Grka 4. st.

i grko drutvo Propadanje grkih gradova kraj atenske moi Sparta: prevlast uz pomo Perzije u Ateni oligarsi preuzimaju vlast 404. g. 5 efora vladavina 30 strahovlada uz potporu Sparte uklanjanje polit. protivnika Teramen i Kritija voe oligarha Teramen smaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije Trazibul i demokrati preuzimaju vlast iz Tebe obnova demokracije Spartanci pokuavaju sprijeiti promjenu vlasti u Ateni Lisandar svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moi Sparta ograniava interese na Peloponez pobjeuje Elidu Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. pohod 10 000 401. g. Kunaksa Ksenofontova Anabaza Sparta nadzire oligarhije u grkim gradovima potpomae grke gradove u Maloj Aziji Perzijanci potiu zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte Spartansko-perzijski rat: 400. 394. g. Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom vojskom pobjeda Agezilaja kod Sarda ne uspijeva zauzeti grad Spartanci se povlae Korintski rat: 395. 387. g. Lisandar ratuje u Beotiji Atenjanin Konon s perz. flotom pobjeuje spart. flotu kod Knida 394. g. Spartanci (Agezilaj) pobjeuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje 393. g. Konon gradi nove Duge zidine Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez prisiljavaju Atenu na mir mirovni kongresi u Sardu i Sparti 386. g. Antalkidin mir (kraljevski mir) Mala Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i Skiros Atenski; Sparta prevlast u grkom svijetu uz perz. pomo stvarni kraj Peloponeskog rata Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici Teba se ne dri vojnih obaveza Spartanci potpomau oligarhe u Tebi Atena i Teba ulaze u savez 377. g. novi atiki pomorski savez na ravnopravnoj bazi pristupaju mu mnogi egejski otoci, grki gradovi u Trakiji i Makedonija 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakukog Teba se protivi Spartanci upadaju u Beotiju poraeni od Epaminonde kod Leuktre tebanski kosi vojni poredak tebanska hegemonija slijedee desetljee osloboenje Arkadije i Mesenije od Spratanaca Sparta i Atena novi savez zbog tebanskog uspona 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti iscrpljenost grkih gradova stalnim ratovanjem uspon nove sile na sjeveru: Makedonija naznake drastinih promjena u grkom svijetu Grci na istoku Crno more Kimerijski Bospor tjesnac izmeu ist. dijela Krima i poluotoka Taman od 5. st. pr. Kr. nekoliko gradova se udruuje u Bosporsko kraljevstvo prijestolnica u Pantikapeju poprima obiljeja helenistike drave

1/7

Grka 4. st. i grko drutvo osvaja ga Mitridat (Pontsko kraljevstvo) postaje vazalno kraljevstvo Rimskog carstva postoji do 4. st. pos. Kr. propada u seobama naroda zapadne kolonije dananja obala Bugarske i Rumunjske trgovina s trakim zaleem vane takoer zbog ita kolonije na uu Dunava poetna toka plovidbenog puta u unutranjost prema dako-getskim narodima tradicija mitske Jazonove plovidbe potvrda starosti poznavanja ovog plovnog puta istone kolonije na rubu mitske zemlje Kolhide dobava metala (bakar, eljezo, zlato i srebro) podaci o grkom Pontu Herodot, Pseudo-Skilak, Polibije

