METODIKE STRANIH JEZIKA / GLOTODIAKTIKA

Foreign Language Teaching Metodology

Metodika Vol. 8, br. 1, 2007, str. 8-16 Pregledni rad Primljeno: 15.04.2007. UDK: 378.678

ENGLESKI JEZIK U HRVATSKOJ: POGLED U PROLOST, SADANJOST I BUDUNOST

Mirjana Vilke
Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Saetak - U radu se prikazuje kratka povijest uenja engleskog jezika koji nikad u Hrvatskoj nije dijelio status ostalih stranih jezika. Do Drugog svjetskog rata uio se samo sporadino, ali to je bilo, zahvaljujui naim prvim anglistima, u skladu s tadanjim najsuvremenijim tijekovima lingvistike i metodike. Nakon Drugog svjetskog rata uvodi se kao izborni strani jezik u kole, ali i tada se po pristupu i metodama razlikuje od tradicionalne nastave stranih jezika. O sadanjosti engleskog jezika u Hrvatskoj najvjerodostojnije govore rezultati istraivanja provedenih u projektu o kojem je rije u ovom svesku asopisa. Autorica ipak iznosi i neka svoja zapaanja. to se tie budunosti, ini se da je optimistina, jer i na strani nastavnika engleskog jezika i na strani istraivaa postoji entuzijazam i elja da se suradnjom svih postignu optimalni rezultati. Kljune rijei: engleski jezik, istraivanje, nastavnik, projekt, strani jezik

Prolost
Status engleskog jezika u Hrvatskoj u prolosti bitno se razlikovao od statusa ostalih stranih jezika koji su se na ovim prostorima govorili i uili u koli, bilo zbog njihovog politikog bilo zbog kulturolokog prestia. U onim hrvatskim krajevima koji su bili dio Austro-Ugarske Monarhije, njemaki i maarski jezik kroz stoljea su dominirali kulturnom, politikom i obrazovnom scenom, uz la8

Vilke M.: Engleski jezik u Hrvatskoj: pogled u prolost, sadanjost i budunost

tinski kao jezik Crkve i jednog dijela znanosti. Hrvatski koji se, nakon duge borbe za status nacionalnog jezika, u vrijeme Ilirskog preporoda uspio izboriti za svoje mjesto pod hrvatskim suncem, postupno je prodirao u politiki i kulturni ivot, meu ostalim i preko kolskog sustava u koji je bio uveden kao medij pouavanja. Njemaki je zauzeo prvo mjesto meu stranim jezicima (posebno u sjevernoj Hrvatskoj) dok se maarski, zahvaljujui spletu politikih okolnosti - slomu Austro-Ugarske i formiranju Jugoslavije 1918 god., povukao u granice maarske narodne manjine. I francuski, kao medij preko kojeg su se irile napredne ideje politike, kulture pa i znanosti, postaje ve u 19. stoljeu jezikom komunikacije izmeu obrazovanih slojeva drutva diljem Europe, bez obzira na njihove nacionalne jezike. Da je to bio sluaj i u Hrvatskoj, dovoljno govore brojna knjievna djela naih pisaca od druge polovice 19 st. nadalje ( primjerice, alski, enoa, Kovai, Kumii) u kojima junaci romana i pripovjedaka, upravo ukraavajui svoj hrvatski jezik francuskim sintagmama, svjedoe svoju pripadnost obrazovanim krugovima tadanjeg vremena. Krlea nam, s druge strane, prua dokumente s poetka 20. st. o vaparenju agramerske glembajevske elite, koja na neki udan nain podsjea na dananju elitu, s razlikom to ova dananja ne poznaje ni jedan strani jezik., ali se voli sluiti napola razumljenim i esto iskrivljenim engleskim rijeima. Meu stranim jezicima, koji su bili dio kurikuluma svake respektabilne srednje kole u Hrvatskoj, sve do Drugog svjetskog rata uz latinski nalazili su se i njemaki te francuski jezik. Strani su se jezici u to vrijeme u kolama uili u tradiciji i prema metodama isprobanima kroz stoljea na latinskom, kako bi pridonijeli opoj kulturi uenika gimnazija koji su, uz asne (stipendirane) iznimke, bili pripadnici viih slojeva drutva, predodreeni za ista zanimanja u buduem ivotu kao to su inovnici te fakultetski obrazovani profesionalci. Uostalom, krilatica tko je jo u koli nauio govoriti strani jezik bila je vrlo iva sve do nedavne prolosti. Uilo se, naime o jeziku i njegovoj kulturi - u prvom redu knjievnosti, a komunikaciju, odnosno umijee govorenja, preputalo se nekim drugim izvorima. Engleski se do 1945. god. u obrazovnom sustavu pojavljuje tek u tragovima koje je vrlo savjesno istraio Rudolf Filipovi ( Filipovi, 1972), pa tako doznajemo kako je Natalija Wickerhauser pouavala engleski na enskom liceju u Zagrebu, a Aleksandar Lochmer u Nautikoj koli u Bakru jo krajem 19. st. Oni nisu bili samo puki uitelji, ve istaknuti anglisti svog vremena, pa je tako Lochmer, osim to je predavao neku vrstu engleskog za potrebe pomorake struke to je bilo sasvim jedinstveno za ono vrijeme napisao i prvu englesku fonetiku za Hrvate, a okuao se i u pisanju gramatike engleskog jezika. Vrhunac njegovog lingvistikog rada, po rijeima Filipovia, predstavljala je izrada englesko-hrvatskog rjenika objavljenog 1906. god. N. Wickerhauser po svojim je teorijskim stavovima zastupala tada mladu direktnu metodu i suraivala u istaknutim meunarodnim strunim asopisima 9

METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 8-16

(npr. Die Neuren Sprachen), a svojim je radom i utjecajem 1892. god. potakla otvaranje enskog liceja (gimnazije) na Gornjem gradu u Zagrebu. Na njemu je jedna od opcija u viim razredima - od petog do osmog - bilo uenje engleskog jezika, i to s pet sati tjedne nastave, prema principima direktne metode. Zanimljivo je da su ti prvi anglisti, koji su djelovali usred jednog tradicionalnog i tromog kolskog sustava, imali snage i umjenosti teorijski se zalagati za nove, napredne ideje i potom ih vrlo uspjeno primjenjivati u praksi. Prema miljenju mnogih kompetentnih promatraa upravo ta se osobina poput crvene niti provlai sve do naih dana kroz hrvatsku anglistiku primijenjenu na nastavu engleskog jezika.. I to ne samo u Zagrebu, ve i u ostalim sveuilinim sreditima - Osijeku, Zadru, Splitu, te Puli i Rijeci. Za promociju engleske knjievnosti u nas posebno je prema miljenju Filipovia - u onim davnim danima s kraja 19. stoljea, zasluan Vladoje Dukat, koji je svojim prijevodima i prikazima povijesti engleske knjievnosti upoznao hrvatsku italaku publiku s bogatom riznicom tog dijela svjetske kulture ( Filipovi, ibidem). A. Lochmer je bio i prvi lektor za engleski jezik kad se na reformiranom Zagrebakom sveuilitu 1898. poeo studirati engleski kao jedan od ivih jezika i bio je to do svoje smrti 1915. god. Tada se taj lektorat gasi, a cjeloviti studij engleskog jezika otvoren je tek dvadeset godina poslije, dolaskom prof. Josipa Torbarine. Broj anglista, koji su do poetka Drugog svjetskog rata zavrili studij engleskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, nije bio velik, a ratni ivot pod apsolutnom dominacijom njemakog Reicha nije pruao priliku za razvoj tog studija. Ipak je taj studij iznjedrio niz dobrih strunjaka, meu njima i vodeu linost hrvatske anglistike sljedeih est desetljea profesora Rudolfa Filipovia. to se tie engleskog jezika u viim slojevima drutva, malo je bilo graana koji su se nakon Drugog svjetskog rata mogli pohvaliti da govore tim jezikom. Meu ivim stranim jezicima i stranim kulturama dominirali su njemaki i francuski. Nije bilo ni mnogo nastavnika koji bi mogli zadovoljiti potrebe uenika gimnazija koji su mogli birati engleski uz ruski, koji je bio prvi strani jezik. Od 1948. god. iz politikih razloga (Rezolucija Informbiroa) ruski gubi prioritet meu stranim jezicima i uenici mogu ravnopravno birati izmeu engleskog, njemakog, francuskog i ruskog jezika. U tim pedesetim i ezdesetim godinama 20. stoljea broj uenika engleskog postupno raste, ruskog drastino opada, francuski ui zadovoljavajui broj uenika, dok je uenika njemakog nakon rata vrlo malo, a njihov se broj poeo dizati u desetljeima koja sve veeg porasta broja naih gastarbeitera u Zapadnoj Njemakoj. Ova dinamina slika kretanja popularnosti stranih jezika u naim prostorima tijekom druge polovice 20. st. jo jednom potvruje uvjetovanost moti-

