TOLERANCIJA

JELI ZNAK NETOLERANTNOSTI SMATRATI NETO NEPRIHVATLJIVIM ? DA BI SE BIO TOLERANTAN MORA LI SE SVE TOLERIRATI? JELI TOLERANTAN/MORALAN ONAJ TKO TOLERIRA SILOVANJE/MUENJE ILI UBIJANJE? MOE LI SE SMATRATI VRLINOM SPREMNOST DA SE PRIHVATI NAJGORE?

Rasprava o vrlinama trai razmiljanje bez lakoe dokaza/znanja. (to vas eka i kao lijenike). Zato se onda i truditi izvan znanosti gdje je jedino dokaz mogu? Zato jer moramo jer znanost ne daje odgovor na temeljna pitanja! Cilj nam je dosei granice naeg ivota/postojanja/smisla to dublje - dalje od znanja. Gdje je mjesto toleranciji? Znanost netreba toleranciju ve dokaze, ima prednost, treba slobodu a ne toleranciju. Tolerancija je potrebna u nedostatku znanja. Znanost napreduje ispravljajui svoje greke i nemoe ih tolerirati.

Tolerancija je potrebna u odnosu prema stavovima/uvjerenjima Biblijsku istinu se nemoe ni dokazati ni opovrgnuti u nju moete ili vjerovati ili tolerirati da drugi vjeruju. Ako toleriramo Bibliju zato nebi i Mein Kampf? A ako i Mein Kampf, zato ne i rasizam, muenje, mrnju, progone koncentracione logore? Takva Univerzalna tolerancija, bila bi moralno odvratna zaboravljajui rtve, ona bi ih preputala njihovoj sudbini i doputala njihovo daljnje muenitvo. Tolerirati znai prihvatiti to bi mogli osuditi ili dopustiti to bi mogli sprijeiti/prekinuti. Tolenacija znai ne koristiti dio vlastite snage ili gnjeva. Tolerancija ukljuuje,
4

samokontrolu i nadvladavanje vlastitog interesa, osobne patnje ili nestrpljivosti. Tolerancija vrijedi samo ako se ispoljava protiv vlastitih interesa a u korist nekog drugog. Tolerirati progon, patnju i nepravdu prema drugima nije tolerancija ve indiferentnost, sebinost ili jo gore. Tolerirati sve, znailo bi tolerirati i zloine to bi bila zloinaka tolerancija. Tolerancija se moe primijeniti samo unutar granica koje je odravaju i uvjeta koji je omoguavaju. Za razliku od ljubavi i dareljivosti koje nemaju granica, tolerancija je ograniena. Neograniena tolerancija je kraj tolerancije. Treba li slobodu proiriti na protivnike slobode? Vrline se nemoe ograniiti na ljude s vrlinama, nemoe se biti pravedan samo prema pravednima, poten prema potenima, dareljiv prema dareljivima, plemenit prema plemenitima.
5

Tolerancija, kao vrlina, mora jednostrano obuhvatiti i one koji je ne prakticiraju. Demokracija nije slabost, niti tolerancija pasivnost Neke stvari su nepodnoljive ak i ba tolerantnim ljudima Tolerancija je dugo bila ograniena na religiju, a sada proima drutvo kao cijelinu. to je tolerancija? Mudrost savladavanja fanatizma, te smrtonosne ljubavi za istinu. Istina niti ne slua, niti ne nareuje i zato je slobodna. Istina je da emo umrijeti, ali istina ne opravdava ubistvo. Istina se razlikuje od dobra i zla. Katolik nemoe uvjeriti Muslimana, Pavoslavca, Ateistu, idova i Protestanta u svoju istinu
6

bez obzira na njihovu izobraenost, inteligenciju, kulturu, dobronamjernost ili iskrenost

