Iz rjec nika metodike

Metodika uvodenja novih pojmova

Zdravko Kurnik, Zagreb

Prouc avanje oblika mis ljenja i njihovo pravilno ispoljavanje kod uc enika igra vaz nu ulogu u nastavnom procesu. U pros lom broju c asopisa Matematika i s kola u c lanku 2] opisan je poseban oblik mis ljenja pokih pojmova neka jam. U prikazu matematic pitanja vezana uz njih nisu obradena u punoj mjeri. Posebno se to odnosi na proces formiranja pojmova i metodiku njihova uvodenja. Zbog vaz nosti tih pitanja za razvoj mis ljenja uc enika, ovdje c e njihova obrada biti nes to detaljnija. Podsjetimo se da je proces formiranja nekog pojma postupan proces i da ima tri stupnja: I. Promatranje i opaz anje. To je poc etni i najjednostavniji stupanj spoznavanja pojma. Promatraju se konkretni objekti i upoznavaju njihova konkretna svojstva povezana s pojmom. U osnovi ovog stupnja je, prema tome, osjetilna spoznaja. II. Predodz ba o pojmu. Drugi stupanj je uoc avanje nec eg opc eg i zajednic kog objektima u promatranom skupu.
12, 2001

III. Formiranje pojma. Trec i stupanj je izdvajanje bitnog opc eg svojstva takvih objekata. U procesu nije tes ko prepoznati nekoliko znac ajnih znanstvenih postupaka: analizu, sintezu, apstrahiranje i poopc avanje. To znac i da pojam nakon paz ljive analize nastaje apstrahiranjem svojstava objekata koji stvarno postoje u svijetu oko nas i poopc avanjem. Proces formiranja pojmova u nastavi matematike ne mora, a vrlo c esto i ne moz e biti precizan i strog kao isti proces u znanosti. Sve ovisi o uzrastu i predznanju uc enika. U osnovnoj s koli on se treba s to paz ljivije i primjerenije provoditi. Svaki njegov stupanj inu i vaz nost za razima tada odredenu tez voj mis ljenja uc enika. Prijelazom s jednog stupnja na drugi razina mis ljenja uc enika se povisuje. Kritic no mjesto obrade nekog pojma je prijelaz na onaj stupanj u kojem poc inje postupak apstrahiranja, jer je prijelaz s konkretnog na apstraktno za neke uc enike dosta tez ak. Proces zavrs ava definicijom. U srednjoj s koli proces formiranja pojmova c esto se skrac uje. Nisu uvijek potrebni svi njegovi

55

stupnjevi i do definicije pojma moz e se doc i brz e. Proces formiranja pojmova u niz im razredima moz emo okarakterizirati kao konkretno-induktivan, a u vis im razredima kao apstraktno-deduktivan. Ilustrirat c emo jedan i drugi nac in pri uvodenju nekoliko poznatih pojmova. Primjer 1. Paralelogram. I. Promatranje i opaz anje. Cilj: upoznavanje s jednom posebnom vrstom c etverokuta. Zajednic ka djelatnost uc itelja i uc enika zapoc inje promatranjem konkretnih modela c etverokuta od papira, kartona, drveta ili z ice. Zatim uc itelj crta te c etverokute na ploc i ili predoc uje na grafoskopu, a uc enici crtaju u svojim biljez nicama.

Uoc avanjem nekih svojstava paralelograma, medu kojima se razlikuju bitna, nebitna i ekvivalentna svojstva, uc enici su misaono od opaz anja pres li na predodz bu o pojmu. III. Formiranje pojma. Prijec i od predodz be o pojmu na sam pojam znac i, pored ostalog, odbaciti nebitna svojstva a zadrz ati bitna svojstva pojma. Proces formiranja pojma zavrs ava definicijom pojma. etverokut kojemu su nasuDefinicija. C protne stranice paralelne naziva se paralelogram. to je s ostalim bitnim svojstvima pojS i u definiciju ma? Ona su takoder mogla uc pojma paralelograma, ali sada se ovdje izric u kao tvrdnje koje treba dokazati. Pouc ci: Nasuprotne stranice paralelograma imaju jednake duljine. Nasuprotni kutovi paralelograma su jednaki. Susjedni kutovi paralelograma su suplementni. Dijagonale paralelograma se raspolavljaju. Primijetimo na kraju da opseg OP pojma paralelogram c ine romboidi, rombi, pravokutnici i kvadrati.

