionici u prometu vidjeti. To vrijedi kako za gradsku tako i za izvangradsku vonju. Prednje glavno svjetlo mora biti upaljeno: za vrijeme vonje izmeu zalaska i izlaska sunca, u svako drugo vrijeme kad nema dovoljno danjeg svjetla da bi se moglo vidjeti osobu u tamnoj odjei na udaljenosti od 100 metara. kada vozite 200 metara ili manje iza drugog vozila (vidi donji crte). DUGA SVJETLA Da biste mogli vidjeti na veu udaljenost, imajte upaljena duga svjetla na svakoj cesti ak i ako postoji ulina rasvjeta. Svjetla morate oboriti: kada je vozilo koje vam stie u susret blie od 200 metara (vidi donji crte),
Kada prestiete drugo vozilo, moete na kratko zabljesnuti dugim svjetlima neposredno prije nego poinjete pretjecati.
102

IZBJEGAVAJTE SVJETLA KOJA ZASLJEPLJUJU Nemojte upotrijebiti niti dozvoliti da bilo kakvo svjetlo ugraeno u vae vozilo zaslijepi drugog korisnika ceste. Izbjegavajte gledati u svjetla nadolazeih vozila. Ako ste zaslijepljeni jakim ili dugim svjetlima, skrenite pogled na lijevu stranu ceste i vozite lijevom trakom, usporite ili se zaustavite uz rub ceste dok vam se oi ne oporave. PARKIRNA SVJETLA Vozilo uvijek parkirajte tako da ga drugi korisnici ceste mogu primijetiti. Ako je potrebno, ostavite upaljena parkirna ili pozicijska svjetla. SVJETLA ZA MAGLU Prednja i stranja svjetla za maglu smiju biti upaljena samo po magli ili kii ili kad neki drugi uvjeti kao na primjer dim od poara ili praina smanjuju vidljivost. Zakonski je propisano da im se uvjeti poprave i moete bolje vidjeti, prednja i stranja svjetla za maglu moraju biti ugaena. Ako vae vozilo nema ugraena svjetla za maglu, moete preko dana u ovakvim loim uvjetima koristiti prednja glavna svjetla. SVJETLA ZA OPASNOST Na vozilu se svjetla za opasnost ne smiju koristiti osim ako vozilo: stoji i ometa prolaz drugih vozila ili pjeaka, sporo vozi i ometa druge korisnike ceste, stoji u traci za hitne sluajeve, stoji da prodaje proizvode kao to je hrana i osvjeavajua pia, vozi po opasnim vremenskim uvjetima, ima ugraena svjetla za opasnost kao dio ureaja za zatitu od provale ili blokadu zbog alkohola. VOZILA HITNIH SLUBI Kad ujete sirenu ili vidite treptavo plavo ili crveno svjetlo vozila neke hitne slube kao to je policija, vatrogasci ili kola hitne pomoi, to vozilo morate propustiti. Sirena znai da mu se morate ukloniti s puta kako bi imalo nesmetan prolaz kroz promet. Ope je pravilo da se prijee na lijevu stranu i prieka da vozilo proe. TRUBE I DRUGA ZVUNA SREDSTVA UPOZORAVANJA Ne smijete koristiti trubu i druga sredstva upozoravanja osim ako: trebate upozoriti druge korisnike ceste da se pribliava vae vozilo, trebate upozoriti ivotinje da se maknu s ceste, truba se koristi kao dio ugraenog ureaja za zatitu od provale ili blokadu zbog alkohola.
103

Prijelazi preko eljeznike pruge
Prijelazi preko eljeznike pruge mogu biti opasna mjesta, pogotovo ako nema sigurnosne brklje, rampe ili signalnog svjetla. Kad se pribliavate prijelazu, pogledajte i oslunite nailazi li vlak. Usporite na brzinu pri kojoj moete brzo stati.
STOP SIGNALI Na eljeznikim prijelazima se morate pridravati stop signala jer su vlakovi vrlo brzi i teki, pa se ne mogu tako lako zaustaviti. Provjerite nailazi li vlak ak i ako svjetla ne trepu. Ako su vozila ispred stala, nemojte prelaziti preko pruge osim ako ste sigurni da s druge strane ima dovoljno mjesta da potpuno prijeete.
Nailazite na prijelaz preko pruge sa signalnim svjetlom.
Stanite prije prelaenja pruge.
Nailazite na prijelaz preko pruge.
BRKLJA, RAMPA ILI SIGNALNA SVJETLA Gdje postoje brklje, rampe ili signalna svetla, ponite prelaziti tek kad signalno svjetlo prestane treptati i kada se brklja ili rampa potpuno digne.
Stanite ako trepu crvena svjetla. Propustite promet na prijelazu, budite spremni stati.
PRIJELAZI BEZ SIGNALA Osobito pazite na prijelazima gdje nema brklja, rampi ili svjetlosnih signala, pogotovo u seoskim podrujima. Usporite, pogledajte u oba smjera i oslunite nailazi li vlak. Obino su prije prijelaza postavljeni prometni znakovi upozorenja.
104

PROVJERITE NAILAZI LI DRUGI VLAK Ako ste stali i propustili vlak, prije nego to krenete preko pruge uvijek provjerite nailazi li moda i drugi vlak. Na prijelazu morate stati: ako je postavljen stop znak, ako je preko ceste postavljena brklja ili rampa, ako trepu crvena svjetla, ako vam eljezniar daje znak da stanete, ako prevozite lako zapaljivu robu, eksploziv ili opasnu robu. Morate se zaustaviti 3 do 15 metara prije eljeznickog prijelaza. Ne smijete poeti prelaziti preko pruge ako se pribliava vlak.
Mobilni telefoni
Ne smijete voziti dok upotrebljavate telefon koji drite u ruci to se odnosi i na slanje i primanje SMS poruka.
Istraivanja su pokazala da je upotreba mobilnih telefona za vrijeme vonje opasna, da usporava vrijeme reakcije i umanjuje vozaevu sposobnost percepcije. Osim to e dobiti kaznene bodove, vozai koje se ulovi da su za vrijeme vonje telefonirali ili odgovarali na poziv s runog telefona morat e platiti visoku globu. Iako nije protuzakonito za vrijeme vonje upotrebljavati mobilni telefon s instaliranim setom za slobodne ruke, to se ne preporuuje. Trebali biste se parkirati prije nego zovete ili odgovarate na telefonski poziv.
105

Vuenje
Vuenje prikolice moe biti opasno i teko, pa zahtijeva vie znanja i vjetine nego obina vonja.
DOZVOLA ZA UENJE VONJE I PRIVREMENA DOZVOLA Ako imate dozvolu za uenje vonje za automobil ili motocikl ili privremenu dozvolu za motocikl, ne smijete vui nikakvo vozilo niti prikolicu. Ako imate dozvolu P1 za automobile, moete vui samo male prikolice teke do 250 kg kad su prazne. PRAVILA ZA VUENJE Pravila i ope informacije o vuenju prikolice nalaze se u brouri Towing Trailers, things you should know about towing (Vuenje prikolica, stvari o vuenju koje biste trebali znati). Brouru moete nabaviti u svakom uredu za registraciju vozila. Ova se broura moe dobiti na internetskoj stranici RTA. VANA PRAVILA ZA VUENJE Ne smijete vui vie od jedne prikolice ili jednog drugog vozila. Nitko se ne smije voziti u prikolici ili kampkuici koju vuete. Kad vuete kampprikolicu i vozite cestom bez osvjetljenja, morate voziti najmanje 60 metara iza teretnih vozila ili drugih vozila koja vuku kamp prikolice, osim ako pretjeete.
106

to treba uiniti nakon sudara
Ako ste sudjelovali u sudaru, odmah morate stati i to bre pomoi svima koji su se zatekli u sudaru. Ako je netko ozlijeen ili smrtno strada, morate pozvati policiju i hitnu pomo nazovite 000.
Trebali biste zatititi mjesto nesree da ne doe do jo jednog sudara. Morate ukloniti sve to je otpalo ili ispalo iz sudarenih automobila i to bi moglo dovesti druge u opasnost (na primjer krhotine lima ili razbijeno staklo). Meutim, ako trebate uklanjati krhotine s ceste, vano je da cijelo vrijeme pazite na vlastitu sigurnost. Nakon sudara: iskljuite motor stradalog vozila da se smanji opasnost od poara, ukljuite svjetla za opasnost. Policija moe doi i izvriti oevid kad se radi o nesreama u kojima: netko smrtno strada ili ima ozlijeenih, vozilo treba biti odvueno, oteena je imovina ili su ozlijeene ivotinje, netko se ne zaustavi i ne da svoje podatke, sumnja se da je voza pod utjecajem alkohola ili droga. Ako policija ne doe na mjesto nesree, sudar morate prijaviti im prije u roku od 24 sata (osim u iznimnim okolnostima) kad se radi o nesreama u kojima: vi ste imali sudar i vae ili drugo vozilo treba biti odvueno, oteena je imovina ili su ozlijeene ivotinje, ne moete dati podatke vlasniku. Policijskim slubenicima koji dou na mjesto nesree morate dati sve detaljne podatke o sudaru, o vozilima u toj nesrei, svoje ime, adresu i sve podatke koje znate o svjedocima nesree ili o vozaima iz drugih vozila. Policiji uvijek morate pokazati svoju vozaku dozvolu. Ako je vae vozilo stradalo u sudaru, trebali biste postaviti sigurnosni trokut u traci gdje vozilo stoji 50 do 150 metara iza vozila da upozorite ostale sudionike u prometu. Preporuuje se da obuete reflektirajui prsluk ako ga imate.
Bez obzira na tetu, vlasniku ili vozau bilo kojeg drugog vozila koje je sudjelovalo u sudaru morate, na zahtjev, dati sljedee informacije: svoje ime, adresu i podatke o vozakoj dozvoli, registracijski broj vaeg vozila, ako niste vlasnik vozila, ime i adresu vlasnika. Vi od drugog vozaa moete zatraiti iste takve podatke. Ako imate sudar s kamionom koji prevozi opasan teret: Pozovite policiju ili vatrogasce na 000. Izbjegavajte doticanje prolivenih kemikalija ili udisanje njihovih para ili praine. Upozorite ljude da se maknu s mjesta nesree. U drau na vozaevim vratima kamiona nalazi se Emergency Procedures Guide (Upute o postupanju u hitnim sluajevima). Slijedite upute ako je sigurno tako postupati.
107

