Karlo Ljubi

PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU

DIPLOMSKI RAD

Karlo Ljubi

PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU

DIPLOMSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Elektroniko poslovanje Mentor: Dr. sc. Boidar Jakovi Broj indeksa autora: 0067508287

Zagreb, rujan 2013.

SADRAJ
Stranica 1. UVOD ................................................................................................................................. 1 1.1. 1.2. 1.3. 2. Predmet i cilj rada ....................................................................................................... 1 Izvori podataka i metoda prikupljanja ......................................................................... 1 Struktura i sadraj rada ................................................................................................ 2

ELEKTRONIKO POSLOVANJE ................................................................................... 4 2.1. Obiljeja elektronikog poslovanja ............................................................................. 4 Nove perspektive i poslovni horizonti ................................................................. 6 Webocentrine tvrtke ........................................................................................... 8

2.1.1. 2.1.2. 2.2.

Tipovi E-poslovanja .................................................................................................. 10 Prodaja vlastitih dobara i usluga ........................................................................ 11 Elektroniko trgovanje ....................................................................................... 14 Online financijske transakcije ............................................................................ 15

2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.3.

Oglaivaki modeli E-poslovanja prve generacije .................................................... 18 Elektroniki oglasnici ........................................................................................ 20 Generalizirani portali ......................................................................................... 21 Specijalizirani portali ......................................................................................... 22 Suradniki modeli .............................................................................................. 22

2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.3.4. 3.

NOVE GENERACIJE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA ........................................ 24 3.1. Poslovanje u pokretu ................................................................................................. 24 Mobilna plaanja ................................................................................................ 27 Mobilno oglaavanje .......................................................................................... 29

3.1.1. 3.1.2. 3.2. 3.3.

Veza izmeu raunalstva u oblaku i E-poslovanja.................................................... 30 Potencijali Web 2.0 tehnologije ................................................................................ 33 Drutveni Web ................................................................................................... 37 Socijalno poslovanje .......................................................................................... 39

3.3.1. 3.3.2. 3.4.

Karakteristike modela E-poslovanja nove generacije ............................................... 41

3.5. 4.

Statistiki pokazatelji E-poslovanja u pelarstvu ...................................................... 45

PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU .......................... 51 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. Cilj i opis istraivanja................................................................................................ 51 Uzorak istraivanja .................................................................................................... 51 Metodologija istraivanja .......................................................................................... 52 Rezultati istraivanja ................................................................................................. 52

5. 6.

PREPORUKE PRIMJENE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU... 75 ZAKLJUAK ................................................................................................................... 78

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 80 Knjige ............................................................................................................................... 80 Znanstveni i struni lanci ................................................................................................ 80 Web izvori ........................................................................................................................ 83 POPIS TABLICA ................................................................................................................. 84 POPIS ILUSTRACIJA ......................................................................................................... 85 CV-IVOTOPIS .................................................................................................................. 87 SAETAK............................................................................................................................ 88 PRILOG ............................................................................................................................... 89

1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada

Brzi napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije, rasprostranjenost raunalnih mrea i sve ira upotreba Interneta temelj su nove industrijske revolucije. imbenik stjecanja konkurentskih prednosti u novoj, digitalnoj stvarnosti postaje elektronika trgovina i elektroniko poslovanje. Poslovni modeli se nepovratno mijenjaju, Internet postaje sve znaajniji marketinki medij a elektroniko poslovanje postaje sveprisutno. Ono obuhvaa sve grane djelatnosti, stoga postaje neophodno u stjecanju i odravanju konkurentnosti u suvremenom poslovanju. Elektroniko poslovanje predstavlja novi prostor i dimenziju u trinom nadmetanju, laki i bri pristup klijentima te pregrt novih mogunosti. Tema ovog diplomskog rada jest Primjena elektronikog poslovanja u pelarstvu. Svrha teorijskog dijela rada jest prouavanje aktualne literature te analiza i sistematizacija podruja i elemenata elektronikog poslovanja te suvremenih poslovnih modela u pelarstvu . Empirijski dio rada, odnosno provedeno istraivanje omoguuje identifikaciju karakteristika primjene elektronikog poslovanja u pelarstvu. Osnovni ciljevi rada jesu: upoznavanje sa osnovama elektronikog poslovanja, poslovnim i oglaivakim modelima ukazivanje na kretanje novih trendova poput poslovanja u pokretu, raunalstvo u oblaku i socijalno poslovanje istraivanje aktualnog pelarstva prema elektronikom poslovanju i istraivanje Internet populacije prema elektronikom poslovanju te diskusija rezultata istraivanja.

1.2.

Izvori podataka i metoda prikupljanja

Ovaj rad se sastoji od teorijskog i empirijskog dijela pa su, s obzirom na to, koritene razliite metode i izvori za njegovo pisanje. Za teoretski dio rada koritene su najrelevantnije knjige i lanci iz podruja elektronikog i socijalnog poslovanja. Najei izvori podataka bile su: 1

- elektronske baze podataka kao to su: Science Direct, Hrak, Emerald, EBSCO Host, - Internet trailice poput www.google.com, www.ask.com, - znanstvene i strune domae i strane publikacije. Za empirijski dio rada, odnosno istraivanje primjene elektronikog poslovanja u pelarstvu i istraivanje preferencija potroaa pelinjih proizvoda na Internet kupovinu koriten je anketni upitnik. Uzorak istraivanja su inila 218 pelara i 212 potroaa pelinjih proizvoda a upitnik je ispitanicima dostavljen u elektronikom obliku u Google Formi. Ispitanici su trebali dati svoju procjenu na temelju svojih iskustava u kojoj mjeri su upoznati sa elektronikim poslovanjem, koliku vanost pridaju takvoj vrsti poslovanja, odreena iskustva s takvom vrstom poslovanja s gledita pelara. S gledita potroaa pelinjih proizvoda ispitanici su trebali dati svoju procjenu u kojoj mjeri su upoznati s kupnjom preko Interneta, preferiraju li takvu vrstu kupnje, koliko je za njih vano da pelari pruaju proizvode i djeluju na Internetu i slino. Kako bi analiza dobivenih rezultata bila to vie znanstveno relevantna koritene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike.

1.3.

Struktura i sadraj rada

Diplomski rad se sastoji od est osnovnih poglavlja koji su upotpunjeni popisom literature, grafikona, slika, tablica, saetkom, ivotopisom autora te prilogom.

Uvodno, prvo poglavlje ukratko opisuje temu i ciljeve rada te izvore i metode prikupljanja podataka. Drugo poglavlje je orijentirano na elektroniko poslovanje i u njemu se iznose osnovna obiljeja i mogunosti koje su postale dostupne razvojem, te sve veom ekspanzijom Interneta i tehnologije. Opisuju se odabrani tipovi e-poslovanja i oglaivakih modela koji se mogu primijeniti i u suvremenom poslovanju pelara. Tree poglavlje je bazirano na nove trendove i modele u elektronikom poslovanju nove generacije. Upoznat e se modeli poslovanja u pokretu i vane karakteristike kao to je 2

mobilno plaanje i mobilno oglaavanje. Nove tehnologije poput raunalstva u oblaku i Web 2.0 te njihovi potencijali u e-poslovanju. Zatim prednosti koje nam donosi drutveni Web i socijalno poslovanje. U etvrtom poglavlju prikazani su prikupljeni podaci i rezultati empirijskog istraivanja o primjeni elektronikog poslovanja u pelarstvu te je opisana metodologija, cilj, uzorak istraivanja i detaljan pregled analize rezultata istraivanja. Unutar petog poglavlja vrednuju se rezultati, izvode zakljuci na temelju njih te se predlau smjernice za budui razvoj elektronikog poslovanja u pelarstvu. Zavrno, esto poglavlje, predstavlja zakljuna razmatranja i daje saeti prikaz teorijskog i empirijskog dijela rada.

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE
2.1. Obiljeja elektronikog poslovanja

Sredinom dvadesetih godina 20. stoljea u strunim i poslovnim krugovima sve se ee poinje koristiti pojam elektroniko poslovanje (eng. Electronic Business, e-Business) odnosno, skraeno, e-poslovanje. Elektroniko poslovanje je suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatikih i, posebice, internetskih tehnologija u svim kljunim poslovnim funkcijama i procesima. tovie, moe se ustvrditi kako elektroniko poslovanje predstavlja danas najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja kojemu tee sve tvrtke usmjerene osvajanju to boljih trinih pozicija i intenzivnom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti.1 Elektroniko poslovanje ukljuuje razmjenu dobara i usluga izmeu kupaca, poslovnih partnera i prodavatelja, uz sve te elemente treba takoer obratiti pozornost na operacije to se obavljaju iza scene, unutar same tvrtke. Takve su operacije, primjerice, upravljanje proizvodnjom, razvojem, cjelovitom korporacijskom infrastrukturom i proizvodima.2 Elektroniko poslovanje poveava brzinu i jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija, to rezultira pojaanom konkurencijom na tritu. Tvrtke se moraju stalno prilagoavati novim tehnologijama, razvijati i ukljuivati nove i bre sustave te zadovoljavati sve sloenije potrebe potroaa iz itavog svijeta. Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na poboljanje lanca opskrbe s krajnjim ciljem eliminacije zaliha i skladitenja proizvoda te meuskladitenja dijelova i poluproizvoda u proizvodnom lancu. To je sustav upravljanja proizvodnjom koji zahtijeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa, maksimalnu usklaenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu kvalitete proizvoda. Uvoenje takvog sustava u proizvodni sustav omoguuje izradu detaljnih planova proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna ekanja i zastoje, jer koncept nalae da se

1 2

Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 257. Bertels, A.: The Difference Between E -Business and e-Commerce2, Computer World., 30.10.2000., str. 41.

operacije obavljaju upravo na vrijeme iz ega i proizlazi i njegov naziv. Konkurenti vie ne mogu teiti meusobnom unitavanju, ve moraju suraivati da bi preivjeli.3 Na slici (slika 2.1.) vidimo predvianja u razliitim dijelovima svijeta gdje bi moglo doi do poetka intenzivnog rasta i irenja elektronike trgovine kao vida elektronikog poslovanja. Trokutii oznaavaju kada bi se mogle ukljuiti najrazvijenije zemlje i one koje zaostaju. Prema predvianjima najprije e se razvitak elektronike trgovine dogoditi u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, zatim u Aziji i zemljama Pacifika, dok su Latinska Amerika, Istona Europa, Afrika i Bliski Istok posljednji4 Slika 2.1. Razvitak elektronike trgovine u svijetu

Izvor: Grbavac, V., imunovi D., Grladinovi T.: Place and Roll of Electronic Business in Development of Croatian Agriculture, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol. 67., No. 2., Lipanj 2002., str. 73. Tvrtke koje se usmjeravaju elektronikom poslovanju moraju shvatiti za njih moda ak i zastraujuu, ali vrlo stvarnu injenicu: kupci ne moraju ulagati puno truda i dugo tragati za

Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnoj logistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac 2005., str. 201. 4 Grbavac, V., imunovi D., Grladinovi T.: Place and Roll of Electronic Business in Development of Croatian Agriculture, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol. 67., No. 2., Lipanj 2002., str. 73.

novim ponuaem onoga to im treba to je udaljeno tek nekoliko klikova miem.5 A Internet sam po sebi ne daje nikakvu konkurentsku prednost.6

2.1.1. Nove perspektive i poslovni horizonti Pokretanje i voenje elektronikog poslovanja, posebice onoga u ijim se okvirima moraju obavljati mnogobrojne transakcije iziskuje nova tehnoloka, poslovna, marketinka i menaderska znanja. Klijenti ele pristup proizvodima i uslugama 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, to se naziva principom 24x7. Tvrtke koje to omoguuju, tj. one to osiguravaju najpouzdanije, najfunkcionalnije, korisniku najprilagoenije i najbre usluge imat e najvee anse za uspjeh. Ljudi mogu plaati raune, izdavati naloge za plaanje i unovavati ekove, trgovati vrijednosnicama, uzimati potroake, stambene i ostale kredite, te online upravljati svojom financijskom imovinom. Banke postupno prevode sve svoje poslove na online nain rada, jer postaje sasvim oigledno da Web, koji ne poznaje zemljopisna ogranienja, predstavlja daleko uinkovitiji medij za obavljanje bankarskih transakcija od bilo kojeg drugog.7 Novac u svojim tradicionalnim oblicima postupno e nestajati, a zamijenit e ga prikladniji oblici i tehnologije plaanja, kao to su tzv. pametne kartice (eng. Smart Cards), digitalni novac (eng. Digital Cash) i usluge specijaliziranih financijskih servisa (eng. Payment Gateway). Tradicionalne, fizike prodavaonice, one od opeke i buke, ve se sada nadopunjuju elektronikim (virtualnim) prodajnim mjestima na Webu. Nema te tradicionalne prodavaonice u kojoj bi se moglo istovremeno nuditi, recimo, 100.000 artikala, ali virtualnih s takvom ponudom danas ima ve zavidan broj. Naime, ponuda putem elektronikog prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu nije ograniena praktiki niime. Uz to, uspostavljaju se Web mjesta na kojima se predstavlja ponuda razliitih proizvoaa, odnosno trgovaca, tako da kupci mogu na jednoj lokaciji ostvariti uvid u raznovrsne ponude i usporeivati ih te razmjerno lako i brzo pronai onu koja im najvie odgovara.8

5
6

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 13-14 Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e -business strategy, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 132. 7 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 14. 8 Ibid., str. 15.

Konano, Internet je omoguio nastajanje potpuno novih usluga. Najbolji primjer za to jest usluga zakupa prostora na Internetu za potrebe postavljanja web stranica poduzea, koja se kupuje i ostvaruje u cijelosti u elektronikom okruenju.9 Konvergacija raspoloivih tehnologija prema Internetu i elektronikom poslovanju znatno poveava mogunosti kombiniranja poslovnih modela i stvaranje novih hibridnih modela. Primjerice, konvergencija mobilne telefonije prema Internetu stvara potpuno novo trite, zanimljive poslovne prilike i poslovne modele mobilnog poslovanja.10 U uvjetima primjene koncepta elektronikog poslovanja tvrtke mogu poslovati uinkovito bez ikakvih ili s minimalnim fizikim poslovnim prostorima, jer mnogi zaposlenici mogu posao obavljati tzv. radom na daljinu (eng. Teleworking). Nisu vie rijetki primjeri tvrtki koje integriraju sve oblike svojih poslovnih komunikacija putem telefona, telefaksa, zvuka, elektronike pote, trenutne razmjene poruka, slikovnih i video sadraja te putem Weba.11 Vane su i mogunosti personalizacije ponude tvrtke. Radi se o tome da se sadraj Web stranica s ponudom tvrtke moe i treba krojiti prema potrebama , eljama i preferencijama klijenata, oslobaajui ih time nepotrebnog pregledavanja i optereivanja onim sadrajima za koje nisu zainteresirani. To se ostvaruje na temelju podataka dobivenih izravno od klijenta, primjerice putem online anketa ili drugih oblika izjanjavanja, ali i, to je jo uinkovitiji pristup, praenjem njihovih aktivnosti pri posjeivanju Web mjesta tvrtke. Web analytics predstavlja naprednu metodu procjene i analize marketinke strategije kroz ponaanje korisnika na Webu. Praenjem Internet prometa, moe se puno saznati o potroakim aktivnostima i preferencijama, koje mogu pomoi da tvrtka povea svoju prodaju i zadovolji potrebe kupca.12

kare, V.: Internet as a new communication, retail and distribution channel for young consumers, Trite, Vol. 18., No. 1-2., Prosinac 2006., str. 33. 10 Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 154. 11 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 15. 12 Kursan, I., Mihi, M.: Business Intelligence: The Role of the Internet in Marketing Research and Business Decision-Making, Management: Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 15., No. 1., Lipanj 2010., str. 78.

Na temelju tako sustavno praenih podataka o aktivnostima klijenata stvara se tzv. klijentska inteligencija (eng. Customer Intelligence) tvrtke. Zamka u koju se nikako ne bi smjelo upasti jest neovlateno i prekomjerno zadiranje u sferu privatnosti klijenta.13

2.1.2. Webocentrine tvrtke Elektroniko se poslovanje oslanja prvenstveno na World Wide Web14 servis, tako da Web mjesto predstavlja kljunu, stoernu toku svake tvrtke koja eli prakticirati takav oblik poslovanja. To su svojevrsna vrata putem kojih tvrtka komunicira sa svojim okruenjem koje takoer podrava koncept elektronikog poslovanja i elektroniki realizira sve ili veinu poslovnih transakcija. Usmjeravanjem i ostvarivanjem to je vie mogue poslovnih i ostalih transakcija putem Weba tvrtka se iz klasine transformira u tzv. webocentrinu tvrtku.15 Internet e tvrtki posluiti za povezivanje sa subjektima koji takoer funkcioniraju na elektroniki nain, putem njenog poslovnog Web mjesta. Odnos izmeu tvrtke i kupaca sve vie se personalizira, a glavnina trinih komunikacija sainjena u obliku proizvoaevoga i/ili prodavateljevoga monologa (diktata), transformira u partnerski dijalog izmeu kupaca i prodavatelja. Tako najprije direktna pota i telefon, a potom i novi mediji kompjutori, modemi, fax ureaji, e-mail, Internet, online usluge, omoguavaju razvoj iznimno pristupanoga i sofisticiranoga direktnog marketinga. Interakcije ostvarene putem Web mjesta mogu se iskoristiti za sistematino prikupljanje podataka za stvaranje i proirenje njene poslovne inteligencije, prvenstveno njene trine komponente.16 Neki od nedostataka komunikacije putem Interneta za poduzee jesu: korisnik kontrolira iskustvo (korisnik mora poduzeti akciju); ne postoji imbenik iznenaenja (kao u sluaju televizije ili radija); stupanj selektivnosti publike je nizak; velik broj Web stranica;

13
14

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 14-16. World Wide Web (skraeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a moe se prevesti kao 'svjetska mrea'; u engleskom rije web ima znaenje razgranate i isprepletene mree poput pauine) je jedna od najkoritenijih usluga Interneta koja omoguava dohvaanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadravati tekst, slike i multimedijalne sadraje a meusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. 15 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 16. 16 Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinkologistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 295.

demografska i psihografska obiljeja korisnika Interneta (koja nisu u skladu s obiljejima ciljnih segmenata nekih poduzea.17 Nadalje, poslovno Web mjesto moe biti i kanal putem kojeg e tvrtka pruati razliite dodatne usluge svojim postojeim i perspektivnim klijentima, a radi se o uslugama prije, za vrijeme i nakon obavljanja konkretnog posla s klijentom. Tvrtka e putem Interneta distribuirati i razliite dodatne informacije ija je svrha privui, animirati i zadrati klijente te informirati internetsku javnost o injenicama i dogaajima koje tvrtka smatra relevantnima sa stajalita voenja i unapreenja svojeg poslovanja.18 Webocentrinost tvrtke iziskuje primjenu nekih novih i modificiranih naina upravljanja poslovanjem. Najznaajnije upravljake aktivnosti koje doivljavaju velike promjene su sljedee19: razvoj proizvoda potpora logistikom lancu i lancu vrijednosti upravljanje ljudskim resursima obrazovanje i uvjebavanje za rad upravljanje proizvodnjom raunovodstvo financijsko planiranje.

Aktivnosti razvoja proizvoda modificiraju se utoliko to su webocentrinoj tvrtki, putem Interneta, razmjerno brzo i lako dostupne informacije koje joj omoguuju stvaranje dobrog uvida u nova tehnoloka postignua, aktivnosti konkurencije i promjene u trinoj potranji kao i pregleda nad njima.20

17

Mller, J.: Managing information tecnology in modern companies and croatian business practices of information technology usage, Ekonomski pregled, Vol. 52., No. 5-6., Lipanj 2001., str. 589. 18 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 45-46. 19 Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265. 20 Panian Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265.

Umreavanjem putem Interneta i ekstraneta21 tvrtka e moi stvarati optimalne logistike lance te na taj nain izbjegavati prazne hodove i sniavati trokove logistikih procesa, dok e formiranjem odgovarajuih lanaca i mrea vrijednosti uz minimalne trokove ostvariti maksimalne uinke. Takav pristup procesu kupoprodaje potvruju i rijei kreatora Amazona, Jeffa Bezosa. Pred nama je kratko razdoblje rada s materijalnim resursima, a dugo razdoblje tehnologije. U prilog takve konstatacije ide i injenica da tehnologija iz godine u godinu postaje sve jeftinija, a materijalni resursi sve skuplji.22 Upravljanje ljudskim resursima doivljava promjene u webocentrinoj tvrtki prije svega zbog toga to se teite radnih i poslovnih aktivnosti seli s fizike lokacije tvrtke na lokacije njenih zaposlenika koji svoje poslove i zadatke u sve veoj mjeri obavljaju daljinski. Rezultati su takvih promjena izmijenjeni naini motivacije radnika, kontrole nad njihovim uincima, usavravanja i uvjebavanja za rad, te nagraivanja za izvrni rad. Budui da su u uvjetima rada na daljinu vidljivi uglavnom samo rezultati rada, a ne i sve aktivnosti i okolnosti koje su do njih dovele, rezultati rada e biti egzaktnije mjerljivi pa e i nagraivanje z a ostvarene radne uinke moi biti primjerenije i pravednije.23 Usavravanje i uvjebavanje (trening) u sve se veoj mjeri ostvaruje primjenom koncepta uenja na daljinu, ime se otklanja potreba strogog razgraniavanja vremena posveenog usavravanju i uvjebavanju od vremena namijenjenog izvravanju neposrednog rada.24

2.2.