Mogu se jos promatrati i slic ni objekti u okolini, kako bi se dodatno opravdala, naglasila i motivirala potreba prouc avanja novog pojma. Uc enici uoc avaju neka svojstva modela i uc itelj ih upoznaje s c injenicom da su B, C, E i F paralelogrami. II. Predodz ba o pojmu. U narednom koraku uc itelj zahtijeva da uc enici navedu svojstva paralelograma. Moz e oc ekivati da c e uc enici uoc iti sljedec a svojstva: Nasuprotne stranice su paralelne. Nasuprotne stranice su sukladne. Nasuprotni kutovi su sukladni. Kutovi uz istu stranicu su suplementni. Dijagonale se raspolavljaju.

Primjer 2. Drugi korijen. Obradi pojmova drugi korijen i korjenovanje prethodi obrada pojmova kvadrat broja i kvadriranje. Uvodenje tih pojmova prirodno se motivira razmatranjem uc enicima bliskog pojma povrs ina kvadrata. Razmotrimo postupak uvodenja tih pojmova u kratkim crtama. 1) Uvodenje pojmova kvadrat broja i kvadriranje je jednostavnije. Za to je dovoljno samo promatranje umnos ka broja sa
12, 2001

56

samim sobom. Uzmemo li konkretno da je duljina stranice kvadrata redom 7, 4:3, 2 , povrs ina kvadrata je redom umnoz ak 5 2 2 . Te umnos ke zapisu7 7, 4:3 4:3, 5 5 2 2 jemo na novi nac in kao 72 , 4:32 , i 5 2 zovemo kvadratima brojeva 7, 4.3, . 5 Opc enito, ako je a duljina stranice kvadrata, njegova povrs ina P zapisuje se u obliku P = a2 . Postupak pros irujemo i na negativne brojeve pa tako primjerice umnos ke (;9) (;9), 2 2 ; zapisujemo (;11:8) (;11:8), ; 5 5 2 2 2 2 . kao (;9) , (;11:8) , ; 5 Opc enito, ako je x neki broj, umnoz ak x x zapisuje se u obliku x 2 i zove se kvadrat broja x . Sada se lako uvodi drugi pojam. Za svaki broj x postoji jedinstven kvadrat x 2 . Pridruz imo li broju x njegov kvadrat x 2 , dobivamo jednu funkciju koja se naziva kvadriranje. 2) Uvodenje pojmova drugi korijen i korjenovanje je nes to sloz enije. Za motivaciju opet uzimamo povrs inu kvadrata, ali sada problem promatramo u obrnutom smjeru. Do tih pojmova doc i c emo traz enjem odgovora na sljedec e pitanje: kolika je duljina a stranice kvadrata ako je poznata njegova povrs ina P? Uzmimo konkretno da je povrs ina P kvadrata 3 49 , 2, 5.1, . U prva redom 64, 2.89, 100 10 tri sluc aja lako nalazimo da je duljina a 7 stranice kvadrata redom 8, 1.7, , jer je 10 7 2 49 2 2 = . 8 = 64, 1:7 = 2:89, 10 100 U ostala tri sluc aja odgovor nije tako lak. U svrhu rjes avanja ovog problema treba uvesti jedan dodatni pojam. Pogledajmo ponovo nas problem. Poznata je povrs ina kvadrata, a nepoznata duljina njegove stranice. Oznac imo li tu nepoznatu
12, 2001

duljinu sa x , ona je oc ito rjes enje redom jednadz be 49 x 2 = 64 x 2 = 2:89 x 2 = 100 3 2 2 2 x = 2 x = 5:1 x = : 10 U ovim jednadz bama nalazi se kvadrat nepoznanice pa su to konkretni primjeri tzv. kvadratne jednadz be. Opc i oblik kvadratne jednadz be ove vrste je x2
=

(b

>

0):