Svaki vjernik ma koliko bio uvjeren da je u pravu, mora priznati da ne moe dokazati da je u pravu. Tolerancija kao praktina vrlina ili sposobnost, se temeji na naoj teoretskoj nemoi ili nesposobnosti da ostvarimo apsolutno Voltaire to je tolerancija To je prerogativ ovjeanstva. Svi smo utonuli u slabosti i greke, oprostimo jedni drugima nae gluposti, to je prvi zakon prirode Treba biti tolerantan jer smo slabi, neprincipjelni, podloni mijenjanju i grekama. Kad i posjedujemo apsolutnu istinu, nemoemo je nametnuti , jer se pojedinca nemoe prisiliti da misli drukije nego to eli ili da smatra istinitim, ono to on smatra da je la Tolerancija nije ideal, nije maximum ve minimum

Tono, ali to je sigurno bolje od netolerancije a naravno da bi ljubav i potovanje bili bolji Iekujui dan kada e tolerancija postati ljubav, tolerancija, obina tolerancija je najbolje za to smo sposobni! Dok ekamo bolje, tolerancija je raspoloivo rjeenje; dok ljudi ne postanu sposobni da vole jedni druge, ili da se bar poznaju i razumiju dotle se smatrajmo sretnim ako se bar moemo podnositi. Tolerancija pripada prelaznom razdoblju Ako u ovoj tranziciji ne uspijemo, idue razdoblje e biti barbarstvo a ne ljubav Tolerancija i pristojnost nisu velike ali su vane vrline Tolerancija je mala ali dostupna mudrost Tolerancija je tek poetak, ali je barem to Tolerancija je mudrost i vrlina
9

svakodnevnice i svakog ovjeka.

10

Tolerancija
JELI ZNAK NETOLERANTNOSTI SMATR ATI NETO NEPRIHVATLJIVIM ? DA BI SE BIO TOLERANTAN MORA LI SE SVE TOLERIRATI? NE AKO JE TOLERANCIJA VRLINA A NE SLABOST JELI TOLERANTAN/MORALAN ONAJ TKO TOLERIRA SILOVANJE/MUENJE ILI UBIJANJE? MOE LI SE SMATRATI VrLINOM SPREMNOST DA SE PRIHVATI NAJGORE?

Rasprava o vrlinama trai razmiljanje bez lakoe dokaza/znanja. Kada postoje dokazi vie nije filozofija ili umijee. (to vas eka i kao lijenike). U filozofiji kao i u znanosti, razum zapovijeda, ali bez mogunosti potvrde ili odbacivanja. Zato se onda i truditi izvan znanosti gdje je jedino dokaz mogu? Zato jer moramo jer znanost ne daje odgovor na temeljna pitanja! Hoemo li se baviti medicinom? Koji je smnisao ivota? Postoji li bog? Jesu li nae vrijednosti ispravne?

Moemo li ne postaviti ova pitanja Cilj nam je dosei granice naeg ivota/postojanja/smisla to dublje - dalje od znanja. Filozofija je skup razumnih stavova, to je tee i potrebnije ostvariti nego to mislimo.

11

Gdje je mjesto toleranciji? Kada je istina pouzdano poznata, tolerancija je nebitna jer nema ulogu.
Pravo greke postoji samo a parte ante, jer nakon dokaza parte post to vie nije greka ve la/prevara. Zato matematiari/znanstvenici netrebaju toleranciju ve samo dokaze. Spreavanje znanosti (kao crkva Galileja) u istraivanju ili saopavanju nije netolerantnost ve neistinoljubivost. Znanje ima prednost. Istina ne trai nita vie nego da je traimo. Znanost treba slobodu a ne toleranciju. Oito je da tolerancija i sloboda nisu isto. Znanost prihvaa okvire samo eksperimenta i razuma, ona trai intelektualnu slobodu. Tolerancija je potrebna u nedostatku znanja. Prihvaanje ili odbacivanje stava da se zemlja okree oko sunca, sa stajalita znanosti nedaje prostora za toleranciju. Znanost napreduje ispravljajui svoje greke i nemoe ih tolerirati. Tolerancija je potrebna u odnosu prema stavovima/uvjerenjima , to znai stalno jer je nae neznanje mnogo vee od znanja. Zabrana Darwinove teorije evolucije znai nerazumjeti to je znanstvena teorija, NO njeno nametanje kao apsolutne istine bila bi netolerancija. Biblijsku istinu se nemoe ni dokazati ni opovrgnuti u nju moete ili vjerovati ili tolerirati da drugi vjeruju. Ako toleriramo Bibliju zato nebi i Mein Kampf? A ako i Mein Kampf, zato ne i rasizam, muenje, mrnju, progone koncentracione logore? Takva Univerzalna tolerancija bila bi moralno odvratna zaboravljajui rtve, ona bi ih preputala njihovoj sudbini i doputala njihovo daljnje muenitvo. Tolerirati znai prihvatiti to bi mogli osuditi ili dopustiti to bi mogli sprijeiti/prekinuti. Tolenacija znai ne koristiti dio vlastite snage ili gnjeva. Tolerancija ukljuuje, samokontrolu i nadvladavanje vlastitog interesa, osobne patnje ili nestrpljivosti. Tolerancija vrijedi samo ako se ispoljava protiv vlastitih interesa a u korist nekog drugog. Nemoemo se pozivati na toleranciju kad nemamo to izgubiti a pogotovo ako moemo samo dobiti prihvaanjem neeg emu bi se mogli suprotstaviti. Tolerancija je svjesno preuzimanje tereta. Tolerirati progon, patnju i nepravdu prema drugima nije tolerancija ve indiferentnost, sebinost ili jo gore. Tolerirati Hitlera znai postati sukrivcem, bar propustom ili zanemarivanjem.