PRVA POMO Pruanje prve pomoi je vjetina koju bi svatko morao nauiti. Za podatke o teajevima prve pomoi nazovite St John Ambulance Association na 9212 1088, Red Cross (Crveni kri) na 9229 4111 ili National Safety Council of Australia (Australsko nacionalno sigurnosno vijee) na 1800 424 012. Ako je vae vozilo stradalo u sudaru, trebali biste postaviti sigurnosni trokut 50 do 150 metara iza vozila da upozorite ostale sudionike u prometu. Preporuuje se da obuete reflektirajui prsluk ako ga imate. Ako imate sudar s kamionom koji prevozi opasan teret: Pozovite policiju ili vatrogasce na 000. zbjegavajte doticanje prolivenih I kemikalija ili udisanje njihovih para ili praine. Upozorite ljude da se maknu s mjesta nesree. U drau na vozaevim vratima kamiona nalazi se Emergency Procedures Guide (Upute o postupanju u hitnim sluajevima). Slijedite upute ako je sigurno tako postupati.
108

TREBATE VUNO VOZILO Ako nakon sudara trebate pomo vune slube, imate pravo: odluiti kamo e se vae vozilo odvui, odluiti tko e odvui vozilo, kontaktirati koga god elite prije potpisivanja ovlatenja za vuu (za savjet o najpogodnijem mjestu kamo da se vozilo odvue), dobiti kopiju obrasca ovlatnja za vuu. Vaa glavna dunost kao vlasnika/vozaa jest da nesreu odmah prijavite policiji i ovlastite vozaa vunog vozila da odvue vae vozilo potpisivanjem obrasca Towing Authorisation Form (ovlatenje za vuu). Ako vi niste u stanju dati takvo ovlatenje, policajac ili ovlateni slubenik moi e organizirati odvlaenje vaeg vozila. Ako vae vozilo ima potpuno kasko osiguranje, ono moda pokriva naknadu za vuenje. Provjerite kod svog osiguravajueg drutva. Vi kao vlasnik/voza duni ste provjeriti posjeduje li voza vunog vozila potvrdu da je ovlateni voza. Vuno vozilo iz NSW-a treba imati tablicu s etiri broja i zavretkom TT. Ako voza vunog vozila ne moe pokazati potvrdu da je ovlateni voza ili nema ovlateno vuno vozilo, nemoje mu dozvoliti da odvue vae vozilo.
109

ivotinje i vozila
Postoje stvari koje trebate znati o putovanju sa ivotinjama u vozilu i to uiniti nakon sudara sa ivotinjom.
DOBROBIT IVOTINJA Svake godine na cestama u unutranjosti u brojnim nesreama stradaju ivotinje. Ako na cesti iznenada ugledate ivotinju (ivu ili mrtvu), nemojte naglo skrenuti da biste je izbjegli, jer uslijed toga moete izgubiti kontrolu nad vozilom ili se zaletjeti u nadolazee vozilo. Trebate stati ako to moete uiniti na siguran nain ili usporiti i lagano i oprezno zaobii ivotinju. Ako ne moete izbjei ivotinju na siguran nain, moda ete je morati lupiti kako biste izbjegli vlastito ili tue ranjavanje ili smrt. Ako je ivotinja mrtva, nastojte je ukloniti s ceste, ako to moete uiniti na siguran nain. Budite paljivi jer neke ivotinje moda nose mlade u tobolcu. Ako je ranjena divlja ivotinja, kontaktirajte Wildlife and Information Rescue Service (WIRES). Ako je ivotinja kuni ljubimac, morate kontaktirati vlasnika, policiju ili RSPCA. Ako je ivotinja ranjena, trebate je odmah odnijeti u najblie sklonite za ivotinje ili veterinaru. PRAVILA O IVOTINJAMA Voza, motociklist, biciklist ili putnik ne smije voditi ivotinju na uzici dok se vozilo kree. ivotinje moraju sjediti ili biti smjetene u odgovarajuem prostoru.
Voza ne smije voziti sa ivotinjom u svom krilu.
110
5 Saetak
TO TREBATE ZNATI O OPIM PROMETNIM PRAVILIMA U ovom je dijelu objanjena vanost prometnih pravila u NSWu. Kad proitate ovaj dio, trebali biste, izmeu ostalog, znati: ogranienja brzine, ogranienje alkohola za vozae, propisi o sigurnosnim pojasevima i djejoj sigurnosnoj opremi, kada dati prednost prolaska drugim vozilima i pjeacima, signaliziranje kad se izlazi iz krunog toka, gdje vae vozilo mora biti na cesti kad skreete ulijevo ili udesno, to semafori i Bsignali pokazuju, razlika izmeu znakova za reguliranje prometa i znakova upozorenja, razliite vrste oznaka i razdjelnih crta na cestama, pravila parkiranja. BILJEKE
111

Provjerite svoje znanje Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili. 1. Smijete li na semaforu napraviti polukruni zaokret? a) Da, svaki put. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) Ne, osim ako je u raskriju . . . . . . . . . . . . . postavljen i znak UTURN PERMITTED. c) Da, ako nema opasnosti od . . . . . . . . . . . . . sudara s drugim vozilom.
2. Prva stvar koju trebate napraviti prije pretjecanja je a) Dati zvuni signal upozorenja. . . . . . . . . . . . b) Provjeriti da li je skretanje . . . . . . . . . . . . . . sigurno i da nema nadolazeih vozila. c) IPoveati brzinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Kretanje brzinom veom od ogranienja brzine a) Doputeno je samo kad se vri . . . . . . . . . . pretjecanje drugog vozila. b) Doputeno je samo kad se druga . . . . . . . . vozila kreu brzinom veom od ograniene brzine. c) Zakonom nikad nije doputeno.. . . . . . . . . .
112
6 Registracija vozila
Prije vonje morate provjeriti ispravnost vozila. Detaljan pregled vozila da se utvrdi ispravnost za vonju treba obavljati u redovnim intervalima, a u veini sluajeva trebat ete svake godine obaviti tehniki pregled prije registracije vozila.
Vozilo mora biti registrirano. Na njemu mora biti vaea registarska naljepnica i nikakve zastarjele registarske naljepnice. Mora imati registarske tablice koje je izdala RTA sprijeda i straga na automobilima, kamionima i vozilima za javni prijevoz (autobusima taksi vozilima itd.), a samo straga na motociklima i prikolicama. Broj registarske tablice mora biti isti kao broj upisan u potvrdi o registraciji vozila koje je izdala RTA. Smatra se prekrajem parkirati ili voziti motorno vozilo na cesti ili povrinama vezanim uz cestu ako nije registrirano. Takoer je prekraj traiti od druge osobe ili joj dozvoliti da parkira ili vozi neregistrirano motorno vozilo na cesti ili povrinama vezanim uz cestu. Voza i registrirani vlasnik vozila mogli bi imati ogromnih financijskih potekoa jer neregistrirano vozilo nije pokriveno obveznim osiguranjem tree strane. To znai da biste bili osobno odgovorni za naknadu tete svakoj osobi ozlijeenoj u sudaru. Kazne za vonju neregistriranog ili neosiguranog vozila vrlo su otre. Ako na obavijesti o obnovi registracije vaeg vozila pie INSPECTION REQUIRED (potrebno obaviti pregled), vozilo mora proi tehniki pregled prije obnavljanja registracije. Kad proe tehniki pregled, dobit ete izvjee o pregledu (pink slip) koje potvruje da je vozilo ispravno. Ako vozilo ne proe na tehnikom pregledu, dobit ete izvjee o pregledu s popisom svih kvarova i nedostataka koje treba popraviti. Registraciju neete moi obnoviti sve dok vozilo ne proe tehniki pregled. Ako elite privatno prodati vozilo, morate obaviti tehniki pregled i kupcu dati izvjee o pregledu koje nije starije od mjesec dana. Ovo se ne odnosi na vozilo koje je registrirano u NSWu u proteklih mjesec dana ili ako u vaeoj potvrdi o registraciji pie INSPECTION NOT REQUIRED (nije potrebno obaviti pregled).
Na vozilu ne smijete imati stare registarske naljepnice s isteklim datumom registracije.
REGISTARSKE TABLICE Na registarske tablice na vozilu koje vozite ili iji ste vlasnik odnose se sljedea pravila: Morala ih je izdati RTA. Moraju biti vidljive i jasno itljive s bilo kojeg mjesta unutar luka od 45 stupnjeva od sredinjice vozila, na udaljenosti od najmanje 20 metara (vidi crte desno). To znai da ne smiju biti niim zaklonjene (kao na primjer vunom motkom ili bilo kakvim teretom). Ako prevozite bicikle na nosau bicikla koji zaklanja stranju registarsku tablicu vaeg automobila, morate maknuti tablicu u poloaj gdje je jasno vidljiva ili moete kupiti specijalnu registarsku tablicu za nosa bicikla. Takva tablica mora nositi isti broj kao i registarske tablice vaeg vozila, a moe je se naruiti u uredima za registraciju vozila ili telefonski ako nazovete 13 22 13. Moraju biti jasno itljive ne prljave, izlizane ili oteene. Morate ih vratiti u RTA nakon isteka registracije. Stranja tablica mora imati svjetlo da se nou moe jasno vidjeti.
113
GUME
Automobilske gume na vaem vozilu moraju biti u dobrom stanju i imati dubinu utora najmanje 1.5 mm preko cijele irine gume. Na automobilima (ukljuujui karavane, kamionete i kombije) i motociklima gume se ne smiju ponovo profilirati osim ako nisu dizajnirane za ponovno profiliranje. Gume moraju biti napumpane do tlaka koji preporuuje proizvoa jer se inae mogu pretjerano zagrijavati i otkazati. Sa strane na gumama ne smije biti nikakvih napuklina ili ispupenja. Ako su gume nejednolino izlizane, moda postoji problem u upravljakom mehanizmu ili amortizerima.
Vidljiva do 20m Registarska tablica
Vidljiva do 20m Registarska tablica
Registarska tablica Vidljiva do 20m
Registarska tablica Vidljiva do 20m
PROVJERAVANJE ISPRAVNOSTI VOZILA