Prema tome, problem odredivanja duljine stranice kvadrata kada je poznata njegova povrs ina svodi se na rjes avanje gornje kvadratne jednadz be. Za prethodne konkretne kvadratne jednadz be uoc avamo: jednadz ba enja 8 i ;8, jednadz ba x 2 = 64 ima rjes enja 1.7 i ;1:7, a jednadz x 2 = 2:89 rjes 7 49 7 2 rjes enja i ; . Buduc i da ba x = 100 10 10 postoje kvadrati kojima su povrs ine jedna3 , zakljuc ujemo da i jednadz be ke 2, 5.1 i 10 3 moraju imax 2 = 2, x 2 = 5:1, x 2 = 10 ti rjes enja. A to zapravo znac i da kvadratna jednadz ba x 2 = b mora imati rjes enje za svaki pozitivni broj b. Tako smo motivirali sljedec u definiciju. Definicija. Pozitivan broj x za koji je x 2 = b, gdje je b zadan pozitivan broj, naziva p se drugi korijen iz broja b i oznac ava sa b. Pozitivan broj b i drugi korijen iz broja b p povezuje, dakle, osnovna jednakost ( b)2 = b. p b je jedno rjes enje kvadratnep jednadz 2 b rjes ebe x = b. Odmah se vidi da p je i ; p nje te jednadz be, jer je i (; b)2 = ( b)2 = b, pa ta jednadz ba uvijek ima dva rjes p enja, p pozitivan broj b i negativan broj ; b. Sada nije tes ko rec i kolike su duljine stranica kvadrata kojima su povrs r ine 2, 5.1, p p 3 3 . Te duljine su 2, 5:1, . 10 10

57

Primjer 3. Kvadratna jednadz ba. 1) U prethodnom primjeru razmatran je poseban oblik kvadratne jednadz be x 2 = b. To je vec dobar poc etak. Motivaciju za e kvadratne jednadz uvodenje pojma opc be moz emo dobiti iz niza jednostavnih problema. Primjerice: Zbroj dvaju brojeva je 2 001, a njihov umnoz ak 961 200. Koji su to brojevi? U skupu cijelih brojeva problem bismo mogli pokus ati rijes iti rastavljanjem umnos ka na faktore i kombiniranjem po dva faktora dok ne dobijemo zadani zbroj. Brz i i siguravanje niji nac in je svodenje problema na rjes jednadz bi. Oznac imo li traz ene brojeve sa x i y , uvjeti problema dadu se napisati u obliku sustava jednadz bi x+y
=

2 001

xy

961 200:

Supstitucijom y = 2 001 ; x iz prve jednadz be u drugu dobiva se jednadz ba x 2 ; 2 001x + 961 200 = 0: 2) Dos li smo do jednadz be novog oblika koju uc enici u tom trenutku ne znaju rijes iti. Zato je prirodno uvesti najprije novi pojam. Definicija. Jednadz ba oblika ax 2 + bx + c = 0, gdje su a, b, c realni brojevi i pri to6 0, naziva se algebarska jednadz ba me a = drugog stupnja ili kvadratna jednadz ba. Da bi se pojam utvrdio i brz e usvojio, nastavnik treba upoznati uc enike s nizom konkretnih kvadratnih jednadz bi: p 2 2 2x +7x +10=0 x ;9x + 5=0 1 2 x +85x =0 ;14x 2 +1=0 x 2 =0 i dr. 3 Definiciju i primjere treba dopuniti opisom koeficijenata kvadratne jednadz be.