Tipovi E-poslovanja

Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je, praktiki, u svim poslovnim djelatnostima. No, ima djelatnosti u kojima polue vei uspjeh negoli u drugima. One u kojim a je do sada prikupljeno najvie pozitivnih iskustava svakako su sljedee25:

21

Ekstranet omoguuje usklaivanje i djeljenje informacija s poslovnim partnerima tvrtke, kao to su dobavljai i razliiti posrednici, te suradnike tvrtke. 22 Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinkologistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 296. 23 Panian Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265. 24 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 38-40. 25 Jakovi B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea , Doktorski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012., str. 44.

10

prodaja vlastitih dobara i usluga (e-Sales) elektronika nabava proizvoda i usluga (e-Procuement) elektroniko trgovanje (e-Commerce) elektroniki marketing (e-Marketing) elektronika zabava i rekreacija (e-Entertainment, e-Recreation) elektroniko bankarstvo i online financijske transakcije (e-Banking, e-Payment) elektroniko izdavatvo i nakladnitvo (e-Publishing).

Najpopularnija aktivnost u sklopu cjelokupnog koncepta elektronikog poslovanja jest online kupovanje jer se najvei broj korisnika Interneta javlja u ulozi kupca proizvoda odnosno usluga.26 Informatizacija je ope i kompletan proces provedbe i koritenja informacijske tehnologije u svrhu e-poslovanja. Najvanija podruja informatizacije su: jedinstvena baza podataka, skladita podataka, sustavi za upravljanje dokumentima, upravljanje tijekom rada sustava i, konano, e-poslovanje.27

2.2.1. Prodaja vlastitih dobara i usluga Ideja je, zapravo, krajnje jednostavna: iskoristiti vano i privlano svojstvo Interneta da svaki njegov korisnik moe po volji, bilo kada i s bilo koje lokacije, stupiti u kontakt s bilo kojim drugim korisnikom, ako oba u tome vide neki svoj interes ili potrebu. Tvrtke ili, preciznije, ljudi u njima koji su imali neto za ponuditi na prodaju shvatili su da je vano informaciju o tome plasirati putem Interneta, jer e ona tada biti dostupna izuzetno velikom broju potencijalnih potroaa, odnosno kupaca diljem itavog svijeta.28 U zadnjem desetljeu stalno je u porastu trend kupnje na Internetu i to za 20% godinje. U Europi ve 70% kuanstava redovito koristi Internet a mnoga od njih i po nekoliko sati

26

Jakovi B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea , Doktorski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012., str. 44. 27 Groznik, A., Vii, D.: E-government: the role of business renovation and informatisation, Management: Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 11., No. 1., Lipanj 2006., str. 103. 28 Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 276.

11

dnevno. Koritenje Interneta raste pet puta bre nego televizija i deset puta bre od radija. Koritenje Interneta uskoro e nadmaiti gledanje tv-a.29

Stoga je danas puno tee postii i zadrati konkurentnost nego ikad prije. Razlog tome je stalno poveanje razine trinog natjecanja, to je rezultat nekoliko meusobno povezanih imbenika30: Mo kupaca Internet je donio mo kupcima, trokovi za pronalaenje boljih poslovnih ponuda su vrlo niske a borba za privlaenje novih i zadravanje starih klijenata nikada nije bila tako otra. Manje prepreka za ulazak na trite Globalna komunikacija omoguava jednostavnu promociju novih poslovnih koncepata i prijedlozima pomae u pronalaenju naina za ulaganja kapitala i ulazak na trite. Ubrzani razvoj tehnologije Brzo i kontinuirano inoviranje pridonosi brzom zastarijevanju cijele generacije proizvoda. Trite je zasieno sa razliitim novim i naprednim proizvodima i uslugama koje se planiraju zamijeniti novim u roku od nekoliko mjeseci. ivotni ciklus se trajno skrauje. Svako radno mjesto je ugroeno novim rjeenjima, koji imaju tendenciju ulaska i osvajanja trita sa superiornijim znaajkama. Ekstremni proizvodni kapaciteti Trenutno instalirani proizvodni kapaciteti nadilaze potrebe potroakog drutva. Stoga se veliki napori ulau kako bi se poveala njihova iskoristivost u tom kratkom trinom ivotnom ciklusu odreenog proizvoda. Deregulacija Deregulacija bivih dravnih monopola (energetika, telekomunikacije, itd.) iri nova podruja za intenzivniju konkurentnost. Ovaj proces otvara nove trine nie sa znaajnim utjecajem na cijelu industriju. Globalizacija Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ogranienja trinom funkcioniranju, to dovodi do pojave globalnog trita,

29

Quarantotto, S., Peri, M.: Velemajstorske tajne zarade zabave i marketinga na internetu , Vlastita naklada, Zagreb, 2013., str. 28. 30 Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e -business strategy, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 125.

12

globalnih proizvoda i globalne potroake kulture.31 Ona je pogodna za velike korporacije s vikom investicijskog kapitala, i to znaajno remeti uspostavljanju lokalnih trinih odnosa te natjecanju daje novu, agresivniju, dimenziju.

Predmetom prodaje putem Interneta mogu biti: nematerijalna dobra materijalna dobra usluge.

Sva tri oblika online prodajnih aktivnosti imaju nekih slinosti i dodirnih toaka. Primjerice, svaka se prodaja obavlja putem vlastitog Web mjesta. Svaka prodaja mora biti popraena odgovarajuim marketinkim aktivnostima, tako da se gotovo usporedno s idejom online prodaje razvija i ideja online (direktnog) marketinga. Online marketing u kojemu osoba moe poveati i razvijati svoje potrebe putem raunala i modema koristei raznolike informacijske usluge, neprijeporno je marketing za 21. stoljee. Dva su osnovna tipa online kanala: komercijalni online kanali i Internet. Online marketing predvia koristi istodobno i za potencijalne kupce (zadovoljstvo, informacije, minimalne mogunosti konflikata ) i za dobavljae (brza prilagodba trinim uvjetima, minimalni trokovi, izgradnja novih i uvrivanje postojeih veza, proirivanje trita). Dobavljai (prodavatelji, strunjaci za marketing) mogu voditi online marketing na etiri naina: kreiranjem elektronikih prodajnih mjesta, participiranjem u forumima, elektronikim skupinama za tematske novosti i diskusije i oglasnim mjestima razmjenjujui oglase online, te koritenjem email usluga.32 Internet nudi mogunost smanjenja trokova zato to se velik broj procesa moe

automatizirati primjerice, koliki troak utedi poduzee kada proda knjigu putem Interneta nema prodajnog osoblja, sve informacije evidentira klijent poduzee treba jedino osigurati dostavu. Internet olakava prilagodbu vaih proizvoda klijentima, a koritenjem Web stranice moete prodavati u inozemstvu, a da ne trebate zastupnika itd. Informacije o

31

Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnoj logistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac 2005., str. 198. 32 Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinkologistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 296.

13

predmetu prodaje razdvajaju od predmeta prodaje, tako da se, zapravo, prodaju informacije, a predmet prodaje se tek distribuira, odnosno na odgovarajui nain isporuuje kupcu.33 No, svaki od navedenih oblika online prodaje ima i nekih svojih specifinosti, ovisno o karakteristikama predmeta prodaje. Tako se, primjerice, u sluaju prodaje materijalnih dobara informacije o predmetu i uvjetima prodaje razmjenjuju u digitalnom obliku, a sve kupoprodajne transakcije obavljaju elektroniki. Samo se distribucija odnosno isporuka robe obavlja na tradicionalan, fiziki nain. U sluaju prodaje tvrdih dobara, uskim grlom i uzorkom problema nerijetko se pokazuje upravo ono to se mora obaviti fiziki, a to je distribucija dobara, tj. njihova dostava ili isporuka kupcima.34

2.2.2. Elektroniko trgovanje Web stranice prodavaa vlastitih dobara ili usluga po svojim su elementima i funkcionalnostima, a moda i po dizajnu sline, ali funkcije online trgovaca, pa onda i trgovakog Web mjesta daleko su brojnije. Prodava vlastitih dobara ili usluga se preteito koncentrira na proizvodnju dobara ili pruanje usluga, dok mu je Web mjesto samo put ili kanal kojim stie do potroaa. Elektroniki trgovac (kao, uostalom i onaj tradicionalni) uglavnom nita ne proizvodi sam, ve nudi potroaima ono to su proizveli ili to kao uslugu nude drugi. Zato e njegovo Web mjesto, u pravilu, biti obino daleko vie usmjereno tritu potroaima i, posebice, konkurenciji podravajui i ostvarujui suptilnije i ozbiljnije marketinke aktivnosti.35 Elektronika trgovina je oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i posebice internetske tehnologije. Zbog fleksibilnosti, relativno niskih trokova i standardizacije internetskih tehnologija, Internet postaje jeftin i lako dostupan nain obavljanja posla ak i najmanjim poduzeima.36 Prihvaanje internetskih tehnologija i

33

Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb, 2012., str. 21. 34 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 54-56. 35 Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 280. 36 eri, V.: Internet economy and electronic commerce, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 24., No. 2., Prosinac 2000., str. 151.

14

uvoenje elektronike trgovine predstavlja jeftin nain poslovanja koji omoguuje malim i srednjim poduzeima natjecanje s multinacionalnim kompanijama na globalnom tritu.37 Elektroniki trgovci, u pravilu nude na prodaju robu i usluge iz veeg broja izvora, nerijetko konkurentskih pa e njihovi odnosi sa dobavljaima biti bitno drugaiji negoli su odnosi prodavaa dobara i usluga koje je sam proizveo s njegovim dobavljaima. Putem svojeg Web mjesta elektroniki e se trgovac obino online povezati sa svojim dobavljaima a informacije, koje od njih dobiva, nerijetko marketinki doraene ili preraene, plasirati na trite potencijalnim kupcima. Online trgovac je posrednik izmeu izvornog proizvoaa i krajnjeg kupca pa je njegovo mjesto negdje u sredini lanca vrijednosti kojega najee sam i formira. Isto tako, elektroniki trgovac stvara elektroniko trite pa je njegova briga u velikoj mjeri usmjerena odravanju i podrci takvog trita, to nikako nije u tolikoj mjeri sluaj s prodavaem vlastitih proizvoda ili usluga.38 Osim toga, putem elektronike trgovine postoje izvrsni izgledi za postizanje konkurentnosti povoljnijim cijenama poljoprivrednih proizvoda i standardima koje stvaraju trine mogunosti u poljoprivrednoj industriji.39

2.2.3. Online financijske transakcije Danas bankarski sustav, koji svoju globalizaciju i razvoj u devedesetim godinama prologa stoljea zahvaljuje prije svega raunalnoj i telekomunikacijskoj tehnologiji, te spada u skupinu uslunih djelatnosti s najveom stopom rasta i razvoja.40 Offline bankarske usluge poinju ustupati mjesto online uslugama, to klijentima omoguuje da dio poslova obavljaju sami, u interakciji sa tehnologijom koju im banka stavlja na raspolaganje. Kada su ve online usluge postale dominantan oblik odnosa izmeu banke i

37

Bezi, H., Gaparini A., Bagari L.: Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike Hrvatske, Ekonomski vjesnik, No. 2.,Prosinac 2009., str 268. 38 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 56-57. 39 Wen, W.: A knowledge-based intelligent electronic commerce system for selling agricultural products, Computers and Electronics in Agriculture, Vol. 57., No. 1., Svibanj 2007., str. 34. 40 Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinkologistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 300.

15

njenih komitenta dolazi do spoznaje kako unificirane, jednobrazne usluge svim klijentima, bez obzira na njihove specifine elje, potrebe, zahtjeve i mogunosti zapravo, u konanici, nisu upravo ono to klijenti ele. Oni se moraju prilagoavati nametnutoj tehnologiji, to je ponekad teko izvedivo, a esto djeluje frustrirajue jer od klijenta iziskuje uenje kojemu on ne vidi pravi smisao i stvara mu osjeaj nepotrebnog gubljenja vremena. Zato menadment naprednih banaka uvia potrebu prilagoavanja svojih usluga potrebama, eljama i preferencijama svakog pojedinanog klijenta. Poinju se nuditi personalizirane usluge.41 Tako se ve poelo govoriti i o neemu to teoretiari bankarskih trendova ve nazivaju Bank 2.0. Poveznica s webom 2.0 i vie je nego oita, a jedna od glavnih teza je kako suvremeno bankarsko poslovanje rapidno ubrzava pod naletom novih tehnologija pri emu je Internet samo poetak i osnova tog ubrzanja, a dodatni zamah daju platforme i servisi . Razvitkom primjene Interneta razvijaju se ideje o stvaranju virtualnih banaka, dakle onih koje ne postoje kao fizike tvorevine, ve iskljuivo kao Web mjesta kojima se klijenti obraaju. Virtualizacija unosi korjenite promjene u metodologiju i operativu poslovanja banaka, ali stvara brojne poveane rizike, od nepovjerenja klijenata do rizika od prijevara i pljake.42 Internet je svijet za sebe koji polako razvija sve institucije i alate koje imaju svaka drava i gospodarstvo. Kako raste taj virtualni svijet, tako rastu i instrumenti koji se paralelno s njim razvijaju. Najbolji primjer koji pokazuje sve veu mo mree jest veliki uspon internetske valute koja si je postavila cilj da uskoro postane globalni novac. Tako, na primjer, aktualni virtualni novac Bitcoin nije vezan ni uz jednu dravu ili sredinju banku, kao vrijednost nastaje u raunalima, na internetu.43 BTC je drukiji od kreditne kartice ili Paypala. Pohranjen je na raunalu kupca sve dok ga on ne potroi na mrei, a transakcije je nemogue pratiti. Ono to tu valutu ini drugaijom od koritenja elektronikog novca na kreditnim karticama ili Paypalu injenica je da raun s bitcoinima ne moe biti zamrznut, oni ne mogu biti oporezivani niti se pomou njih moe pratiti bilo kakva transakcija. Umjesto sredinje institucije koja bi nadzirala proces, uzimala proviziju ili ostvarivala dobit na

41 42

Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 287. Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac 2011. str. 344. 43 Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/trzista/vlasnici-bitcoina-ponudit-ce-virtualni-novac-na-burzi-246075 Pristupano: 15.09.2013.

16

pekulativnim radnjama, razmjenu valute nadgleda softver koji algoritmima osigurava broj kovanica i njihovo troenje.44 Snana ekspanzija pokretnih (mobilnih) tehnologija i ureaja poetkom 21. stoljea nije zaobila ni bankarstvo. Klijenti koji zbog procesa ope globalizacije postaju sve pokretljiviji u radu i privatnom ivotu, iziskuju od banaka i ostalih financijskih organizacija pruanje pokretnih usluga koje im poveavaju komfor i tede vrijeme. Za poslovanje banaka zasnovano na primjeni novih tehnologija koristi se skupni naziv elektroniko bankarstvo (eng. Electronic Banking, e- Banking). Tradicionalno se bankarstvo isprva transformira u daljinsko, ovo pak u izravno (direktno), da bi potom poelo poprimati oblik virtualnog, a u najnovije vrijeme i pokretnog bankarstva.45 S pojavom direktnog (izravnog) bankarstva, komitentima se omoguuje da sami izvravaju mnoge od poslova koje su za njih i u njihovo ime do tada obavljale banke. Banka djeluje kao pozadinskiservis, kojega komitet praktiki ne vidi. Iz tih se razloga direktno bankarstvo gdjekad naziva i samoposlunim bankarstvom. Klijenti i dalje koriste izravnu modemsku vezu prema raunalu banke i poseban softver implementiran u njihovo raunalo.46

Virtualno bankarstvo podrazumijeva primjenu Interneta i weba za obavljanje financijskih transakcija. Korisnici pristupaju Web mjestu banke kao i svakom drugom Web odreditu i nisu im potrebni nikakvi posebni programi, kao to je to bio sluaj u daljinskom i direktnom bankarstvu. Uz postojee banke, koje Internet koriste kao dodatni kanal za pruanje usluga klijentima, javljaju se i iste internetske banke, koje ne postoje u fizikom obliku. Upravo zbog takvih banaka, koje su zapravo samo prividne, ovaj se oblik bankarstva naziva virtualnim.47 Pokretno (mobilno) bankarstvo ulazi u iru primjenu u prvom desetljeu 21. Stoljea. Umjesto putem fiksnih (inih) komunikacijskih veza, korisnicima se pruaju mogunosti beinog pristupa Internetu, o onda i Web mjestu banke. Isprva se u tu svrhu koriste samo

44

Vecernji.hr, http://www.vecernji.hr/vijesti/virtualni-novac-bitcoin-je-valuta-buducnosti-clanak-534901 Pristupano: 15.09.2013 45 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 61. 46 Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 288. 47 Ibid., str. 288.

17

mobilni telefoni koji, dakako, poveavaju komfor i pokretljivost korisnika pri obavljanju financijskih transakcija.48 Vana posljedica rasta primjene interneta jest da raste i razina oekivanja klijenata. Informacijske tehnologije transformiraju se u tehnologije odnosa koje informacije pretvaraju u akcije. Jednostavne, standardizirane usluge prenose se na alternativne kanale distribucije ime se sniavaju trokovi poslovanja banke, a poslovnice ostaju mjesta za poslove vee vrijednosti, savjetovanja i vee personalizacije odnosa s klijentima.49

2.3.

Oglaivaki modeli E-poslovanja prve generacije

Oglaivaki model moe se shvatiti kao svojevrsni elektroniki poster, elektroniki promidbeni letak ili elektronika reklamna broura. Informacije prikazane na Web mjestu kreiranom prema tom modelu usmjerene su odreenoj ciljanoj skupini klijenata i ne moraju nuno biti potpuno nepristrane jer je njihov prvenstveni cilj privlaenje posjetitelja na Web mjesto, a ne objektivno informiranje potroaa kakvo bi iziskivalo navoenje svih prednosti predmeta oglaavanja.50 Prije dvadesetak godina marketing je bio poput jednosmjerne ulice. Nije postojala mogunost povratne informacije, odnosno ona nikoga nije ni zanimala. Tvrtka bi zapoela s proizvodnjom neega to je smatrala da bi se moglo prodavati, a nakon toga osmiljavala je naine kako to prodati. Obino se taj proces odvijao oglaavanjem: u novinama, na televiziji, na dambo plakatima, promocijama, itd. Tada jedini nain masovnog informiranja funkcionirao je sve do pojave Interneta. O kampanjama na Internetu ljudi mogu dati svoje osvrte i miljenja. Osim dobre strane interaktivnosti, s vremenom je dolo do osvjeivanja i negativnih strana. Ukoliko se javnost moe izraziti o pojedinoj kampanji, moe i javno davati pritube, traiti rjeenja i postavljati pitanja. Tome se doskoilo na nain da su se kreirali forumi pod nadlenou moderatora vezani za korporativne stranice tvrtke. Loe su se kritike brisale, a dobri komentari bili bi postavljeni na same stranice tvrtke, na neko uoljivije

48 49

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 60-63. Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac 2011. str. 344. 50 Panian, .: Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003., str. 65.

18

mjesto. Ta uvjetovana sloboda svakako nije ona koju je javnost eljela, pa su se ljudi poeli meusobno informirati na specijaliziranim forumima ili blogovima. Tvrtke su sa strahom shvatile da one i njihovi proizvodi moraju biti podjednako dobri kao i njihove promidbene poruke i spotovi, upravo radi bre komunikacije i povezivanja ljudi, ili e javnost saznati za njihove manjkavosti.51 Promidba, kao i svaka druga djelatnost, moe biti dobra i loa, ovisno kako se i u koju svrhu rabi. Moe informirati i dezinformirati, usmjeravati ili zavaravati. Model oglaavanja na Webu ili oglaivaki model elektronikog poslovanja proirenje je tradicionalnog modela medijskog oglaavanja odnosno distribucije oglasnih poruka. Distributer oglasnih poruka, a u okruenju elektronikog poslovanja to je odreeno Web mjesto, prua korisnicima sadraj i usluge, poput elektronike pote, foruma, trenutne razmjene poruka ili anketa, a u kombinaciji s oglaivakim porukama u obliku Web oglasa - tzv. Bannera. Takve su usluge nerijetko, ali ne i uvijek, besplatne.52 Web oglasnici banneri mogu biti glavni ili ak jedini izvor prihoda vlasnika oglaivakog Web mjesta. Sam vlasnik moe biti kreator ili pak samo distributer sadraja koje je kreirao netko drugi. U naelu, model moe dobro funkcionirati samo onda kada je njegov posjetiteljski promet, broj pristupa Web mjestu, velik ili su sadraji to se nude vrlo usko specijalizirani.53 Suvremene statistike ukazuju na to da emo do svoje 66 godine vidjeti u prosjeku 2 milijuna oglasa. Zanimljiv je podatak i taj da su se 1965. godine ljudi sjeali 34% vienih oglasa, dok je 1990. taj broj pao na dramatinih 8%, za razliku od 2007. godine kada pamtimo samo 2.21% oglasa koje vidimo. Razlog je tome medijski um koji nastaje zbog prezasienosti u medijskom kanalu.54

51

Novotny, D.: The penetration of new internet technologies as the engine of economic growth in private and public sector in Croatia, Ekonomski pregled, Vol. 57., No. 5-6., Srpanj 2006., str. 364-380. 52 Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 388. 53 Panian Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 92. 54 Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 176.

