Professional Documents
Culture Documents
Definitions Finance
Definitions Finance
Dravna politika ili upravljaki koncept koji podrazumeva da (i) politiari i dravni zvaninici povremeno moraju da odgovaraju na pitanja koja se odnose na njihove aktivnosti (da polau raune) i da (ii) moraju da snose odgovornost za ostvarivanje ovlaenja koja su im poverena. Za delotvornu odgovornost neophodno je vrsto i jasno uspostaviti dunosti, a onda ih se dosledno pridravati. Mere za utvrivanje odgovornosti treba da obuhvate sledea tri pitanja: Ko je odgovoran, za ta je odgovoran i kome je odgovoran? Da bi se obezbedilo adekvatno sprovoenje odgovornosti, moraju da postoje znaajne posledice vezane za uinak, koje se mogu predvideti. U javnom sektoru, pojedinana odgovornost zvaninika, kako unutar njihovih organizacija tako i prema spoljnim organima kontrole, najee podrazumeva nain na koji se troi novac i rezultate koji su postignuti. U demokratskim sistemima, od kljunog znaaja je opta odgovornost koju ministri imaju prema parlamentu i prema javnosti, u irem smislu.
Accrual-based budget (Accrual budgeting) Budet koji se zasniva na naelu uzronosti (Planiranje budeta po naelu uzronosti)
Ovaj izraz moe se tumaiti na dva naina, kao: (i) budetska dokumentacija koja, pored gotovinskih aproprijacija, sadri i podatke zasnovane na raunovodstvenom naelu uzronosti; ili kao (ii) budetske aproprijacije prema podacima zasnovanim na raunovodstvenom naelu uzronosti, ukljuujui, na primer, rezervisanja na ime amortizacije. U Velikoj Britaniji se raunovodstvo/planiranje budeta koje se zasniva na naelu uzronosti naziva raunovodstveno obuhvatanje/planiranje budeta sredstava.
Activity - Aktivnost
U smislu klasifikacije izdataka, aktivnost predstavlja deo programa, koji ima svoje konkretne ciljeve i rezultate, to omoguava merenje rezultata rada i upravljanje njima.
Appraisal - Ocena
Podrobno ispitivanje predloga za neku politiku ili investicioni projekat, analizom ekonomskih, finansijskih i drugih efekata tog predloga. Ocena politike ili projekta ponekad se naziva i exante /prethodna/ ocena.
Appropriation - Aproprijacija
Ovlaenje koje je, u skladu sa nekim zakonom, parlament dao izvrnoj vlasti za troenje dravnih sredstava, do utvrene granice, a za konkretnu svrhu. Godinje aproprijacije vre se preko zakona o godinjem budetu ili, u nekim zemljama, preko posebnih zakona o aproprijacijama, u skladu sa budetom. Dodatni budeti/aproprijacije ponekad se naknadno odobravaju, nakon usvajanja zakona o godinjem budetu, u sluaju da godinja aproprijacija nije dovoljna da se pokriju odreene potrebe. Izraz stalna aproprijacija ponekad se koristi za utvrivanje ovlaenja koje obuhvata period koji je dui od jedne budetske godine, a na osnovu posebnih zakona (kao to su zakoni o socijalnom osiguranju). U mnogim zemljama, dravne agencije i slube moraju da imaju posebno ovlaenje izvrne vlasti (rasporeena ili dodeljena sredstva ili nalog za aproprijaciju) da bi mogli da preuzmu neku obavezu koja nije u skladu sa aproprijacijom.
Arrears - Zaostaci
Iznosi obaveza ili potraivanja koji nisu izmireni do ugovorom predvienog datuma ili u okviru uobiajenog perioda poslovanja. Do zaostalih plaanja moe doi zbog toga to dravna ministarstva ili agencije nisu izmirile dospele raune od dobavljaa, dospele plata, prenose ili trokove otplate duga. Zaostala plaanja na ime proreza podrazumevaju neplaene poreze koji se duguju dravi.
Assets - Sredstva
Imovina koja funkcionie kao skup vrednosti nad kojim se ostvaruju prava vlasnitva od strane institucionalnih jedinica, pojedinano ili kolektivno, i iz kojih mogu da se ostvaruju ekonomske koristi kroz njihovo uvanje ili upotrebu tokom odreenog vremenskog perioda. Materijalna sredstva mogu biti finansijska (na primer, gotovina ili dravne hartije od vrednosti) ili fizika (na primer, objekti, putevi, nacionalni parkovi, itd). Sredstva takoe mogu biti nematerijalna, kao to su autorska prava ili prava na korienje ruda.
Attribution - Pripisivanje
Odluivanje o tome koliki deo prihoda se zaista moe pripisati uticaju neke mere politike ili programa dravnih rashoda, umesto nekim drugim uticajima. To je jedan od zadataka koji predstavlja najvei izazov prilikom vrenja evaluacije.