Uc enici vrlo uspjes no rac unaju povrs ine razlic itih likova primjenom poznatih formula. Ali, s to je to povrs ina? Na ovo pitanje malo koji bi uc enik znao odgovoriti, a ono c esto zbunjuje i studente matematike. Potraz imo odgovor. Tijekom mnogih stoljec a ljudi su mjerili povrs ine, rade to neprestano i danas, pa potrebu prouc avanja povrs ine i nije potrebno posebno isticati. Pri mjerenju povrs ine dos li su do razlic itih svojstava povrs ine. Prirodno se izdvajaju sljedec a c etiri jednostavna svojstva povrs ine iz kojih se mogu izvesti sva ostala svojstva: Povrs ina je uvijek nenegativan broj. Ako je neki lik sastavljen od dijelova, onda je njegova povrs ina jednaka zbroju povrs ina tih dijelova. Sukladni likovi imaju jednake povrs ine. Kvadrat sa stranicom duljine 1 ima povrs inu jednaku 1. Moz e se bez ikakve sumnje rec i da ove c injenice uc enici intuitivno znaju. Nuz no je samo to znanje aktivirati! Tako se na jednostavan nac in dolazi do motivacije kako da se uvede pojam povrs ine poligona koji uc enici mogu lako prihvatiti. Definicija. Neka je P skup svih poligona u ravnini, ukljuc ujuc i i prazan skup. Povrs ina na skupu P je preslikavanje p : P ! R koje ima sljedec a svojstva: 1) p(P) 0 za svaki poligon P. 2) Ako je poligon P zbroj poligona P1 i P2 , onda je p(P1 + P2 ) = p(P1 ) + p(P2 ): 3) Ako su poligoni P1 i P2 sukladni, onda su brojevi p(P1 ) i p(P2 ) jednaki, tj. P1
=

P2

= )

p(P1 ) = p(P2 ):

Primjer 4. Povrs ina i obujam. Povrs ina skupa toc aka u ravnini jedan je od najpoznatijih matematic kih pojmova.

4) Postoji bar jedan kvadrat K s duljinom stranice 1 takav da je p(K ) = 1. Broj p(P) naziva se povrs ina poligona P. Teorija mjerenja obujma skupova toc aka u prostoru slic na je teoriji mjerenja povrs ine
12, 2001

58

skupova toc aka u ravnini. Posebno su poligoni i poliedri vrlo srodni. Zato definiciju obujma poliedra uvodimo na posve analogan nac in: Definicija. Neka je P skup svih poliedara u prostoru, ukljuc ujuc i i prazan skup. Obujam na skupu P je preslikavanje v : P ! R koje ima sljedec a svojstva: 1) v(P) 0 za svaki poliedar P. 2) Ako je poliedar P zbroj poliedara P1 i P2 , onda je v(P1 + P2 ) = v(P1 ) + v(P2 ): 3) Ako su poliedri P1 i P2 sukladni, onda su brojevi v(P1 ) i v(P2 ) jednaki, tj. P1
=

P2

= )

v(P1 ) = v(P2 ):

4) Postoji bar jedna kocka K duljine brida 1 takva da je v(K ) = 1. Broj v(P) naziva se obujam poliedra P. Napomena. Pojmovi, opisani u nas a c etiri primjera, na stanovit nac in medusobno su povezani: u prvom primjeru susrec emo pojam kvadrat, u drugom primjeru povrs ina kvadrata i poseban oblik pojma kvadratna

jednadz ba motivirali su nam potrebu uvodenja pojma drugi korijen, u trec em primjeru razmatra se pojam kvadratna jednadz ba, a u c etvrtom primjeru odgovara se na pitanje s to je zapravo povrs ina. Neka nam na kraju kao stanovit saz etak razmatranja posluz i ova misao poznatog francuskog matematic ara Fr echeta: Ako je nes to zaista potrebno, onda je to iskorjenjivanje dogmatic ke metode: ne treba davati nikakvih definicija, a da se ne ukaz e kako su one iznikle, zas to su nuz ne, kako se primjenjuju. Misao je vrlo jasna i dobro ukazuje na smjer kojim se treba kretati proces formiranja pojmova. U skladu je s opisom toga procesa u ovom c lanku. Literatura
1] I. Gusic , Tri razine obrade matematic kih pojmova, Matematika i s kola 8 (2001), 111118. 2] Z. Kurnik, Matematic ki pojam, Matematika i s kola 11 (2001), 816. 3] V. A. Oganesjan i dr., Metodika prepodavanija matematiki v srednej s kole, Prosves c enie, Moskva 1980. ivkovic 4] R. Z , Uvodenje novih matematic kih pojmova u nastavi, Matematika 2 (1986), 513.

Izrez ite lijevi trokut na s est dijelova kako je naznac eno na slici. Presloz ite dijelove u novi trokut kao na slici desno. Jesu li trokuti sukladni? A s to je s rupom u sredini? U c emu je trik?

12, 2001

59