Provjerite sljedee: svjetla prednja glavna svjetla, svjetla za konice, pokazivae smjera, konice,
Poinit ete prekraj ako: na bilo koji nain mijenjate registarske tablice, privrstite tablice na bilo koje drugo vozilo osim na ono za koje su registrirane kod RTA, na tablice stavite zatitni omot koji nije ravan, proziran i bezbojan (zatitni omoti za tablice na kojima su poprene crte ne smatraju se prozirnima). ISPRAVNOST VOZILA Prije vonje morate provjeriti da li je vae vozilo ispravno za vonju. Vozilo ispravno za vonju je ono koje je sigurno voziti i koje zadovoljava zakonom odreene standarde. Ovdje navodimo neka od najvanijih pravila za sigurnost vozila. Ako vam nisu potpuno jasna pravila koja se odnose na vae vozilo, nazovite RTA na 13 22 13.
upravlja, vjetrobransko staklo, brisae i trcaljke, automobilsku trubu, gume, sigurnosne pojaseve. Prilagodite si sjedalo za vozaa da vam bude ugodno. Morate imati dobar pregled ceste i lako, bez naprezanja, dosei sve kontrolne instrumente. Pobrinite se da vam sva svjetla ispravno rade i dobro se vide. Isto tako provjerite da li su vam sva svjetla, prozori i zrcala isti. Podesite osvrtna zrcala da imate dobar pregled svega to se iza vas i sa strane dogaa. Ne smijete voziti nou ako vam svjetla ne rade.
OBAVIJEST O KVARU (Defect Notices)

Policija vas moe zaustaviti i pregledati vozilo, te vam uruiti obavijest o kvaru ukoliko utvrdi da ne udovoljava standardima o ispravnosti vozila prema Road Transport (Vehicle Registration) Regulations (Pravilniku o cestovnom prijevozu Registracija vozila).
114
Na primjer, ako vam je automobil prebuan, prokapava ulje ili se dimi, dobit ete obavijest o kvaru. Ako za svoje vozilo dobijete takvu obavijest, kvar mora biti popravljen i vozilo slubeno pregledano (u nekim sluajevima ne smijete voziti dok se kvar ne popravi i vozilo ne pregleda). Vonja neispravnog vozila predstavlja prometni prekraj, ak i ako za popravak niste vi odgovorni. Zajedno s Defect Notice (obavijesti o kvaru) moe se izdati i Infringement Notice (obavijest o prometnom prekraju) za jako neispravna vozila ili nedostatak opreme. Pazite da ne zaklonite ni jedan dio registarske tablice jer se za to primjenjuju otre kazne. Budite posebno oprezni s vunim motkama, draima registarskih tablica i nosaima bicikla.
IZBOINE NA PREDNJOJ STRANI VOZILA

Neka vozila imaju ugraene loe dizajnirane prednje pojaane titnike (bull bars) sa iljatim uglovima i otrim rubovima, a na nekima je postavljena dodatna oprema koja stri izvan branika ili prednjeg titnika. Za vozilo se moe izdati obavijest o kvaru ako njegova dodatna oprema ili prednji pojaani titnik ne udovoljava zahtjevima australskih propisa o dizajnu. Daljnje informacije nai ete u brouri Protrusions on the Front of Vehicles (Izboine na prednjoj strani vozila), koju moete nabaviti u uredima za registraciju vozila ili vidjeti na RTA web stranici. Drai tapova za udice, drai reflektora i vitla mogu se smatrati nedoputenim izboinama na prednjoj strani vozila ako nisu ispravno ugraeni.
115
6 Saetak
TO TREBATE ZNATI O REGISTRACIJI VOZILA U ovom se dijelu govori o ispravnosti vozila za vonju i uvjetima za regstraciju. Kad proitate ovaj dio, trebali biste znati: uvjete za registraciju vozila, kako provjeriti ispravnost vozila, o obavijestima o kvaru za vozila koja nisu ispravna za vonju, o protuzakonitim izboinama na prednjoj strani vozila, zahtjeve za registarske tablice.
BILJEKE
116

Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili. 1. Ako zaklonite svoje registarske tablice pa nisu jasno vidljive, je li to prekraj? a) Da, uvijek. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) Da, ali pravila doputaju da vuna . . . . . . . motka ili nosa bicikla zaklanja registarsku tablicu. c) Ne, imate pravo prekriti svoje . . . . . . . . . . . registarske tablice ako elite.
2. O traga na auto privrstite nosa za bicikle i ustanovite da on zaklanja registarsku tablicu. to biste trebali uiniti? a) Voziti s nosaem bicikla tako kako jest. . . . b) Stranju registarsku tablicu . . . . . . . . . . . . . pomaknuti na mjesto na kojem se jasno moe vidjeti kad se privrsti nosa. c) Od prikladnog materijala napraviti . . . . . . . . tablicu i pobrinuti se da je jasno vidljiva i lako itljiva.
3. Kupite auto i vidite da je rezervna guma izlizana; are profila su jedva vidljive. Ako vam pukne guma, doputaju li propisi da vozite s izlizanom rezervnom gumom? a) Da, ako je guma odgovarajue . . . . . . . . . . napumpana i dijelovi sa strane su u dobrom stanju. b) Da, ali probuenu gumu morate . . . . . . . . . popraviti u roku od 24 sata. c) Ne, zabranjeno je voziti automobil . . . . . . . . s izlizanom gumom, ak i ako se radi o rezervnom kotau.
117
7 Kazne
Prema propisima u NSWu, moete biti kanjeni za prometne prekraje koji drugim ljudima uzrokuju neprijatnosti, trokove ili patnju.
PROMETNI PREKRAJI Kazne za prometne prekraje ukljuuju globe, diskvalifikaciju za posjedovanje dozvole ili podnoenje molbe za vozaku dozvolu, ponitenje, odbijanje izdavanja ili privremeno obustavljanje dozvole, ograniavanje broja putnika, a u ekstremnim sluajevima i kazna zatvorom. PREKORAENJE DOPUTENE BRZINE Kazne za prekoraenje doputene brzine ukljuuju kaznene bodove, globu i privremeno obustavljanje vozake dozvole. Kazne se poveavaju ovisno o tome za koliko ste kilometara prekoraili doputenu brzinu. Minimalna kazna za prebzu vonju je tri kaznena boda. PREKORAENJE DOPUTENE BRZINE ZA 30 KM/H I 45 KM/H Ako vozite brzinom veom od doputene za: vie od 30 km/h, ali manje od 45 km/h, bit ete kanjeni s najmanje etiri kaznena boda, visokom globom i obustavljanjem vozake dozvole na najmanje tri mjeseca, vie od 45 km/h, bit ete kanjeni s najmanje est kaznenih bodova, jo viom globom i obustavljanjem vozake dozvole na najmanje est mjeseci. Ako vam je dozvola obustavljena zbog prebrze vonje, RTA e vas obavijestiti kada obustava poinje. To e se dogoditi ak i ako je ukupan zbroj vaih kaznenih bodova ispod graninog broja. Dozvola e vam biti obustavljena na dui period ako s kaznenim bodovima za prekoraenje doputene brzine ukupan zbroj vaih kaznenih bodova dostigne ili prijee granini broj.
KAZNENI BODOVI ZA PROMETNE PREKRAJE

