Antonija Jovi

Uvod
Primjer 1. Odredi sve peteroznamenkaste brojeve 47 a9b koji su djeljivi s brojem 18. Rjeenje. Ako je broj djeljiv s 18 tada je djeljiv s 2 i s 9. Iz djeljivosti s 2 slijedi da je znamenka b { 0, 2, 4, 6,8} . Ako je b = 0, tada je zbog djeljivosti s 9 i zbroj 4 + 7 + a + 9 + 0 mora biti djeljiv s 9,tj. a = 7. Ako je b = 2, tada je a = 5. Ako je b = 4, tada je a = 3. Ako je b = 6, tada je a = 1. Ako je b = 8, tada je a = 8. Dakle, traeni brojevi su: 47790, 47592, 47394, 47196, 47898. Ovaj zadatak zadan je na opinskom natjecanju uenicima petih razreda. Uoavamo da ak i u ovako jednostavnim zadacima iz podruja teorije brojeva koristimo neke 'opeprihvaene' tvrdnje, recimo onu da je broj djeljiv s 9 ako i samo ako mu je zbroj znamenki djeljiv s 9. Ipak, da pitamo nekog osnovnokolca zato je to tako, on vjerojatno ne bi znao odgovor (moda i pokoji srednjokolac). Odgovor na takva pitanja daje teorija kongruencija, specifina algebra unutar teorije brojeva, koja je razvila poseban jezik za rjeavanje problema o djeljivosti brojeva. U ovom lanku emo upoznati osim definicije i osnovnih svojstava kongruencije, neke blisko povezane teoreme kao to su Eulerov i (mali) Fermatov teorem. Jezik kongruencije razvio je Carl Fridrich Gauss, 1801. godine u djelu Disquisitiones Arithmeticae (Aritmetika istraivanja)

Pojam kongruencije
Definicija 1. Ako za cijele brojeve a, b te prirodan broj m vrijedi da m dijeli a b onda to moemo zapisati u sljedeem obliku:

(itaj: a je kongruentno s b modulo m) Ovaj zapis nazivamo kongruencijom, broj m njenim modulom. Naravno zapis je ekvivalentan ovima: m ( a b ) a b = mk , gdje je k . Napomena: U naem najdraem programu Pascal u postoji naredba MOD koja ima slino znaenje. Ona daje ostatak cjelobrojnog dijeljenja broja a s brojem b,tj a mod b=c. (npr. 9 MOD 2 = 1) 1

a b (mod m)

Antonija Jovi
Primjer 2. Navedimo nekoliko primjera kongruencija: 38 14 (mod 6), jer je 38 14 = 24 = 6 4, 7 - 1 (mod 4), jer je 7 + 1 = 8 = 2 4, -25 - 1 (mod 4), jer je -25 (-1) = - 24 = 4 (-6) 17 0 (mod 17) , jer je 17 0 = 17 1.

Svojstva kongruencija
Teorem 1. Za cijele brojeve a, b, c i prirodan broj m vrijedi: 1. 2. 3.

a a (mod m)
a b (mod m) a b (mod m)
i

refleksivnost

b a (mod m)

simetrinost

b c (mod m) c (mod m)

tranzitivnost

Dokaz. 1. a a = 0 = 0 m 2. a b= m k b a = m (- k) 3. a b= m k1 i b c= m k2 a c= m (k1 + k2)

Teorem 2.

a b (mod m)
a+c b+d 2. a c b d 3. ac bd 4. ka kb
1.

c d (mod m)
(mod m) (mod m) (mod m) (mod m)

(a c) (b d) = m (k1 k2); Dokaz. 1. i 2. a b = m k1 i c d = m k2 2 3. m (k1k2) = (a - b)( c - d) = ac bc ad + bd = = ac bd bc + bd ad + bd = =ac bd - b(c - d) - d(a - b) = =ac bd - m(dk1 ) - m(bk2) ac - bd = m(m(k1k2) + dk1 + bk2) 4. Izravno slijedi iz 3. kada je b = c = k. Primijetimo da vrijedi:

a a + mk
gdje je k Primjer 3. Pogledajmo sljedee kongruencije:

(mod m)

Antonija Jovi
7 7 2 7 2 2 7 3 2 1 (mod 2) 19 10 1 (mod 9) Za kongruencije dakle vrijede svojstva asocijativnosti, komutativnosti i distributivnosti te ih moemo zbrajati, oduzimati i mnoiti, ali samo one s istim modulom, pri emu modul ostaje nepromijenjen. Vano: kongruencije se ne mogu proizvoljno dijeliti (tj. kratiti). 20 30 (mod 5) , iz koje bismo kraenjem s 10 dobili Npr. 2 3 (mod 5) , to oito nije tono jer 5 ne dijeli 2 3 = -1. Stoga pri kraenju vrijedi sljedei teorem.

Teorem 3. k a k b (mod m) i nzd(k,m) = d

a b mod d m
Dokaz. Ako je nzd(k,m) = d , onda ml = k(a - b) :d m k l = ( a b) d d m m k kako je nzd , = 1 slijedi da je l1 = a b . d d d Primjer 4. Uzmimo kongruenciju 120 45 (mod 15). Sada raunamo nzd(120,45) = 15, a nzd(15,15) = 1, pa cijelu kongruenciju moemo skratiti i dobiti sljedei izraz: 8 3 (mod 1) , to je tono. Teorem 4. Brojevi a i b imaju isti ostatak pri dijeljenju s brojem m ako i samo ako je a b (mod m). Dokaz. Neka je a = mq1 + r1 , pri emu je 0 r1 m 1 i b = mq2 + r2 ( 0 r2 m 1 ). Ako je r1 = r2 onda je a b = m(q1 q2 ) . Ako je a b (mod m) onda vrijedi (m 1) r1 r2 = m ( k q1 + q2 ) m 1 slijedi:

mk = a b = m(q1 q2 ) + ( r1 r2 )

r1 = r2 jer je 0 jedini cijeli broj djeljiv s m na intervalu [ (m 1), m 1] .

Teorem 5. Ako je

a b (mod m) i n prirodan broj onda vrijedi a n b n (mod m).

Dokaz. Neka je a b = m k , a znajui da je

a n b n = (a b)(a n 1 + a n 2b + a n 3b 2 + ... + ab n 2 + b n1 ) = mkA

A
Zadatak 1. Ako je f polinom s cjelobrojnim koeficijentima i

a b (mod m), tada je

3

Antonija Jovi

f (a) f (b) (mod m)

n n 1 Rjeenje. Neka je f ( x) = cn x + cn 1 x + ... + c1 x + c0 , polinom n tog stupnja, gdje su cn , cn 1 ,..., c0 cijeli brojevi. Dobivamo: a b (mod m) , prema prethodnom teoremu slijedi:

a i bi

(mod m)

, prema Teoremu 2. (pod 4.) slijedi:

ci a i ci bi (mod m)
Ako zbrojimo ove kongruencije (FOR i: = 1 TO n DO) , dobit emo:

f (a ) f (b)

(mod m)

Zadatak 2. Dokaite da je broj djeljiv s 9 ako je zbroj njegovih znamenki djeljiv s 9. Rjeenje. Uzmimo neki m i neka on ima decimalan prikaz m = cn 10n + cn 110n 1 + ... + c110 + c0 . Promotrimo polinom f ( x ) = cn x n + cn 1 x n 1 + ... + c1 x + c0 Tada je f (10) = m . No zbroj znamenki od m je f (1) . Kako je 10 1 (mod 9), tada slijedi (prema prethodnom zadatku) f ( 10 ) f ( 1) (mod 9). Odavde slijedi da su oba broja f ( 10 ) i f ( 1) istodobno ili djeljiva ili nisu djeljiva s 9, i tvrdnja je dokazana! Zadatak 3. Odredite kriterij djeljivosti s 11.
n n 1 Rjeenje. Uzmimo m kao u prethodnom zadatku ( m = cn10 + cn 110 + ... + c110 + c0 ).