19

2.3.1. Elektroniki oglasnici Internet donosi niz novih mogunosti promidbe koje se zahvaljujui njezinome svojstvu interaktivnosti neprekidno otkrivaju. Na Internetu ovjek nije samo pasivan promatra kao u drugim medijima, tj. tek objekt promidbenih tehnika, on je aktivan traga, surfer za informacijama. Na Internetu svatko moe postavljati informacije, otvarati stranice, sudjelovati u raspravama... ovjek nije samo konzument informacija on je i njihov stvaratelj.55 Suvremena poduzea danas sve vie svoju fiziku nazonost zamjenjuju virtualnom, to im pomae pri svladavanju prepreka kao to su geografska udaljenost i vremenske zone. Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te informacijske i komunikacijske tehnologije. Virtualizacija je postala univerzalni model koji suvremenim poduzeima i poduzetnicima omoguuje poveanje obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti. Prihvaanje i implementacija naela koje donosi virtualizacija, nalae rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzea te specijalizaciju na strateke konkurentske prednosti. Virtualzacija prua mogunost disperzije poslovnih aktivnosti izvan granica poduzea na lokacije gdje za te aktivnosti postoje najbolji uvjeti.56 Elektroniki oglasnici, unato tome to djeluju u internetskom, dakle, virtualnom okruenju, od svih modela vjerojatno najmanje koriste mogunosti to ih pruaju globalizacija, opa dostupnost Interneta i virtualizacija. Njih uglavnom pokreu, vode i odravaju lokalni pruatelji usluga i sadraja, ije su pretenzije, uglavnom lokalnog karaktera. Cijena po kojoj se roba i usluge ovdje nude je opcionalan element ponude, to znai da moe, ali ne mora biti navedena u tekstu oglasa, ba kao to je to sluaj u tradicionalnim malim oglasima. To je takoer specifinost zbog koje se elektroniki oglasnici mogu smatrati bitno drugaijim od veine ostalih modela elektronikog poslovanja.57

55

Chang, H. H., Chen, S., W.: Consumer perception of interface quality, secu rity, and loyalty in electronic commerce, Information & Management, Vol. 46., No. 7., Listopad 2009., str. 415. 56 Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnoj logistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac 2005., str. 198. 57 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 90.

20

Vlasnici elektronikih oglasnika uglavnom naplauju njihovo objavljivanje, bez obzira na to hoe li to ili nee kasnije rezultirati nekom kupoprodajnom transakcijom.58

2.3.2. Generalizirani portali Mnogi raniji isti internetski direktoriji (primjerice, Yahoo!), trailice (primjeric, Google, Excite, Ask.com) i pruatelji sadraja (primjerice, America Online, odnosno AOL) transformiraju se u tom smjeru. Generalizirani portali ostvaruju izuzetno visok (ili gust) posjetiteljski promet nerijetko se broji milijunima posjetitelja na dan kojega potie obilata ponuda izvornih i raznolikih informacijskih sadraja i usluga. Osnovni prihod generaliziranih portala je promocija, odnosno prodaja oglasnog Web prostora, ali i partnerski ugovori s elektronikim prodavaonicama, distributerima i svim ostalim modelima poslovanja ije poveznice zauzimaju istaknuta mjesta na portalu.59 Visok posjetiteljski promet ini oglaavanje profitabilnim i omoguuje daljnju diverzifikaciju nuenih usluga (aukcije, savjetovanja, prodaja dobara i/ili usluga, razliiti zabavni i umjetniki spektakli, konferencije, online rasprave i izvjetavanja, itd.). Natjecanje u privlaenju posjetitelja i posljedinog posjetiteljskog prometa dovodi do razvijanja koncepta pakiranja besplatnog sadraja i usluga, kao to su prognoze vremena, burzovne informacije, elektronika pota, trenutna razmjena poruka, novosti, dostavne liste, zabavni sadraji, kvizovi i mnogi drugi.60 Generalizirane portale mogu osnivati i voditi privatne i javne kompanije ali i organi dravne uprave. Veina ih primjenjuje strategiju brzog objavljivanja najnovijih vijesti kao adut za privlaenje posjetitelja, a onda i oglaivaa. Gotovo sve dnevne novine imaju svoju internetsku inaicu u formi generaliziranog portala, a nije mali broj ni onih koji nemaju svojeg papirnatog brata.61

58 59

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 90. Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 175. 60 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 93. 61 Ibid., st. 93-94.

21

2.3.3. Specijalizirani portali Ovdje je volumen posjetiteljskog prometa manje vaan od injenice da oni imaju namjeru privui strogo ciljane skupine korisnika razliitih interesa. Tipino, specijalizirane portale na svjetskoj razini posjeuju samo deseci ili moda stotine tisua korisnika mjeseno.62 Zbog takvih karakteristika, specijalizirani portali obino ugouju paljivo selektirane, ciljane marketinke informacije, skrojene primjereno specifinim interesima posjetitelja. Budui da je publika, koju privlae ovakvi portali, na neki nain ekskluzivna, dakle, izvanprosjena, oglaivai su voljni platiti visoku cijenu kako bi im se omoguio prodor do takvih posebnih posjetitelja. Portali ovoga tipa mogu biti specijalizirani za ponudu bilo koje vrste informacijskih sadraja i usluga, primjerice, sportskih informacija, financijskih usluga, informacija o hrani i piu, informacija o ureenju stanova i kua, zdravstvenih usluga, erotskih, pa i pornografskih sadraja, obrazovanih usluga, zabavnih i umjetnikih sadraja, itd.63

2.3.4. Suradniki modeli Za razliku od generaliziranih portala, koji iziskuju stvaranje velikog posjetiteljskog prometa, suradniki ili afilijacijski modeli elektronikog poslovanja omoguuju kupovanje roba ili usluga od tvrtke koja ih implementira bez obzira na to kakve navike klijenata pri koritenju Interneta bile, odnosno neovisno o tome koja Web mjesta esto posjeuju i s koje pozicije kreu u surfanje Internetom. Model to uspijeva postii nuenjem odgovarajuih financijskih poticaja lanovima suradnike zajednice u obliku postotka od prihoda.64 Suradnici u zajednici izravno preusmjeravaju zahtjeve klijenata prema izvornom trgovcu. To je model tipa plaanja po usluzi, jer, ako suradnici iz zajednice i ne ostvare nikakvu prodaju, izvorni prodavatelj nee imati nikakvih trokova, ali ni suradnici nee imati zarade.65

62 63

Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 177. Panian, .: Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003., str. 69. 64 Stolpman, M. Online-Marketingmix, 2. Nacjdruck. Galileo Press GmbH, Bonn, 2000., str. 23. 65 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 105.

22

Suradniki model je po svojoj prirodi potpuno prilagoen primjeni na Webu, i to je gl avni razlog zbog kojeg je postao tako popularan. U internetskoj praksi mogu se nai mnoge inaice tog modela primjerice, model plaanja po kliku, model razmjene internetskih oglasa (bannera) i model podjele prihoda.66

66

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 105.

23

3. NOVE GENERACIJE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

Razdoblje medija u svojem dananjem obliku svojstveno je svekoliko zasienje tradicionalnim medijskim porukama, rastue nepovjerenje u masovne medije te sve vea uporaba sredstava osobne komunikacije svojevrstan povratak usmenoj predaji (uvelike olakanoj ubrzanim razvitkom digitaliziranih elektronikih sredstava osobne komunikacije). Iako razdoblje medija traje, nove tehnike komunikacije ukazuju na poetak novog digitalnog ili interaktivnog razdoblja. Novo razdoblje u sebi objedinjuje svojstva svih dosadanjih razdoblja (i doba usmene predaje i doba medija) te ih nadograuje novim sredstvima osobne komunikacije (ponajprije Internetom). 67

3.1.

Poslovanje u pokretu

Poetkom 21. stoljea mnogi su strunjaci skloni nazivati erom pokretnih (mobilnih) tehnologija. Razvoj ovih tehnologija zapoeo je s pokretnom telefonijom, da bi se kasnije proirio na mnoga druga podruja, izmeu ostalog i na poslovanje. Skovana su i dva nova termina kojima se oznauje primjena mobilnih tehnologija u elektronikom poslovanju poslovanje u pokretu ili mobilno elektroniko poslovanje (m-poslovanje) te m-trgovina (eng. m-commerce).68 Mobilna tehnologija ima jedne od najveih stopa rasta meu svim gospodarskim djelatnostima. Mobilna telefonija moe se shvaati i kao aktivni imbenik unaprjeenja trinog gospodarstva i demokratizacije drutva, jedna je od vanih poluga drutveno ekonomskog napretka.69 Mobilno se poslovanje moe definirati kao koritenje mobilnih tehnologija u razmjeni dobara, usluga, informacija i znanja. M-poslovanje je izvravanje transakcija obavljanih

67

Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 391. 68 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 125. 69 Jakovi, B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012., str. 18.

24

pomou pokretne opreme putem mobilnih mrea koje mogu biti beine ili javne birane mree. M-poslovanje ukljuuje irok spektar poslovnih aktivnosti u okruenju poslovanja tvrtke s krajnjim korisnicima (B2C) i meu tvrtkama (B2B).70 M-trgovina je jedna od najbre rastuih tehnologija i poslovanja danas. Potaknut nioj cijeni mobilnih ureaja i napretku beine internetske veze, m-trgovina se sada vidi kao poslovni model koji moe transformirati poslovne zajednice i industrije. Izvjea od strane ITU Meunarodna Telekomunikacijska Unija pokazuju da je broj mobilnih pretplatnika dosegao 5 milijardi u svijetu u 2010, te da postoje ak 1,2 milijarde mobilnih Web korisnika irom svijeta.71 Primjena pokretnih tehnologija odnosno njihova integracija s elektronikim poslovanjem nije lak zadatak jer takve tehnologije mijenjaju i vidljive (vanjske, internetske) i nevidljive (unutarnje) poslovne procese i operacije, odnosno segmente e-poslovanja. Da bi se pokretne tehnologije povezivale i uklopile u koncept elektronikog poslovanja, potrebno je ostvariti neke vane pretpostavke, kao to su72: Prilagodba primjena (aplikacija) elektronikog poslovanja funkcionalnostima pokretnih ureaja Ova se pretpostavka odnosi prvenstveno na koliinu i bogatstvo informacijskih sadraja koji se mogu prikazivati na zaslonima pokretnih ureaja koji su manji te na razmjerno skromne funkcionalnosti prenosivih u usporedbi sa stacionarnim informatikim ureajima. Stvaranje kulture pokretljivosti u poduzeu U prostorno velikim zemljama kultura poslovne pokretljivosti je, silom prilika, razvijenija nego u manjima, no trendovi globalizacije te razlike polako ali sigurno briu. Ugradnja glasovnih aplikacija i usluga u portfelj elektronikog poslovanja Komuniciranje ljudskim glasom i zvukom uobiajeno je u pokretnim komunikacijskim sustavima, ali u standardnim primjena elektronikog poslovanja to do sada nije bio est sluaj. Takve nove mogunosti mogu uvelike pridonijeti

70

Nayak, Richi, Wireless Technologies to Enable Electronic Business. Queensland University of Technology, Brisbane, Australia, 2010., str. 511. 71 Chong, Yee-Loong, A.: Predicting m-commerce adoption determinants: A neural network approach, Expert Systems with Applications, Vol. 40., No. 2.,Veljaa, 2013., str. 523. 72 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 126.

25

kvaliteti i uspjenosti primjena elektronikog poslovanja pa e ih u budunosti trebati sve vie koristiti. Razvitak lokacijski zasnovanih i zavisnih aplikacija i usluga Premda se elektroniko poslovanje velikim dijelom obavlja u virtualnom internetskom prostoru, stvarni se poslovi izvravaju, a usluge pruaju uglavnom na sasvim konkretnim fizikim (zemljopisnim) lokacijama. Te lokacije pak nerijetko diktiraju karakter potranje (primjerice, skijaka oprema je potrebna na visokim planinama, a potreptine za plau na obali mora) pa e se koritenjem pokretnih komunikacijskih usluga elektroniko poslovanje moi bolje zadovoljiti lokacijski uvjetovanu potranju potroaa odnosno klijenta. Jo veu pozornost treba posveivati sigurnosnim aspektima poslovanja Sigurnost podataka, ali i sudionika u elektronikom poslovanju te smanjenje njihove izloenosti razliitim rizicima jedan je od najveih prijepora i u uvjetima stacioniranog elektronikog poslovanja, a to postaje jo vie kada se poslovanju doda i komponenta pokretljivosti. Unato navedenim predpostavkama koje uvoenje pokretnih tehnologija u elektroniko poslovanje ine razmjerno kompliciranima, neophodan trud i uloena sredstva mogu se viestruko isplatiti jer e se time moi ostvariti neke znaajne poslovne koristi73: poveana fleksibilnost (prilagodljivost) zaposlenika pri izvravanju poslova krae vrijeme reakcije na dogaanja unutar tvrtke krae vrijeme odaziva na upite i zahtjeve klijenata, poslovnih partnera i ostalih vanjskih subjekata poveane mogunosti pravovremenog pruanja vremenski i lokacijski osjetljivih podataka i informacija donositeljima odluka poveanje kvalitete usluga pruenih klijentima.

73

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 125-127.

26

3.1.1. Mobilna plaanja Sustavi elektronikih plaanja ostvaruju mogunosti plaanja kupljenih dobara ili usluga putem Interneta. Za razliku od tradicionalnih sustava plaanja, kupac u ovom sluaju prodavatelju alje sve podatke odnosno informacije relevantne sa stajalita plaanja Internetom, tako da nikakva daljnja vanjska interakcija kupca i prodavatelja (primjerice, slanje fakture putem faksa ili potvrde putem elektronike pote) nije potrebna. Te je svakako,ukupno vrijeme potrebno za m-kupnju manje od vremena potrebnog za kupnju u trgovini.74 Pojam e-poslovanje opisuje provoenje transakcija putem elektronikih mrea uz pomo ianog ili beinog pristupa, dok se m-poslovanje definira kao bilo kakva transakcija s novanom vrijednou koja se provodi putem mobilne telekomunikacijske mree.75 Pametni telefoni su na najboljem putu da postanu univerzalni ureaji. Telefoniranje, fotografiranje, pristup Internetu - sve to odavno ve nije problem. Ideja, to bi pametni telefoni u budunosti trebali znati, ima u izobilju. Od kontrole elektrinih kunih ureaja do primanja podataka o automobilu. Ako je suditi prema strunjacima uskoro bi pametni telefon mogao zamijeniti i novanik. NFC stoji za Near Field Communication.76 Funkcionira tako to se ip iz mobilnog telefona kupca povezuje s ipom blagajne trgovca - plaanje se odvija digitalno. Ovisno o koritenim tehnologijama prijenosa podataka mogu se razlikovati stacionarni i mobilni sustavi plaanja. U sluaju sustava mobilnih plaanja posebno je zanimljiv nain odnosno mjesto pohranjivanja elektronikog novca kao ekvivalenta stvarnog novca korisnika. U tom smislu, za sada su u uporabi tri osnovna rjeenja77: Softverski elektroniki etoni U sluaju softverskih elektronikih etona monetarna je vrijednost pohranjena u mobilnom ureaju tako da klijent ima potpunu kontrolu nad svojim novcem, gdje god se kretao i to god inio. Elektroniki eton je zapravo

74

Christou E.: Investigating attitudes towards mobile commerce for travel products , Department of Business Administration University of the Aegean, Greece, Vol.58., No.1., Svibanj 2010., str. 8. 75 Gille, D.: A transaction cost analysis of micropayments in mobile commerce, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol.29., No.1., Lipanj 2005., str. 26. 76 DW, http://www.dw.de/pla%C4%87anje-mobilnim-telefonom-osvaja-njema%C4%8Dku/a-16994309 Pristupano: 15.09.2013. 77 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 143-145.

27

datoteka u kojoj su, uz mnoge druge informacije, pohranjene informacije o iznosu novca kojim se raspolae, serijski broj etona, rok vaenja te elektroniki potpis banke koja je eton izdala. Klijent prenosi elektronike etone prodavatelju odnosno trgovcu koji ih potom prosljeuje banci koja je eton izdala kako bi ova provela tzv. test dvostrukog troenja. Tim se testom provjerava nije li elektroniki eton ve ranije potroen. Ako je test pozitivan, tj. ako je eton ve ranije potroen, transakcija se odbija. u suprotnom, tj. ako eton nije ranije bio iskoriten, njegov se serijski broj unosi u odgovarajuu bazu podataka i novac se prenosi na raun prodavatelja odnosno trgovca. Hardverski elektroniki etoni Kada se radi o hardverskim elektronikim etonima monetarna je vrijednost pohranjena u sigurnom hardverskom elementu obino u memoriji pametne kartice (eng. Smart Card) u mobilnom ureaju. Prezentacija samog elektronikog novca nije vana sve dok je on pohranjen na sigurnom mjestu, tj. na pametnoj kartici. On zato moe biti predoen u obliku jednostavnog brojaa. Kako bi mogli razmijeniti novac, klijentova pametna kartica i prodavateljev posluitelj plaanja se meusobno autentificiraju i meu njima se uspostavlja siguran komunikacijski kanal. Nakon toga moe uslijediti transfer novca od klijenta prodavatelju odnosno trgovcu. Pozadinski raun Nain pohranjivanja elektronikog novca njihovo pohranjivanje na udaljenom raunu tzv. tree povjerljive strane. Ovisno o konkretnom sustavu mobilnog plaanja, takav raun moe biti raun kreditne kartice, neka vrsta rauna kod banke ili pak raun kojega odrava mreni operator. Zajedniko je da po primitku fakture (rauna) za kupljenu robu ili uslugu, klijent alje prodavatelju odnosno trgovcu autentifikacijsku i autorizacijsku poruku koja omoguuje treoj povjerljivoj strani (kod koje je raun stvarnog novca) identifikaciju klijenta i verifikaciju autorizacije plaanja. Nakon toga, moe uslijediti obavljanje transakcije plaanja, odnosno prijenosa novca na prodavateljev odnosno trgovev raun. Vrste transakcija u m-trgovini mogu biti klasificirane kao sljedee78: 1) Mikro-plaanje transakcije manje od 1$

78

Chang, Yung-Fu, Chen, C., S.: Smart phone the choice of client platform for mobile commerce , Computer Standards & Interfaces, Vol. 27., No. 4., Travanj, 2005., str. 331.

28

2) Mini-plaanje transakcije u rasponu od 1 $ do 100 $ 3) Makro-plaanje transakcije vie od 100 $. 4) Redovite isplate, kao to je hipoteka. Obino poinje s primanjem e-mail obavijesti zatim transakcija mora biti ovlatena od strane obveznika odmah ili nakon pregleda online rauna.

3.1.2. Mobilno oglaavanje Jedan od tehnolokih trendova koji svakako ima snane posljedice i u elektronikom poslovanju, iznimno je snaan rast broja mobitela. Prema dostupnim podacima ukupan broj mobitela na svijetu u 2010. godini premaio je pet milijardi ureaja, to je ak sedmerostruki rast trita u posljednjem desetljeu. No osim poveanja ukupnog broja mobitela istaknut je trend i njihova sve veeg koritenja za pristup Internetu.79 Lako je mogue uoiti tendencije predstojeih godina. Posve je jasno da e sve vei biti utjecaj Interneta i mobitela. Informatika era najbre je rastui fenomen koji drutvo poznaje. Na Googleu se danas mjeseno obavlja vie od 30 milijardi pretraivanja. Za doseg od 50 milijuna korisnika radiju je trebalo 38, televiziji 13, a Internetu samo etiri godine.80 Koritenjem demografskih informacija koje prikupljaju pruatelji beinih mrenih usluga i informacija o aktualnoj lokaciji mobilnih korisnika ciljano oglaavanje moe biti daleko uinkovitije negoli prilikom primjene nekih drugih tehnologija, primjerice masovnih medija ili ak stacionarnog Interneta. Oglaivake poruke to se alju korisnicima mogu biti u znaajnoj mjeri osjetljive i vezane uz lokaciju na kojoj se ciljan korisnik trenutno nalazi tako da ga mogu informirati o razliitim dogaajima koja su u tijeku ili e uskoro zapoeti na lokaciji na kojoj se korisnik nalazi ili e uskoro do nje stii81.

79

Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac 2011. str. 345. 80 Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 391. 81 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 146.

29

Ova se vrsta oglaavanja moe ostvarivati koritenjem sustava kratkih poruka (SMS-a) ili pak servisa multimedijskih poruka (MMS-a). Mogu se primijeniti dva pristupa slanja kratkih ili multimedijskih poruka:82 1. slanje poruka svim mobilnim korisnicima na odreenoj lokaciji ili u njenom bliskom okruenju 2. slanje poruka samo nekim korisnicima, neovisno na kojoj se oni lokaciji trenutno nalaze. Prvi pristup predpostavlja prepoznavanje da korisnici ve jesu ili e uskoro biti na nekoj geografskoj lokaciji pa e im se uputiti poruke o dogaajima na toj lokaciji za koje se pretpostavlja da bi ih mogli zanimati. Drugi pak pristup bira korisnike zainteresirane za neku vrstu dogaanja ili ponude, gdje god oni tog asa bili. Poruka e ih informirati o lokaciji na kojoj to mogu nai, te vremenu i pojedinostima dogaanja odnosno ponude.83 Potpuno je sigurno da e se ta tehnika sredstva sve vie rabiti u promidbi te da e poticati stvaranje novih postupaka temeljenih na iskoritavanju interaktivnosti Interneta i mobitela. Kao to ni izum televizije i radija nije istisnuo oglaavanje u novinama, letke i plakate, tako ni izum Interneta i mobitela nee u potpunosti istisnuti televiziju i radio.84

3.2.