Grci na zapadu kolonizacija najzapadnije grke kolonije: Fokejci osnivaju Masiliju oko 600. g. pr. Kr. i Alaliju na Korzici 565. g. Emporion (Ampurias) i Herejoskopej u panjolskoj zbog perzijskog pritiska u Maloj Aziji sve vei priliv stanovnitva iz Fokeje na Korziku jaa gusarenje Alalijaca ugroeni interesi Kartaana i Etruana 535. g. Etruani i Kartaani pobjeuju grku flotu kod Alalije Fokejci naputaju Alaliju prekid grkog naseljavanja Korzike krajem 7., u 6. i 5. st. grke kolonije u Italiji osnivaju svoje kolonije: Gela osniva Akragant, Sibaris Posidoniju Sibaris, Gela i Sirakuza ulaze u krug najvanijih gradova grkog svijeta Sikani i Sikuli domorodako stanovnitvo Sicilije promjenjiv odnos prema grkim kolonizatorima juna Italija prijateljski odnos grkih kolonizatora s italskim stanovnitvom jaa pritisak Etruana u 2. pol. 6. st. kao dio njihove ekspanzije prema istoku i jugu 525. g. Etruani pokuali osvojiti Kumu uspjena grka obrana Grci na zapadu borbe za prevlast Sicilija 6. st. pr. Kr. razdoblje snanog uspona grkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant tiranida tipian oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st. polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne drave znatno prije nego u matinoj Grki i na istoku Gela tiranin Kleandar od oko 505. g. temelji kasnijoj snanoj dvojnoj dravi Gele i Sirakuze Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli (498. 491. g.) svladava Sikule formira teritorijalnu dravu izmeu istone i zapadne obale Sicilije Gelon (491. 478. g.) seli svoje sjedite u Sirakuzu 485. g. u Akragantu (488. 472. g.) tiranin Teron osvaja Himeru 483. g. Anaksilaj (494. 476. g.) ujedinjuje Zankle i Region preimenovao Zankle u Mesanu (Messinu) nakon naseljavanja Mesenijaca tirani manjih kolonija trae pomo od Kartage pred nadiruim teritorijalnim dravama na Siciliji

2/7

Grka 4. st. i grko drutvo Grci na zapadu sirakuka hegemonija Kartaani u dogovoru s Perzijom napad na Siciliju (Hamilkar) Gelon predvodi Grke 480. g. grka pobjeda kod Himere samoubojstvo Hamilkara Hijeron (478. 467. g.) Gelonov brat pobjeda nad Etruanima kod Kume 474. g. 453/2. g. kraj etrurske prevlasti na moru Sirakuza postaje sila na zapadu podvrgava pod svoju vlast brojne polise u drugom dijelu Peloponeskog rata (415. 413. g.) napad Atene na Sirakuzu pobjeda Sirakuze uvrenje Sirakuze kao sile na grkom zapadu 401. g. Sirakuza alje 3 000 hoplita kao dio 10 000 kao pomo Kiru kod Kunakse nove napetosti izmeu Grka i Kartaana borba oko kolonizatorskog podruja, plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovnitvom Kartaani krajem 5. st. ire svoj posjed na Siciliji osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant sukobi izmeu Sirakuze i Kartaana nastavljeni i u 4. st. poetkom 4. st. pr. Kr. tiranin Dionizije Stariji rat s Kartagom gubitak Gele utvrivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km 392. g. mirovni sporazum s Kartagom usprkos gubicima Sirakuza zadrava status sile osvaja Region kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa Dionizije Mlai na vlasti od 367. g. rui ga Dion 356. g. ponovno na vlasti od 346. do 344. g. poetak unutarnje nestabilnosti u Sirakuzi uvoenje demokracije Timoleon 345. g. pobjeda nad Kartaanima 339. g. nove nestabilnosti u Sirakuzi od 317. g. nova tiranida Agatoklo ratuje s Kartagom s promjenjivim uspjehom uspijeva prenijeti rat u Afriku i pobijediti ih na matinom tlu novi mirovni sporazum zadrava status quo izmeu Sirakuze i Kartage nakon Agatoklove smrti 289. g. Sirakuani pozivaju epirskog kralja Pira u pomo od 275. g. na vlasti Hijeron II. stabilizacija i novi uspon Sirakuze GRKA DRUTVA U KLASINOM DOBU do 5., 4. st. pr. Kr. stotine gr. zajednica na obalama Sredozemlja i Crnog mora - smatraju se jednakima = pripadnici polisa (jedini civilizirani nain ivota) - razliiti elementi ivota = poljoprivredna osnova, trgovaka, utvrde, svetite... - veina ima luku mnotvo podataka za rekonstrukciju ivota, ali veina iz Atene (netipini grad, sloeniji unutarnji odnosi, naprednija) - Sparta opis atenskih pisaca (naglaavaju razlike) - ostatak razasuti podaci ili sluajni nalazi (zakonik grada Gortine na Kreti) = Atena je fokus (pretpostavka da su osnovne drutvene