Audit - Revizija
Struno ispitivanje pravne i finansijske usklaenosti ili rezultata rada, koje se vri da bi se zadovoljili zahtevi rukovodstva (interna revizija) ili zahtevi eksterne revizije ili nekog drugog nezavisnog revizora, koji se odnose na ispunjavanje zakonskih obaveza (eksterna revizija). Interna revizija ima poseban zadatak da prati sisteme kontrole upravljanja, da izvetava vie rukovodioce o uoenim slabostima i da daje preporuke u smislu poboljanja. Obim revizije moe biti veoma razliit, kao i terminologija koja se koristi u ovoj oblasti, a (prema standardima revizije koje je sastavila Meunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija INTOSAI) on ukljuuje: 1) finansijsku reviziju (redovnu reviziju), koja obuhvata: proveravanje odnosno atestiranje finansijske odgovornosti odgovornih entiteta, ukljuujui ispitivanje i ocenu finansijske dokumentacije i davanje miljenja u vezi sa finansijskim izvetajima; proveravanje odnosno atestiranje finansijske odgovornosti dravne uprave u celini; reviziju finansijskih sistema i transakcija, ukljuujui ocenu usklaenosti sa vaeim zakonima i propisima; reviziju ispravnosti i svrsishodnosti administrativnih odluka koje je doneo entitet koji je predmet revizije; izvetavanje o svim ostalim pitanjima koja proistiu iz revizije ili koja se odnose na nju odnose, a za koja Vrhovna revizorska institucija smatra da treba da budu obelodanjena. Treba skrenuti panju na injenicu da su prve dve stavke iz prethodnog teksta poznate pod nazivom revizija u cilju atestiranja. Trea i peta stavka obino su poznate pod nazivom revizija usklaenosti. 2) Revizija rezultata rada (revizija kvaliteta) obuhvata: reviziju ekonominosti administrativnih aktivnosti, u skladu sa zdravim administrativnim principima i praksama, kao i sa politikama rukovodstva; revizija efikasnosti korienja ljudskih, finansijskih i drugih resursa, ukljuujui ispitivanje informacionih sistema, merenje rezultata rada i aranmana koji se odnose na praenje, kao i postupaka koje su entieti u kojima je izvrena revizija preduzeli da bi uklonili uoene nedostatke; revizija delotvornosti rezultata rada u smislu ostvarivanja ciljeva entiteta u kojem je izvrena revizija, kao i revizija stvarnog uticaja aktivnosti u odnosu na planirani uticaj.
obino mora da se pravi za svaki fond posebno, u okviru raunovodstvene strukture vlade. Meutim, u praksi, retko koja vlada sastavlja izvetaje o svom finansijskom poloaju koji se zaista mogu opisati kao sveobuhvatni bilansi stanja, koji obuhvataju sva sredstva i sve obaveze. Vidi takoe pod: Neto vrednost.
Budget - Budet
Dokument(i) koji obuhvataju plan buduih finansijskih aktivnosti vlade ili dravnih organizacija. Budet se obino sastavlja jednom godinje i obuhvata izvetaj o predloenim dravnim rashodima, prihodima, pozajmicama i ostalim finansijskim transakcijama za narednu godinu, a u mnogim zemljama, i za naredne dve-tri godine. U veini zemalja, budet se sastavlja na osnovu gotovine. Predlog budeta podnosi se parlamentu, koji daje odobrenje za troenje sredstava tako to, u skladu sa predlogom budeta, usvaja zakon o budetu ili zakon o aproprijaciji.
Postupak kojim vlada ili neka dravna organizacija planira svoje budue rashode, prihode, pozajmice i ostale finansijske aktivnosti.
Comprehensiveness - Sveobuhvatnost
Sveobuhvatnost budeta podrazumeva da budet mora da obuhvati sve rashode, prihode, pozajmice i druge finansijske aktivnosti vlade. Time se stvara okvir za unapreenje zdravog ocenjivanja razlilitih politika, kao i za efikasno planiranje i izvrenje budeta.
Consolidation - Konsolidacija
Postupak eliminacije transakcija izmeu razliitih ministarstava /agencija/jedinica vlade i kombinovanje u uobiajenom nizu kategorija zbira njihovih spoljnih transakcija u ostatak privrede i iz nje.
Decentralization - Decentralizacija
Prenos nadlenosti na demokraski nezavisne, nie nivoe vlasti, dajui im, na taj nain, vee diskreciono pravo u rukovoenju, to, ipak, nuno ne podrazumeva veu finansijsku nezavisnost.
Deconcentration - Dekoncentracija
Prenos nadlenosti sa centralnih ministarstava na kancelarije na terenu ili na organe koji uivaju vei stepen autonomije i koji zahvaljujui tome uspostavljaju blii kontakt sa graanima, dok istovremeno ostaju sastavni deo centralne vlade.
Deficit/surplus - Deficit/suficit
Postoje razliite definicije deficita: Prema definiciji iz propisa Evropskog saveta, a u okviru konteksta Sporazuma iz Mastrihta i Amsterdamskog sporazuma, deficit (odnosno suficit) je neto pozajmica (odnosno kreditiranje) od strane centralne vlade, u skladu sa definicijom iz ESA95. Gotovinski deficit, prema definiciji GFS-a iz 2000. godine, jednak je plaanjima na ime rashoda, plus zajam minus otplata zajma, umanjenim za prihode u gotovini i za dobijena dodeljivanja. Za razliku od deficita koji je definisan u okviru konteksta Sporazuma iz Mastrihta i Amsterdamskog sporazuma, ovakav nain merenja vrednosti deficita obuhvata samo gotovinske transakcije i neke transakcije iznad crte, koje su, u SNA93 i u ESA95, klasifikovane kao transakcije finansiranja (kao to je prodaja akcija i kapitala koja je povezana sa programima privatizacije). Deficit koji se zasniva na obavezi definisan je kao gotovinski deficit, plus zaostala neto poveanja ili rashodi koji se nalaze u fazi provere, plus zajam minus otplata zajma, minus prihodi (u gotovini). Ovakvim nainom merenja deficita ne treba da budu obuhvaene obaveze koje se odnose na neizvrene porudbine, kao ni viegodinje obaveze.