10 1 (mod 11) f ( 10 ) f ( 1) (mod 11). Broj je djeljiv s 11 ako i samo ako je razlika zbroja znamenaka na parnim mjestima i zbroja znamenaka na neparnim mjestima djeljiva s 11 (tzv. alternirana suma). Npr. 121 je djeljiv s 11 jer je 1 2 + 1 = 0 = 0 11.

Eulerov teorem
4

Antonija Jovi
Teorem 6. Ako je nzd(a, m) = 1, vrijedi Dokaz. Neka su

a ( m ) 1

(mod m).

1 , 2 ,..., ( m )

razliiti brojevi koji su relativno prosti s m i manji od m.

Kako je nzd(a,m) = 1 uzajamno prosti brojevi s m su i

1 , 2 ,..., ( m )
Iz osobina relacija biti kongruentan imamo:

( m )1 2 ( m ) 1 2 ( m)
Kako je nzd(ai, m) =1 imamo da je:

(mod m)

a ( m ) 1 .
Iz Eulerovog teorema izravno slijedi tzv. mali Fermatov teorem.

MALI Fermatov teorem

(postoji i Veliki Fermatov teorem za koji je trebalo ak 350 godina da se dokae, a pokuaji i dijelovi dokaza potakli su i stvorili potpuno nova podruja matematike. A Fermat ga je samo zapisao na margini knjige, dopisao da nema mjesta za dokaz ali da ga zna! No OTOM POTOM , slijedi njegov mali teorem)

Teorem 7. Ako je p prost broj i ako su a i p relativno prsti, onda vrijedi

a p 1 1

(mod p).

Dokaz. Tvrdnja odmah slijedi iz injenice da za svaki prost broj p vrijedi ( p) = p 1 . Napomena: Primijetimo da ne vrijedi obrat tvrdnje, odnosno iz nzd(a, m) i a m 1 1 (mod m) ne slijed da je m prost broj. Npr. 2340 1 (mod 341), nzd(2,341) = 1, ali 341 = 31 11. Primjer 5. Odredite ostatak pri dijeljenju 230 s 7. Rjeenje. Po malom Fermatovom teoremu vrijedi 26 1 (mod 7), iz ega slijedi: 230 = (26)5 15 1 (mod 7). Znai, ostatak pri dijeljenju 230 s 7 je 1.

Zadatak 4. Odredi ostatak pri dijeljenju broja

380 + 780 sa 11.

5

Antonija Jovi
Rjeenje. Zapiimo pribrojnike u obliku:

380 = 34

780
(mod 11) 81 4 20 20 81 4 (mod 11) Koristei teorem 2. slijedi:

( ) =(7 )
4

20

= 8120

20

= 240120

(mod 11) ,prema teoremu 5. slijedi: 2401 3 20 20 2401 3 (mod 11)

8120 + 2401 = 4 20 + 320 (mod 11)

420 = 45

(mod 11) 1024 1 4 4 1024 1 (mod 11) Prema teoremu 2. slijedi:

( )

= 1024 4

320 = 35

243 1 (mod 11) 2434 14 (mod 11)

(mod 11) (mod 11)

( )

= 2434

10244 + 2434 14 + 14 10244 + 2434 2

Odgovor: Ostatak je 2.

Zadaci za domai: Zadatak 1. Broj 3105

+ 4105

djeljiv je sa 13, a nije sa 11.

Uputa: Broj je djeljiv s nekim brojem ako mu je ostatak pri dijeljenju s tim brojem jednak 0, u suprotnom nije djeljiv s tim brojem. Zadatak 2. Dokai da je broj

71980

1990

380

90

djeljiv sa 5.

Tko poalje tono rjeenje na e-mail: antonija.jovic@gmail.com bit e nagraen!!! Sve je teko dok ne postane lako!

M a t e m at i k a j e k r a l j i c a s v i h z n a n o s t i , a t e o r i j a b r o j e v a j e k r a l j i c a m a t em a t i k e! ! !
lanak napisala:

Antonija Jovi