3/7

Grka 4. st. i grko drutvo i gospodarske veze svuda iste) ATENA izvori: - Platon (subjektivan - idealizirana vizija grada) - komedije druga strana ivota ali preuveliana - zakoni samo zloin i kazna, ne normalna situacija - govori na sudu samo pitanja bogatih (nasljedstvo, sukobi poslovnih interesa) = mnotvo podataka ali stereotipnih; djelomini prikaz kako je bilo biti Atenjaninom polis: - u osnovi muka zajednica (porijeklo u ratnikim zajednicama = prava ratnika da odobre ili odbace odluku voe) - temelj svih = politika, direktno sudjelovanje u odluivanju nakon rasprave - Atena i Sparta: svi punopravni muki graani; ostali: odreene grupe (na temelju bogatstva, porijekla) - svuda postoji gra. skuptina, vijee i godinji magistrati podjele unutar polisa: temelj prijanja klanska podjela - dorski gradovi 3 triba, jonski 4 - Atena promjena od Klistena = razbio klansku podjelu, uvodi teritorijalnu pripadnost osim teritorijalne pripadnosti demi Atenjanima vanija pripadnost bratstvu (fratriji) - nije krvna veza, prvotno vjerojatno grupa ratnika, kasnije pristupna svim mukarcima - svaki mukarac morao pripadati nekoj fratriji - dominira drutvenim ivotom graana - svako tuje Zeusa Fratriosa i Atenu Fratrios (godinja svetkovina na tradicionalnoj lokaciji) - inicijacija za mladie: - kao mali predstavljeni na oltaru Zeusa Fratrija (otac i roaci) prihvaanje prve rtve = prihvaanje u zajednicu - kao adolescent posveuje odrezanu kosu glasanjem priman u bratstvo (upis na fratrijsku listu) - glavna uloga kod sklapanja braka = osnova drutvenih i religijskih aktivnosti svakog graana (osim smrti) tip zajednitva uobiajen u cijelom grkom svijetu - Sparta najjasniji primjer: - mukarci podijeljeni u sistije (temelj drutvene i vojne organizacije) = protutea aten. demokraciji = Sparta i Atena primjer kako se 2 sline institucije mogu razliito razviti (2 drutva sa sasvim suprotnim karakteristikama) Otvorenija postoji mnotvo drutvenih grupa integriranih u dravu: - aristokratske religijske grupe (gennetai): - zajedniki predak - monopol na sveenike funkcije vanijih kultova - druge religijske grupe (nie na ljestvici):

4/7

Grka 4. st. i grko drutvo - tovanje niih boanstava i junaka - snaan drutveni angaman (gozbe i meusobna pomo) - aristokratske grupe temeljene na opijanju: - povremeno mobilizirane za politike svrhe - ee bezumno razbijanje i maltretiranje prolaznika nakon pijanki - sportske grupe (gymnasia) pripadnici prethodne grupe danju - klubovi za dobit - pogrebni klubovi - nezavisni trgovaki klubovi - religijske ili mistine sekte - intelektualne organizacije (filozofske kole) - Sve temeljene ili na osnovu kulta, ili vlasnitva za zajedniku dobit - formalni ustav (valjan dok se ne kosi s javnim zakonom) i slubenici - snano zajednitvo (gozbe) - muke organizacije (ene - pojedine kultne grupe) OBITELJ monogamna; mu, ena i djeca Funkcija: - ekonomska - reproduktivna (izvor graana) - promjena s novim zakonom o graanstvu (problemi aristokracije, primjer Perikla) - nasljedstvo (sva muka djeca) - zatita i zatvaranje ena osnova ivota mukaraca javna okupljanja a ne obitelj - razlog za monumentalne gradnje = razaranje obitelji (time platili demokraciju) POLOAJ ENA = graani s odreenim kultovima rezerviranim samo za njih - jedina svrha: enidba i potomstvo - Ne mogu trgovati, posjedovati imovinu (samo robovi, odjea i nakit) - stalna zatita glave obitelji (mu, otac, sin) - miraz obavezan ali im ne pripada - udovica moe naslijediti ali mora pod zatitu najblieg muevog roaka (mora ju oeniti) - zatvarane od vanjskog svijeta (neracionalne, strastvene, divlje mitovi: Prokna, Medeja, Persifala, Hera) - govor na atenskom sudu: Hetere su za zadovoljstvo, ljubavnice za oporavak naeg tijela danju a ene da rode legitimnu djecu i odravaju kuanstvo - stranac ne ulazi u kuu nepozvan, enske odaje odvojene od javnih dijelova kue (selo: toranj; grad. kue: gornji kat; vee kue: dio udaljen od ceste i uvan)