Economy - Privreda
Sticanje odgovarajueg kvaliteta i odgovarajue koliine finansijskih, ljudskih i fizikih resursa u odgovarajuem vremenu i po najnioj ceni.
Effectivenesss - Delotvornost
Stepen u kojem se kroz programe ostvaruju oekivani ciljevi ili ishodi. Delotvornost je najvaniji element kvaliteta u javnom sektoru. Snabdevanje robom ili pruanje usluga moe se vriti na ekonomian i delotvoran nain, ali ukoliko se time ne postiu planirani ciljevi, doi e do velikog rasipanja sredstava.
Efficiency - Efikasnost
Odnos izmeu robe koja je proizvedena ili usluga koje su pruene kroz neki program ili aktivnost (rezultati), kao i sredstva koja su potroena za njihovu proizvodnju odnosno prianje (uloena sredstva). Efikasnost se meri prema trokovima po jedinici proizvodnje.
Entitlement programme (demand-led programme) - Program ostvarivanja prava (program zasnovan na potranji)
Svaki program potronje sa izdacima otvorenog tipa (obino prenos/isplata dodeljivanja), u okviru kojih se isplata ili prenosi/dodeljivanja vre korisnicima koji ispunjavaju odreene kriterijume, koji su utvreni u skladu sa zakonom ili propisima vlade. Neki od uobiajenih primera za to su programi socijalnog osiguranja, programi isplate nadoknada za nezaposlene i programi smanjenja siromatva.
Expenditures - Izdaci
Izraz izdaci ponekad se neobavezno koristi za gotovinska plaanja. Meutim, prema strogoj definiciji, izdaci podrazumevaju cenu kotanja steene robe i usluga, bez obzira na vreme plaanja. Izdaci za robu i usluge nastaju kada kupci preuzmu obaveze prema prodavcima, odnosno kada se (i) vlasnitvo nad dotinom robom i uslugama prenese sa prodavca na novog vlasnika; ili (ii) kada se isporuka robe i usluga izvri na zadovoljstvo potroaa.
Expenses - Rashodi
U GFS-u iz 2000. godine, izrazom rashodi definie se protok sredstava po osnovu transakcije, zbog kojeg se neto vrednost smanjuje tokom raunovodstvenog perioda. Transakcije vezane za rashode ukljuuju naknade zaposlenima, transakcije vezane za robu i usluge, troenje osnovnih sredstava, rashode na ime nekretnina (kamate i zakupnine), socijalna davanja, subvencije, dodeljivanja i razne druge transakcije, kao to su prenosi u korist neprofitnih organizacija i nadoknade tete ili naknade za pretrpljene povrede. Sticanje nefinansijskih sredstava i finansijske transakcije ne smatra se transakcijama vezanim za rashode.
Fiscal year Fiskalna godina Redovni godinji budet i raunovodstveni period za koji se obezbeuju rezervisanja na ime prihoda i rashoda, i za koji se podnose izvetaji, iskljuujui svaki dopunski period tokom kojeg poslovne knjige mogu ostati otvorene i nakon poetka naredne fiskalne godine. Float Nerealizovani ekovi Izdati ekovi koji jo nisu plaeni. Vrednost nerealizovanih ekova ispoljava se u razlici izmeu ukupnog broja ekova koje je Trezor emitovao i ukupnog broja plaenih ekova, prema prikazu u knjigama koje se odnose na bankovni raun Trezora. Ako vrednost nerealizovanih ekova moe da se utvrdi, ona se prikazuje kao korekcija ukupnih izdataka. Ovaj izraz je jo poznat pod nazivom prelazne stavke. Izraz nerealizovani ekovi ponekad se koristi u znaenju obaveza koje ne dospevaju odmah za plaanje (na primer, fakture koje su evidentirane pre krajnjeg roka u kojem se mogu platiti, bez dodatnih trokova ili penala). Floating debt Nekonsolidovani dug Iznos obaveza koje nisu ugovorne obaveze sa utvrenim rokom, koje je vlada preuzela za robu i usluge koje je primila, ali koje jo nisu izmirene, odnosno nagomilani, zaostali, neplaeni rauni. (U nekim zemljama, ovaj izraz se odnosi na nekonsolidovani segment neizmirenog kratkoronog duga vlade). Forward commitments (multi-year commitments) Obaveze na dui rok ( viegodinje obaveze ) Obaveze koje obuhvataju period dui od jedne godine (na primer, ugovori za infrastrukturne projekte). Neophodno je delotvorno praenje takvih obaveza da bi se obezbedilo kvalitetno planiranje budeta i kontrola rashoda. Odreeni broj zemalja ima sistem davanja odobrenja za ovakve obaveze na dui rok koje se finansiraju iz budeta. General ledger system - Sistem glavne knjige Osnovni sistem(i) izvrenja budeta, raunovodstva i finansijskog izvetavanja. Zahvaljujui ovom sistemu (sistemima), uvaju se podaci o odobrenim i dodatnim aproprijacijama, budetskim virmanizacijama, putanju sredstava (dodeli/rasporeivanju sredstava, nalozima za aproprijacije, planovima vezanim za gotovinu, itd), obavezama, naraslim rashodima i