10

Vilke M.: Engleski jezik u Hrvatskoj: pogled u prolost, sadanjost i budunost

vacije za uenje odreenog stranog jezika irim drutvenim i politikim kontekstom. Nastava engleskog jezika u okviru naeg kolskog sustava vjerojatno bi prolazila istim utabanim stazama gramatiko-prijevodne i, kod iznimno naprednih nastavnika, direktne metode, da nije bilo vrlo drastinih intervencija s druge strane Atlantuka. Istina je da je Filipovi u svoje udbenike za uenje engleskog jezika pokuavao uvesti meunarodnu fonetsku transkripciju rezultat rada engleskih fonetiara, ali naiao je na otru oporbu kod tradicionalista koji su te udbenike recenzirali. Onda se pedesetih godina na naim prostorima dogodio ameriki strukturalizam koji je kroz mala vrata, u vidu teajeva engleskog jezika, uao u na alternativni obrazovni sustav. Poput trojanskog konja, on se odjednom stvorio tu, u vidu amerike pomoi za one koji moraju na brzinu nauiti engleski jezik kako bi mogli iskoristiti svoje stipendije u anglofonom govornom podruju. A stipendije su bile blagoslovljene ak i od zadrtih komunistikih politiara, jer zemlja je trebala strunjake koji bi pomogli u njezinoj obnovi. Tako je nikla i prva specijalizirana jezina kola - teajevi za uenje engleskog jezika dananji Centar za strane jezike u Vodnikovoj ulici u Zagrebu. A kako je neki politiar bio dovoljno inteligentan da prepusti organizaciju tih teajeva vrhunskim anglistima - ak im je dodijelio i nekoliko tavanskih prostorija u tadanjem Sekretarijatu za prosvjetu - i kako je na vrhunski anglist R. Filipovi bio dovoljno pragmatian da preuzme tu organizaciju, iz teajeva koji su se odravali u skladu s najsuvremenijim postavkama Bloomeldova strukturalizma i iza sebe imali uspjean ratni projekt ASTP (Army Specialized Training Program), razvio se jedan drugaiji pristup uenju stranih jezika. On je ivio usporedno sa slubenim kolskim sustavom i svim njegovim tradicijama, ali kako se irio, tako je i sve vie nastavnika, koji su ponekad i prelazili iz jednog sustava u drugi, bilo izloeno njegovim utjecajima. tovie, i drugi su jezici, odnosno strunjaci koji su vodili politiku uenja tih jezika, uvidjeli svrsishodnost tog alternativnog sustava, pa tako slijede i teajevi njemakog jezika, pa onda i francuskog, sve na principima neke udne doktrine koja u prvi plan stavlja magnetofonske vrpce s reprodukcijom izriaja izvornih govornika. I tako se u socijalistikoj dravi, sa strogo kontroliranim parametrima u obrazovnom sustavu, javlja i sretno ivi alternativni sustav obrazovanja na podruju stranih jezika, zahvaljujui upravo strunim i znanstvenim spoznajama koje dolaze iz mrskog kapitalistikog , i to anglofonog svijeta. Kad je jednom krenula, lavina se vie nije zaustavljala. Gledajui unatrag, ini se kako je u razdoblju ezdesetih i sedamdesetih godina vladala upravo idilina suradnja izmeu pojedinaca odgovornih za napredak u nastavi engleskog jezika na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta, Ministarstvu prosvjete, Britanskom savjetu i jo ponekoj instituciji. Ti zajedniki napori, kojima je rezultat dolazak istaknutih meunarodnih strunjaka na seminare za nastavnike 11

METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 8-16

engleskog jezika, odreeni broj stipendija za usavravanje nastavnika u zemljama engleskog govornog podruja, donacije knjiga i asopisa, povoljno su se odrazili na nastavu engleskog jezika koja se, usprkos politikim ogranienjima, mogla pohvaliti suvremenou i visokom razinom strunosti. To je povoljno djelovalo i na nastavu drugih stranih jezika koji su se morali prilagoavati novim strujama kako bi zadrali uenike. Na kolegiju Metodike nastave engleskog jezika na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu uvijek se teilo buduim nastavnicima pribliiti najsuvremenije rezultate znanosti, relevantne za nastavu jezika kao to su primijenjena lingvistika, psiholingvistika i sociolingvistika, to je izazivalo kritike onih koji su eljeli vidjeti metodiku kao zbirku recepata za postupke u razredu. Istim su putem krenule i metodike nastave engleskog jezika na ostalim lozofskim i pedagokim fakultetima koji su se u Hrvatskoj otvarali osamdesetih i devedesetih godina prolog stoljea. Takav je pristup nuno doveo i do potrebe za provjeravanjem tonosti pojedinih teorijskih postulata, pa su posljednje decenije 20. i poetak 21. stoljea obiljeila brojna znanstvena i akcijska istraivanja procesa uenja i usvajanja engleskog jezika na raznim uenikim populacijama. Valjan okvir za takva istraivanja pruao je poslijediplomski studij metodike nastave stranih jezika, u novije vrijeme preimenovan u poslijediplomski studij glotodidaktike, koji se provodio od 1978. godine. Osim toga, niz doktoranata s podruja glotodidaktike iz razliitih krajeva Hrvatske, pod vodstvom metodiara, kovalo je svoju visoku titulu istraujui procese uenja i pouavanja engleskog jezika u kolskim uvjetima. Kako je podruje takvog istraivanja izrazito interdisciplinarno, u najveem broju sluajeva bila je nuna suradnja psihologa, lingvista, sociologa i pedagoga. Govorei o nadgradnji djelatnosti koje su se odavale u kolskim uvjetima, valja spomenuti i znanstvene projekte koji se u Hrvatskoj provode od sedamdesetih godina prolog stoljea. Prvi je projekt meunarodnog znaaja pokrenuo Rudolf Filipovi, pokreta velike veine dobrih stvari koje su se dogodile u hrvatskoj anglistici od 1945. do njegove smrti 2000. god. Bio je to projekt kontrastivne analize hrvatskog i engleskog jezika, koji je osim lingvistikog imao i vaan pedagoki zadatak: kontrastivnim opisom hrvatskih i engleskih gramatikih kategorija trebalo je otkriti one jedinice koje izazivaju potekoe kod hrvatskih uenika engleskog jezika. Projekt je suraivao s lingvistikim centrima cijele bive drave (slubeno ime bilo mu je YSCECP Yugoslav Serbo-Croatian English Contrastive Project) a sponzorirala ga je Fordova fondacija u SAD-u. U tom je projektu proizvedeno niz strunih i znanstvenih materijala koji su bacili novo svjetlo na tekoe koje nai uenici imaju pri svladavanju engleskog jezika, a ponueni su i postupci s pomou kojih bi se te tekoe mogle ublaiti ili ukloniti (Filipovi, 1975).