Veza izmeu raunalstva u oblaku i E-poslovanja

Raunalstvo u oblaku idui je stadij evolucije Interneta. Oblak u izrazu raunalstvo u oblaku prua sredstva pomou kojih vam od raunalne snage do raunalne infrastrukture, aplikacija, poslovnih procesa do osobne suradnje sve moe biti dostavljeno kao usluga gdje god i kad god zatrebate.85

82 83

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 146. Ibid., str. 146. 84 Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 391. 85 Gorrell, C.: How cloud computing enables process and business model innovation, Strategy & Leadership, Vol. 40., No. 4., 2012., str. 533.

30

Raunalstvo u oblaku za mnoge predstavlja raunski centar na Internetu koji moe omoguiti fleksibilniju obradu podataka poduzeima bilo koje veliine. Taj raunski centar zapravo predstavlja skupinu ili klaster virtualnih posluitelja odnosno raunalnu infrastrukturu nove, druge generacije koja nudi potpuno novu razinu agilnosti i prilagodljivosti neostvarive u tradicionalnom modelu raunalstva u silosu ili raunalnog otoka. Na primjer, poduzee koje koristi raunalstvo u oblaku treba samo prijenosno raunalo, stolno raunalo i tablet ili smartphone s internetskom vezom. Sve ostalo je dostupno putem pruatelja usluga raunalstva u oblaku (npr. tCloud u Hrvatskoj), to ukljuuje operativni sustav, pohranu podataka i aplikacije.86 S druge strane, raunalstvo u oblaku znai i promjenu u paradigmi trokova odnosno izdataka tvrtke. Sve znaajniji postaje model plaanja po uporabi koji se snanije fokusira na operativne trokove kakve stvara raunalstvo u oblaku umjesto na kapitalne izdatke (trokove) koji su dominirali u modelu tradicionalnog raunskog centra u kui.87 Raunalstvo u oblaku je, naime, potpuno nov model s potpuno novim potencijalima koji ukljuuju jednostavnu proirivost aplikacija, unapreenje ekonomije razmjera, smanjenje ukupnih trokova obrade podataka, poveanje uinkovitosti resursa, jaanje elastinosti odnosno fleksibilnosti resursa, skraenje vremena aktivacije aplikacija, bolje modele i politike cijena, bri oporavak nakon eventualnih prekida rada i katastrofa te koritenje infrastrukture po zahtjevu koja obradu podataka ini istinski dinaminom.88 Raunalstvo u oblaku predstavlja usklaivanje dva glavna trenda u informatikoj tehnologiji IT uinkovitost, pri emu se snaga modernih raunala koristi uinkovitije kroz vrlo skalabilne89 hardverske i softverske resurse i poslovna agilnost.90

86

Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb, 2012., str. 82. 87 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 171. 88 Ibid., str. 171. 89 Skalabilnost - svojstvo sustava da se moe prilagoavati poveanju i smanjenju optereenja. Informatika rjeenja moraju osiguravati funkcionalnost ali i uinkovitost u sluaju promjena npr: broja korisnika, koliine podataka ili broja transakcija. 90 Marston, S., , Li, Z., Bandyopadhyay, S., , Zhang, J., , Ghalsasi, A.:Cloud computing The business perspective, Decision Support Systems, Vol. 51., No. 1.,Travanj, 2011., str. 177.

31

Ameriki Nacionalni institut za standarde i tehnologije (National Institute of Standards and Technologies, NIST) navodi nekoliko karakteristika koje se smatraju bitnima da bi se neka usluga mogla smatrati oblakom. Meu te karakteristike spadaju91: Usluge korisnik moe samostalno koristiti po zahtjevu Korisnik moe bilo kada i s bilo kojeg mjesta zatraiti i primiti uslugu bez duih ekanja karakteristinih za tradicionalnu obradu podataka. iroke mogunosti pristupanja uslugama Krajnji korisnik moe pristupiti usluzi putem standardnih platforma (stolnog raunala, prijenosnog raunala, mobilnih ureaja, itd). Dijeljenje resursa Vei broj krajnjih korisnika moe dijeliti zajednike resurse koje im osigurava pruatelj usluge. Elastinost Koliina i potencijal resursa namijenjenih nekom krajnjem korisniku moe se u potpunosti prilagoavati njegovim trenutnim potrebama, ak i ako se radi o vrnoj potranji za tim resursima. Mjerljivost usluga Pruatelj usluga moe mjeriti njihov utroak od strane krajnjeg korisnika, a naknadu e mu naplaivati iskljuivo prema tom utroku. Prednosti Na ovaj nain poduzea ne trebaju posjedovati vlastite licence za softver, nema potrebe za stalnom nadogradnjom hardvera, oblak smanjuje trokove IT odravanja, a openito raunalstvo u oblaku smanjuje potronju elektrine energije. Sve se koristi po potrebi i plaa na taj nain. podaci su sigurno pohranjeni i dostupni bilo kada i bilo gdje. Stoga se poduzea mogu usmjeriti na svoje glavno poslovanje, a njihovo osoblje ne mora gubiti vrijeme na probleme vezane uz IT.92 Nedostaci Zbog injenice da su nai podaci pohranjeni na posluiteljima pruatelja usluga raunalstva u oblaku, neka poduzea nee biti voljna pohraniti osjetljive podatke u oblak -ali Google je vjerojatno sigurniji od prosjenog malog poduzea. Takoer postoji mogunost

91 92

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 172. Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb, 2012., str. 83.

32

problema s integracijom i nepredvidljivim prognozama trokova pri koritenju usluga oblaka. Za raunalstvo u oblaku potrebno je imati stabilnu internetsku vezu.93

3.3.

Potencijali Web 2.0 tehnologije

Novija istraivanja tvrtki Arbitron i Edison Research, u sklopu serije istraivanja pod nazivom "Infinite Dial", pokazala su da je Internet postao tako vaan da e ljudi radije ostati bez televizije nego bez Interneta. "Njih 49% izjavilo je da bi eliminirali televiziju u usporedbi s 48 % koliko ih je izjavilo da bi eliminiralo Internet.94 Poetak 21. stoljea obiljeen je irenjem i rastom popularnosti inovativnih elektronikih usluga zasnovanih na World Wide Webu. Budui da su one sa sobom donosile neke revolucionarne promjene dogaanja na Webu, ubrzo je u primjenu uao krovni pojam Web 2.0 koji je obuhvaao sve te inovativne usluge i tehnologije. Pojedinci su Web 2.0 tehnologije brzo i bezrezervno prigrlili shvativi da im one mogu biti od znaajne pomoi u njihovim privatnim, ali i drutvenim aktivnostima. Stvaraju se neformalne skupine i zajednice pojedinaca koji eksperimentiraju s tim tehnologijama a ujedno ih promoviraju u sve irim drutvenim krugovima.95 Internet, a potom i drutvene mree, promijenile su ljudsko shvaanje komunikacije. Drutveni socijalni Web, kakav danas poznajemo, dao je novo znaenje pojmu komunikacije. Promijenili su se porivi radi kojih ljudi odlaze na Internet. Nekada je to bilo zato jer su htjeli biti informirani, htjeli su vidjeti i doivjeti, proitati i nauiti. Razlog zbog kojeg ljudi danas odlaze na Internet je taj to ele biti dio komunikacije, ele sudjelovati u njoj, ele biti prisutni, ele da se o njima ita i ele itati o drugima.96 Korisnici Interneta postaju sve vie ukljueni u stranice koje koriste rae, nego da jednostavno posjete statine Web stranice, korisnici mogu aktivnije sudjelovati i pridonijeti sadraju stranice.97

93

Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb, 2012., str. 83. 94 Net.hr, http://www.net.hr/tehnoklik/page/2010/03/31/0352006.html Pristupano: 07.09.2013. 95 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 227. 96 Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 167. 97 Kenneth J. C., Burns R., Toby D.: Content clouds: classifying content in Web 2.0, Library Review,Vol. 57., No. 9., 2008., str. 723.

33

Poslovni svijet je, po obiaju, oklijevao i nekao se, to zbog neshvaanja poslovnih potencijala Web 2.0 tehnologija, to zbog bojazni od novosti openito i neistraenih rizika. No, kada su pioniri elektronikog poslovanja, koji su u meuvremenu prerasli u globalne divove elektronikog poslovanja (poput, eBay, Amazon.com ili Google), poeli iskazivati svoj interes i naklonost prema Web 2.0 tehnologijama te ih koristiti u svojim aplikacijama, lavina je krenula.98 Na prvi pogled i ako ih se promatra odvojeno, moe se uiniti da spomenute kompanije nemaju mnogo toga zajednikog pa je iznenaujue da su one praktiki istovremeno krenule u Web 2.0 avanturu. Meutim, to je samo privid, one zapravo dijele nekoliko slinih poslovnih modela i koriste sline intrigantne tehnologije, primjenjujui ih svaka na svoj originalan i inovativan nain. Primjerice, sve one koriste Web zato da bi99: stvarale bogato, puno i smisleno korisniko iskustvo omoguile ljudima da lako i jednostavno lociraju svoje sumiljenike ili surauju s onima kojima dijele zajednike interese pruile podrku brzom, jednostavnom i niim ogranienom stvaranju novih informacijskih sadraja prikupljale, pohranjivale i koristile velike koliine informacija dostupnih na Webu radi stvaranja nove vrijednosti. Spominjanje informatikih aplikacija, u tradicionalnom smislu e asocirati na razmjerno statine pozadinske sustave koji automatiziraju ponavljajue (repetitivne) procese. No, u kontekstu Web 2.0 tehnologija aplikacije podrazumijevaju daleko kompleksnije i dinaminije poslovne procese. To su suradnike (kolaborativne) aplikacije koje ukljuuju drutveno (socijalno) umreavanje, razmjenu ideja i lociranje eksperta i znanja. Aplikacije su omoguile niz novih usluga koje svakodnevno moemo koristiti na Internetu i Webu. Tehnoloki tok koji je iz temelja izmijenio infrastrukturu uz iroki i sveobuhvatni napredak u umreavanju i hardverskoj tehnologiji, ali vrlo malo napretka u pogledu softvera. Konano, sudjelovanje korisnika i doprinos drutvenih mrea, promijenio je nain kroz koji korisnici, privatni i

98 99

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 227. Ibid., str. 227.

34

poslovni doivljavaju Web. Konvergacijom aplikacija, tehnologije i aktivnog sudjelovanja i interakcije sa webom dovelo je do rezultata kojega danas nazivamo Web 2.0.100 Karakteristike Weba 2.0101: 1. Suradnika snaga masa - Ako tvrtka moe prikupiti sveobuhvatan i fleksibilan skup informacija, vrijednost njenih usluga e snano narasti. S procijenjenih oko 900 milijuna dananjih korisnika, Facebook je jedan od moda najboljih primjera realizacije tog naela. On privlai iroke mase korisnika razliitih profila, razina obrazovanja, interesa i sklonosti na svoje Web mjesto jednostavnou uporabe i mogunostima samoizraavanja i drutvenog umreavanja. Facebook je takoer mjesto putem kojega svoj oglas tvrtka moe plasirati, barem teoretski, na 800 milijuna adresa odjednom. Vano naelo jest da usluga automatski postaje boljom to je vie ljudi koristi. 2. Novi model naplate softvera Na pitanje: kakav softver treba ponuditi kao uslugu koji e moi odravati lojalnost kupaca ili akumulirati informacije koje se mogu koristiti za stvaranje nove vrijednosti? Odgovor je pronaen u ponudi bazinog softvera kao usluge koji e posluiti za privlaenje to veeg broja korisnika koji e onda biti iskoriteni za ciljani marketing onih softverskih proizvoda koji nisu besplatni. To su obino sofisticirani softverski proizvodi, koji su komplementarni i koji proiruju mogunosti bazinog softvera. Dakle, novi model naplate softvera kao usluge je vrlo inovativan i temelji se na naelu indirektne naplate sam softver je usluga koja je besplatna, ali naplauju se dodatne usluge koje se pomou tog softvera ili uz njega mogu pruati. 3. Bogatije korisniko iskustvo Bilo da se radi o mashup aplikacijama ili Web aplikacijama razvijenima prema narudbi korisnika, Web 2.0 tehnologije omoguuju intenzivnije i bogatije korisniko iskustvo od tradicionalnih Web aplikacija. Kod klasinih se Web aplikacija gotovo sva obrada dogaa na posluitelju, to znai da korisnik mora trpjeti sporo i razmjerno esto punjenje stranica. U interakcijama

100

Vossen, G., Hagemann, S.: Unleashing Web 2.0: From Concepts to Creativity , Elsevier, Burlington, 2007., str. 65. 101 Panian Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 229.

35

korisnika s AJAX zaslonom, meutim, samo se informacije koje su doivjele promjenu razmjenjuju s posluiteljem u formi XML poruka. Izvrstan primjer AJAX suelja je aplikacija Google Maps ili MSN-ov Web klijent elektronike pote koji uz primjenu AJAX-a otkriva pogreke u pisanju poruka (tzv. tipfelere), u pravopisu i gramatici. 4. Mashup aplikacije Mashup je Web aplikacija koja na jednostavan nain kombinira sadraj iz vie od jednog izvora kako bi se stvorilo integrirano korisniko iskustvo. Sadraj koriten u mashupu esto dolazi iz javnih izvora ili od tree strane, kao to su eBay, Amazon.com, Google, Windows Live ili Yahoo, ali i iz tvrtkinih postojeih aplikacija ili baza podataka. Mashup aplikacije po svojoj prirodi stvaraju vanjske ovisnosti. Ako, primjerice, nisu raspoloive odgovarajue softverske usluge, mashup aplikacije ne mogu funkcionirati. Tvrtke koje koriste mashup aplikacije izlau se novim tipovima rizika, posebice kada koriste javno dostupne usluge kao to su Google Apps ili Google Maps. Kompanija Google prua veinu usluga bez naplate, ali istovremeno nije zakonski obvezna svakome i u bilo kojem trenutku pruiti bilo koju svoju uslugu.

Tablica 1.1. Razlike izmeu klasinog Weba (Web 1.0) i novog Weba 2.0 Obiljeje
modalitet koritenja osnovna jedinica sadraja stanje sadraja nain pregledavanja sadraja arhitektura kreatori sadraja status kreatora sadraja

Web 1.0
itanje stranica statian Web preglednik klijentsko-posluiteljska Web programeri/dizajneri profesionalac

Web 2.0
pisanje i vlastiti doprinos post ili zapis (slog) dinamian, slian aplikaciji RSS ita i Web preglednik Web usluge bilo tko amater

Izvor: Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 238. Meutim, Web 2.0 personalizira sve mogue sadraje na internetu te dolazi u opasnost da reflektira nas same umjesto svijeta oko nas. Online trgovine personaliziraju na odabir i tako 36

serviraju upravo na vlastiti ukus. Trailice personaliziraju pretraivanje rijei tako da vidljivima postaju promidbene poruke samo za proizvode i usluge kojima se ve koristimo ili koje prieljkujemo.102

3.3.1. Drutveni Web Poslovni svijet u 21. stoljeu mijenja nain komuniciranja i meu tvrtkama i u odnosima tvrtke s klijentima. Organizacije ostvaruju velike koristi od koritenja kanala drutvenih (socijalnih) medija na mnogo naina: za izgradnju i odravanje odnosa izmeu klijenata i zaposlenika tvrtke, za stvaranje novih toaka kontakta za pruanje usluga klijentima, za identificiranje i angairanje klijenata tvrtke u promociji branda, za praenje dogaanja vezanih uz brand, konkurenciju i stanje na tritima, za ostvarivanje liderske pozicije na tritu, itd. Openito kada odreeni korisnici pristupaju drutvenoj mrei stvaraju svoj profil te dobrovoljno daju podatke po obrascu: godina roenja, spol, interes, aktivnosti i slino. Takvi podaci su vani iz razloga to mogu posluiti za jako ciljanu populaciju. Starije generacije izbjegavaju ii na Facebook. Neki to smatraju glupim aktivnostima dok mladi takvo ponaanje oznauju loim.103 Tvrtke otvaraju svoje profile na Facebooku104. Cilj je pronalaenje novih komunikacijskih kanala prema postojeim i potencijalnim klijentima. Prisustvom na Facebooku, tvrtka ulazi u svijet drutvenih mrea koje posljednjih godina doivljavaju iznimno veliki rast.105 Ukljuivanje drutvenih mrea u provedbu integrirane marketinke strategije postaje sve potrebnije s porastom duine vremena koje klijenti provode u komunikaciji putem kanala socijalnih medija. Prije i nakon donoenja odluke o uskakanju u okruenje drutvenih medija tvrtke moraju uzeti u obzir mnoge imbenike koje nameu suvremene tehnologije, ali

102 103

Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 177. Quarantotto, S., Peri, M.: Velemajstorske tajne zarade zabave i marketinga na internetu , Vlastita naklada, Zagreb, 2013., str. 31. 104 Facebook je tek prole godine poeo uvoditi oglase na mobilne aplikacije ; zasluno je uvoenje oglasa u news feed na mobilnim aplikacijama, te poticanje korisnika da kliknu na oglase, umjesto da ih dijele dalje meu drugim korisnicima. 105 Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac 2011. str. 345.

37

ne samo one ve i drugaije poimanje uloge tvrtke i njenih klijenata u poslovanju, izmijenjene sustave vrijednosti, novu poslovnu filozofiju i etiku te viu razinu kompleksnosti izvoenja poslovnih operacija.106 Teorija drutvenog utjecaja tvrdi da je ponaanje pojedinca namjerno ili nenamjerno pod utjecajem drugih ljudi, ovisno o tom kako taj pojedinac sam sebe doivljava odnosno percipira u odnosu prema ostalima koji na njega mogu utjecati. U okruenju drutvenih medija ta se teorija pokazuje tonom. Ponaanje i akcije pojedinaca variraju ovisno o tome kako ljudi sebe vide u razliitim online zajednicama. Ljudi slijede one koje potuju, kojih se boje, koji su im bliski po stavovima i koje vole, a zaziru od onih prema kojima nemaju respekta, iji se stavovi bitno razlikuju i koje ne vole. Klju socijalnog utjecaja poduzea je u tome to ona mogu usmjeravati ponaanje potroaa, u njihovim online i/ili offline aktivnostima, ostvarivanjem dobro nadziranog, pozitivnog, uvjerljivog i inspirativnog dijaloga koji je inteligentno integriran u njihovu cjelovitu marketinku strategiju. 107

Informacije dostupne na Internetu i Webu, kao i alati kojima su te informacije postale dostupne, doveli su do uspostave brojnih razliitih internetskih zajednica (grupa ljudi sa zajednikim interesima koji komuniciraju putem Interneta i Weba). Danas, moemo identificirati barem neke od sljedeih vrsta zajednica108: Zajednice transakcija, karakterizira ih to da one olakavaju kupnju i prodaju, kao i aukcije Zajednice interesa, najee okupljeni oko odreene teme (filmovi, automobili, zdrava hrana, dodaci prehrani) Zajednice odnosa, usredotoene oko ivotnih iskustava (putovanja u inozemstvo, suoavanje s rakom dojke, ili pohaanje iste srednje kole) Zajednice fantazije, na temelju izmiljenih okruenja i igranja igrica (SecondLife ili Entropia).

106 107

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 257. Ibid., str. 257-258. 108 Vossen, G., Hagemann, S.: Unleashing Web 2.0: From Concepts to Creativity , Elsevier, Burlington, 2007., str. 59.

38

Kada god se spomene Web 2.0, prva asocijacija za mnoge ljude bit e drutveno ili socijalno umreavanje Web mjesta za drutveno umreavanje kao to su Facebook, Bebo ili MySpace. Sposobnost socijalnih Web mjesta da stvaraju enorman volumen internetskog prometa vrst je dokaz njihove ogromne popularnosti, koja jo k tome s vremenom i raste.109

3.3.2. Socijalno poslovanje Ako tvrtka koristi socijalne tehnologije kako bi angairala svoje klijente i one koji na njih imaju utjecaja, da bi ohrabrila svoje zaposlenike na uinkovitu suradnju i da bi unaprijedila svoje odnose s partnerima, za nju se moe rei da je na putu prema socijalnom poslovanju. Kao rezultat stalnog rasta i razvitka platforma za drutveno umreavanje, svaka tvrtka ima vee mogunosti sve ee interakcije sa sve drutveno osvijetenim klijentima nego ikad ranije. To joj prua priliku za prikupljanje vrijednih podataka koji se mogu koristiti za kreiranje sve bogatijih iskustava njenih klijenata. Uz kvalitetnu aplikaciju za pregled statistike stranice moe se dobiti segmentacija onih koji su je pogledali po zemljama, dobnoj i spolnoj strukturi ili pak prema nekom drugom kriteriju. Razlog njegove velike popularnosti lei i u malim ulaganjima.110 Bez obzira na tip informacija, kompanija e biti kompetitivna u onoj mjeri u kojoj ste informacije sposobni razumjeti, koristiti i prenositi drugima.111 Prilikom transformacije klasinog Web mjesta u socijalno Web mjesto dobro je imati na umu sljedee usporedbe112: Klasina Web mjesta sluila su da bi ih korisnici pregledavali i da bi na njima neto proitali. Socijalna Web mjesta su lokacije na kojima se poduzimaju akcije. Cilj klasinih Web mjesta bio je pruiti posjetiteljima izvrstan sadraj. Socijalna im Web mjesta nastoje pruiti izvrstan doivljaj. Klasina su Web mjesta dominantno bila jednosmjerni medij. Socijalna Web mjesta ne samo da trebaju biti dvosmjerna, ona moraju posluiti za konverzaciju mnogih s mnogima.