plaanjima u odnosu na alokacije iz budeta i putena sredstva. U okviru sistema glavne knjige uvaju se knjige rauna i takoe se registruju podaci o prihodima, dugovanjima i ostalim obavezama, finansijskim sredstvima (i fizikim sredstvima, koja se u potpunosti obraunavaju po naelu uzronosti), kao i ostale finansijske transakcije (kao to su transakcije izmeu dravnih agencija). Generally Accepted Accounting Principles (GAAP) - Opteprihvaeni raunovodstveni principi Opteprihvaeni raunovodstveni principi (koji se u Velikoj Britaniji nazivaju prakse) predstavljaju raunovodstvene koncepte ili principe koji su rezultat konsenzusa strunjaka i organa nadlenih za raunovodstvenu struku. U izvesnom broju zemalja, te raunovodstvene koncepte i principe propisuje vlada, nakon konsultacija sa strunjacima i privatnim udruenjima raunovoa. U nekim zemljama lanicama Evropske unije (na primer, u Francuskoj), optim raunovodstvenim planom definie se glavna struktura kontnog okvira i sa njim povezanih raunovodstvenih principa. Imprest fund - Fond u kojem se gotovina kontrolie na osnovu potvrda/rauna za davanje gotovine Fond sa utvrenim iznosom gotovine ili fond u blagajni u vidu valute, dravnih ekova ili bankovnih rauna, koji je poveren ovlaenom blagajniku u obliku akontacije da ga isplati kao sredstva koja se dre izvan Trezora i koji ide
na teret odreene aproprijacije. Taj fond moe biti obnovljive prirode, kada se puni do utvrenog iznosa koji je potroen ili iskorien, ili moe biti statine prirode. Internal audit - Interna revizija Revizija koju vri odreeno odeljenje ili sluba u okviru ministarstva ili neke druge dravne organizacije, kojoj je njeno rukovodstvo poverilo da vri provere i procenjuje sisteme i procedure organizacije kako bi se svela na minimum mogunost da doe do greaka, prevare i neefikasne prakse. Sluba interne revizije, u funkcionalnom smislu, mora da uiva nezavisnost unutar organizacije u kojoj vri reviziju i da direktno podnosi izvetaje rukovodstvu organizacije. Internal (management) control Interna kontrola (kontrola upravljanja) Definie se kao organizacija, politike i procedure, koje se primenjuju da bi se kroz programe vlade lake ostvarili planirani rezultati i da bi sredstva koja se koriste za realizaciju tih programa bila u skladu sa iznetim kratkotonim i dugoronim ciljevima njihovih organizacija. Medium-term budget frame work (MTBF) Srednjoroni budetski okvir Okvir koji obuhvata srednjorone projekcije dravnih rashoda i prihoda (obino za period od tri do pet godina). Mogu je razliiti stepen iscrpnosti projekcija rashoda, u zavisnosti od situacije koja vlada u odreenoj zemlji. Neke zemlje su uspostavile disciplinovan postupak planiranja budeta za vie godina. U tim zemljama, procene koje se odnose na vie godina usmerene su na postojee politike i one postaju osnova na kojoj se vode pregovori oko budeta u godinama nakon usvajanja budeta. U drugim zemljama, na osnovu tih procena obezbeuju se samo osnovni podaci koji se koriste prilikom planiranja budeta. U optem smislu, procene koje se odnose na vie godina produavaju se za jednu godinu unapred, tako da se sledea godina dodaje na kraju perioda. Management information systems (MIS) - Upravljako - informacioni sistemi Izvori podataka i dokumentacija koja se uva u ministarstvima ili u agencijama koje su odreene kao zajedniki centar za prikupljanje informacija da bi se rukovodiocima pomoglo da izvravaju svoje dunosti. Informacioni sistemi finansijskog upravljanja, kao podsistem upravljako-informacionog sistema se, u irem smislu, smatraju neophodnim za veinu ministarstava i agencija da bi im omoguili da kvalitetnije upravljaju svojim resursima. Neki sistemi takoe mogu da budu korisni prilikom procenjivanja rezultata programa, planiranja obima posla i praenja napretka u ostvarivanju ciljeva. Upravljako-informacioni sistemi ine glavni element kontrola upravljanja. Materiality and significance - Znaajnost i vanost Podrazumeva znaajnost nekog pitanja u odnosu na paket finansijskih informacija ili informacija o rezultatima rada. Ukoliko je neko pitanje znaajno za taj paket informacija, onda e ono verovatno biti znaajno i samim korisnicima tih informacija. U optem smislu, neko pitanje se moe smatrati znaajnim ukoliko je verovatno da bi njegovo poznavanje imalo uticaja na korisnike finansijskih izvetaja ili na izvetaj o reviziji rezultata rada. Znaajnost se obino posmatra u smislu vrednosti, ali