12

Mrnja, gnjev i nasilje se preferiraju jer su bolji od takve pasivnosti prema zlu, takvog sramotnog prihvaanja najgoreg. Tolerirati sve, znailo bi tolerirati i zloine to bi bila zloinaka tolerancija. Takva tolerancija bi zavrila negirajui samu sebe (1) dajui slobodu/mo onima koji je ele unititi Tolerancija se dakle moe primijeniti samo unutar granica koje je odravaju i uvjeta koji je omoguavaju. To Karl Popper naziva paradox tolerancije (2.) Ako proirimo toleranciju na netolerantne, ako nismo spremni braniti tolerantno drutvo protiv napada ne-tolerantnih, tada e tolerantni biti razoreni, a tolerancija s njima. Za razliku od ljubavi i dareljivosti koje nemaju granica, tolerancija je ograniena. Neograniena tolerancija je kraj tolerancije. Treba li slobodu proiriti na protivnike slobode? Vrline se nemoe ograniiti na ljude s vrlinama, nemoe se biti pravedan samo prema pravednima, poten prema potenima, dareljiv prema dareljivima, plemenit prema plemenitima. Tolerancija, kao vrlina, mora jednostrano obuhvatiti i one koji je ne prakticiraju . Moralnost nije ni trgovina ni ogledalo. Istina je da se netolerantni ljudi nemaju pravo aliti na netolerantnost. Ali zato bi vrlina ovisila o stavu onih kojima nedostaje!? Tolerantne treba usmjeravati/orijentirati/voditi tolerancija. Ne smije se sve tolerirati ali se mora ukljuiti i one koji je ne provode. Netolerantnu grupu se smije/treba zabraniti ako ugroava slobodu ili stvara uvjete koji ine toleranciju nemoguom. K. Popper istie da netolerantne iskaze netreba zabraniti, dok se znamo suprotstaviti argumentom i kontrolirati javnim mjenjem, ALI treba zadrati pravo da ih se zabrani ako treba i silom. U ime tolerancije ima se pravo netolerirati ne-tolerantnost. Zalaganje za netoleranciju je kriminalno kao i ubistvo ili kidnapiranje. (2) Demokracija nije slabost, niti tolerancija pasivnost Moralno odvratna i politiki neuspjena univerzalna tolerancija, nije ni vrlina ni vitalna. Neke stvari su nepodnoljive ak i ba tolerantnim ljudima. Politiki je nepodnoljivo sve to ugroava slobodu, mir i opstanak drutva. Ideoloki ogranieni stav se moe trpjeti pravoj opasnosti se mora suprotstaviti, ako treba i silom Tolerancija je dugo bila ograniena na religiju, a sada proima drutvo kao cijelinu.

13

Znanje nemoe zamijeniti volju niti pojedinca niti zajednice to je tolerancija? Mudrost savladavanja fanatizma, te smrtonosne ljubavi za istinu
(3.)