Ako prekrite prometne propise, moete biti kanjeni globom, a za odreene prometne prekraje dobit ete kaznene bodove na vozaku dozvolu. Postoji ogranieni broj kaznenih bodova koji imate pravo skupiti, nakon ega vam se obustavlja vozaka dozvola. To ogranienje kaznenih bodova razlikuje se ovisno o vrsti dozvole. Morali biste znati na koliko kaznenih bodova imate pravo sa svojom vozakom dozvolom. Za vrijeme praznika za neke se prekraje dobivaju dvostruki kazneni bodovi. Ti su prekraji prekoraenje doputene brzine, nevezivanje sigurnosnim pojasom i nenoenje kacige na motociklu. Kazneni bodovi pribrojit e se na vau vozaku dozvolu ak i ako vas se sudski disklasificira ili ako sud raspusti sluaj u skladu s lankom 10 (1) Zakona o kaznenim prekrajima Crimes (Sentencing Procedure) Act 1999. Vie informacija o sustavu kaznenih bodova nai ete na RTA web stranici ili u brouri Demerit Points, Encouraging Safe Driving (Kazneni bodovi, poticanje na sigurnu vonju), koju moete nabaviti u uredima za registraciju vozila.
118
7 Kazne
DRUGI TEI PROMETNI PREKRAJI Ako ste osueni za tee prometne prekraje, sud vas moe diskvalificirati kao vozaa. Sud odluuje na koje ete razdoblje biti diskvalificirani; to moe biti do pet godina ili due. Takvi prekraji su: vonja ili pokuaj vonje pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, vonja ili pokuaj vonje s razinom alkohola u krvi preko granice dopustive za vau vrstu dozvole, odbijanje alkotesta, nezaustavljanje nakon sudara u kojem je netko ozlijeen ili smrtno stradao, vonja opasnom brzinom, vonja na opasan nain. Ureaji za mjerenje brzine, kao to su radarski detektori, nisu dizvoljeni u vozilima ili prikolicama. Primjenjuju se visoke globe i kazneni bodovi. Nemarna ili opasna vonja koja je prouzroila ozljedu ili nekoga usmrtila Zakon propisuje da se podiu teke optunice protiv osoba koje voze nemarno ili opasno i prouzroe neiju ozljedu ili smrt. Ako vozite vozilo koje sudjeluje u nesrei u kojoj je netko ozlijeen zbog vae nemarne vonje, moete biti kanjeni zatvorom, visokom globom i diskvalifikacijom na odreeno vrijeme. Ako u takvoj nesrei netko pogine, moete biti kanjeni zatvorom i jo viom globom. Ako vozite prebrzo ili na nain opasan po javnost i sudjelujete u nesrei koja je prouzroila ozljedu ili smrt, kazne mogu biti vrlo stroge. Ako je netko ozlijeen zbog vae opasne vonje, moete biti osueni na najvie 7 godina zatvora. Ako u takvoj nesrei netko pogine, moete dobiti do 10 godina zatvora. Maksimalne kazne za takve prekraje poveavaju se za razdoblje do 4 dodatne godine ukoliko se utvrdi postojanje oteavajuih okolnosti'. U takve okolnosti se ubraja sljedee: vonja za vie od 45 km/h preko doputene brzine propisane za tu dionicu ceste, razina alkohola u krvi od 0.15 ili vie, vonja vozila u bijegu pred policijom. ULINE ILI DRAGSTERSKE UTRKE Kazne za uline ili dragsterske trke vrlo su teke. Ako policija sumnja da ste sudjelovali u ulinim ili dragsterskim trkama, mogu vam na licu mjesta oduzeti vozilo. Ako ste sudski osueni, morat ete platiti visoku globu i vozilo vam moe biti zaplijenjeno na vremensko razdoblje do 3 mjeseca. Kad vam se vozilo vrati, trebat ete takoer za njega platiti learinu. Ako ste drugi put osueni za takav prekraj, vozilo vam se moe trajno oduzeti i prodati. Prema planu kaznenih bodova, za ponaanje vezano uz uline ili dragsterske trke dobiva se tri kaznena boda. VONJA POD UTJECAJEM ALKOHOLA Kazne za vonju pod utjecaje alkohola poveavaju se prema utvrenoj razini alkohola u krvi. Kazne su teke i mogu ukljuivati: visoke globe koje se poveavaju kod drugog prekraja takve vrste, obustavljanje dozvole na licu mjesta, zatvorske kazne koje se poveavaju kod drugog prekraja takve vrste, diskvalifikacija iz vonje na odreeno vrijeme, sve do doivotne diskvalifikacije.
119
7 Kazne
VONJA BEZ VOZAKE DOZVOLE Teke kazne primjenjuju se za vonju bez dozvole. Moete biti kanjeni na licu mjesta ako vozite: s dozvolom kojoj je istekao rok, s neodgovarajuom kategorijom dozvole za vozilo koje vozite, s dozvolom iz druge savezne drave ili inozemstva due od tri mjeseca nakon to ste se trajno nastanili u NSWu. Otrije kazne primjenjuju se ako ste osueni za vonju dok odsluujete period zabrane vonje jer ste bili diskvalificirani za posjedovanje ili dobivanje vozake dozvole, ili kad vam je dozvola ponitena, odbijena ili privremeno obustavljena. Ovakve vrste prekraja rjeavaju se na prekrajnom sudu, a kazne ukljuuju globu do $3,300, kaznu zatvorom do 18 mjeseci i diskvalifikaciju iz vonje. Tee se kazne primjenjuju za drugi prekraj ili uzastopne prekraje u razdoblju od pet godina. Vie informacija o kaznama nai ete na RTA web stranici. NEPLAANJE GLOBE Ako ne platite globu u odreenom roku, predmet se upuuje na State Debt Recovery Office (SDRO)(Dravnom uredu za utjerivanje dugova). Ako ne platite iznos koji dugujete SDROu, RTA e dobiti upute da obustavi vau vozaku dozvolu i/ili poniti registraciju vaeg vozila, te da s vama ne obavlja odreene poslove sve dok globa nije u potpunosti plaena. Ako vam je dozvola obustavljena pa platite globu SDROu, RTA e dobiti upute da prekine obustavu dozvole. RTA e vam poslati pismo i javiti vam da je obustava prestala i da opet moete voziti. Ako globa nije plaena u roku od 6 mjeseci od obustave dozvole, SDRO moe javiti RTA da poniti vau dozvolu. To znai da kad platite sve neplaene globe, morate otiu u ured za registraciju vozila i predati molbu za novu dozvolu. Svi kazneni bodovi koje ste imali prije obustave ili ponitenja dozvole prenose se dalje kad obustava prestane ili kad dobijete novu dozvolu. Ako trebate vie informacija o neplaenoj globi koja je poslana u SDRO na utjerivanje, nazovite SDRO Fineline na 1300 655 805.
Kanjivo je i ako osobi bez vozake dozvole dozvolite da vozi vae vozilo.
120
7 Saetak
TO TREBATE ZNATI O KAZNAMA ZA PROMETNE PREKRAJE U ovom se dijelu daje pregled kazni za saobraajne prekraje. Kad proitate ovaj dio, trebali biste znati: openito o primjeni sustava kaznenih bodova, na koji se vremenski period obustavlja vozaka dozvola za odreena prekoraenja dozvoljene brzine, kakve su kazne za teke saobraajne prekraje, za nemarnu i za opasnu vonju, kako zbog ulinih ili dragsterskih trka moete izgubiti vozilo, to se dogaa kad ne platite globu za saobraajni prekraj, kakve su kazne za vonju pod utjecajem alkohola i za vonju bez dozvole.
BILJEKE
121

Oznaite toan odgovor, zatim na kraju prirunika provjerite jeste li tono odgovorili. 1. A ko policija sumnja da ste moda sudjelovali u ulinoj ili dragsterskoj utrci, smije smjesta poduzeti odgovarajue korake. to je od sljedeeg ispravno? Policija smije a) Oduzeti vam vozilo, odvesti ga u lokalnu policijsku postaju i zadrati ga do sutradan ujutro. b) Oduzeti vam vozilo i drati ga u garai do tri mjeseca. c) Oduzeti vam vozilo i prodati ga na drabi.
2. Ako ste okrivljeni za opasnu vonju a) Moete izgubiti dozvolu i otii u zatvor. b) Moete biti kanjeni samo globom i kaznenim bodovima. c) Moete biti kanjeni samo kaznenim bodovima.
3. Ako ste okrivljeni za vonju pod utjecajem alkohola jer vam je koncentracija alkohola u krvi prela granicu dozvoljenu za vau vrstu dozvole, moete izgubiti vozaku dozvolu. Moete takoer i a) Dobiti osobno ogranienje brzine kojom smijete voziti. b) Biti poslani u zatvor. c) Dobiti ogranienje da smijete voziti samo vozilo s automatskim mjenjaem.
122
8 Odgovori na uzorke ispitnih pitanja

Ovo su odgovori na ispitna pitanja postavljena na kraju svakog dijela prirunika. Vie ispitnih pitanja nai ete na www.rta.nsw.gov.au
2. dio Vozake dozvole 1. Ima li voza s P1 ili P2 privremenom dozvolom zakonsko pravo poduavati osobu koja tek ui voziti? a) Ne. 4. dio Sigurna vonja 1. Pod dobrim uvjetima, kad vozite iza bilo kojeg vozila, bilo kojom brzinom, trebali biste b) Odravati udaljenost od najmanje tri sekunde od vozila ispred sebe.
2. Da bi dobio P2 privremenu dozvolu, voza svoju P1 privremenu dozvolu mora imati najmanje b) 12 mjeseci.
2. Po noi biste trebali b) V oziti na veoj udaljenosti od vozila ispred sebe.
3. Morate li uvijek kad vozite sa sobom nositi svoju vozaku dozvolu? c) Da.
3. No je i vozite se kui. Putujete u koloni vozila. Koliki razmak morate ostaviti izmeu svog vozila i vozila ispred sebe? a) Razmak od otprilike 4 sekunde, jer je po noi teko procijeniti udaljenosti.
3. dio Sigurnost u prometu 1. Ako vam se poinje spavati dok vozite, to je najbolje uiniti b) Stanite, odmorite se i zamjenite vozaa ako je mogue. 2. Ako ste konzumirali zabranjena opojna sredstva, onda a) Ne smijete voziti. 3. Pjeaci pod utjecajem alkohola su a) J edna od glavnih skupina sudionika u prometnim nezgodama.
123
8 Odgovori na uzorke ispitnih pitanja