priroda ili karakteristike koje su svojstvene odreenoj poziciji ili grupi pozicija takoe mogu biti od znaaja - na primer, ukoliko se, na osnovu zakona ili nekog drugog propisa, zahteva odvojeno razmatranje, bez obzira na to koji je iznos u pitanju. Pored znaajnosti u smislu vrednosti i karakteristika, neko pitanje moe biti znaajno i po kontekstu u kojem se pojavilo, na primer, razmatranje neke pozicije u odnosu na ukupan uvid koji je steen na osnovu izvetaja iji je ta pozicija sastavni deo, zatim razmatranje povezanih uslova i odgovarajuih iznosa iz prethodnih godina. Dokazi na osnovu revizije za revizora imaju veoma vanu ulogu kod opredeljivanja za pitanja i oblasti koje e biti predmet revizije, kao i u vezi sa prirodom, vremenom i obimom provera i postupaka koji e se izvriti u okviru revizije. Off-budget transaction (activity) - Transakcija ( aktivnost ) mimo budeta
Izraz mimo budeta esto se koristi u drugaijem znaenju od izraza vanbudetski. Transakcija mimo budetaje transakcija koju obavlja korisnik budetskih sredstava ili resorno ministarstvo, ije transakcije treba da se obavljaju u okviru budeta (na primer, preko posebnog fonda, koji je osnovan za aproprijaciju prihoda koje je ministarstvo ostvarilo, a koji se ne uplauju dalje Trezoru ili Ministarstvu finansija, i koji se koriste za isplatu stimulacija na plate zaposlenih ili za neke druge potrebe). Iz vanbudetskog fonda (koji se obino osniva u skladu sa zakonom i izvrava u skladu sa odreenim pravilima) obavljaju se transakcije koje se, po definiciji, vre izvan budeta. Vidi takoe pod: E x tra-budgetar y funds/accounts - Vanbudetska sredstva/rauni. Operating activities - Poslovne aktivnosti Aktivnosti koje se odnose na snabdevanje robom i pruanje usluga. Operating statement - Bilans uspeha Finansijski izvetaj u kojem je prikazana celokupna vrednost sredstava koje je ministarstvo/agencija potroilo u toku fiskalne godine ili u toku nekog drugog finansijskog perioda za ostvarivanje svojih ciljeva, zatim obim celokupne naplate trokova (na primer, kroz takse koje se naplauju korisnicima), svi ostali prihodi iz poslovanja koji su ostvareni iz nezavisnih izvora, kao i prihodi od vlade. To je zapravo izvetaj o prihodima i rashodima. Organic budget law (OBL) - Organski zakon o budetu Zakon kojim su utvreni vremenski raspored i procedure za sastavljanje, odobravanje, izvrenje i raunovodstveno obuhvatanje budeta, kao i za podnoenje zavrnih rauna na odobravanje. U nekim zemljama, organski zakon o budetu ima primat u odnosu na finansijske zakone, na primer, u odnosu na zakone o raunovodstvu, Trezoru, regulisanju dunikih odnosa, internoj kontroli, finansiranju lokalnih organa vlasti, itd. Tim zakonom predviene su nadlenosti i obaveze vezane za sastavljanje, upravljanje i izvrenje godinjeg budeta. Takoe se koristi naziv zakon o budetskom sistemu. Outcomes - Ishodi Ekonomske i drutvene promene do kojih je dolo zbog neke mere politike, programa ili aktivnosti. Ishodi nisu isto to i rezultati, koji su rezultat neposrednih efekata nekog programa ili aktivnosti. Na primer, ishod akcije u kojoj policija nasumice vri alko-test moe da bude smanjenje broja sluajeva vonje pod dejstvom alkohola, dok bi jedan od rezultata te akcije mogao da bude broj vozaa koji su kanjeni zbog vonje pod dejstvom alkohola. Obino postoje dve vrste ishoda nekog programa: (i) krajnji ishod koji odraava eljeni cilj ili kranje rezultate koji ele da se postignu kroz odreeni program ili aktivnost; (ii) srednji ishodi, za koje se oekuje da e dovesti do ispunjenja eljenih ciljeva, ali koji, sami po sebi, nisu ciljevi. Vidi takoe pod odrednicama: Outputs Rezultati, Performance indicators Pokazatelji uspenosti i Performance measurement - Merenje rezultata rada. Outlay Rashod Odnosi se na dravne rashode. Outputs Rezultati Proizvodi i usluge koji se direktno proizvode odnosno pruaju kroz neki program ili aktivnost. Rezultati su vani, na primer, kod postavljanja ciljeva koje zaposleni treba da ispune, kao i kod merenja rezultata rada, ali oni, sami po sebi, ne ukazuju na to u kojem stepenu je ostvaren napredak ka ispunjenju krajnjeg cilja nekog programa. U zavisnosti od njihove prirode, rezultati se mogu lake ili tee izmeriti. Na primer, lake je utvrditi broj bolnikih pacijenata, nego kvalitet saveta u vezi sa nekim pitanjem koje se odnosi na politiku, a koje je neki zvaninik iz oblasti zdravstva postavio nadlenom ministru.