Najvie su podloni totalitarizmu, oni koji ne razlikuju injenice (realno iskustvo) od izmiljotina niti istinu (standard mijenja) od lai. (4.) Totalitarizam poinje dogmatski, navodei da mu istina daje legitimnost i opravdava mo. Prvo znanost a potom brainwashing I reim koji bi bio utemeljen na stvarnom znanju (tiranija lijenika) bio bi totalitaran, ako bi pokuao vladati u ime istine. Istina nikada ne vlada niti nareuje tp initi a to ne. Istina niti ne slua, niti ne nareuje i zato je slobodna. Istina je da emo umrijeti, ali istina ne opravdava ubistvo. Istina se razlikuje od dobra i zla. Znanje nemoe zamijeniti volju niti pojedinca niti zajednice I Voliti istinu znai prepoznati de se nju nikada nemoe niti potpuno niti sigurno spoznati. Tolerancija se javlja kod stavova? A to sa stavovima ija je krajnja provjera subjektivna? Katolik nemoe uvjeriti Muslimana, Pavoslavca, Ateistu, idova ili Protestanta u svoju istinu bez obzira na njihovu izobraenost, inteligenciju, kulturu, dobronamjernost ili iskrenost. Svaki vjernik ma koliko bio uvjeren da je u pravu, mora priznati da ne moe dokazati da je u pravu. Tolerancija kao praktina vrlina ili sposobnost, se temeji na naoj teoretskoj nemoi ili nesposobnosti da ostvarimo apsolutno. Voltaire to je tolerancija To je prerogativ ovjeanstva. Svi smo utonuli u slabosti i greke, oprostimo jedni drugima nae gluposti, to je prvi zakon prirode (5. Tolerancija proizlazi iz poniznosti, ova iz potenja i prave vjere, potpune ljubavi za istinu ukljuivi i sumnju u istinu. Treba biti tolerantan jer smo slabi, neprincipjelni, podloni mijenjanju i grekama. II razlog za Toleranciju vezan je vie za politiku nego moral i znanje. Kad bi vladaru bila i dostupna apsolutna istina, on nebi mogao da je svima nametne, jer se pojedinca nemoe prisiliti da misli drukije nego to eli ili da smatra istinitim ono to on smatra da je la.

14

ovjeka se moe onemoguiti da iskazuje svoju vjeru/uvjerenja ali se nemoe sprijeiti da ih ima. Tolerancija nije ideal, nije maximum ve minimum (6.) Tono, ali to je sigurno bolje od netolerancije a naravno da bi ljubav i potovanje bili bolji. Tolerancija je postala opi standard nae nesposobnostida volimo i potujemo svoje protivnike, kojima je naa tolerancija najpotrebnija. Iekujui dan kada e tolerancija postati ljubav, istiem da je tolerancija, obina tolerancija je najbolje za to smo sposobni! Tolerancija je raspoloivo rjeenje; dok ekamo bolje, tj. dok ljudi ne postanu sposobni da vole jedni druge, ili da se bar poznaju i razumiju dotle se smatrajmo sretnim ako se bar moemo podnositi. Tolerancija pripada prelaznom razdoblju (1) Ako u ovoj tranziciji ne uspijemo, idue razdoblje e biti barbarstvo a ne ljubav Tolerancija poput pristojnosti nije velika ali je vana vrlina. Mala ali dostupna mudrost. Tolerancija je tek poetak, ali je barem to. Tolerancija je mudrost i vrlina svakodnevnice i svakog ovjeka.
Izvori
1. Vladimir Jankelevitch, Traite des vertus. Champs-Flammarion, 1986, vol 2:92.) 2. Karl Popper, The Open Society and Its Enemies, Routledge&Kegan Paul, 1966, vol1:265 3. Alain. Definitions, u Les arts et les dieux. Bibliotheque de la Pleiade p. 1095 4.Hannah Arendt, The origins of Totalitarianism, Harcourt Brace Jovanovich, 1979, p. 474 5.Voltaire, Philosophical Dictionary, Penguin, 1988.) 6. F. Abauzit u Andre Lalande, Vocabulaire technique et critique de la philosophie. 16th ed., PUF, 1968 p.1134

15