12

Vilke M.: Engleski jezik u Hrvatskoj: pogled u prolost, sadanjost i budunost

Sedamdesetih godina zapoinju i istraivanja procesa uenja i usvajanja engleskog jezika u ranoj kolskoj dobi u naoj sredini. Istraivanja se provode u nekoliko faza (Vilke, 1976 a, 1976 b, 1979). Na temelju rezultata tih istraivanja 1991. god. zapoinje projekt istraivanja ranog uenja stranih jezika (engleskog, njemakog, francuskog i talijanskog) u kolskim uvjetima. Kree se od prvog razreda. Taj projekt isprva podupiru Ministarstvo znanosti i Ministarstvo prosvjete, ali ovo potonje - naalost - ubrzo odustaje. Zahvaljujui entuzijazmu uitelja koji provode projekt u kolama i metodiara stranih jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji razrauju teorijski pristup, projekt ipak poluuje izvrsne rezultate. Objavljeno je nekoliko knjiga znanstvenih i strunih studija, napisani udbenici i snimljeni lmovi (Vilke i Vrhovac 1993, Vilke i Vrhovac 1995, Vrhovac et al 1999, Vrhovac 2001). Iako meunarodno prihvaen i koriten, u sredini u kojoj je nastao i za koju je nastao taj projekt tako rei ne postoji. Obrazovne vlasti ne uzimaju u obzir rezultate projekta ak ni onda kad se strani jezik po prvi puta obavezno uvodi u prvi razred, iako su uitelji zbunjeni i nepripremljeni za takav pothvat. Od ostalih veih projekata treba istai projekt ispitivanja motivacije i ostalih afektivnih faktora iji je rezultat nova tipologija vrsta motivacije koja postoji kod naih uenika i uope bolje razumijevanje uenika kao integralne linosti (Mihaljevi Djigunovi 1998, Mihaljevi Djigunovi, 2002) Nastojali smo opisati nadgradnju djelatnosti koje se zbivaju u kolskim uvjetima. A to je sa samim radom u razredu? Jesu li nastojanja i napori kojima se desetljeima teilo unaprijediti nastavu engleskog jezika urodili plodom ili su bili uzaludni? Kako funkcionira nastava engleskog jezika u naem kolskom sustavu od osnovne kole do visokih kola i fakulteta? Je li znanje uenika zadovoljavajue? Kako uope nai ljudi komuniciraju na engleskom jeziku?

Sadanjost
Odgovore na postavljena pitanja ponudit e studije koje slijede i koje su rezultat istraivanja u projektu Engleski jezik u Hrvatskoj. Hrabrost da se istraivai upuste u projekt od nacionalne vanosti, da ga ponude Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta, da provedu istraivanja i ponude ih iroj javnosti na uvid, svjedoi vie od bilo kakvih komentara o razini kompetencija i mogunostima ove skupine strunjaka. Na itateljima je da procijene i ocijene kvalitetu priloga i njihovu vanost za nacionalnu politiku prosvjetnih vlasti na podruju uenja i pouavanja engleskoga jezika. Prema tome, o sadanjosti engleskog jezika u Hrvatskoj sve e rei tekstovi koji slijede u ovom asopisu. Ali kako projekt po svojoj prirodi ipak nije mogao obuhvatiti neke aspekte svakodnevne zbilje koja nas okruuje, ovdje e biti iznijeto nekoliko subjektivnih dojmova o onome to se dogaa sada i ovdje 13

METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 8-16

ini se da ima mjesta optimizmu. Suradnja izmeu izvrne vlasti (mjerodavnog ministarstva) i njezinih institucija, s jedne strane, i obrazovnih institucija s druge, sve je bolja pa se problemi rjeavaju zajedniki, na dobrobit uenika i na zadovoljstvo svih zainteresiranih. Da se i Projekt ranog uenja stranih jezika zbivao u takvoj atmosferi, ne bi sav trud i dobro utemeljeni rezultati otili u vjetar, nego bi generacije uenika imale od toga neprocjenjive koristi. Godine 2006. otvoren je doktorski studij glotodidaktike, prvi u nas u povijesti te discipline, a njegove 23 polaznice ine skupinu entuzijasta koja s oduevljenjem rjeava teke studijske zadatke. Za divljenje je s koliko je portvovnosti ta skupina mladih ena koje su zaposlene, od kojih veina ima obitelji, prionula uz studij zamiljen (prema Bolonjskom procesu) kao obveza s punim radnim vremenom. Evo jedne sasvim osobne pojedinosti iz estitke koju sam od jedne od doktorandica dobila za Novu godinu: Jo jednom veliko hvala na svemu to za nas inite i emu ste nas pouili jo od studentskih dana......... I vjerujem da nitko iz ove prve generacije doktorskoga studija nee iznevjeriti Vae nade i povjerenje. Ove rijei (nadam se da mi njihova autorica nee zamjeriti indiskreciju) najbolje opovrgavaju cininu izjavu jedne bive ministrice prosvjete koja je izjavila kako nitko nita ne radi bez novaca. Ipak nas jo u prosvjeti ima koji mislimo drukije od nje, a to je najbolji znak da su stvari krenule na bolje. U posljednjih nekoliko mjeseci obranjena su dva iznimno dobra doktorata iz glotodidaktike engleskog jezika, od kojih e oba imati posredne i neposredne implikacije na unapreenje nastave (R. amo, .2006. i V. Bagari, 2007.) Glotodidaktiari anglisti nosioci su i suradnici niza nacionalnih i meunarodnih projekata, a kao gosti-predavai i istraivai odravaju predavanja i radionice diljem svijeta. Konano je to prepoznato i u irim krugovima pa je Katedra za metodiku nastave engleskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2006. god. dobila Nagradu Sveuilita za promicanje meunarodne suradnje. Studenti koji se spremaju da postanu nastavnici engleskog jezika na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu posljednjih godina doivljavaju transformaciju na bolje u vezi sa svojim buduim zanimanjem. Ukljueni su u istraivaki rad i znanstvene projekte na Katedri za metodiku (za to redovno dobivaju fakultetske i rektorske nagrade) i manji se broj njih s pozitivnim osjeajima sprema za zvanje nastavnika. Ipak se veina njih ne vidi u budunosti u nastavnikom pozivu. Nedovoljna motivacija za nastavniko zvanje proizlazi, s jedne strane, iz niskog drutvenog statusa te profesije u naem drutvu, a, s druge strane, iz okotalog sustava studija stranih jezika. Taj sustav, dodue, nudi izbor izmeu nastavnikog i nenastavnikog usmjerenja, ali veina studenata bira nastavniko, da se nae u priuvi, ako im se ne posrei bolje zanimanje. Na kraju je velika veina njih sretna ako dobije posao u koli, ali tada vie ne mogu kota vremena vratiti natrag kako bi se tijekom studija bolje spremili za taj posao. Time, dakako, 14

Vilke M.: Engleski jezik u Hrvatskoj: pogled u prolost, sadanjost i budunost

i nastojanja metodiara da im tijekom studija prue to vie, kod nekih studenata padaju na vrlo neplodno tlo, pa je i vrijeme studenata i vrijeme nastavnika metodike vrlo neracionalno potroeno. S velikim nadama oekuje se reforma studija u skladu s Bolonjskom deklaracijom, koja e konano dovesti do rjeenja koja neki predlau ve godinama, ali koja nisu bila u skladu s tradicijama stoljetne prakse Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Katkada nije na odmet vanjskim poticajima podsjetiti profesorski zbor te stare i asne institucije da ne funkcionira u vakuumu i da studenti nisu tamo samo radi njih. Prol nastavnika Uiteljskog fakulteta u Zagrebu, koji je razredni uitelj i uitelj engleskog jezika od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, za sad se pokazao izvrsnim rjeenjem za tu dobnu skupinu uenika. Preostaje da se rijei status diplomiranih studenata tog prola, da se na zadovoljavajui nain razgranie djelatnosti diplomiranih studenata uiteljskih i lozofskih fakulteta. Bitno je i da se postigne ujednaenost studijskih programa svih visokokolskih ustanova koje obrazuju taj prol nastavnika, i to na razini koju je dostigao Uiteljski fakultet u Zagrebu. Meutim, to je ve stvar budunosti.