109

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 265-266. Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 167. 111 Bovee, C. L.: Suvremena poslovna komunikacija, Mate, Zagreb, 2013., str. 9. 112 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 263.
110

39

Socijalna orijentacija poslovnog Web mjesta iziskuje puni angaman korisnika i njihov tretman ne samo kao potroaa. Oni postaju aktivni igrai koji sudjeluju u poslovanju, dijele stavove i miljenja o ponudi tvrtke i ostvaruju kontakte. Rezultat toga bit e takav stupanj ukljuenosti koji mijenja temeljne principe i dinamiku marketinga. Brandovi, koji to shvate i uspiju iskoristiti tu veliku snagu, biti e nagraeni poveanim prometom na svojem Web mjestu, lojalnou klijenta, poveanim prihodima i trinim udjelom. Meu marketinkim strunjacima sve je vea popularnost pojma social media marketing tj. razni pokuaji ubacivanja promidbenih sadraja na drutvene mree korisnika Interneta.113 Mnogo je razloga zbog kojih tvrtke trebaju svoja Web mjesta uiniti to drutvenijima. Neki od njih su114: Potpunije angairanje ljudi Postojei i potencijalni klijenti i sva ostala ciljana publika su prije svega ljudi. A ljudska bia znaju cijeniti kada ih se pita to o neemu misle. Nitko ne voli da mu se neto namee i natura pod svaku cijenu. Jaanje povjerenja i vjerodostojnosti Ljudi vie vjeruju sebi ravnima negoli onima stvarno ili lano superiornima. Zato klijenti vie vjeruju klijentima nego tvrtkama. Tvrtke stoga trebaju jaati svoj kredibilitet i organizirati primjerice, online forume na kojima e klijenti iznositi svoja iskustva. Oni s pozitivnim iskustvima bit e besplatni promotori i odvjetnici tvrtke, a treba znati primiti i kritike jer to svjedoi o ozbiljnosti i vjerodostojnosti tvrtke. Poveanje ljepljivosti Web mjesta Broj jedinstvenih posjetitelja vie nije dostatan pokazatelj uinkovitosti Web mjesta. Valja primijeniti neke nove metrike koje e odravati angaman klijenata. Treba mjeriti to i kako posjetitelji rade na Web mjestu, koliko se zadravaju, koliko se puta vraaju i zato. Posjetiteljski promet treba znati pretvoriti u neto vrjednije. Sluanje klijenata Trenutna povratna veza klijenata odnosno posjetitelja Web mjesta je izuzetno vrijedna, ali i premalo koritena. Klijente treba, dakle, sluati i na njihove povratne informacije reagirati.

113

Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 393. 114 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 263-264.

40

Utjecaj na trite U konverzaciju se ne moe ui ako je nema. Tvrtka bi trebala biti ta koja e je potaknuti i navesti klijente da se ukljue. Tvrtka ne bi smjela ekati da se neto dogodi, trebala bi aktivno utjecati i proaktivno djelovati na trite i sudionike u njemu.

Bolje krojenje i usmjeravanje poruka to vie zna o svojim klijentima, tvrtka e moi bolje krojiti i usmjeravati poruke koje im alje. Aktivna ukljuenost u online zajednicu rezultirat e informacijama o klijentima koje e tvrtki omoguiti neprocjenjivo vrijedan uvid u njihove stavove, ponaanja i spremnost na kupnju.

Udomljavanje korisnikih sadraja Sadraji, koje stvaraju korisnici, od njihovih komentara na blogu do fotografija i videa, obogauju Web mjesto tvrtke, ine ga zanimljivijim, zabavnijim i korisnijim sa stajalita ostalih klijenata.

Dinamiziranje Web mjesta Statina Web mjesta, ma kako atraktivno dizajnirana bila, ubrzo postaju dosadna. Ona koja vrve dogaanjima i aktivnostima, koja podravaju online zajednice u kojima se ustro raspravlja i koja uz poslovne nude neobvezne, rekreativne sadraje lake e osvajati posjetitelje, angairati ih i ponovno privlaiti.

Dakle, vjerojatno nije sporno da socijalizacija Weba ima smisla i da je cilj kojemu treba teiti.115 Drutvene mree pruaju mnogo naina da objavite ono to elite da se sazna, tj. da ciljano, smiljeno i intenciozno privuete samo one ljude za koje elite da budu obavijeteni.116

3.4.

Karakteristike modela E-poslovanja nove generacije

Elektroniko poslovanje druge generacije ili e-poslovanje 2.0 nasljeuje odreene elemente prve generacije, nadopunjujui ih konceptualnim i tehnolokim inovacijama koje omoguuju koritenje novih pokretnih (mobilnih) tehnologija, raunalstva u oblaku i irokog spektra Web 2.0 tehnologija.117

115 116

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 262-264. Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 168. 117 Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 295.

41

Prvi val e-poslovanja bio je previe orijentiran prema van. Veina njegovih sudionika nije uspjelo, jer nisu shvatili vanost snanog unutarnjeg fokusa. Nakon gorkih iskustava s poetka 21. stoljea i nekoliko godina oporavka Internet je danas dosegao stupanj razvitka koji prua mogunosti i ohrabruje pojavu novog vala tvrtki koje kreu iz poetka, zasnovanih na potpuno novim, uglavnom jo nedovoljno istraenim i provjerenim poslovnim modelima. Iako je moda, jo uvijek, teko tono i sasvim precizno definirati to je Web 2.0, no ono emu se veina strunjaka slae jest injenica da su poslovni koncepti koji se mogu razvijati na temelju ili uz pomo tih i drugih novih tehnologija (mobilne tehnologije, raunalstvo u oblaku) jasniji negoli su bili oni na kojima se zasnivalo elektroniko poslovanje prve generacije. U tablici se moe zakljuiti da sredinja pozicija tvrtke u elektronikom poslovanju nestaje, tvrtke vie ne mogu zaraunavati i naplaivati to god zaele, jer su klijenti bolje povezani i informirani.118 Tablica 3.1. Razlike izmeu prve i druge generacije elektronikog poslovanja
Elektroniko poslovanje prve generacije pristup iznutra prema van uglavnom statino zasnovano na zatvorenim modelima stvaranje vrijednosti Elektroniko poslovanje druge generacije pristup izvana prema unutra izrazito dinamino zasnovano na otvorenim modelima olakavanje ili motiviranje za koritenje novostvorene vrijednosti dodaje vrijednost proizvodima i uslugama stvara individualne i kolektivne (socijalne) vrijednosti ostvarivanje izravne vrijednosti klijenata ostvarivanje neizravne vrijednosti

Izvor: Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 296. Tvrtke se moraju sve vie otvarati i pruati uvid u svoje unutarnje aktivnosti svima koji su za to zainteresirani. pravi igrai e time kreirati demokratiniju poslovnu arhitekturu od koje e svi imati koristi. Takva se tranzicija moe smatrati prijelazom s informiranja klijenata na konverzaciju s njima. U eri elektronikog poslovanja prve generacije Internet je bio koriten

118

Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e -business strategy, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 132.

42

prema naeluodozgo prema dolje, od ponude prema klijentima, kao to je to i u stvarnom svijetu. Danas se Internet sve vie usmjerava pristupu odozdo prema gore, tj. od klijenta prema ponudi proizvoaa robe ili usluga. Sa sazrijevanjem ove razvojne faze elektronikog poslovanja za oekivati je da e klijenti pruati sve vie ulaznih signala i informacija za poticanje inovativnih procesa, na sve spontaniji i suradniki nain, i to u realnom vremenu. Usredotoite se na korisnika, a sve ostalo doi e samo po sebi, propisuje Google.119 Tvrtke pruaju klijentima mogunosti aktivnog sudjelovanja u poslovanju i inovacijama putem komentara koje e postavljati na Web mjestu tvrtke, prijedloga koje e davati i impresija odnosno iskustva koja e dijeliti s drugim klijentima. Sve to tendira k sve veoj dinaminosti poduzea u elektronikom poslovanju druge generacije za razliku od njihove gotovo potpune statinosti u ranijim vremenima. Potreba za privlaenjem, zadobivanjem, stvaranjem utjecaja na kupce i njihovim zadravanjem primarni je interes veine poslovnih djelatnosti. Rast dohotka temeljem zadobivanja i zadravanja kupaca ostaje glavnim preduvjetom uspjenog trinog nadmetanja. Trokovi pridobivanja novog kupca su pet do deset puta vei od trokova zadravanja postojeeg.120 Tvrtke ne samo da ele sluati klijente, nego ele uvoditi promjene i inovacije koje im sugerira klijentska zajednica. Potroai su sve informiraniji, povezaniji, osvjeteniji, aktivniji i lojalniji u odnosima s tvrtkama koje iskazuju volju za suradnjom. Ne samo potroai, ve i sadraji koji se nude vie nisu zasnovani na statikim modelima propisima, cjenicima, tekstovima i fotografijama. Ono to intrigira korisniku populaciju jest dinamika i raznolikost sadraja koji se smjenjuju na zaslonima njihovih raunala. Odnosi s kupcima predstavljaju klju poslovnog rasta. Tvrtke moraju preuzeti apsolutnu odgovornost za zadovoljstvo kroz niz aktivnosti poeli-kupi-i-koristi. To zahtjeva uenje i praenje potreba kupaca, njihovog ponaanja i ivotnih stilova, te koritenje tih informacija za oblikovanje ponude specifinih vrijednosti. Ta strategija predstavlja put do privrenosti kupaca i zove se prodaja odnosa.121

119 120

Jarvis, J.: to bi napravio Google, Profil multimedija, Zagreb, 2010., str. 12. Kalakota, R.: E-poslovanje 2.0, Mate, Zagreb, 2002., str. 48-49. 121 Ibid., str. 49.

43

Internet je sjajna podloga za primjenu gerilskog marketinga. Gerilski ili gerila marketing nekonvencionalni je marketing nastao u novije doba. Usmjeren je na ostvarivanje maksimalnih rezultata iz minimalnih ulaganja. Takav marketing kao poetnu premisu pretpostavlja izuzetnu kreativnost i inovativnost onih koji se njime bave ili onih koji ga samo ele primijeniti. Ovdje svakako spadaju profili na raznim drutvenim mreama. Facebook, primjerice, nudi mnotvo kanala za nekonvencionalni tip marketinga, gotovo bez ikakvih novanih ulaganja. Profil se kreira na nain da se privue to vie "prijatelja". Na njemu je lako i poeljno izraziti strast za odreenom markom, tvrtkom ili proizvodom koji se eli promovirati.122 Dobar je primjer za takav gerilski marketing ameriki lanac pizza Papa John's. Oni su, zahvaljujui gerilskoj kampanji na Facebooku, okupili dodatnih 148 000 oboavatelja. Kampanja je bila osmiljena tako da svaki novi oboavatelj na kunu adresu dobije besplatnu pizzu.123 U elektronikom poslovanju druge generacije posebno su vrijedna socijalna iskustva susretanja drugih ljudi i to je ona kljuna razlika koja ga ini drugaijim od elektronikog poslovanja prve generacije. Susretanje, stjecanje iskustava i uenje od drugih klijenata stvaraju vrijednost i za tvrtku i za klijentsku zajednicu. Iznimno brzo irenje Interneta i njegove upotrebe namee poslovnim subjektima nova pravila i nove izazove kojima se moraju prilagoditi ili nestati s trita. Promjena postaje prirodno stanje poslovanja. S demokratski organiziranim Internetom, poetna prednost u veliini i ve osvojenim tritem vie ne znai mnogo u usporedbi s inovacijama i novim nainima zadovoljenja kupaca. U svijetu elektronikog poslovanja inovacija dolazi od uoavanja trenda prije svih ostalih i kreiranja vrijednosti za kupce putem sofisticirane upotrebe informacija i tehnologije.124

122 123

Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 168. Ibid., str. 168. 124 Sria, V., Mller, J.: Put k elektronikom poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2001., str. 51.

44

3.5.

Statistiki pokazatelji E-poslovanja u pelarstvu

Pelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prvi pisani dokument o pelarstvu u Hrvatskoj je Vinodolski zakonik iz 1288. godine, a prvo pelarsko drutvo osnovano je 1875. godine na otoku olti. asopis koji danas nosi naziv ''Hrvatska pela'' meu pet je najstarijih pelarskih asopisa u svijetu. Pelinji proizvod koji ima najveu prepoznatljivost i konzumaciju na tritu je med, no njegova je trina vrijednost manje znaajna od vrijednosti opraivanja. U ukupnoj strukturi hrvatske stoarske proizvodnje pelarstvo sudjeluje sa 0,1%. Tablica 3.1. Broj registriranih pelara u razdoblju od 2005. do 2010. godine po upanijama u HR

Izvor: HPA, http://www.hpa.hr/LinkClick.aspx?fileticket=flVfHDWlsA0%3d&tabid=227&language=enUS, Pristupano: 18.09.2013. U Hrvatskoj se na godinu proizvede priblino 7.000 tona meda i gotovo sav ima siguran plasman. Naime, osim poveane potranje za medom na domaem tritu, hrvatski med je traen i na EU tritu. 45

Prema podacima godinjeg izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije za 2010., u Republici Hrvatskoj registrirano je 305.053 pelinje zajednice (tablica 3.1.) kod 3.417 pelara (tablica 3.2.). Prema podacima Hrvatskog stoarsko selekcijskog centra, u prosjeku pelar ima 22,7 pelinjih zajednica te proizvodi 20 kg meda po jednoj pelinjoj zajednici. Tablica 3.2. Broj pelinjih zajednica u HR u razdoblju od 2005. do 2010. godine po upanijama

Izvor: HPA, http://www.hpa.hr/LinkClick.aspx?fileticket=flVfHDWlsA0%3d&tabid=227&language=enUS Pristupano: 18.09.2013. Pelari imaju mogunost prodaje pelinjih proizvoda na kunom pragu odnosno gospodarstvu. Oni tako mogu ostvariti najbolju prodajnu cijenu svojih proizvoda. Jo je vanije ostvariti direktan kontakt s kupcima i ukazivati na vanost koritenja pelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani te na blagotvoran uinak pelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje. 46

Upravo zbog mogunosti prodaje meda direktno na kunom pragu, svaki proizvoa meda u Hrvatskoj moe prodavati svoj proizvod direktno potroau. Na tritu to ini veliki broj prodavaa, koji primjenjuju najuinkovitije promotivno sredstvo na tritu osobnu promociju u prodaji svojih proizvoda. Europska unija najvanije je svjetsko uvozno trite meda. Od ukupne koliine svjetskog uvoza oko 40 posto meda uvozi se na trite Europske unije gdje je najvei potroa meda Njemaka. Europska unija proizvodi svega 52 posto meda za svoje potrebe, to je velika, ali zasad neiskoritena izvozna prilika za hrvatsko pelarstvo. Kako je Hrvatsko trite relativno malo za trenutnu proizvodnju meda, te trenutna niska potronja meda po stanovniku razvijaju potrebu za izvozno orijentiranim pelarstvom. Prema priopenju Europske komisije, procjenjuje se kako je broj pelara u EU oko 700.000, a oni dre oko 15 milijuna konica. Njih oko 97% nisu profesionalni pelari, a dre otprilike 67% konica na podruju EU. Brojke pokazuju da je proizvodnja meda bila u rasponu od 88-26,000 tona godinje, s Luksemburgom u 2007 godini imao je najniu proizvodnju meda a Maarska i Njemaka najviu (tablica 3.3.). Nizozemska nije pruila informacije o proizvodnji meda, objanjavajui da se veina proizvedenog meda prodaje s kunog praga te se stoga slubeno ne biljee podaci o proizvodnji meda. Procjena po broju konica je najprikladnija za mjerenje pelinjih populacija u Europi. Raspon broja konica je izmeu 5300 i 1,38 milijuna konica. Od onih zemalja koje su dostavile podatke, zemlje s najveom populacijom pela bile su Grka, Francuska, Italija, Rumunjska i Maarska. Prinos meda bio je u rasponu od 2-56 kg po konici, a najvei prinos ostvarila je Finska a najnii Irska. Broj prijavljenih pelara je u rasponu 358-82000. Njemaka je izvijestila o najveem broju pelara a Luksemburg najmanji. Mali je udio profesionalnih pelara, zemlje koje su izvijestile o broju pelara ukupni broj profesionalnih pelara iznosi 4%. Izvjee o stopi smrtnosti pelinjih drutava u rasponu je 7-50%, najvie je pogoena Italija sa 40-50%.

47

Tablica 3.3. Proizvodnja meda, konice, pelari, smrtnost za razdoblje 2006-2007 po zemlji EU

Izvor: EFSA, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/154r.pdf Pristupano: 18.09.2013. 48

Proizvodnja meda u SAD-u 2012 god. (tablica 3.4.) od proizvoaa s pet ili vie kolonija iznosila je 55 milijuna kilograma , to je 1% posto manje u odnosu na 2011 godinu. U 2012 god. zabiljeeno je 2.62 milijuna kolonija, to je 5% vie za razliku od 2011 godine. Prinos meda po koloniji u prosjeku je20,9 kilograma to je manje za 6% u odnosu na godinu 2011 sa 22,25 kg. Tablica 3.4. Broj kolonija, prinos, proizvodnja, zalihe, cijena i vrijednost - Drave Sjedinjenih Amerikih Drava: 2012

Izvor: ABFnet, http://www.abfnet.org/associations/10537/files/Hone-03-18-2013.pdf 49

Pristupano: 18.09.2013.

Proizvodnja meda u Kanadi za 2009 god. iznosila je 24,19 milijuna kilograma, u usporedbi s 2008 god. 24,22 milijuna kg (tablica 3.5.). Nacionalni prosjek otkriva mali pad prinosa od 43,3 kilograma meda po koloniji u 2008 do 42,92kg. U 2009 godini manje je 200 profesionalnih pelara koji se bave komercijalnim pelarenjem te ih je ukupan broj 6.728. Zabiljeeno je 576.000 konica, vie za 5600 konica nego u 2008 godini. Ukupna vrijednost meda u 2008 iznosila je 105,2 milijuna dolara, poveanje od 20,3 milijuna dolara, odnosno 23,9%, u odnosu na 2007 sa vrijednosti 84,9 milijuna dolara.

Tablica 3.5. Proizvodnja i vrijednost meda u Kanadi

Izvor: Canadian Honey Council, http://www.honeycouncil.ca/documents/Honey%20and%20maple%20production%202009.p df, Pristupano: 18.09.2013. 50

4. PRIMJENA PELARSTVU

ELEKTRONIKOG

POSLOVANJA

4.1.

Cilj i opis istraivanja

Cilj istraivanja je primjena elektronikog poslovanja u pelarstvu. Istraivanjem se eljelo istraiti koliko su pelari upoznati sa elektronikim poslovanjem, koliku vanost pridaju takvoj vrsti poslovanja, odreena iskustva s takvom vrstom poslovanja bilo da kupuju opremu za pelarenje ili prodaju pelinje proizvode, prednosti i nedostaci elektronikog poslovanja. S gledita potroaa pelinjih proizvoda pokazat e se u kojoj mjeri su upoznati s kupnjom preko Interneta, preferiraju li takvu vrstu kupnje, prednosti i nedostaci kupnje, koliko je za njih vano da pelari pruaju proizvode i djeluju na Internetu i slino. Istraivanjem e se ukazati na to je li u pelarstvu potreban razvoj i primjena elektronikog poslovanja.

4.2.

Uzorak istraivanja

Instrument istraivanja je bio anketni upitnik (prilog br. 2). Empirijsko istraivanje je provedeno u svibnju i lipnju 2013. Istraivanju se pristupilo kroz anketiranje osoba koje se aktivno bave pelarenjem i osoba/potroaa pelinjih proizvoda. Anketiranje se provodilo iskljuivo putem Interneta u Google Formi zbog breg i efikasnijeg prikupljanja i obrade anketnih upitnika. Anketirale su se dvije ciljne skupine pelara i potroaa pelinjih proizvoda. Ankete su razliite za svaku skupinu kako bi pravilno odgovarale pojedinoj skupini, ali i zajednikoj temi istraivanja. Nakon to su provjerene sve popunjene ankete i nakon to su izuzete nepotpune ankete, uzorak istraivanja su inila 218 pelara i 212 potroaa pelinjih proizvoda. Koristili su se razni izvori za pristup ciljnim skupinama kao to su: Pelarski portal i forumi: Pelarski forum HPS (http://www.pcela.hr/forum/), Pelarski forum Pelarstvo online (http://forum.pcelarstvo.hr) 51

Portal: Pelarstvo.hr (http://www.pcelarstvo.hr/) Grupe na drutvenoj stranici Facebook: EFZG Diplomski studij MENADERSKA INFORMATIKA (https://www.facebook.com/groups/153335708098895/) EFZG Diplomski 2012/2013 (https://www.facebook.com/groups/436028759781785/) Pelarstvo Radoevi (https://www.facebook.com/pcelarstvo.radosevic), Pelarstvo.hr (https://www.facebook.com/pages/P%C4%8CELARSTVOHR/200570799026)

4.3.