5. dio Opa prometna pravila 1. S mijete li na semaforu napraviti polukruni zaokret? b) Ne, osim ako je u raskriju postavljen i znak UTURN PERMITTED. 7. dio Kazne 1. A ko policija sumnja da ste moda sudjelovali u ulinoj ili dragsterskoj utrci, smije smjesta poduzeti odgovarajue korake. to je od sljedeeg ispravno? Policija smije b) Oduzeti vam vozilo i drati ga u garai do tri mjeseca.
2. Prva stvar koju trebate napraviti prije pretjecanja je b) Provjeriti da li je skretanje sigurno i da nema nadolazeih vozila. c) Zakonom nikad nije doputeno.
2. Ako ste okrivljeni za opasnu vonju a) Moete izgubiti dozvolu i otii u zatvor.
3. Kretanje brzinom veom od ogranienja brzine
6. dio Registracija vozila 1. Ako zaklonite svoje registarske tablice pa nisu jasno vidljive, je li to prekraj? a) Da, uvijek.
3. Ako ste okrivljeni za vonju pod utjecajem alkohola jer vam je koncentracija alkohola u krvi prela granicu dozvoljenu za vau vrstu dozvole, moete izgubiti vozaku dozvolu. Moete takoer i b) Biti poslani u zatvor.
2. O traga na auto privrstite nosa za bicikle i ustanovite da on zaklanja registarsku tablicu. to biste trebali uiniti? b) Stranju registarsku tablicu pomaknuti na mjesto na kojem se jasno moe vidjeti kad se privrsti nosa.
3. Kupite auto i vidite da je rezervna guma izlizana; are profila su jedva vidljive. Ako vam pukne guma, doputaju li propisi da vozite s izlizanom rezervnom gumom? c) Ne, zabranjeno je voziti automobil s izlizanom gumom, ak i ako se radi o rezervnom kotau.
124
9 Pojmovnik
susjedni smjer to dolazi s lijeve i desne
strane okomito na va smjer semaforima smjera
sigurnosna oprema za djecu posebni
jantar uto uta boja koja se upotrebljava na pribliavanje dolaenje blie iz bilo kojeg arterijski put glavna cesta kojom se odvija
veliki promet izmeu naselja ili po gradu
sigurnosni pojasevi, sjedala ili kapsule koje djeca ovisno o dobi moraju koristiti (na primjer kapsule za bebe, djeja sjedala, sigurnosno remenje za djecu)
sudaranje udaranje u neto prostor za izbjegavanje sudara prostor

koji voza mora odravati da bi sprijeio potencijalni sudar
osovina poluga na kojoj se okreu kotai BAC koncentracija alkohola u krvi, izraena u
gramima alkohola na 100 mililitara krvi (kratka ili duga)
ploica o udovoljavanju ploica koja
svjetlosni mlaz (svjetla) kut i jaina svjetla slijepe toke (vidi takoer provjera okretanjem
glave) mrtvi kut, prostor koji se ne vidi u osvrtnim zrcalima zaklonjen
potvruje da je vozilo proizvedeno prema sigurnosnim standardima na snazi u vrijeme proizvodnje
obvezno potrebno, zahtijevano, mora se uiniti korozivna (kemikalija) kemikalija koja

nagriza stvari, na primjer kiselina
zaklonjen vidik kad je i mjesto gdje je vidik crna toka/crna dionica mjesto ili dionica
na cesti s visokim postotkom sudara eljeznikom prijelazu
pokrivanje konice kad dignete desno
stopalo s papuice gasa i postavite ga iznad papuice konice, bez da je pritisnete, vidi takoer pripremanje konice (Driving Ability Road Test)
brklja duga poluga kojom se zatvara cesta na stvaranje zatitnog jastuka dovoenje
vozila u poloaj u kojem e imati najvie prostora sa svih strana i biti udaljeno od opasnosti
DART Ispit vozake sposobnosti na cesti ope ogranienje brzine ogranienje brzine
kad nisu postavljeni znakovi ogranienja brzine. Urbano ogranienje brzine je 50 km/h
definirano protumaeno kazneni bodovi za razne vrste vozakih

dozvola (za uenje vonje, privremene itd.) postoje razna ogranienja kaznenih bodova. Kazneni bodovi se pribrajaju na vau vozaku dozvolu za razliite prometne prekraje (npr. za prebrzu vonju). Ako dobijete previe kaznenih bodova, dozvola vam moe biti ponitena ili privremeno obustabljena
naseljeno podruje u cestovnom kontekstu,
znai podruje na kojem su izgraene zgrade na zemljitu uz cestu, ili postoji ulina rasvjeta u razmacima od najvie 100 metara na duini od najmanje 500 metara ili, ako je cesta kraa od 500 metara, uzdu cijele ceste. sudjeluje u dogaaju
prolaznik osoba koja je prisutna, ali ne tricikl s automobilskim motorom vozilo

na tri kotaa prvenstveno konstruirano iz automobilskih dijelova
naprava komad opreme dijabetes bolest koja utjee na upotrebu

eera u tijelu
ponitena (dozvola) ne moete vie koristiti

svoju vozaku dozvolu, to jest ne smijete vie voziti
invalidnost (vonja) fiziko stanje koje moe

utjecati na sposobnost vonje
125
9 Pojmovnik
diskvalificiran (dozvola) nije vam
doputeno da posjedujete ili dobijete dozvolu u NSWu. Ne smijete vie voziti vozae koji ue voziti (za novac ili nagradu) vjetinama vonje kombinacija naprednije verzije Ispita uoavanja opasnosti i daljnjeg ispita o prometnim pravilima i sigurnoj vonji. Ovaj se ispit mora poloiti za prelazak s dozvole P2 na neogranienu dozvolu lijevi ili desni kraj ceste ili blizu njega
zabljeskati dugim svjetlima promijeniti

glavno svjetlo s kratkog na dugo i natrag
instruktor vonje osoba koja poduava Ispit vozake sposobnosti (DQT)
razmak u vonji udaljenost izmeu vaeg

vozila i vozila ispred vas koje putuje u istom smjeru. Razmak u vonji takoer se naziva headway.
pjeaki prijelaz prijelaz za pjeake viliar vozilo projektirano za podizanje i autostrada vidi autocesta neograniena (puna) dozvola dozvola
koja nije L, P1, P2 ili ograniena prebacivanje tereta. Obino se koristi za utovarivanje u kamion
rubna crta crta naslikana uzdu ceste uz sam indosirano iskaz upisan na dokument (npr. na
vozaku dozvolu ili dokumente za registraciju)
kapacitet motora veliina motora, obino epilepsija padavica, bolest koja moe
uzrokovati napadaje
Graduated licensing scheme (Program stupnjevanog izdavanja dozvola) tri Gross Combination Mass (GCM) (najvea doputena kombinirana masa) maksimalna natovarena teina koju Gross Vehicle Mass (GVM) (najvea doputena masa) maksimalna
natovarena teina vozila
izraena u litrama ili kubinim centimetrima (cc) 1 Litra =1000 cc.
stupnja vozakih dozvola koje treba proi da bi se dobila neograniena (puna) vozaka dozvola
prekoraiti ii izvan dozvoljenog kao kod
brzine, prekoraiti ogranienje brzine znai voziti bre nego to je dozvoljeno odnosi na vas (npr. polaganje ispita ili plaanje pristojbe) dozvoli je ve proao pa dozvola vie nije vaea eksplodirati
teglja moe imati u kombinaciji s jednom ili vie dodatnih prikolica
izuzet ako ste izuzeti, odreeni zahtjev se ne istekla (vozaka dozvola) datum na eksplozivno neto opasno jer moe autoput vidi autocesta kobno neto to zavrava smru
Guide to DART (Vodi za DART)
publikacija RTA koja objanjava Ispit vozake sposobnosti na cesti dovesti do sudara
opasnost svako mogua opasnost koja moe svjetla za opasnost treptava naranasta Hazard Perception Test (HPT) (Ispit uoavanja opasnosti) kompjutorski
svjetla za upozorenje kakva ima veina vozila
umor osjeaj pospanosti, umora ili iscrpljenosti.

Umor utjee na va organizam i sposobnost da vozite sigurno oiju ili glave
vidno polje ono to moete vidjeti bez micanja zapaljivo ono to se lako zapali
ispit s ekranom na dodir kojim se provjerava sposobnost prepoznavanja potencijalno opasnih situacija i odgovarajue reakcije u vonji. Vozai s privremenom dozvolom moraju poloiti ovaj ispit da bi mogli napredovati s dozvole P1 na P2
126
9 Pojmovnik
provjera okretanjem glave gledanje preko
ramena lijevo i desno da se provjeri da nema nieg u mrtvom kutu. Kae se takoer i provjera preko ramena.
uvjeti dozvole stvari koje utjeu na dozvolu