Budunost
Trebamo li vizionarski pogled u budunost? Jedva. Svi su vani parametri zacrtani i treba ih slijediti. Najvanije bi bilo da se izvrna vlast konano odlui za odreenu konkretnu politiku prema stranim jezicima i da se ta politika slijedi. Evo jednog prijedloga koji je djelomino u funkciji, a djelomino se rasplinjava u nedoumicama i parcijalnim interesima pojedinaca. Ne elimo ponavljati ve otrcane fraze o Hrvatskoj kao dijelu Europe. elimo samo rei da je jedan od putova prema tom cilju i sposobnost to veeg dijela populacije da komunicira na bar jednom od svjetskih jezika. U ovom asu, a to e trajati narednih decenija, neupitno je da je engleski jezik taj s pomou kojeg se najlake komunicira s ostatkom svijeta. Da je tome tako, dovoljno je pogledati intervjue strunjaka iz razliitih podruja od politike do umjetnosti, porta i businessa - koje nam televizija dnevno prikazuje. Bez obzira na to tko je govornik i kojem velikom jeziku pripada, u najveem broju sluajeva, njihov e se razgovor voditi na engleskom jeziku. Ne zbog posebne ljubavi prema engleskom, nego iz elje da ga razumije to vei broj ljudi. Bilo bi nemilosrdno nae mlade generacije liiti najlake i najjednostavnije mogunosti komunikacije s pripadnicima ostalih jezinih skupina. Predlaemo, stoga, da se konano engleski jezik uvede kao obvezni predmet u kolski sustav od prvog razreda osnovne kole do kraja obrazovanja, kako bi on buduim naratajima postao jezik spontane usmene i pismene komunikacije u radu i svakodnevnom ivotu.

15

METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 8-16

Isto tako predlaemo obvezno uvoenje drugog stranog jezika, po izboru uenika, najkasnije u etvrti razred osnovne kole, pa do kraja kolovanja. Time bi bili zadovoljeni i pedagoki aksiomi od lakeg prema teem i od jednostavnijeg prema sloenijem. Jer, eljeli mi to ili ne, engleski je jezik, iz niza razloga u koje ovdje ne moemo ulaziti, za nae uenike, i ne samo za njih, postao laki i jednostavniji strani jezik od bilo kojeg drugog. Stara je istina da se svaki sljedei strani jezik lake i bre naui. Pa zato da naim uenicima ne omoguimo da ovladaju dvama stranim jezicima na najlaki i najugodniji nain, makar to bilo i protiv neijih osobnih interesa. A graani Europe, koji pripadaju malim jezinim zajednicama poput nae, morat e biti u stanju komunicirati na dva velika jezika. U isto vrijeme trebalo bi povesti brigu o tome da se hrvatski jezik ne osakati u moru tuica, mahom engleskih, to se ve sad naalost dogaa. Oni koji dobro govore strane jezike, najmanje se koriste napola razumljenim pomodarskim stranim rijeima. U uenicima bi trebalo podizati svijest o vanosti pravilne upotrebe i razvijanja komunikacijske kompetencije na vlastitom jeziku i o potrebi koritenja stranog jezika u komunikaciji s pripadnicima drugih jezinih zajednica. Upravo stoga potrebna je najua suradnja izmeu svih onih koji su profesionalno zadueni za brigu o jezicima - materinskom i stranim jezicima, od ministra i ministarstva do najmanje seoske kole. Do sada je previe vremena i napora utroeno na pokuaje da se sline ili iste djelatnosti dogaaju na raznim mjestima i da oni koji ih izvode ne znaju jedni za druge. To je preskupi put i za mnogo vee i bogatije zajednice od nae. Nadajmo se da su takvi postupci stvar prolosti. Neki pokazatelji u posljednje vrijeme govore u prilog tome.

LITERATURA: vidi popis literature u inaici lanka na engleskom jeziku.

16