Output budgeting Planiranje budeta prema rezultatima Budetski sistem kojim se aproprijacije povezuju sa konkretnim rezultatima. U najistijem obliku ovakvog naina planiranja budeta, aproprijacije se utvruju po naelu uzronosti, umesto na osnovu gotovine, kao to je to uobiajeno, a od rukovodilaca se zahteva da se angauju na ostvarivanju rezultata kroz ugovore koje su sklopili sa ministrima. Donedavno se takav budetski sistem primenjivao u samo jednoj zemlji lanici OECD-a (na Novom Zelandu), mada su neke zemlje, kao to je Velika Britanija, sve blie usvajanju primene sistema planiranja budeta po naelu uzronosti, koji bi predstavljao skup slinih odlika. Vidi takoe pod: Accrual budgeting Planiranje budeta po naelu uzronosti. Outturn Promet Stvarni prihodi i rashodi. Payment order - Nalog za plaanje Odobrenje za plaanje po osnovu nekog rauna ili fakture, koje daju zvaninici resornog ministarstva, ostali korisnici budetskih sredstava ili Ministarstvo finansija. Pension funds (funded type) Penzioni fondovi ( finansirani ) Organizacije koje su osnovane radi isplate penzija odreenim grupama zaposlenih. One imaju sopstvena sredstva i obaveze i sami uestvuju u finansijskim transakcijama na tritu. Takvi penzioni fondovi ukljueni su u finansijski sektor. Performance budgeting Planiranje budeta prema uinku Planiranje budeta prema uinku sastoji se u klasifikovanju transakcija vlade po funkcijama i programima vezanim za ciljeve politike vlade, utvrivanje pokazatelja uspenosti za svaki program ili aktivnost pojedinano, i merenje vrednosti trokova tih aktivnosti i ostvarenih rezultata. Izrazi planiranje budeta prema uinku i planiranje budeta prema programima esto se koriste jedan umesto drugog, s tim to planiranje budeta prema programima takoe moe da se definie kao jedan oblik planiranja budeta prema uinku, u kojem se vei akcenat stavlja na klasifikovanje programa prema ciljevima politike vlade i prema potrebama za efikasnim rasporeivanjem sredstava. Teko je realizovati kompletan sistem planiranja budeta prema uinku, u velikoj meri zbog velikih potreba za informacijama i zbog sloenih sistema upravljanja koji su za takav sistem neophodni. Vidi takoe pod: Planning programming budgeting s y stem (PPBS) - Sistem za planiranje, izradu programa i sastavljanje budeta. Performance indicators Pokazatelji uinka Uinak moe da se prati i procenjuje putem odreenih mera ili pokazatelja. Te mere odgovaraju neposrednoj evidenciji o uloenim sredstvima, rezultatima i ishodima (na primer, broj policijskih patrola koje su izvrene tokom odreenog perioda predstavlja meru ostvarenih rezultata). Pokazatelji se koriste kao posredno sredstvo onda kada je teko ili skupo doi do neposrednih mera vrednosti (na primer, cena droge na ulici je pokazatelj ishoda programa za borbu protiv droge). Meutim, u praksi, izrazi mere i pokazatelji se esto koriste jedan umesto drugog. Vidi takoe pod: Merenje uinka. Merenje uinka Procena efikasnosti i delotvornosti nekog programa ili aktivnosti organizacije merenjem odgovarajuih uloenih sredstava, postupaka, rezultata i ishoda. U tu svrhu mogu da se koriste izrazi mere uinka ili pokazatelji uinka.
Planning programming budgeting s y stem (PPBS) - Sistem za planiranje, izradu programa i sastavljanje budeta Postupak sistematskog planiranja budeta prema programima. Ovaj sistem napravljen je u SAD-u 1965. godine, a kasnije i u mnogim drugim zemljama. Taj postupak se, u sutini, sastoji od tri faze: (1) U fazi planiranja, vri se analiza sistema da bi se utvrdili ciljevi programa i utvrdila odgovarajua reenja. 2) U fazi izrade programa, sredstva se proveravaju i uporeuju sa reenjima koja su utvrena u fazi planiranja. Nizovi aktivnosti grupiu se u viegodinje programe, koji se zatim ocenjuju i uporeuju. Vri se analiza isplativosti, kao i analiza ekonominosti, radi uporeivanja razliitih programa i aktivnosti kako bi se dolo do najboljeg naina za ostvarivanje zacrtanog cilja. 3) U fazi sastavljanja budeta, ovi programi se pretoavaju u godinji budet. Nakon viegodinjih napora i obeshrabrujuih rezultata, zemlje koje su eksperimentisale sa ovim sistemom odustale su od njega, iako se neki njegovi elementi jo uvek mogu nai (na primer, sistemi planiranja budeta prema uinku). Vidi takoe pod: Planiranje budeta prema uinku. Programme - Program Grupa aktivnosti koje imaju za cilj da doprinesu stvaranju grupe ciljeva vlade koji se mogu utvrditi (na primer, razvoj useva). Program treba da ima uoljivu ciljnu populaciju, utvreni budet, kadrove i ostale neophodne resurse, kao i jasno definisane ciljeve i rezultate. Programme classification - Klasifikacija programa Klasifikovanje budeta i rashoda jedne drave prema ukupnoj programskoj strukturi aktivnosti vlade. Klasifikacija programa predstavlja primarnu klasifikaciju za potrebe sastavljanja i izvrenja budeta u zemljama koje primenjuju sistem planiranja budeta prema programima. Meutim, ona se obino koristi zajedno sa drugim vrstama klasifikacije (organizacionom, ekonomskom), a u nekim sistemima, obino je predviena analiza i izvetavanje po internim funkcionalnim kategorijama. Project Projekat Jedna, nerazdeljiva aktivnost, sa utvrenim rokom, budetom koji je za nju namenjen i jasno definisanim ciljevima i rezultatima. Public expenditure management Upravljanje javnim rashodima Ovaj izraz se moe ralaniti na vie delova. Pod javnim rashodima obino se podrazumevaju rashodi vlade u optem smislu, rashodi centralne vlade preko dravnog budeta i drugih budetskih instrumenata i rashodi lokalnih organa vlasti. Pod pojmom javnih rashoda u ovoj knjizi ne podrazumevaju se aktivnosti javnih preduzea, koja su, u sutini, komercijalna preduzea, kao ni finansijske institucije u dravnom vlasnitvu. Upravljanje javnim rashodima obuhvata sastavljanje budeta, upravljanje budetom i izvrenje budeta. Izvrenje budeta ukljuuje ex ante kontrolu, ex post kontrolu, internu i eksternu reviziju i ocenu, uz podnoenje razliitih vrsta izvetaja u svakoj fazi. Public investment programme (PIP) Program javnih investicija Investicioni program koji se postepeno sprovodi i koji obino obuhvata period od tri do pet godina. Taj program se obino priprema u zemljama u tranziciji i zemljama u razvoju i finansira se iz sredstava zajma ili iz dodeljivanja od strane multinacionalnih organizacija, kao to je Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, kao i kroz bilateralnu pomo donatora. Program javnih investicija treba posmatrati kao sastavni deo srednjoronog budetskog okvira u zemlji korisniku, ili treba makar da bude u skladu sa srednjoronim fiskalnim projekcijama te zemlje. Ovaj program koji finansiraju meunarodne finansijske institucije esto ukljuuje i znaajan deo tekuih rashoda. Vidi takoe pod: Medium-term budget frame w ork Srednjoroni budetski okvir.