(npr. treba nositi naoale)
vrsta vozake dozvole tip dozvole, kao
Heavy Vehicle Drivers Handbook (Prirunik za vozae tekih vozila)
to je dozvola za uenje vonje, privremena dozvola, neograniena dozvola mjesta na drugo
publikacija RTA koja objanjava prometna pravila koja se odnose na teka vozila (autobuse I kamione) korupcije (Independent Commission Against Corruption) cesta
teret stvari koje se prenose na vozilu s jednog mikrosan kratka razdoblja nehotinog gubitka
panje, koja se mogu javiti kad je osoba umorna, a nastoji ostati budna dvosmjernoj ulici
ICAC Nezavisno povjerenstvo za borbu protiv raskrije gdje se sreu ili spajaju dvije ili vie meudravno (putovanje) putovanje
razdjelni pojas prostor koji razdvaja trake u minimum najmanje, po koliini i veliini Prirunik za motocikliste publikacija
RTA koja objanjava prometna pravila koja se odnose na motocikle i motocikliste
izmeu saveznih drava, na primjer iz NSWa u WA izdata u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o cestovnom prometu u Genevi 1949. god., koja se koristi zajedno s vaeom vozakom dozvolom vie od jednog jezika i ita ispitna pitanja na engleskom, a onda ta ista pitanja postavlja kandidatu na drugom jeziku
Meunarodna vozaka dozvola dozvola
Teaj obuke prije dozvole za uenje vonje na motociklu obuka koja se
pohaa da bi se dobila dozvola za uenje vonje na motociklu
tuma (ispit znanja) osoba koja razumije
Teaj obuke prije privremene dozvole za motocikl obuka koja se pohaa da bi se

dobila privremena dozvola za motocikl
motorna invalidska kolica naprava za
rubnik betonski obrub na rubu ceste Knowledge test (Ispit znanja) Driver
Knowledge Test (DKT) (Vozaki ispit znanja) punim ili isprekidanim crtama, namijenjena za jednu kolonu vozila treba pridravati
pomo u kretanju na tri ili etiri kotaa koja ne moe putovati bre od 10 km/h. Korisnik je definiran kao pjeak dvije trake u svakom smjeru) projektirana za brzo odvijanje velikog prometa, obino s ogranienom brzinom od 100 ili 110km/h
autocesta velika cesta (obino ima vie od
prometna traka povrina ceste oznaena
zakon pravila koja je utvrdila vlada i kojih se eljezniki prijelaz mjesto gdje cesta prelazi
preko eljeznike pruge
vietrana cesta cesta s vie od jedne trake

u svakom smjeru. Takve ceste ponekad imaju razdjelni pojas, koji razdvaja promet koji se odvija u suprotnom smjeru
kategorija vozake dozvole za vonju
morati punomoni zahtjev nadolazee (vozilo) vozilo koje se pribliava

s prednje strane
razliitih vozila razliitih veliina (npr. za motocikl, automobil itd.) potrebne su razliite dozvole
127
9 Pojmovnik
donator organa osoba koja poslije smrti eli
darovati svoje organe (jetra, bubreg, plua itd.) za transplantaciju nego raspoloivih sjedala
povrine vezane uz cestu ukljuuje
povrinu koja dijeli cestu, nogostup, zeleni pojas, bisiklistiku stazu i parkiralite oblika ponaanja vozaa
pretrpavanje kad u vozilu ima vie putnika pretovareno (vozilo) vozilo koje prevozi
bijes na cesti niz nedrutvenih i agresivnih ruta put od jednog mjesta do drugog RTA inspektori osoblje RTA ovlateno da
obavlja inspekciju vozila
teret koji je prevelik ili preteak da bi ga to vozilo moglo prevesti na siguran ili zakonom doputen nain
inozemstvo izvan Australije pretjecati proi vozilo koje se kree u istom

smjeru kao i vi crvene boje zelene boje
sigurnosni lanci (prikolica) lanci koji
zadre prikolicu u hitnom sluaju, ako se na primjer slomi prikljuak za vuu omoguava da skrenete, preteknete vozilo ili prijeete preko raskrija bez da imate sudar ili ugrozite druge sudionike u prometu. To znai da ni jedan drugi korisnik ceste ne treba nita poduzeti da bi izbjegao vae vozilo vozite da biste mogli uoiti opasnosti koje mogu iskrsnuti sprijeda, sa strane i iza vaeg vozila stopalo s papuice gasa i vrlo lagano pritisnete papuicu konice
dozvola P1 prvi stupanj privremene dozvole, dozvola P2 drugi stupanj privremene dozvole, paralelno parkiranje parkiranje s cijelom
duinom vozila uz rubnik
sigurni razmak prekid u prometu koji vam
skaniranje stalno kruenje pogledom kad
pjeak osoba koja ide pjeice (npr. eta,
trka). Ukljuuje i osobe u motornim i nemotornim invalidskim kolicima, kao i osobe koje koriste rekreativne naprave ili igrake na kotaima bodovima, globom, zatvorom, oduzimanjem vozila itd. koju je izdala RTA
pripremanje konice kad dignete desno trebalo bi preporuka, savjet rub puta uski dio ravnog zemljita koji se
odvaja od ceste bez rubnika i ide uz nju okretanjem glave u svakom smjeru skree ulijevo
kanjen zbog krenja zakona kanjen kaznenim dozvola s fotografijom vozaka dozvola bodovi vidi kazneni bodovi propisi zakoni (vidi zakon). obnoviti (dozvolu) nadomjestiti dozvolu kojoj
je istekao rok vanosti
provjera preko ramena vidi provjera jednotrana (cesta) cesta s jednom trakom odvojna traka posebna traka za vozilo koje naoale naoale ili kontaktne lee prebrza vonja prevelika ili neprikladna
brzina, ukljuujui neprilagoavanje brzine uvjetima na cesti ili ogranienju brzine brzina za odreenu dionicu ceste, vozaku dozvolu ili vozilo
Rev poveati brzinu motora Revs brzina motora (mjerena brojem okretaja u
minuti, RPM)
cesta povrina koja se javno koristi da se po njoj

voze motorna vozila
ogranienje brzine zakonski doputena
128
9 Pojmovnik
zaustavljeno koje se ne kree voza nadzornik osoba koja ima
neogranienu australsku vozaku dozvolu za odgovarajuu kategoriju vozila i sjedi pokraj vozaa uenika koristiti svoju vozaku dozvolu, to jest ne smijete vie voziti vuenje drugog vozila
obustavljena (dozvola) ne moete vie
kamion teglja vozilo koje je projektirano za vuenje privrivanje prikolice ili drugog vozila
za vozilo i zatim vuenje iza tog vozila prometni zakon (vidi zakon)
prometni prekraji postupci kojima se kri prikolice vozila koja nemaju motor i koja se
vuku iza drugog motornog vozila
prevoditelj osoba koja razumije vie od jednog