Metodologija istraivanja

U sklopu istraivanja primjene elektronikog poslovanja u pelarstvu odreeni su instrumenti istraivanja, definirane populacije te nain obrade podataka. U istraivanju e se koristiti metode deskriptivne i inferencijalne statistike. Anketni je upitnik u okviru ovoga empirijskoga istraivanja posluio kao glavni instrument za prikupljanje primarnih podataka. Ankete sadravaju 30-40 razliitih pitanja i razliitih oblika (viestruki izbor, Likert skala). Za odreena pitanja kao to je starosna dob ili broj konica s kojima pelari pelare koriten je program za rudarenje podacima Weka 3.6 te je isto koriten i u svrhe analiziranja i usporeivanja odreenih varijabli.

4.4.

Rezultati istraivanja

Rezultati istraivanja prikazuju rezultate o tome koliko se neki elementi elektronikog poslovanja primjenjuju od strane pelara te kakve su navike i stavovi potroaa prema takvoj vrsti poslovanja. U opisu tablica uzeti su u obzir podaci sa najveim postotkom. Potroai pelinjih proizvoda U provedenom istraivanju osoba koje koriste pelinje proizvode sudjelovalo je 55% enskih osoba dok je mukih osoba 45% sudjelovalo u anketiranju (grafikon 4.1.). Prema ovim podacima moe se rei kako su enske osobe vei potroai od mukih potroaa pelinjih proizvoda. 52

Grafikon 4.1. Podjela ispitanika potroaa po spolu

enski Muki

55% 45%

Izvor: Autor diplomskog rada Prema grafikonu (grafikon 4.2.) moemo primijetiti raspon dobne starosti ispitanika koja se kree od 17 do 64 godina. Najvei broj ispitanika njih 93 u starosnoj je dobi od 21 do 28 godine za razliku od starije populacije koje je puno manje od 28-35 godine ih je 39 a od 3542 njih 30, nadalje se broj rapidno smanjuje. Oekivano je da u istraivanju prevladavaju osobe mlae dobi poto je veliki dio ispitanika studentska populacija, to je ujedno i populacija koja intenzivno koristi Internet i njegove mogunosti. Grafikon 4.2. Starosna dob ispitanika potroaa

17-21

21-28 93

28-35

35-42

42-49

49-57

57-64

39 30 18 8 13 11

Izvor: Autor diplomskog rada

53

Intenzitet kupovine proizvoda putem Interneta (slika 4.3.) je pozitivan tako to pokazuje da samo 21% osoba nikad ne kupuje putem interneta, preteito se kupnja ostvaruje rijetko 31% ili ponekad 32% dok je 15% onih koji esto kupuju putem interneta. Smatram da su to dobri pokazatelji koji bi mogli ukazati da i kod nas polako dolazi trend kupovine putem Interneta.

Grafikon 4.3. Intenzitet kupovine proizvoda putem Intreneta

Nikada Rijetko Ponekad esto

21% 31% 32% 15%

Izvor: Autor diplomskog rada Kao to je i oekivano med je najzastupljeniji 40% pelinji proizvod zbog svoje iroke primjene. Iako je veina ispitanika dobro upoznata sa ostalim pelinjim proizvodima osim meda, na drugom mjestu je propolis 31% zatim neto manje zastupljena matina mlije 9% i cvjetni prah 9% (slika 4.4.). Pelinji otrov ini samo 1% ali treba se uzeti u obzir da se pelinji otrov najvie koristi u medicini te ga je jako teko nai na komercijalnom domaem tritu.

54

Grafikon 4.4. Intenzitet koritenja odreenih pelinjih proizvoda

Ne koristim pelinje proizvode Med Matina mlije Cvjetni prah Pelinji otrov Propolis Pelinji vosak Ostalo Izvor: Autor diplomskog rada

0% 40% 9% 9% 1% 31% 8% 1%

Pelinji proizvodi se najee kupuju direktno od pelara 64%, neto manje u trgovinama i supermarketima 22%. Dok je kupnja pelinjih proizvoda na Internetu nezamjetna, Internet trgovine 4%, Internet oglasnici 2%, Facebook 1% (slika 4.5.). Pelari imaju mogunost prodaje pelinjih proizvoda direktno na kunom pragu to i potroai najvie preferiraju jer su sigurniji u kvalitetu takvih proizvoda. Grafikon 4.5. Preferirana mjesta za kupovinu pelinjih proizvoda U trgovinama, supermarketima Internet trgovinama Direktno od pelara Na internet oglasnicima (njukalo, plavi oglasnik) Facebook Ostalo Izvor: Autor diplomskog rada 22% 4% 64% 2% 1% 8%

55

S obzirom na to gdje ispitanici najee kupuju pelinje proizvode (tablica 4.1.), na tvrdnju da su pelinji proizvodi kvalitetniji gdje ispitanici kupuju slae se 63%. Prueno im je dovoljno informacija o proizvodima njih 53% se slae. Pelinji proizvodi su skuplji tamo gdje ispitanici kupuju ne slae se 42% ispitanika. Ispitanici se slau 33% da gdje oni kupuju da je ponuda pelinjih proizvoda vea. Pelinji proizvodi su nali svoje mjesto na policama, Internet trgovinama i oglasnicima te su pravilno rasporeeni i grupirani djelomino se slae 28%. Da je kupnja jednostavnija slae se njih 58%, te 67% ispitanika se ne slae da su imali loa iskustva sa dostavom proizvoda. Prua se malo informacija o proizvoau ne slae se 49%, ispitanici se slau 66% da imaju povjerenje u proizvode gdje kupuju. Ne slae se 58% ispitanika da je komunikacija loa, a osim meda, upoznati su sa drugim pelinjim proizvodima, slae se 42% ispitanika. Tablica 4.1. Prikaz odreenih tvrdnji sa rasponom slaganja ili neslaganja s obzirom na mjesto kupnje pelinjih proizvoda
2-Djelomino se ne slaem 3-Slaem se i ne slaem 4-Djelomino se slaem

1-Ne slaem se Pelinji proizvodi su kvalitetniji tu gdje ja kupujem Pruaju vie informacija o proizvodu Pelinji proizvodi su skuplji tu gdje ja kupujem Tu gdje ja kupujem vea je ponuda pelinjih proizvoda Proizvodi su pravilno grupirani, rasporeeni i pregledni (police trgovina, internet trgovine, oglasi) Kupnja je jednostavnija Loe iskustvo s dostavom proizvoda

5-Slaem se

2%

6%

14%

15%

63%

3%

7%

17%

20%

53%

42%

14%

21%

15%

8%

11%

13%

22%

22%

33%

11%

10%

24%

28%

26%

5% 67%

5% 8%

12% 19%

21% 2%

58% 3% 56

Pruaju manje informacija o proizvoau Vjerujem u njihove pelinje proizvode Loa komunikacija Osim meda dobro poznajem i druge pelinje proizvode

49% 2% 58% 11%

15% 4% 17% 11%

22% 12% 18% 17%

6% 16% 4% 19%

8% 66% 4% 42%

Izvor: Autor diplomskog rada U grafikonu (grafikon 4.6.) je prikazano da je plaanje gotovinom najzastupljenije sa 56% ispitanika, prilikom kupnje, to je bilo i za oekivati. Gotovinsko plaanje je tradicija koja e se teko iskorijeniti, pogotovo kada se nude odreeni popusti na gotovinu i potie takav nain plaanja. Plaanje kreditnim karticama 14%, Internet bankarstvo 10%, pouzeem 9%, elektroniki nain plaanja 7%, opom uplatnicom 2%. Internet bankarstvo kakvo danas poznajemo ima veliki potencijal jer prua mnoge mogunosti, dok je elektroniko poslovanje iroj masi praktiki nepoznanica, mali je broj onih koji kupuju na Internet trgovinama te je mali broj onih trgovina koje uope nude takav nain plaanja u RH. Grafikon 4.6. Preferirani nain plaanja Gotovinom Kreditnom karticom Pouzeem (po primitku poiljke) Opom uplatnicom Internet bankarstvom Elektronikim plaanjem (PayPal i slino) Ostalo Izvor: Autor diplomskog rada Globalno najpoznatiji Web servisi za pruanje i prodaju proizvoda te predstavnici elektronikog poslovanja svakako su eBay i Amazon, ispitanici koji su upoznati i kupuju na 57 56% 14% 9% 2% 10% 7%

0%

tim Internet stranicama (grafikon 4.7.) potvrdilo je 46% ispitanika, 45% je onih koji su upoznati ali nikad nisu kupovali. Jedan od razloga to su upoznati ali ne kupuju moe biti taj to zahtjeva dodatno angairanje kupca, kreditne kartice i davanje osobnih podataka te nepovjerenje i strah. Ispitanici koji nisu upoznati sa ebay-om i Amazon-om je svega 9%.

Grafikon 4.7. Poznavanje kupnje na Internet stranicama poput eBay ili Amazon

Nisam Jesam ali nisam nikad kupovao/la Jesam, kupovao/la sam Izvor: Autor diplomskog rada

9% 45% 46%

Iz tablice (tablica 4.2.) moe se primijetiti da su Ispitanici ocijenili odreene stavke Internet prodaje, tako za dobru komunikaciju s prodavaem za ocjenu 5/5 odabralo je 33% ispitanika. Veliki izbor proizvoda na jednom mjestu ini jedan od vanijih faktora sa ocjenom 5/5 a slae se 55% ispitanika. Ispitanici, njih 36% ocijenilo je ocjenom 5/5, a prodavai i proizvoai sa profilima na drutvenim stranicama za ocjenu 5/5 odluilo se 29% ispitanika. Kvalitetne informacije proizvoda 49% i informacije o proizvoaima 42% ispitanika odabralo je ocjenu 5/5. Feedback, odnosno mogunost povratne informacije o kupljenom proizvodu s ocjenom 5/5 slae se 44% ispitanika. Kartinom i elektronikom plaanju za ocjenu 5/5 odabralo je svega 35% ispitanika, kao to je i u grafikonu 4.6. prikazano kako su slabe preferencije potroaa prema takvom nainu plaanja. Koliko su vane aukcije pokazuje ocjena 3/5 na 34% ispitanika. U kojoj je mjeri bitno da moete pronai svojeg prodavaa, proizvoaa ili trgovinu na digitalnim kartama kao to je Google Maps, 28% ispitanika odluilo se ocjenu 5/5, te mogunost pruanja i omoguavanje kupnje proizvoda putem mobitela, odnosno mobilnih aplikacija dobilo je ocjenu 3/5 od 28% ispitanika.

58

Tablica 4.2. Iskazana vanost od strane ispitanika koje daju navedenim sadrajima za internet prodaju

1
Dobra komunikacija s prodavaem Veliki izbor proizvoda na jednom mjestu Specijalizirana internet trgovina (samo pelinji proizvodi) Prodavai i proizvoai sa profilima na drutvenim stranicama (Facebooku, Twitter) Kvalitetne informacije o proizvodima Informacije o proizvoaima Feedback na kupljeni proizvod (postavljanje ocjene, komentara, kritike, pohvale) Kartini ili elektroniki nain naplate Aukcije Proizvoai i prodavai oznaeni na Google Maps Mobilne aplikacije preko kojih naruujete i kupujete proizvode

2 11% 2%

3 21% 15%

4 26% 25%

5 33% 55%

8% 3%

4%

7%

25%

28%

36%

4%

12%

28%

27%

29%

2% 2%

4% 8%

20% 20%

25% 27%

49% 42%

5%

6%

20%

25%

44%

9% 17% 8%

8% 17% 15%

25% 34% 25%

27% 16% 23%

32% 16% 28%

22%

16%

28%

18%

16%

Izvor: Autor diplomskog rada Dali doista pelari trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta unato slabim pokazateljima kao to su plaanja kreditnim karticama i elektroniko plaanje, slabe navike i 59

svijest o kupnji putem Interneta. Meutim istraivanje pokazuje (grafikon 4.8.) da se 88% ispitanika sloilo da pelari trebaju nuditi svoje proizvode na Internetu dok je 12% ispitanika odluilo da pelari ne trebaju nuditi pelinje proizvode na Internetu. Grafikon 4.8. Dali pelari trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta

Ne Da

12% 88%

Izvor: Autor diplomskog rada Mediji, mjesta i izvori gdje se Internet trgovine oglaavaju su mnogobrojne s obzirom na dananje mogunosti ali samo neke metode, odnosno suvremene metode imaju prednost nad tradicionalnim metoda pogotovo ako je u pitanju Internet prodaja. Iz tablice (tablica 4.3.) vidljivo je kako Ispitanici, njih 46%, esto dolazi do saznanja o Internet trgovinama preko drutvenih stranica a 53% esto pronalazi eljene trgovine putem Google trailice dok su druge trailice kod nas slabo zastupljene poput Yahoo ili Bing trailice preko kojih 61% ispitanika nikada nije dolo do neke Internet trgovine. Druge internet stranice koje oglaavaju, putem npr. bannera, ponekad privuku potencijalnog kupca potvrdilo je 33% ispitanika, takoer i forum moe ponekad posluiti kao mjesto oglaavanja prema 39% ispitanika. Kod tradicionalnih naina oglaavanja kao to je tisak 37% ispitanika odabralo je ponekad dok je za tv od 34% i radio 34% ispitanika zakljuilo da rijetko kad saznaju za neku Internet trgovinu. Zanimljivo je to to preporukom ili usmenom predajom ak 48% ispitanika potvrdilo da tim putem esto saznaju za Internet trgovine. To moe znaiti kako je s mnotvom reklama i nainima kojima dolaze do klijenata dolo do zasienja.

60

Tablica 4.3. Izvori iz kojih se najee saznaje za Internet trgovine

4-esto

1-Nikada Preko drutvenih stranica (Facebook, Twitter) Google trailica Yahoo! ili Bing trailice Drugih internet stranica Foruma Novina, asopisa i slino TV Radija Preporuke

2-Rijetko

3-Ponekad

11% 6% 61% 21% 15% 12%

13% 12% 22% 31% 25% 32% 34% 34% 13%

29% 29% 12% 33% 39% 37% 30% 22% 37%

46% 53% 5% 16% 22% 19% 18% 11% 48%

17% 33% 2% Izvor: Autor diplomskog rada

Ispitanici koji esto kupuju putem Interneta veina 38% njih je ocijenila ocjenom 5/5 mogunost povratne informacije (feedback) a 50% ispitanika koji ponekad kupuju putem Interneta za mogunost povratne informacije dali su ocjenu 5/5 (grafikon 4.9.). Povratna informacija je vana za prodavaa koji ima sklonost promjenama i unapreenju jer daje informacije koje su vane i mogu dati odgovore i rjeenja za poboljanja. Isto tako povratna informacija posjetitelju moe koristiti u svrhu procjene dali e kupiti ili nee odreeni proizvod ili uslugu. Takoer 58% ispitanika koji esto obavljaju kupnju putem Interneta dalo je ocjenu 5/5 da je vaan veliki izbor proizvoda na jednom mjestu kao to to omoguuje Internet, dok oni koji ponekad kupuju putem Interneta 63% ih je odabralo ocjenu 5/5. Ovi rezultati ukazuju da je irok izbor proizvoda bitan za neku Internet trgovinu zbog obavljanja vie stvari na jednom mjestu uz to i manje se vremena potroi.

61

Grafikon 4.9. Ocijene ispitanika (feedback na kupljeni proizvod i veliki izbor proizvoda na jednom mjestu) sa (estim i ponekad) intenzitetom kupnje putem Interneta

70.00% 60.00% 50.00% 40.00% 30.00% 20.00% 10.00% 0.00% Ocjena 1 Ocjena 2 Ocjena 3 Ocjena 4 Ocjena 5 esto 9.67% 6.45% 19.35% 25.82% 38.71% Ponekad 1% 2.94% 19.11% 26.47% 50.00% esto 6.45% 3% 22.58% 9.69% 58.06% Ponekad 0.00% 0.00% 11.76% 25.00% 63.24%

Feedback na kupljni proizvod

Veliki izbor proizvoda na jednom mjestu

Izvor: Autor diplomskog rada Prema grafikonu (grafikon 4.10.) moemo primijetiti kako sve dobne skupine sa najveim postotkom smatraju da pelari trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta dok se mali broj njih sloio da ne trebaju nuditi. Ispitanici 97% njih, starosne dobi 28-35 godina su najvei zagovornici da pelari trebaju nuditi svoje proizvode na Internetu, poslije njih je 96% ispitanika u starosnoj dobi 35-52 godine te u starosnoj dobi od 57-64 god. njih 90% odluilo da pelari trebaju nuditi svoje proizvode na Internetu..

62

Grafikon 4.10. Osobe prema starosnoj dobi koje smatraju da pelari trebaju ili ne trebaju nuditi svoje proizvode putem Interneta

57-64 49-57 42-49 35-42 28-35 21-28 17-21 0.00%

9.10% 21.43% 11.12% 3.45% 2.57% 16.13% 25.00% 20.00% 83.87% 75.00% 40.00% 60.00% 78.57% 88.88% 96.55% 97.43% 90.90%

80.00%

100.00%

Ne

Da

Izvor: Autor diplomskog rada Pelari Provedeno istraivanje prikazuje (grafikon 4.11.) kako se pelarstvom bave uglavnom mukarci to premauje 90% dok svega 7% otpada na ene koje se bave pelarenjem. Jedan od razloga tako malog broja ena u pelarstvu moe biti to pelarenje u odreenim periodima zahtjeva veu fiziku snagu, no uz dostupnu opremu i strojeve pelarenje vie ne mora predstavljati tei fiziki rad te tako potaknuti vei broj ena na pelarenje.

63

Grafikon 4.11. Podjela ispitanika koji se bave pelarenjem po spolu

Muki enski

93% 7%

Izvor: Autor diplomskog rada Prema grafikonu (grafikon 4.12.) moemo primijetiti raspon dobne starosti ispitanika koja se kree od 14 do 75 godina. Najvei broj ispitanika njih 51 u starosnoj je dobi od 35-42 godine. Zanimljivo je to da u istraivanju prevladavaju osobe mlae dobi koje se bave pelarenjem to je dobar pokazatelj za budunost, no isto tako samim ispunjavanjem anketnog upitnika osoba starije dobi potvruje injenica da i oni djeluju na Internetu te su svjesni njegovih mogunosti. Grafikon 4.12. Prosjek godina ispitanika koji se bave pelarenjem

14-21

21-28

28-35

35-42 51

42-49

49-57

57-64

64-75

44 38 29 30 16 6 4

64

Izvor: Autor diplomskog rada Istraivanje pokazuje (grafikon 4.13.) kako je najvei broj pelara, njih 134, koji pelare u rasponu od 1-34 konice, dok je puno manji broj od svega 22 pelara koji raspolau sa preko 100 konica. Openito najvei postotak u pelarstvu ine pelari hobisti kojima pelarenje omoguuje dodatan izvor prihoda. Grafikon 4.13. Broj konica po ispitaniku

1-34

34-67

67-100

100-167

167-200

200-300

300-500

134

39 23 15 3 3 1

Izvor: Autor diplomskog rada U grafikonu (grafikon 4.14.) prikazani su udjeli raznih tipova pelarenja kao to je selei od 13% koje zahtjeva dodatno angairanje pelara ujedno su to oni pelari koji raspolau sa vie konica i bave se profesionalno pelarenjem. Stacionirano koje je ujedno i najzastupljenije 64% gdje spadaju najvie pelari hobisti, te kombinirano od 23%. Grafikon 4.14. Tip pelarenja

65

Selee Stacionirano Kombinirano

13% 64% 23%

Izvor: Autor diplomskog rada Zastupljenost pelinjih proizvoda u pelarstvu prikazan je u grafikonu (grafikon 4.15.) koji prikazuje da je med od 40% najzastupljeniji proizvod to je bilo i za oekivati s obzirom da se najvie primjenjuje, koristi i najkomercijaliziraniji je proizvod kojeg nude pelari. Zatim pelinji vosak od 17% i cvjetni prah 13%. Propolos sa udjelom od 25%, matina mlije 2% i pelinji otrov samo 1% a najee se koriste u medicinske svrhe, meutim mali dio nalazi prostor i u komercijalnoj primjeni to je sluaj sa propolisom i matinom mlije. Grafikon 4.15. Zastupljenost pelinjih proizvoda u pelarstvu

Pelinji vosak Pelinji otrov Matina mlije Propolis Med Cvjetni prah Ostalo

17% 1% 2% 25% 40% 13% 2%

Izvor: Autor diplomskog rada Kvaliteta je, ini se, jedan od bitnih elemenata te se za nju odluilo 98% pelara dok je kvantiteta bitnija malom broju od 2% pelara (grafikon 4.16.). Grafikon 4.16. Odnos kvalitete i kvantitete u proizvodnji pelinjih proizvoda

66

Kvalitetu Kvantitetu (koliinu)

98% 2%

Izvor: Autor diplomskog rada Intrenet mjesta na kojima pelari najee pruaju svoje proizvode (grafikon 4.17.) su: Facebook 10% i Njukalo 11% ujedno su to i najpoznatije Internet stranice na ovim prostorima u svrhe oglaavanja Njukalo i komuniciranja sa klijentima na drutvenoj mrei Facebook. Dok 58% ispitanika ne prodaje putem Interneta, a mali postotak ini poznati Oglasnik 5%, pelarski forumi 7%, vlastite Internet trgovine 4% to je razumljivo s obzirom na mali mali broj profesionalnih pelara. Meutim eBay 0% a mogao bi biti dobar instrument za maloprodaju pelinjih proizvoda izvan granica Hrvatske.