Reconciliation - Usaglaavanje To je obino postupak proveravanja naloga za plaanje koje je dala neka dravna agencija u odnosu na plaanja koja su stvarno izvrena, prema izvetaja o stanju na raunu u banci. Usaglaavanje takoe moe da se primeni na proces rashoda, kao to su preuzete obaveze i izdati nalozi za plaanje. Reliability Pouzdanost Koristi se u smislu kvaliteta finansijskih informacija, kada se moemo osloniti na to da te informacije verno, nepristrasno i bez greke prikazuju transakciju ili dogaaje za koje se tvrdi da ih te informacije prikazuju ili za koje bi se realno moglo oekivati da ih prikazuju. Risk analysis/assessment Analiza / procena rizika Sistematski postupak procenjivanja i integrisanja procena koje se odnose na eventualne nepovoljne uslove i/ili dogaaje, koji slui kao osnova za primenu odgovarajueg budetskog postupka u vezi sa tim uslovima ili dogaajima. Primeri za to su opasnost od rata, propasti banaka, poplava i ostalih elementarnih nepogoda, epidemija zaraznih bolesti, itd. Vidi takoe pod: Contingent liability Potencijalna obaveza. Special accounts Posebni rauni Rauni na kojima se evidentiraju transakcije izuzetne prirode, koje se vre izvan redovnih postupaka vezanih za odobravanje i evidentiranje rashoda. Primeri za takve aranmane su privremeni rauni (kao to su avansi), ili transakcije sa sumnjivim odobrenjem, ili rauni vanbudetskih sredstava ili rauni ispod crte. Special funds Posebni fondovi Ovaj pojam se obino odnosi na vanbudetske fondove, mada se ponekad odnosi i na fondove koji se finansiraju iz namenskih prihoda ili iz taksi koje se naplauju korisnicima i uplauju u dravni budet. Spending unit Korisnik budetskih sredstava Svaki entitet vlade koji je odgovoran za sopstvene budetske poslove. U mnogim zemljama, ovi korisnici odreuju se na vie nivoa unutar hijerarhije (budetski korisnik prvog nivoa, budetski korisnik drugog nivoa, itd), gde prvi nivo odgovara ministarstvu ili nekoj drugoj organizaciji na ijem elu se nalazi osoba koja uiva rang ministra. Pored ministarstava, u takve korisnike mogu da spadaju podreene i autonomne agencije, vanbudetski fondovi ili administrativne jedinice unutar entiteta koji (u izuzetnim sluajevima) imaju neposredan kontakt sa Ministarstvom finansija po pitanju budeta. Standing appropriations Stalne aproprijacije Novac za koji je aproprijacija izvrena na osnovu odreenog akta parlamenta za odreenu svrhu (na primer, za plaanje socijalnih davanja). Stalne aproprijacije mogu ili ne moraju da budu u vidu odreenog novanog iznosa ili mogu da se odnose na odreeni vremenski period. Meutim, parlament za njih ne mora da daje godinje odobrenje za troenje sredstava, poto njihov rok ne istie na kraju svake fiskalne godine. Takoe se nazivaju trajne aproprijacije. Strategic plan Strateki plan Plan kojim se utvruju zadaci organizacije, njeni dugoroni i kratkoroni ciljevi, aktivnosti i rezultati za koje se oekuje da e se ostvariti u odreenom vremenskom roku, koji obino obuhvata period od pet do deset godina. Strateko
planiranje je proces na osnovu kojeg se takvi planovi razrauju. Savet ministara ili vlada moe vriti strateko planiranje da bi utvrdila ciljeve i prioritete vlade, ali, u optem smislu, nee napraviti strateki plan (u smislu dokumenta), za razliku od ministarstva ili agencije. Takvi planovi se ponekad nazivaju i planovi poslovanja. Ovakvi dokumenti se esto koriste kao glavno opravdanje za podnoenje zahteva od strane neke organizacije za sredstva iz budeta. Subsidiarity Subsidijarnost U skladu sa principom subsidijarnosti potrebno je da se odluke donose na najniem moguem nivou vlade. Taj princip podrazumeva da centralna vlada ne treba da preduzima mere, osim u sluaju kada bi takav postupak bio delotvorniji nego da se mere preduzimaju na nivou regionalnih ili lokalnih organa vlasti. Ovaj izraz se u Evropskoj uniji obino koristi za definisanje oblasti u kojima zemlje lanice imaju pravo da deluju nezavisno, odnosno, oblasti na koje se ne primenjuje ac q uis communautaire, tj. zakoni i propisi Evropske unije (na primer, rok za sastavljanje godinjeg budeta i njegovo podnoenje parlamentu spada u pitanje gde se primenjuje princip subsidijarnosti). Subsidy Subvencija GFS i SNA daju usku definiciju pojma subvencija, koji se definie kao jednosmerni prenos sredstava od strane vlade preduzeima, bilo po osnovu njihovog nivoa proizvodnih aktivnosti bilo po osnovu koliina ili vrednosti robe i usluga koje ta preduzea proizvode odnosno pruaju. U irem smislu, pojam subvencije takoe se esto koristi u smislu plaanja ili poreskih kredita odobrenih pojedincima po osnovu njihovog materijalnog poloaja, a u skladu sa kriterijumima predvienim zakonima ili propisima (na primer, ako se radi o nezaposlenim ili hendikepiranim licima). Supreme audit institution (SAI) Vrhovna revizorska institucija Dravna organizacija, koja je obino nezavisna od vlade, koja je za svoj rad odgovorna parlamentu i koja je zaduena za reviziju finansijskog poslovanja vlade. Vrhovna revizorska institucija moe da vri razliite vrste revizije: finansijsku reviziju, reviziju ispravnosti i usklaenosti sa zakonima i propisima i reviziju rezultata rada. Vidi takoe pod: Audit Revizija. Suspense account Privremeni raun Vrsta privremenog rauna koji se koristi za evidentiranje stanja ili ispravljanje greaka u iznosima koji jo nisu uknjieni na odreene pozicije u kontima. Takve transakcije obino obuhvataju plaanje avansa koji se mogu korigovati sve dok ne bude poznat konani iznos koji e se knjiiti na teret odreene aktivnosti. Tangible/intangible assets - Materijalna/nematerijalna sredstva Ova sredstva mogu da se grupiu u nekoliko kategorija. Osnovna materijalna sredstva su stanovi, ostale zgrade i objekti, maine i oprema, kao i obraena zemlja. Osnovna nematerijalna sredstva obuhvataju prava na korienje ruda, kompjuterske softvere i umetnika dela. Neproizvedena materijalna sredstva su sredstva koja nastaju u prirodi i nad kojima se moe ostvarivati pravo vlasnitva (na primer, zemljite na kojem su sagraeni stanovi). Neproizvedena nematerijalna sredstva obuhvataju primere kao to je odobravanje prava na patent. Transaction transakcija U SNA i GFS-u iz 2000. godine, transakcija se definie kao interakcija izmeu dve institucionalne jedinice, po osnovu meusobnog dogovora ili /kao/ postupak u okviru jedinice sa kojim je, u analitikom smislu, korisno da se postupa kao da se radi o transakciji. Transakcija se moe vriti u gotovini ili u robi. Vidi takoe pod: Transfer Prenos.
Transfer Prenos Transakcija u kojoj pojedinac ili jedna institucionalna jedinica snabdeva nekom robom, uslugom ili nekim sredstvom drugog pojedinca ili institucionalnu jedinicu, a taj drugi pojedinac ili institucionalna jedinica njemu ne uzvraa nikakvu robu, uslugu ili sredstvo. Prenosi se mogu vriti u gotovini ili u robi. User charges - Takse koje se naplauju korisnicima Plaanja koja korisnik direktno vri za robu ili usluge koje entiteti iz javnog sektora obezbeuju odnosno pruaju privatnom sektoru (bilo da se radi o deliminoj ili potpunoj naplati trokova), kao i interno utvrivanje cena robe i usluga (na primer, takse koje se naplauju korisnicima izmeu dve dravne agencije). U mnogim zemljama, Ministar finansija donosi pravila kojima se regulie obim i primena taksi koje se naplauju korisnicima, kao i metodologija za njihovo obraunavanje. Verification (certification) - Verifikacija (sertifikacija) Po prijemu fakture za primljenu robu ili usluge, odgovarajue resorno ministarstvo/agencija mora da potvrdi da je ta faktura ispravna i da je roba zaista isporuena ili da su usluge zaista pruene. Tek tada javni stektor preuzima obavezu za tu fakturu. U smislu raunovodstva koje se zasniva na naelu uzronosti, rashod se priznaje ak iako faktura jo nije plaena. Virement Budetska virmanizacija Postupak prenosa rezervisanja na ime rashoda sa jedne pozicije na drugu tokom budetske godine. Da bi se spreila zloupotreba sredstava, korisnici budetskih sredstava obino moraju da prou kroz ustaljenu administrativnu proceduru da bi dobili dozvolu za izvre takav prenos. Warrant Nalog za aproprijaciju Putanje godinje aproprijacije u celini, a mnogo ee delimino, jednom u tri meseca ili jednom u mesec dana, to resornom ministarstvu ili korisniku budetskih sredstava omoguava da preuzme obaveze. Vidi pod: Apportionment Rasporeivanje sredstava . Zero-based budgeting (ZBB) Sistem planiranja budeta od nule Sistem planiranja budeta prema programima, za koji je postojao pokuaj da se napravi u SAD-u krajem 1990-ih godina. U bukvalnom smislu, sistem planiranja budeta od nule podrazumeva da se svake godine vri procena svih programa i da se budet planira od nule. Meutim, u praksi se nije daleko doguralo sa ovim sistemom. Od agencija se trailo da rangiraju programe u okviru unapred utvrenih finansijskih ogranienja. Glavne karakteristike tog sistema bile su sledee: (i) formulisanje ciljeva za svaku agenciju; (ii) utvrivanje alternativnih pristupa ostvarivanju ciljeva agencija; (iii) utvrivanje alternativnih nivoa finansiranja, ukljuujui utvrivanje najnieg nivoa koji je obino bio ispod nivoa tekuih sredstava finansiranja; (iv) izrada paketa odluka, ukljuujui pripremanje podataka o budetu i rezultatima rada; i (v) meusobno rangiranje tih paketa odluka. Ipak, za sistem planiranja budeta od nule bilo je potrebno jako mnogo vremena i ispostavilo se da je on bio kratkog daha. Meutim, druge zemlje (na primer, program Preispitivanja osnovnih rashoda u Velikoj Britaniji) pokuale su da primene slian pristup. Vidi takoe pod: Planiranje budeta prema uinku