jezika i koja dokumente kao to je vozaka dozvola napisane na dugom jeziku ponovo napie na engleskom jeziku (vidi tuma) odrasle osobe koja bi o njemu vodila brigu
bez nadzora (dijete) dijete ostavljeno bez nenatovaren bez tereta (vidi teret). Uzaokret (polukruni zaokret) potpuna
promjena smjera, zaokret za priblino 180
kombinacija vozila vozila spojena zajedno.
Zglobno vozilo moe biti kombinacija vozila, npr. automobila i kampprikolice treptava naranasta svjetla na stranjoj strani autobusa
naizmjenino treptavo svjetlo (wigwag) radilite (work site) povrina ceste, mosta
ili prostora uz cestu na kojoj se obavljaju radovi, kao i dodatna dionica ceste ili mosta potrebna za regulaciju prometa znakovima i barijerama.
129
10 POPIS
A Alcohol BAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18, 2932, 55 alkotest puhanjem . . . . . . . . . . 9, 31, 32, 55, 115 analiza krvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32, 56 uinak . . . . . . . . . . . . . . . . . 28, 2932, 33, 3738 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55, 114115 sudari na cestama . . . . . . 28, 2931, 32, 44, 115 Analiza daha . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 31, 32, 55, 115 Analiza krvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32, 66 Autobusi alcohol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30, 55 trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10, 87, 88 dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20, 21 prednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71, 84 kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37, 5354 Autoceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54, 65, 84, 93, 94 Autoputevi (vidi autoceste) . . . . . . . . 54, 65, 84, 93 B Bicikl trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40, 87, 88, 89 staza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38, 40 nosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 biciklisti (koji voze po cesti) 3940, 68, 71, 81, 93, 94 to se vidi po noi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39, 100 zajednika prometna zona . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Brzina temelji se na uvjetima . . . . . . . . . . . . . . . . . 44, 52 kamere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18, 52, 53 ogranienje brzine oko kolskih autobusa . . . . 54 samo lokalni promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 ogranienje za vozale uenike . . . . . . . . . . . . 13 ogranienje openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 upravljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 ogranienje u kolskim zonama . . . . . . . . . . . . 53 zajedniko koritenje ceste . . . . . . . . . . . . . . . . 53 posebna ogranienja brzine . . . . . . . . . . . . . . . 54 Bus zone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94, 98 B znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 C Ceste s jednom trakom . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6768, 90 s vie traka . . . . . . . . . . . . . . . . 63, 64, 6768, 90 pozicioniranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4445 Ceste s puno traka . . . . . . . . . . . . . . 63, 67, 68, 90 Ceste sa jednom trakom . . . . . . . . . . . . . . . . 68, 90 Crte isprekidana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61, 73, 74 sredinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73, 74 puna (neisprekidana) . . . . . . . . . . . . . . . . . 73, 74 rubna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 rubnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 D Darovalac organa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Davanje znakova (vidi takoer runo davanje znakova) . . . . . . . . . . . . 40, 62, 92, 107 Diskvalificiranje vozake dozvole . . . 7, 9, 22, 114, 115,116, 121 Dnevnici brzine vozila uenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 uvjeti za teko vozilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Dobrobit ivotinja . . . . . . . . . . 83, 94, 101, 105, 106 Dokaz identiteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12, 22, 23 Dokaz adrese prebivalita . . . . . . . . . . . 12, 22, 23 Dozvola autobus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20, 21 ponitenja . . . . . . . . . . . . . 7, 13, 15, 17, 113, 116 klase (C LR i Rider) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 provjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 uvjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 diskvalifikacija/suspenzija . 8, 9, 22, 114, 115, 116 vozai iznad granine dobi . . . . . . . . . . . . . . . . 24 vozai instruktori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 vonja bez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 116 teko vozilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10, 17, 19, 55 iz druge savezne drave 8, 15, 17, 2122, 55, 116 uenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1314 motocikl . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19, 20 nacionalni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19, 20 privremeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1518 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18, 20 sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 910
130
10 POPIS
vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 unapreivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 neogranien (puni) . . . . . 9, 10, 17, 18, 22, 47, 55 Dozvola bez ogranienja . . 9, 10, 17, 18, 22, 47, 55 Dozvola za kamion teglja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Dozvole za uenike ogranienja alkohola . . . . . . . . . . . . . . . 14, 30, 55 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 ogranienja brzine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 tegljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 104 Dozvole za instruktore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Dragsterske ili uline utrke . . . . . . . . . . . . . . . . 114 Dranje razmaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 E Eletronic toll lanes (trake za elektronsku naplatu ) . . . . . . . . . . . . . . 90 F Farovi (vidi takoer svjetla) . . . . . . . . 100101, 110 G GCM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55, 122 GIVE WAY pravila . . . . . . . . . . . . . . . 37, 38, 53, 59 GIVE WAY znakovi i crte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Gume . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93, 110 GVM . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20, 55, 83, 88, 99, 122 I Invalidska kolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Iscrtane strelice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Iscrtani pjeaki otoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Ispiti ispit za starije osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 ispit sposobnosti vonje . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 10 vozaki ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 test za ispitivanje droga . . . . . . . . . . . . . . . 32, 56 provjera vida . . . . . . . . . 11, 13, 15, 17, 21, 22, 23 test za uoavanje opasnosti . . . . . . . . . 10, 15, 17 lijeniki pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 znanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 10, 19, 21, 23 kamere za prolazak kroz crveno svjetlo . . . . . . 72 kruni tokovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 STOP znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 T raskrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 semafori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Izboine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Izgraeno podruje . . . . . . . . . . . . . 52, 85, 95, 121 J Jedina traka za laki vlak na raskrijim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 pretjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 T-znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Jednosmjerna ulica . . . . . . . . . . . . . . 65, 74, 91, 95 Jezici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1, 12 K Kamere za prolazak kroz crveni semafor . . . . . . 72 Kamioni (vidi teka vozila) pretjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9091, 104 na cesti s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Kazneni bodovi . . . 15, 16, 17, 18, 35, 58, 98, 103, 113116 Kazne kazneni bodovi . . . . . . . . . . . . . 58, 102, 114116 vonja pod utjecajem alkohola . . . . . . 28, 32, 115 vonja bez vozake dozvole . . . . . . . . . . . . 9, 116 opasna vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115116 novana kazna . 89, 32, 35, 58, 69, 83, 98, 103, 109, 114116 zatvor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89, 32 nemarna vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 teki prekraji u vonji . . . . . . . . . . . . . . 114116 prebrza vonja . . . . . . . . . . . . . . . . 2829, 36, 52 uline i dragsterke utrke . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Kia i vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28, 4445 Koenje podeavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 tehnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Konj (zajedniko koritenje ceste) . . . . . . . . . . . . 41 Kruni tokovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6768 L Lagani vlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37, 72, 89, 92 Lijekovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29, 32, 56
131
10 POPIS
Lijekovi uinak na vonju . . . . . . . . . 29, 30, 31, 32, 45, 56 mijeanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31, 32 lijekovi bez recepta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32, 56 ispiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32, 56 M Mali propusti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 Magla i vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . 29, 37, 84, 101 Medicinski uvjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 izvjetaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11, 24 pretrage . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Mobilni telefoni (vidi telefoni) . . . . . . . . . . . . . . . 103 Mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81, 91 Motocikli uenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10, 19 dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19, 20 parkiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 privremeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 na cesti s . . . . . . . . . . . . . . . . 38, 39, 89, 90, 102 obuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Mrtve toke (vidi takoer provjera okretanjem glave) . . . . . . . 39, 40, 64, 87, 90, 94 N Nacionalna dozvola za teka vozila . . . . . . . 19, 20 Nemarna vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Niskorizina vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4446 O Odbojnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39, 44, 45 Ogranienje ukupne teine . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Opasna vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115116 Opasni tereti . . . . . . . . . . . . . . . . . 41, 55, 104, 105 Oprema za vezivanje djece (vidi takoer pojasevi za vezivanje) zrani jastuci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36, 57 postavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36, 57 uvjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3536, 5758 Oprema za vezivanje novoroenadi (vidi sigurnosna operma za djecu) . . . . . . 3536, 5758 Osobe koje ne govore engleski . . . . . . . . . . . . . . 12 Ovlatene procesije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Oznake na cesti strelice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 sredinje crte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 clearways (slobodni prolaz) . . . . . . . . . . . . 74, 75 prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 razdjelne crte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7374 rubne crte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7475 crte uz rubnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8789 naslikani otoci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 P Parkiranje pod kutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . slobodni prolaz (clearways) . . . . . . . . . . . . . . . invalidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . opa pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . motocikl . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . paralelan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . stanovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . posebni dogaaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 97 96 94 96 95 97 97 98
Parkiranje na sat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Parkiranje stanara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 Pelikanski prijelazi (vidi prijelazi) . . . . . . . . . . . . . 76 Pjeak prijelazi (vidi prijelazi) . . . . 37, 38, 61, 63, 70, 72, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7677, 81, 95 utoita (vidi prijelazi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 signali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 na cesti s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Podeavanje konica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44, 48 Podruja za lokalni promet . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Pojasevi za vezivanje djeja oprema za vezivanje . . . . . . 35, 36, 57, 55 izuzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 postavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36, 48, 57 kazne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 114 uvjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18, 57, 58 ispravnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Policijsko usmjeravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
132
10 POPIS
Prednji odbojnik za krupne ivotinje . . . . . . . . . 111 Prednost za autobuse . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71, 84 Pretjecanje mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 teka vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90, 91 Vozila lakog vlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 a vie traka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90, 93, 100 s jednom trakom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90, 100 vozilo koje skree . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90, 91 Pretrpanost (vidi putnici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Prevoditelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Prijava sudara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Prijelaz preko pruge u razini . . . . . . . . 90, 102103 Prijelazi djeji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77, 81, 95 kombinirani djeji i pjeaki prijelazi . . . . . . . . 77 pjeaki prijelazi s oznakom koraanja . . . 77, 95 pjeaki . . . . 37, 38, 61, 63, 70, 72, 7677, 81, 95 pelikan prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 prijelaz preko pruge . . . . . . . . . . . . . 95, 102103 utoita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 nadzornici kolskih prijelaza . . . . . . . . . . . . . . . 77 Prijelazi s naslikanim koracima (vidi takoer prijelazi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77, 95 Prijelazi za djecu (vidi prijelazi) . . . . . . . . 77, 81, 95 Prikolice i kamp-prikolice . . . . . . . . . . . 20, 104, 109 Primijeniti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Privremena dozvola ogranienje alkohola . . . . . . . . . . . . 16, 18, 30, 55 automatski uvjet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 P1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 P2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16, 18 tegljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16, 104 Program bodova . . . . . . . . . . . . . 15, 15, 18, 35, 57 Program stupnjevanog izdavanja dozvola (GLS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 910 Promatranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Promjena imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Prostori s ogranienim parkiranje . . . . . . . . . 96, 97 Provjera ispravnosti vozila . . . . . . . . . . . . . 109110 Provjera okretanjem glave . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Provjera vaeg vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Provjera vida . . . . . . . . . . . . . 11, 13, 15, 17, 22, 23 Puna vozaka dozvola (srebrna zlatna) . . . . . . . . . 9, 10, 17, 18, 22, 47, 55 Putnik uinak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 pretrpano . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 36 sigurnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18, 35, 36 vezan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 3536 R Radovi na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Raskrija B znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 GIVE WAY znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 pjeak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59, 62 policijsko usmjeravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105, 109110 Rest areas (Odmorita) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Runo signaliziranje (vidi takoer signaliziranje) . . . . . . . . . . . . . . 40, 62 S Semafori B znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . stop znakovi na semaforima . . . . . . . . . . . . . . . strelice za skretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mijenjanje u crveno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 70 70 70
Sigurna vonja . . . . . . 8, 24, 30, 36, 41, 53, 89, 92, 102, 106 Skliska cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Skeniranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 kolski autobusi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5354 kolska zona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Suvozai - (vidi putnici) . . . . . . . 14, 16, 18, 35, 38 Sredinje trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64, 94 Skretanje strelice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70, 73 skretanje ulijevo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 jednosmjerne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 skretanje udesno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6365 okretanje u tri toke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 U okretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
133
10 POPIS
kolski prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Slobodan put . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 Slobodan prostor za izbjegavanje sudara . . . 4445 Sprovodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Stariji vozai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Svjetla za dnevnu vonju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . svjetla za maglu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . svjetla za upozorenje na opasnost . . . . . . . . . farovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . duga svjetla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 101 101 100 100 Trake za laki vlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7375 srednja traka koja skree . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 trake koje se spajaju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 S-trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 trake za posebnu svrhu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 tranzitne trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 trake za kamione i autobuse . . . . . . . . . . . . 88, 89 T-Way trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 Trake za autobuse . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10, 88, 89 Tranzitne trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 Tricikli (vidi motorizirani tricikli i tricikli s automobilskim motorom) . . . . . . . . . . . . . 20, 21 Tricikli s automobilskim motorom . . . . . . . . . . . . 21 Tricikli s automobilskim motorom . . . . . . . . . 20, 21 Trokut za upozorenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Trake za kamione i autobuse . . . . . . . . . . . . 88, 89 Truck zone (Zona za kamione) . . . . . . . . . . . . . . 99 Tumai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 T-znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 U Udes (vidi sudar) . 9, 28, 2931, 33, 35, 38, 4447, 54, 56, 69, 105 106, 109, 115 Uenika dnevnik brzine vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 nacionalna za teko vozilo . . . . . . . . . . . . . . . . 19 privremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1518 ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 18 taksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 tegljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14, 16, 104 Uline ili dragsterske utrke . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Umor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28, 3334, 44, 48 Umor (vidi umor) . . . . . . . . . . . . . 28, 3334, 44, 48 U okretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Upozoravanje na kvar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Utovarna zona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 V Vlakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102103 Vozai stariji ili iznad dobne granice . . . . . . . . . . . . . . 24 invalidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24, 96
Svjetla za maglu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Svjetla za upozoravanje na opasnost (vidi takoer svjetla) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 S trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 T Tablice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100, 109111 Taxi alkohol i vonja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30, 55 dozvola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Taxi zone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Tegljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 Tehnika okretanja upravljaa . . . . . . . . . . . . . . . 48 Telefon - koji se dri u ruci . . . . . . . . . . . . . . . 103 Teka vozila opasna roba . . . . . . . . . . . . . . . . 41, 55, 103, 105 trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10, 17, 19, 55 utovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98, 99 dnevnik brzine vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 pretjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90, 91 parkiranje i stajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98, 99 na cesti s . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 tegljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 skretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 znakovi upozorenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81, 83 Test znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1012 T- raskrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62, 74 Trake biciklistike trake . . . . . . . . . . . . . . . 39, 87, 88, 89 autobusne trake . . . . . . . . . . . . . . . 10, 87, 88, 89 trake samo za autobuse . . . . . . . . . . . . . . . 71, 89
134
10 POPIS
iz drugih saveznih drava . . . . . 8, 15, 17, 21, 22, 55, 115 iz inozemstva . . . . . . . . 9, 15, 17, 22, 23, 55, 116 sa zdravstvenim problemima . . . . . . . . . . . 24, 58 odmorita uz cestu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Vozai iz drugih saveznih drava . 8, 9, 15, 17, 21, 22, 55, 116 Vozai iz inozemstva . . . . 9, 15, 17, 22, 23, 55, 116 Vozai posjetitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 12, 23 Vozaki ispiti (vidi ispiti) . . . . . . 8, 9, 10, 12, 19, 23 Vozilo hitne pomoi . . . . . . . . . . . . 69, 74, 101, 105 Vozila hitnih slubi . . . . . . . . . . . . . . 69, 75, 87, 101 Vozila vangabaritnih dimenzija . . . . . . . . . . . . . . 90 Vonja niskorizina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4447 poloaj tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4849 bez dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9, 116 Vonja bez vozake dozvole . . . . . . . . . . . . . 9, 116 Vonja unatrag . . . . . . . . . . . . . . . . . 37, 58, 93, 94 Vozai invalidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24, 96 vozake dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 parkiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Vrsta sudara na cestama NSW-a . . . . . . . . . 4647 W Works zone (Zona radova) . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Z Zajedniko koritenje prometne zone . . . . . . . . . 53 Znakovi bicikli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78, 81 bus zone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 causeway (cesta na nasipu) . . . . . . . . . . . . . . 82 children crossing (prijelaz za djecu) . . . . . . 77, 81 clearway (slobodan prolaz) . . . . . . . . . . . . . . . . 97 crest (uzbrdica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 krianje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 cesta savija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 dip (cesta se naglo sputa) . . . . . . . . . . . . . . . . 82 cesta se razdvaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 kraj razdvojene ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 obavijesti za vozaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 ford (cesta pod vodom) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 pribliavate se give way znaku . . . . . . . . . . . . 81 give way to buses (autobus imaju prednost) . . 84 grid (reetka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 hospital (bolnica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 ispupenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 raskrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 klokani na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 keep left (drati se lijeve strane) . . . . . . . . . . . . 78 keep left unless overtaking (drati se lijeve strane osim u sluaju pretjecanja) . . . . . . . . . . . 93 trake se mijenjaju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 zona utovara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 narrow bridge ahead (uski most) . . . . . . . . . . . 82 zabranjen ulaz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 zabranjeno skretanje ulijevo . . . . . . . . . . . . . . . 79 zabranjeno pretjecanje na mostu . . . . . . . . . . . 92 zabranjeno parkiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 prednost vozilima iz suprotnog smjera . . . . . . . 92 zabranjeno skretanje udesno . . . . . . . . . . . . . . 79 zabranjeno zaustavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 zabranjeno U okretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 jednosmjerna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 pretjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 pjeaki prijelaz na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 prijelaz preko pruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 desna traka mora skrenuti udesno . . . . . . . . . . 79 zakonski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 podruja s ogranienim parkiranjem . . . . . . . . . 97 cesta se suava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 kolska zona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 otri zavoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 otri zaokret . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 klizavo kad je mokro . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 ogranienja brzine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 strma nizbrdica na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 stoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 stock crossing (prijelaz za stoku) . . . . . . . . . . . 83 pribliavate se stop znaku . . . . . . . . . . . . . . . . 81 t-raskrije na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 taxi zona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 privremeno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 traffic controller ahead (regulacija prometa na cesti) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 traffic hazard ahead (opasnost na cesti) . . 81, 85 kamioni se ukljuuju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 dvosmjerna cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
135
10 POPIS
upozorenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80, 83 vijugava cesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 radnici na cesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Znak s raznim porukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 Znakovi upozorenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Znakovi za reguliranje prometa . . . . . . . . . . . 61, 85 Zrani jastuk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36, 48, 57
Za sve ostale upite:

RTA/Pub 05.257 RTA ABN: 64 480 155 255 Studeni 2005 Cat No. 48024408 ISSN: K 10381724
www.rta.nsw.gov.au
13 22 13
Roads and Traffic Authority
136

Metodika

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za korisnike prometnica

Verzija pogodna za tiskanje

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

 NA CESTI S MOTORNIM INVALIDSKIM

 TO TREBATE ZNATI O SIGURNOSTI U

 PROGRAM STUPNJEVANOG IZDAVANJA

 KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA U

 SLOBODAN PROSTOR ZA IZBJEGAVANJE

 VOZAI SA ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA .

 TO TREBATE ZNATI O SIGURNOJ

 Provjerite svoje znanje UZORCI

 SIGURNOSNI POJASEVI I SIGURNOSNA

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

1 Kako koristiti ovaj prirunik

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

1 Kako koristiti ovaj prirunik

7. DIO: KAZNE Ovaj dio daje prikaz kazni za prometne prekraje.

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

POSJEDOVANJE ODGOVARAJUE DOZVOLE

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

VONJA BEZ DOZVOLE

KAKO SE PROGRAM PROVODI

etiri ispita do neograniene dozvole

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Vozaki ispit znanja Driver Knowledge Test

The Driving Test (see note*) Vozaki ispit (vidi napomenu*)

Minimum 12 mjeseci Vrijedi 18 Minimum mjeseci 12 months Valid for 18 months

Ispit uoavanja opasnosti Hazard Perception Test

Minimum 24 mjeseca Vrijedi 30 Minimum 24 months mjeseci Valid for 30 months

Ispit vozake sposobnosti Driver Qualification Test

KAKO SE PRIPREMITI ZA DKT

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

KAKO DKT IZGLEDA

KOLIKO MORATE BITI STARI DA BISTE SMJELI POLAGATI DKT

TIPINO PITANJE IZ DKTa

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

OSOBE KOJE NE GOVORE ENGLESKI/ OSOBE SA SPECIJALNIM POTREBAMA

KAMO II POLAGATI DKT

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

PRIVREMENA DOZVOLA P1 ZA AUTOMOBILE

PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE ILI PONITENJE DOZVOLE P1

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

Smijete vui lake prikolice do 250 kilograma nenatovarene teine.

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

PRIVREMENO OBUSTAVLJANJE ILI PONITENJE DOZVOLE P2

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

NEOGRANIENA (PUNA) DOZVOLA

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

DOZVOLA ZA VOZAE MOTOCIKLA

NACIONALNA DOZVOLA ZA TEKA VOZILA

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

MOTOCIKL (R) Bilo koji motocikl ili tricikl.

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

DOZVOLE ZA VONJU KAMIONA TEGLJAA

DOZVOLE ZA INSTRUKTORE VONJE

DOZVOLE ZA UENJE VONJE

DOZVOLE ZA VONJU AUTOBUSA I TAKSI VOZILA

NOSIOCI VAEIH VOZAKIH DOZVOLA IZ DRUGIH SAVEZNIH DRAVA

Prirunik za korisnike prometnica Verzija pogodna za tiskanje

DOBIVANJE DOZVOLE NSWa

NA CESTI S MOTORNIM INVALIDSKIM

TO TREBATE ZNATI O SIGURNOSTI U

PROGRAM STUPNJEVANOG IZDAVANJA

KATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA U

SLOBODAN PROSTOR ZA IZBJEGAVANJE

VOZAI SA ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA .

TO TREBATE ZNATI O SIGURNOJ

Provjerite svoje znanje UZORCI

SIGURNOSNI POJASEVI I SIGURNOSNA

The Driving Test (see note) Vozaki ispit (vidi napomenu)

1. Ima li voza s P1 ili P2 privremenom dozvolom

a) Ne.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b) D a, ukoliko voza privremenu P2 . . . . . . . . .

c) D a, ukoliko su istaknute tablice L . . . . . . . . .

3. sudar s drugim vozilom iz suprotnog smjera.

2. s udar s drugim vozilom iz susjednog smjera (sa strane)