Grafikon 4.17. Intenzitet prodaje putem odreenih Internet mjesta

Ne prodajem putem interneta Njukalo Oglasnik (plavi oglasnik) Pelarski forumi Vlastita internet trgovina Facebook eBay Ostalo

58% 11% 5% 7% 4% 10% 0% 6%

Izvor: Autor diplomskog rada

67

Internet mjesta na kojima pelari kupuju opremu za pelarenje (grafikon 4.18.) najee je Njukalo 21%, zatim pelarski forumi 16% dok su 12% Internet trgovine. Oglasnik sa 8%, Facebook 4%, eBay 6% a 32% ispitanika ne kupuje preko Interneta.

Grafikon 4.18. Internzitet kupnje pelarske opreme na odreenim mjestima

Ne kupujem putem interneta Njukalo Oglasnik (plavi oglasnik) Pelarski forumi Internet trgovine Facebook eBay Ostalo

32% 21% 8% 16% 12% 4% 6% 3%

Izvor: Autor diplomskog rada Prilikom kupnje ili prodaje pelinjih proizvoda i opreme za pelarenje na Internet oglasnicima (tablica 4.4.) ispitanici se ne slau 23% njih da Internet oglasnici imaju vei izbor opreme u odnosu na klasinu trgovinu, 27% je neodluno ustvrdilo, odnosno slau se i ne slau da takvi oglasi nisu dovoljno specijlizirani za podruje pelarstva. Na Internet oglasnicima u rubrici sa pelinjim proizvodima i opremom za pelarenje pravilno su kategorizirani djelomino se slae 25% ispitanika. Djelomino se slae njih 27% da im je prueno dovoljno informacija o proizvodu a ne slae se 23% ispitanika da im je prueno dovoljno informacija o prodavau. Da je kupnja jednostavnija i bra slae se 29% a 28% ispitanika slae se da se putem Internet oglasnika lake dolazi do kupaca, te 27% potvrdilo da 68

je takav nain prodaje brz i jednostavan. Inforamcije poput feedback-a koje kupci ostavljaju ili bilo kakve druge informacije o kupcima koji su ostvarili kupnju kod prodavaa (npr. kupljeni dodatni proizvod u prvi proizvod) 26% potvruje da se slau i ne slau s tom tvrdnjom. Ispiatnici se ne slau njih 57% da prodaja putem Interneta u pelarstvu nema budunosti.

Tablica 4.4. Tvrdnje koje se odnose na poznate Internet oglasnike te omjer slaganja/neslaganja od strane ispitanika
2-Djelomino se ne slaem 3-Slaem se i ne slaem 4-Djelomino se slaem

1-Ne slaem se Vei izbor opreme za pelarenje u odnosu na klasine trgovine Nisu dovoljno specijalizirani za podruje pelarstva Rubrika pelinji proizvodi i oprema za pelarenje uredno su kategorizirani i pregledni Pruaju dovoljno informacija o proizvodu Pruaju dovoljno informacija o prodavau Kupnja je jednostavna i brza Lake se dolazi do kupaca Prodaja je brza i jednostavna Ne pruaju nikakve

5-Slaem se

23%

14%

20%

22%

21%

22%

24%

27%

17%

11%

16%

17%

21%

25%

22%

16%

17%

23%

27%

17%

23%

19%

21%

20%

17%

10% 10% 8%

16% 11% 14%

21% 25% 26%

24% 27% 26%

29% 28% 27%

69

informacije o kupcima Prodaja putem interneta u pelarstvu nema budunosti

18%

18%

26%

17%

21%

57%

12%

18%

7%

6%

Izvor: Autor diplomskog rada Ispitanici su potvrdili u sluaju da prodaju svoje proizvode najpoeljniji nain naplate je gotovinom a nepoeljan nain je kreditnom karticom 26% a u sluaju kupnje najpoeljniji nain plaanja je takoer gotovinom 41% te nepoeljan nain plaanja za 24% ispitanika je kreditnom karticom. Prema ovome moemo doista ustvrditi kako su kreditne kartice nepoeljne bilo kod naplate ili plaanja za razliku od elektronikog plaanja i Internet bankarstva (tablica 4.5.). Tablica 4.5. Naini plaanja i naplate za koje se odluuju/izbjegavaju ispitanici

1-Pouzeem (po primitku poiljke) Ako prodajem odabirem Ako prodajem izbjegavam Ako kupujem odabirem Ako kupujem izbjegavam

2-Opom uplatnicom

3-Gotovinom

4-Kreditnom karticom

5-Internet bankarstvom

6Elektroniko plaanje (PayPal i slino)

32% 14% 23% 14%

2% 21% 5% 22%

56% 7% 41% 11%

2% 26% 8% 24%

7% 8% 12% 9%

1% 23% 11% 21%

Izvor: Autor diplomskog rada Od ureaja koje ispitanici koriste (grafikon 4.19.) stolno raunalo je najzastupljenije od 29%, laptop 25%, mobitel 24%, smartphone 17% a tablet 6%. Moe se primijetiti kako od navedenih ureaja prijenosni ureaji sainjavaju najvei dio koji ujedno mogu biti dobar alat za svrhe pelarenja kao to je voenje dnevnika, odreivanje poloaja pomou digitalnih karti, pretraga informacija te raznih aplikacija. Grafikon 4.19. Omjer ureaja koje posjeduju ispitanici

70

Laptop Smartphone (pametni telefon) Mobitel Tablet Stolno raunalo Izvor: Autor diplomskog rada

25% 17% 24% 6% 29%

Uz suvremene ureaje i pristup Internetu mogunosti su mnogobrojne pa ak i u svrhe pelarenja (grafikon 4.20.), tako se najvie koriste u svrhe prikupljanja informacija 38%, koritenje elektronikih karti 24%, voenje dnevnika 19%, te dodatne aplikacije i programi 17%. Takoer ne smije se iskljuiti i mogunost suvremenog poslovanja i komunikacije s korisnicima koja se moe obavljati i u pelinjaku. Grafikon 4.20. Koritenje odabranih mogunosti kroz ureaje koje posjeduju ispitanici Elektronike karte (goole maps, bing maps) Aplikacije i programi Voenje dnevnika Prikupljanje informacija za pelarenje Ostalo Izvor: Autor diplomskog rada Razni sadraji koji su danas dostupni (tablica 4.6.) u samo par klikova ispitanici njih 30% su ocijenili vanost ocjenom 3/5 elektronike karte, ocjenu 3/5 za aplikacije i programe u svrhe pelarenja dalo je 31% ispitanika. Voenje dnevnika dobilo je ocjenu 5/5 od 40% ispitanika a mogunost oglaavanja na Internetu s ocjenom 5/5 sloilo se 34% ispitanika. Mogunost kupnje ili prodaje na aukcijama ispitanici 28% njih ocijenili su ocjenom 3/5, za razvoj pelarske opreme odabralo je 47% i razvoj pelinjih proizvoda 46% ispitanika s ocjenom 5/5. 24% 17% 19% 38% 2%

71

Internet je dobio ocjenu 5/5 od 57% ispitanika, nove tehnologije ocjenu 5/5 sa 53% ispitanika dok je elektroniko poslovanje takoer dobilo ocjenu 5/5 ali samo od 36% ispitanika.

Tablica 4.6. Oscjenjeni sadraji kojima pelari pridaju odreenu razinu vanosti za potrebe pelarenja

1
Elektronike karte (google maps, bing maps) Aplikacije i programi u svrhe pelarenja Voenje dnevnika Oglaavanje na internetu (postavljanje reklama) Aukcije proizvoda i opreme Razvoj pelarske opreme Razvoj pelinjih proizvoda Internet Nove tehnologije Poslovanje putem interneta

2 11%

3 30%

4 24%

5 25%

10%

11% 6% 6%

10% 9% 7%

31% 17% 22%

27% 28% 31%

21% 40% 34%

6% 3% 2% 0% 3% 6%

20% 5% 4% 3% 3% 8%

28% 18% 17% 14% 13% 21%

22% 26% 30% 25% 28% 29%

23% 47% 46% 57% 53% 36%

Izvor: Autor diplomskog rada S obzirom na pelare koji pelare sa 1-34 konice najvei dio njih 76% bavi se stacioniranim pelarenjem, takoer stacioniranim pelarenjem od 51% pelare pelari od 34-100 konica (grafikon 4.21.). Ako se uzme u obzir da su pelari s manjim brojem konica uglavnom 72

hobisti te im se ulaganje u selei nain pelarenja ne isplati, koji pritom iziskuje dodatne aktivnosti i resurse. Kombiniranim pelarenjem se bavi 50% pelara koji imaju 100-200 konica a pelari koji imaju preko 200, odnosno 200-500 udio kombiniranog pelarenja je 75%. Moe se predpostaviti kako se pelari sa velikim brojem konica bave komercijalnim pelarenjem koje podrazumijeva seljenje konica na razne pae i ostvarivanje veeg prinosa meda.

Grafikon 4.21. Odnos broja konica i tipa pelarenja

76.86%

75.00%

51.61% Stacionirano Kombinirano Selee 20.90% 30.65% 17.74%

50.00%

33.34% 25.00% 16.66%

2.24% 1-34 34-100 Konice 100-200

0.00% 200-500

Izvor: Autor diplomskog rada Ve danas neki su pelari uvidjeli koristi od Interneta te svoje proizvode i nude tim putem, takoer ima jako mali broj pelara koji svoje proizvode nude na vlastitim Internet trgovinama, samo je pitanje vremena kada e i pelarstvo zahvatiti pojava ako se ne nalazi na Internetu, kao da ni ne postoji. Starosna dob od 14-21 godine, sa 50% ispitanika te dobi slae se i ne slae da prodaja putem Interneta za pelarstvo ima budunosti, za razliku od svih 73

ostalih koji potvruju da ona ima budunosti u pelarstvu tako ispitanici u starosnoj dobi 2128 slau se da prodaja putem Interneta ima budunosti 72% njih, ispitanici u starosnoj dobi 28-35 godina 57%, 49% ispitanika od 35-42 godine, 52% ispitanika u starosnoj dobi od 4249, 66% ispitanika od 49-57 godina, 56% ispitanika od 57-64 godina i 75% ispitanika u starosnoj dobi od 64-75 godina. Prema podacima velika veina smatra da prodaja putem Interneta ima budunosti no treba i poduzeti odreene korake kako bi bili spremni za budunost, odnosno nadolazee trendove. Grafikon 4.22. Odnos starosne dobi i injenice da prodaja putem Interneta u pelarstvu ima budunosti

64-75 57-64 49-57 42-49 35-42 28-35 21-28 14-21

75 25 56.25 3.33 66.66 18.18 52.27

12.5 13.34 20.45 25

6.25 6.67 4.55

25.5 10.52

3.92 7.9 10 3.45 4.55

49.02 57.9

17.64

13.8

13.16 72.41 33.33 Slae se 10.34 Djelomino se slae

3.92 50 10.52 16.67

Slae se i ne slae Djelomino se ne slae

Ne slae se

Borijevi u stupcima izraeni su u postocima %

74

5. PREPORUKE PRIMJENE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU

Rezultati ovog empirijskog istraivanja mogu doprinijeti do sada nedovoljnom istraenom podruju kako hrvatski pelari svoje specifine proizvode visoke potranje nedovoljno nude putem Interneta te na taj nain slabo iskoritavaju prednosti elektronikog poslovanja. Ovo istraivanje pokazuje razliite imbenike koji utjeu na primjenu elektronikog poslovanja u pelarstvu. Ukoliko pelari posvete dovoljnu panju tim imbenicima i u svojim poslovnim odlukama uzmu u obzir sve te imbenike moi e pozitivno utjecati na poslovne rezultate. Konkretno, ukoliko e svoje poslovanje usmjeravati prema trendovima suvremenog poslovanja, pruanja proizvoda na Internetu te se tako pribliiti potroaima, stvoriti drutveni odnos s njima. Pruanjem pelinjih proizvoda na Internetu pridobit e se nova populacija koja ima naviku obavljati kupnju na Internetu, isto tako lake se prezentira proizvod pa i sam proces pelarenja te se tako daje sigurnost u svoje proizvode a pritom i educirate potroaa. Potrebno je kontinuirano poboljavanje i uvoenje inovacija u proizvodnji i u poslovanju takoer. Prema Jeff Jarvisu - Veliko je i dalje veliko. Wal-Mart je najvea tvrtka na svijetu. Medijske tvrtke stvaraju konglomerate. Aviotvrtke se spajaju. Ne, veliko nee nestati ali malo je u usponu. Sitna poletarska tvrtka moe postati proizvodno poduzee koristei se tuom tvornicom i distribuciju i prodajui na svjetskom tritu, koje njezine proizvode moete nai pomou Googlea. Velike tvrtke danas grickaju milijuni siunih konkurenata samo ih je na eBayu pola milijuna.125 Iskoristite priliku!

125

Jarvis, J.: to bi napravio Google, Profil multimedija, Zagreb, 2010., str. 65.

75

Brendirajte sebe, svoje proizvode, budite prepoznatljivi jer dobar brend zapravo pojednostavljuje odluke o odabiru te nam jami odreenu provjerenu kvalitetu. Stvara dodanu vrijednost. Ljudi i stvari se brendiraju iz razloga to na taj nain postaju prepoznatljivi, to im omoguuje njihovo jedinstveno opisivanje, interpretaciju i povezivanje sa odreenim obiljejima, karakteristikama, vrijednostima i emocijama koja su vana za odreene ciljne skupine. Ljudi su zbog brenda i onoga to on predstavlja spremni platiti viu cijenu. Kreirajte svoje profile na drutvenim stranicama, pribliite se korisnicima, upoznajte ih jer oni e vam pruiti korisne informacije o onome to nudite, prezentirajte im ono to nudite i radite, a to je najbolje sve to moete postii besplatno. No, na Internetu ne vrijedi pravilo da osoba svoje negativno iskustvo podijeli sa 10 ljudi a pozitivno iskustvo tek sa 5 ljudi, Internet omoguuje da svoje iskustvo podijelite sa velikim brojem ljudi istodobno, dovoljno je samo da napiete o tome i vijest e se proiriti. Prodati proizvod i stei zadovoljnog i lojalnog klijenta trebao bi biti svima glavni cilj, isto tako, ni pelari nisu izuzetak. Internet sam po sebi ne daje nikakvu konkurentsku prednost. Internet kao medij budunosti najpreciznije pogaa odabrane trine nie, povoljniji je, dostupan i rasprostranjen. Veina tei imati vlastitu Web stranicu. No prije nego to pokrenete svoju Web stranicu morate uzeti u obzir sljedee: emu slui Web stranica? Mora postojati poslovni razlog za posjedovanje web stranice; hoe li ona: Samo promovirati vae poduzee na veoma openit nain? Nuditi detaljne opise proizvoda koje kupci zapravo kupuju offline? Prodavati vae proizvode putem interneta Web shop? elite li stranicu kako biste mogli komunicirati s kupcima koritenjem foruma te prikupljati podatke o kupcima? Jo jedna od pogodnosti e-poslovanja ako imate vlastitu Web stranicu jest da moete poeti primati uplate putem Interneta. No izrada Web stranice koja moe obraivati internetska plaanja skupa je i obino e od vas zahtijevati trgovaki raun (merchant account) kod pruatelja usluga kreditnih kartica koji e vam omoguiti primanje uplata putem kreditnih kartica. Koritenje sustava plaanja preko tree osobe, poput sustava PayPal, jednostavnije je i jeftinije. To znai da ne morate imati sloenu Web stranicu koja mora biti integrirana s vaim pruateljem usluga kreditnih kartica. tovie, uope ne morate imati svoju Web 76

stranicu ako prodajete putem servisa kao to je eBay ili Amazon ili nekih domaih stranica koje nude takav nain prodaje. Korisnici su ukazali da najee kupuju pelinje proizvode direktno od pelara. Veliki broj pelara prodaje svoje proizvode na kunom pragu te tako postiu najbolju prodajnu cijenu a uz to su i u kontaktu sa svojim klijentom, ali ti klijenti su najee lokalnog karaktera, uz pomo Interneta vrlo lako se moe prijei podruje lokalnoga te tako pristupiti klijentima drugih krajeva. Kao jednostavan prirunik gdje su objanjeni osnovni pojmovi, upute i savjeti kako iskoristiti razne Internet alate u svrhu promocije i poveanja produktivnosti poslovanja putem Internet a je e-Poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika (klikom na sliku priloga 1. moete pristupiti dokumentu). Primjer tome je izrada anketa na vaoj Web ili Facebookstranici, naplata putem paypal-a, oglaavanje pomou Google Adwords-a, oglaavanje na Facbooku, i izrada poslovnih stranica na Facbooku itd.

77

6. ZAKLJUAK

Temelj ovog rada bilo je kvantitativno istraivanje u kojem se sustavno i konzistentno istraio utjecaj imbenika uinkovitosti elektronikog poslovanja na primjenu poslovanja u pelarstvu. Pojmovno je definirano odreenje elektronikog poslovanja, definiran je koncept elektronikog poslovanja. Ukratko su definirani i objanjene nove generacije elektronikog poslovanja te su prikazani odreeni statistiki pokazatelji koji se odnose na pelarstvo. Ovim radom pokuala se objasniti vanost elektronikog poslovanja u pelarstvu kao i vanost istog u svim granama djelatnosti, gdje je potrebno drati korak sa trendovima i prilagoavati se klijentima jer klijenti do informacija dolaze u samo par klikova a izbor koji im prua Internet je golem. Sumirajui sve navedeno mogu se donijeti sljedei zakljuci. Potroai ele da pelari nude svoje proizvode na internetu, da budu dostupni na Intenetu putem drutvenih stranica a ujedno i pelari smatraju da prodaja pelinjih proizvoda putem Interneta ima budunost i da se lake dolazi do kupaca dok s druge strane isti ti pelari, odnosno jako mali broj njih nudi svoje proizvode putem Interneta. Navike plaanja kod nas su takve da jo uvijek gotovina predstavlja glavni nain plaanja. U budunosti e se to morati promijeniti kao to je to sluaj u visoko razvijenim zemljama, jer elektroniko poslovanje ne podrava gotovinsko plaanje. Potroai su se izjasnili da su im bitne kvalitetne i vjerodostojne informacije o proizvodu koji kupuju ali i ne samo o proizvodu ve i o prodavau od kojeg kupuju te proizvoaa iji proizvod kupuju.

Nove generacije koje nastupaju kao kupci ne boje se primijeniti nove tehnologije, naprosto uivaju primijenjivajui ih u svakodnevnom ivotu. 78

Izneseni zakljuci temelje se na rezultatima provedenog istraivanja koje ukljuuje pelare i potroae pelinjih proizvoda te njihov odnos prema elektronikom nainu poslovanja. Jedan od kljunih rezultata pokazuje kako je esti i ponekad intenzitet kupovine putem Interneta jo uvijek nizak iako se smatra da je prodaja putem Interneta poeljna. Kupaci koji esto i ponekad kupuju putem Interneta iskazali su da im je feedback na kupljeni proizvod veoma bitan te su takvu opciju ocijenili ocjenom 5/5. Isti ti kupci takoer su ocjenom 5/5 ocijenili specifinost velikog izbora proizvoda na jednom mjestu. I doista uz jo mnotvo ovakvih mogunosti i specifinosti koje omoguuje Internet, omogueno je kvalitetno iskustvo kupovine uz puno manje utroenog vremena i resursa. Zanimljiv je rezultat koji pokazuje dominaciju Google trailice nad svim ostalim izvorima preko kojih se dolazi do saznanja o Internet trgovinama. No, moda takav rezultat ne iznenauje previe jer Google danas predstavlja standard ne samo u pretraivanju ve i u irokom spektru razno raznih alata i aplikacija koje Google veinu nudi besplatno te uz ogromnu rasprostranjenost na mrei nudi mogunost kvalitetnog i ciljnog oglaavanja. S obzirom na dobnu skupinu, od najmlaih do starijih pelara, stvara se svijest da Internet predstavlja kljunu stavku u dananjem poslovanju, stoga se smatra da e i u skoroj budunosti sve vie pelara implementirati i prihvatiti elektroniko poslovanje. Isto tako potroai pelinjih proizvoda izrazili su miljenje kako smatraju da pelari trebaju nuditi proizvode putem Interneta. I dok potroai smatraju da se proizvodi trebaju nuditi na internetu, s druge strane je intenzitet kupnje putem Interneta nizak (nikada 21%, rijetko 31%, ponekad 32%, esto 15%). Pelari smatraju kako je poslovanje putem Interneta bitno dok s druge strane njih 58% uope ne nudi svoje proizvode na Internetu, a 4% je onih koji imaju implementirano elektroniko poslovanje.