5/7

Grka 4. st. i grko drutvo GOSPODARSTVO - Kompleksno (reljef): planine panjaci, masline, umarstvo; obala ribolov, pomorstvo; grad obrti, trgovina - malo obradivog zemljita (vinova loza) = uvoz osnovnih prehram. sirovina - trgovina nuna = osnovna gospod. djelatnost uz obrt (lonarstvo) - Velike radionice ugl. u rukama politiara (Demosten maevi i lealjke) - vjer. postoje drav. ugovori (pgt. za naoruanje) - Brojni javni radovi potrebna brojna radna snaga, obrtnici i umjetnici - rudnici srebra (Laurij) drava daje koncesije poduzetnicima i udrugama velika dobit - ali i iznajmljivanje radnika (Nikija) STRANCI I ROBOVI - Treina slobodnog stanovnitva: stranci bez gra. prava (metoikos) - imat graanina zatitnika, registrirati se, godi. porez puna pravna zatita - ne smije oeniti Atenjanku niti posjedovat zemlju -dobrostojei, koncentrirani u Pireju (obrtnici, trgovci i bankari) ropstvo: - uobiajeno, samo nesretnici nemaju (Atika jednak broj robova i slobodnih) - Aristotel: -robovi su ivo orue koje vlasnik koristi kako hoe, ali samo bi budala unitavala svoje orue - priznanje na sudu samo pod muenjem - ali na farmama i nekim radionicama isti tretman kao slobodni graani (neki ak nezavisni obrtnici) = ropstvo je zamjena za nadniki rad (sramota) - pravo ropstvo jedino u rudnicima Laurija (profit toliki da si mogu priutiti novog roba) - arheoloki dokazi (skeleti, uska okna bez zraka i svijetla) Kultura klasine Grke Atena centar kulture i umjetnosti grkog svijeta graditeljstvo Akropola kiparstvo Fidija, Miron, Poliklet slikarstvo sauvano na vazama tragedija Eshil, Sofoklo, Euripid komedija Aristofan historiografija: -

6/7

Grka 4. st. i grko drutvo Hekatej iz Mileta prvo geografsko djelo, logograf po tradiciji Herodot otac povijesti povijest do 479. g. Tukidid kritiki nastrojen autor o Pelop. ratu do 411. g. - nedovreno Ksenofont Anabaza povlaanje 10 000 grkih plaenika poslije bitke kod Kunakse Helenska povijest do 362. g. nastavak na Tukidida filozofija Sokrat, Platon, Aristotel osnova filozofije zapadnog svijeta

GOZBE I SPORT - Symposion = muka skupina za opijanje - aristokratski oblik kulture = fokus drutvenog ivota - u mukoj sobi (andron): lealjke (3 do 4, male grupe) i niski stolovi za zakusku, veliki krater na sredini (omjer voda/vino = 2-3/1) - posluga (mladi robovi i robinje) - itanje poezije, igre (najpopularniji: gaanje vinom u metu), zabavljaju ih mladi robovi i robinje, esto prisutne i hetere i posebno odabrane robinje - 2 osnovna ligh motiva: - red u govornitvu - vanost ljubavi i seksa (van sfere obitelji) = temelji grke homoseksualnosti (zemaljska i duhovna veza) - nakon pijanke pohod po ulicama - Gymnasion dnevna zanimacija mladih aristokrata - Grci prvo drutvo koje sport uzimalo ozbiljno - atlete slavljeni - vjebanje (goli), zavoenje, rasprave i razgovori -najvaniji: Akademija i Likej (filozofske kole; Platon i Aristotel)

7/7