Prema trendovima u svijetu postoci prodaje i kupnje obavljene putem Interneta u svim granama djelatnosti vrtoglavo rastu, stoga ne sumnjam da e takav scenarij zaobii i nae pelare.

79

POPIS LITERATURE
Knjige

1. Bovee, C. L.: Suvremena poslovna komunikacija, Mate, Zagreb, 2013. 2. Jakovi, B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea, Doktorski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012. 3. Jarvis, J.: to bi napravio Google, Profil multimedija, Zagreb, 2010. 4. Kalakota, R.: E-poslovanje 2.0, Mate, Zagreb, 2002. 5. Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, Zagreb, 2012. 6. Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013. 7. Paniam, .et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007. 8. Panian, .: Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003. 9. Panian, .: Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2002. 10. Petruni, R.: Sigurnost elektronikog poslovanja, Algebra, Zagreb, 2011. 11. Quarantotto, S., Peri, M.: Velemajstorske tajne zarade zabave i marketinga na internetu, Vlastita naklada, Zagreb, 2013. 12. Spremi, M.:Menadment I elektroniko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004. 13. Sria, V.: Put k elektronikom poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2001. 14. Vossen, G., Hagemann, S.: Unleashing Web 2.0: From Concepts to Creativity, Elsevier, Burlington, 2007.

Znanstveni i struni lanci 1. Bertels, A.: The Difference Between E-Business and e-Commerce2, Computer World, 30.10.2000., str. 41. 2. Bezi, H., Gaparini A., Bagari L.: Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike Hrvatske, Ekonomski vjesnik, No. 2., Prosinac 2009., str 266281.

80

3. Chang, Yung-Fu, Chen, C., S.: Smart phonethe choice of client platform for mobile commerce, Computer Standards & Interfaces, Vol. 27., No. 4., Travanj, 2005., str. 329-336. 4. Chang, H. H., Chen, S., W.: Consumer perception of interface quality, security, and loyalty in electronic commerce, Information & Management, Vol. 46., No. 7., Listopad 2009., str. 411417. 5. Chong, Yee-Loong, A.: Predicting m-commerce adoption determinants: A neural network approach, Expert Systems with Applications, Vol. 40., No. 2., Veljaa, 2013., str. 523-530 6. Christou E.: Investigating attitudes towards mobile commerce for travel products , Department of Business Administration University of the Aegean, Greece, Vol. 58., No. 1., Svibanj 2010., str. 7-18. 7. eri, V.: Internet economy and electronic commerce, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 24., No. 2., Prosinac 2000., str. 143-161. 8. Fitzgerald, G., Mendo, F. A.: Theoretical Approaches to Study SMEs eBusiness Progression, Journal of Computing and Information Technology, Vol. 13., No. 2., Lipanj 2005., str. 123-136. 9. Gille, D.: A transaction cost analysis of micropayments in mobile commerce, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 29., No. 1., Lipanj 2005., str. 25-31. 10. Gorrell, C.: How cloud computing enables process and business model innovation, Strategy & Leadership, Vol. 40., No. 4., 2012., str. 531-539. 11. Grbavac, V., imunovi D., Grladinovi T.: Place and Roll of Electronic Business in Development of Croatian Agriculture, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol. 67., No. 2., Lipanj 2002., str. 69-79. 12. Groznik, A., Vii, D.: E-government: the role of business renovation and informatisation, Management: Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 11., No. 1., Lipanj 2006., str. 91-109. 13. Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol. 67., No. 3., Rujan 2012., str. 387-405. 14. Kenneth J. C., Burns R., Toby D.: Content clouds: classifying content in Web 2.0, Library Review, Vol. 57., No. 9., 2008., str. 722-729.

81

15. Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnoj logistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 3., No. 1., Prosinac 2005., str. 195-210. 16. Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol. 44., No. 4., Prosinac 2011. str. 341-346. 17. Kursan, I., Mihi, M.: Business Intelligence: The Role of the Internet in Marketing Research and Business Decision-Making, Management: Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 15., No. 1., Lipanj 2010., str. 69-86. 18. Marston, S., , Li, Z., Bandyopadhyay, S., , Zhang, J., , Ghalsasi, A.: Cloud computing The business perspective, Decision Support Systems, Vol. 51., No. 1., Travanj, 2011., str. 176-189. 19. Mller, J.: Managing information tecnology in modern companies and croatian business practices of information technology usage, Ekonomski pregled, Vol. 52., No. 5-6., Lipanj 2001., str. 582-612. 20. Nayak, R.: Wireless Technologies to Enable Electronic Business,Queensland University of Technology, Brisbane, Australia, 2010., str. 511. 21. Novotny, D.: The penetration of new internet technologies as the engine of economic growth in private and public sector in Croatia, Ekonomski pregled, Vol. 57., No. 5-6., Srpanj 2006., str. 364-380. 22. Panian, .: Electronic business operation- a chance of croatian economy in the 21st century, Ekonomski pregled, Vol. 51., No. 3-4., Travanj 2000., str. 268-280. 23. Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 165-180. 24. Stolpman, M: Online-Marketingmix, 2. Nacjdruck,Galileo Press, GmbH, Bonn, 2000. 25. kare, V.: Internet as a new communication, retail and distribution channel for young consumers, Trite, Vol. 18., No. 1-2., Prosinac 2006., str. 29-40. 26. Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e-business strategy, Journal of Information and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 123-133. 27. Wen W.: A knowledge-based intelligent electronic commerce system for selling agricultural products, Computers and Electronics in Agriculture, Vol. 57., No. 1., Svibanj 2007., str. 3346.

82

28. Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinko-logistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 292-300.

Web izvori

1. DW, http://www.dw.de, Pristupano: 15.09.2013. 2. Poslovni, www.poslovni.hr, Pristupano: 15.09.2013. 3. Veernji, www.vecernji.hr, Pristupano: 15.09.2013. 4. Wikipedia, http://hr.wikipedia.org, Pristupano: 22.08.2013. 5. ICTbudiness, http://www.ictbusiness.info, Pristupano: 17.08.2013. 6. NET.hr, http://www.net.hr, Pristupano: 07.09.2013. 7. Pelarstvo, http://www.pcelarstvo.hr, Pristupano: 22.08.2013. 8. Poslovni forum, http://www.poslovniforum.hr, Pristupano: 22.08.2013. 9. Dedalus, http://www.dedalus.hr, Pristupano: 16.08.2013. 10. ABFnet, www.abfnet.org, Pristupano: 18.09.2013. 11. EFSAeuropa, www.efsa.europa.eu, Pristupano: 18.09.2013. 12. HPA, www.hpa.hr, Pristupano: 18.09.2013. 13. Honeycouncil, www.honeycouncil.ca, Pristupano: 18.09.2013.

83

POPIS TABLICA

Tablica I. Razlike izmeu klasinog Weba (Web 1.0) i novog Weba 2.0 II. Razlike izmeu prve i druge generacije elektronikog poslovanja III. Prikaz odreenih tvrdnji sa rasponom slaganja ili neslaganja s obzirom na mjesto kupnje pelinjih proizvoda IV. Iskazana vanost od strane ispitanika koje daju navedenim sadrajima za internet prodaju V. Izvori iz kojih se najee saznaje za Internet trgovine VI. Tvrdnje koje se odnose na poznate Internet oglasnike te omjer slaganja/neslaganja od strane ispitanika VII. Naini plaanja i naplate za koje se odluuju/izbjegavaju ispitanici

Stranica 36 42 56

59

61 69

70 72

VIII. Ocjenjeni sadraji kojima pelari pridaju odreenu razinu vanosti za potrebe pelarenja

84

POPIS ILUSTRACIJA

Popis grafikona

Grafikon I. Podjela ispitanika potroaa po spolu II. Starosna dob ispitanika potroaa III. Intenzitet kupovine proizvoda putem Intreneta IV. Intenzitet koritenja odreenih pelinjih proizvoda V. Preferirana mjesta za kupovinu pelinjih proizvoda VI. Preferirani nain plaanja VII. Poznavanje kupnje na Internet stranicama poput eBay ili Amazon VIII. Dali pelari trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta IX. Ocijene ispitanika (feedback na kupljeni proizvod i veliki izbor

Stranica 53 53 54 55 55 57 58 60 62

proizvoda na jednom mjestu) sa (estim i ponekad) intenzitetom kupnje putem X. Osobe prema starosnoj dobi koje smatraju da pelari trebaju ili ne trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta XI. Podjela ispitanika koji se bave pelarenjem po spolu XII. Prosjek godina ispitanika koji se bave pelarenjem XIII. Broj konica po ispitaniku XIV. Tip pelarenja XV. Zastupljenost pelinjih proizvoda u pelarstvu XVI. Odnos kvalitete i kvantitete u proizvodnji pelinjih proizvoda XVII. Intenzitet prodaje putem odreenih Internet mjesta XVIII. Intenzitet kupnje pelarske opreme na odreenim mjestima XIX. Omjer ureaja koje posjeduju ispitanici XX. Koritenje odabranih mogunosti kroz ureaje koje posjeduju ispitanici XXI. Odnos broja konica i tipa pelarenja XXII. Odnos starosne dobi i injenice da prodaja putem Interneta u pelarstvu ima budunosti 64 64 65 65 66 66 67 68 70 71 73 74 63

85

Popis slika

Slika I. Razvitak elektronike trgovine u svijetu

Stranica 5

86

CV-IVOTOPIS Karlo Ljubi

Godina roenja: 1988 Mjesto roenja: Zagreb Drava roenja: Hrvatska Kontakt e-mail: karlo.ljubic@gmail.com

Kontakt adresa: 1 kozari put 3. odv. br. 5 Mjesto: 10000 Zagreb Drava: Hrvatska

Podaci o obrazovanju:

Razina obrazovanja: Sveuilini prvostupnik ekonomije Obrazovanje: -2012.-2013. Student diplomskog sveuilinog studija na Ekonomskom fakultetu Zagreb, smjer: Menaderska informatika -2007.-2012. Zavren preddiplomski sveuilini studij na Fakultetu za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, smjer: Hotelski menadment. -2006.-2007. Ugostiteljska kola, smjer: Hotelijersko-turistiki komercijalist. -2003.-2006. Ugostiteljska kola, smjer: Kuhar. Osobine: Znatieljan, pozitivan, drutven, ambiciozan, spreman na uenje. Ostalo: Aktivnosti: Rekreativno bavljenje sportom i briga o vlastitom zdravlju. Nepua. Cilj: Stei visoku razinu znanja i kompetencije

87

SAETAK Rad se bavi neobinom temom koja obuhvaa primjenu elektronikog poslovanja u pelarstvu. U radu se objanjavaju obiljeja elektronikog poslovanja, perspektive i novi horizonti. Kako se elektroniko poslovanje oslanja na Web tako je opisan koncept webocentrine tvrtke. S obzirom da je elektroniko poslovanje primjenjivo praktiki u svim djelatnostima pojavljuju se odreeni tipovi e-poslovanja, u radu su izneseni odreeni tipovi eposlovanja kao to je prodaja vlastitih dobara, elektroniko trgovanje i online financijske transakcije. Poto elektroniko poslovanje obuhvaa i marketinke aktivnosti opisali su se odreeni oglaivaki modeli prve generacije koji mogu nai svoje mjesto i u pelarstvu, odabrani modeli poput elektronikih oglasnika, generaliziranih portala, specijaliziranih portala i suradniki modeli. Uz razvoj novih Web tehnologija dolazi i do novih generacija elektronikog poslovanja koje sada obuhvaa i mobilne ureaje te stoga obraamo panju na poslovanje u pokretu koje obuhvaa mobilna plaanja te mobilno oglaavanje. Novi trend izmeu raunalstva u oblaku i e-poslovanja te potencijali Web 2.0 tehnologije koja nam donosi drutveni Web i socijalno poslovanje. Elektroniko poslovanje nove generacije ili eposlovanje 2.0 nasljeuje odreene elemente prve generacije, nadopunjujui ih konceptualnim i tehnolokim inovacijama koje omoguuju koritenje novih pokretnih (mobilnih) tehnologija, raunalstva u oblaku i irokog spektra Web 2.0 tehnologija stoga emo sagledati karakteristike e-poslovanja nove generacije. Nakon upoznavanja sa elementima elektronikog poslovanja prikazat e se odreeni statistiki pokazatelji u pelarstvu kao to je broj pelara, konica, prinos meda itd. Zatim dolazimo do empirijskog dijela gdje je kao uvod opisan cilj i opis istraivanja, uzorak istraivanja i metodologija istraivanja te na kraju rezultati istraivanja koje smo podijelili na rezultate istraivanja o preferencijama potroaa pelinjih proizvoda i rezultate o tome koliko je e-poslovanje zastupljeno u pelarstvu. Nakon obraenog i opisanog cjelokupnog istraivanja pristupilo se predlaganju preporuka za primjenu elektronikog poslovanja u pelarstvu. Na kraju se nalazi zakljuak u kojem se iznose kljune preporuke ovog rada. Zatim se u popisu literature navodi koritena literatura i izvori kao to su knjige, znanstveni i struni lanci te Web izvori. Takoer rad sadri popis svih iznesenih tablica i ilustracija u radu te ukratko neto o autoru rada u obliku CV-ivotopisa. Prilog sadri jednu Web poveznicu kojom se pristupa priruniku ePoslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika u pdf formatu, te dvije ankete koje su koritene u istraivanju pelara i potroaa pelinjih proizvoda. 88

PRILOG

Prilog 1. e-Poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika dokument u pdf formatu (Ctrl+Klik na sliku za pristup dokumentu ili pristupom na link http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf)

89

Prilog 2. Anketni upitnik iz istraivanja

ANKETA ZA MEDOLJUPCE
*Obavezno
1. Spol? * o o enski Muki 2. Koliko imate godina? * 3. Koliko esto kupujete proizvode ili usluge putem interneta? * 4. Koje pelinje proizvode koristite? * Slobodni ste odabrati vie odgovora :) o o o o o o o o Ne koristim pelinje proizvode Med Matina mlije Cvjetni prah Pelinji otrov Propolis Pelinji vosak Ostalo: 5. Gdje najee kupujete pelinje proizvode? * Slobodni ste odabrati vie odgovora :D U trgovinama, supermarketima Internet trgovinama Direktno od pelara Na internet oglasnicima (njukalo, plavi oglasnik) Facebook Ostalo: 6. Napiite naziv trgovine ili internet stranice gdje najee kupujete pelinje proizvode. * Ako kupujete direktno od pelara, slobodni ste napisati odgovor "Pelar" 7. S obzirom na to gdje najee kupujete pelinje proizvode u kojoj mjeri se slaete s navedenim tvrdnjama * Tvrdnje su povezane s odgovorom na 6. pitanje

o o o o o o

1-Ne slaem se

2Djelomino se ne slaem

3-Slaem se i ne slaem

4Djelomino se slaem

5-Slaem se

90

1-Ne slaem se Pelinji proizvodi su kvalitetniji tu gdje ja kupujem Pruaju vie informacija o proizvodu Pelinji proizvodi su skuplji tu gdje ja kupujem Tu gdje ja kupujem vea je ponuda pelinjih proizvoda Proizvodi su pravilno grupirani, rasporeeni i pregledni (police trgovina, internet trgovine, oglasi) Kupnja je jednostavnija Loe iskustvo s dostavom proizvoda Pruaju manje informacija o proizvoau Vjerujem u njihove pelinje proizvode Loa komunikacija Osim meda dobro poznajem i druge pelinje proizvode

2Djelomino se ne slaem

3-Slaem se i ne slaem

4Djelomino se slaem

5-Slaem se

91

8. Koje naine plaanja vie preferirate? * Slobodni ste odabrati vie odgovora ;) o o o o o o o o o o Gotovinom Kreditnom karticom Pouzeem (po primitku poiljke) Opom uplatnicom Internet bankarstvom Elektronikim plaanjem (PayPal i slino) Ostalo: 9. Dali ste upoznati sa kupnjom na internet stranicama poput eBay ili Amazon * Nisam Jesam ali nisam nikad kupovao/la Jesam, kupovao/la sam 10. Ocijenite vanost ocjenom od 1 do 5 koju dajete navedenim sadrajima za internet prodaju * 5 je najvia ocjena

1 Dobra komunikacija s prodavaem Veliki izbor proizvoda na jednom mjestu Specijalizirana internet trgovina (samo pelinji proizvodi) Prodavai i proizvoai sa profilima na drutvenim stranicama (Facebooku, Twitter) Kvalitetne informacije o proizvodima Informacije o proizvoaima

92

1 Feedback na kupljeni proizvod (postavljanje ocjene, komentara, kritike, pohvale) Kartini ili elektroniki nain naplate Aukcije Proizvoai i prodavai oznaeni na Google Maps Mobilne aplikacije preko kojih naruujete i kupujete proizvode

11. Smatrate li da pelari trebaju nuditi svoje proizvode putem interneta? * o o Ne Da 12. Na koje naine saznajete za internet trgovine? *

1-Nikada Preko drutvenih stranica (Facebook, Twitter) Google trailica Yahoo! ili Bing trailice Drugih internet stranica Foruma Novina, aspopisa i slino

2-Rijetko

3-Ponekad

4-esto

93

1-Nikada TV Radija Preporuke

2-Rijetko

3-Ponekad

4-esto

ANKETA
*Obavezno
1. Spol? * o o Muki

ELEKTRONIKOM

POSLOVANJU

PELARSTVU

enski 2. Koliko imate godina? * 3. Sa koliko konica pelarite? * 4. Tip pelarenja? *

o o o

Selee Stacionirano Kombinirano 5. Koji su pelinji proizvodi najzastupljeniji kod Vas? * Slobodni ste odabrati vie odgovora :) Pelinji vosak Pelinji otrov Matina mlije Propolis Med Cvjetni prah Ostalo: 6. Na to se radije odluujete? * Kvalitetu Kvantitetu (koliinu) 7. Ako prodajete putem interneta, preko kojih internet mjesta pruate pelinje proizvode? * Slobodni ste odabrati vie odgovora ;) Ne prodajem putem interneta Njukalo

o o o o o o o o o

o o

94

o o o o o o

Oglasnik (plavi oglasnik) Pelarski forumi Vlastita internet trgovina Facebook eBay Ostalo: 8. Ako kupujete putem interneta, preko kojih internet mjesta kupujete opremu za pelarenje? * Slobodni ste odabrati vie odgovora ;) Ne kupujem putem interneta Njukalo Oglasnik (plavi oglasnik) Pelarski forumi Internet trgovine Facebook eBay Ostalo: 9. Prilikom kupnje ili prodaje pelinjih proizvoda i opreme za pelarenje na poznatim internet oglsnicima, u kojoj mjeri se slaete sa navedenim tvrdnjama. *

o o o o o o o o

1-Ne slaem se Vei izbor opreme za pelarenje u odnosu na klasine trgovine Nisu dovoljno specijalizirani za podruje pelarstva Rubrika pelinji proizvodi i oprema za pelarenje uredno su kategorizirani i pregledni Pruaju dovoljno informacija o proizvodu

2Djelomino se ne slaem

3-Slaem se i ne slaem

4Djelomino se slaem

5-Slaem se

95

1-Ne slaem se Pruaju dovoljno informacija o prodavau Kupnja je jednostavna i brza Lake se dolazi do kupaca Prodaja je brza i jednostavna Ne pruaju nikakve informacije o kupcima Prodaja putem interneta u pelarstvu nema budunosti

2Djelomino se ne slaem

3-Slaem se i ne slaem

4Djelomino se slaem

5-Slaem se

10. Za koje naine plaanja i naplate se Vi odluujete a koje izbjegavate? *

1Pouzee m (po primitku poiljke) Ako prodajem odabirem Ako prodajem izbjegava m Ako kupujem odabirem Ako kupujem izbjegava

2-Opom uplatnico m

3Gotovino m

4Kreditno m karticom

5-Internet bankarstvo m

6Elektronik o plaanje (PayPal i slino)

96

1Pouzee m (po primitku poiljke) m

2-Opom uplatnico m

3Gotovino m

4Kreditno m karticom

5-Internet bankarstvo m

6Elektronik o plaanje (PayPal i slino)

11. Koje navedene ureaje posjedujete? * Slobodni ste odabrati vie odgovora ;D o o o o o Laptop Smartphone (pametni telefon) Mobitel Tablet Stolno raunalo 12. Koje sve mogunosti koristite kroz odabrane ureaje u svrhe pelarenja? * Slobodni ste odabrati vie odgovora :) Elektronike karte (goole maps, bing maps) Aplikacije i programi Voenje dnevnika Prikupljanje informacija za pelarenje Ostalo: 13. Ocijenite vanost ocijenom od 1 do 5 koju dajete navedenim sadrajima za potrebe pelarenja. * 5 je najvia ocjena

o o o o o

1 Elektronike karte (google maps, bing maps) Aplikacije i programi u svrhe pelarenja Voenje dnevnika Oglaavanje na internetu (postavljanje reklama) Aukcije proizvoda i opreme Razvoj pelarske

97

1 opreme Razvoj pelinjih proizvoda Internet Nove tehnologije Poslovanje putem interneta

98