Professional Documents
Culture Documents
Rokov Snažni Penis
Rokov Snažni Penis
Pojmovi: uvodna disciplina zakljuak premisa konkluzija nuan slijed formalna disc. elementarna logika opa metodologija
uvodna filozofska disciplina koja prouava osnovne oblike misli ili naela dosljedna zakljuivanja Aristotel (384.-322.) utemeljitelj logike
uvodna smatra da studij logike treba prethoditi filozofskim studijima bazira se na zakljucima - sastoje se od premisa (pretpostavki) iz kojih izvlaimo konkluziju (zaglavak) da bi zakljuak bio ispravan, iz premisa mora nuno slijediti konkluzija, tj. potreban je nuan slijed da bismo zakljuivali dosljedno
RAZVOJ LOGIKE 1. Sokrat 2. Platon 3. Aristotel 4. Megarskostoika 5. srednji vijek 6. Francis Bacon 7. John Stuart Mill 8. Gottlob Frege
prouava logiku formu je li neto valjano, tj. vaee, tj. ispravno, tj. pravilno a ne prouava sadraj je li neto istina ili neistina elementarna logika
osnovni ili elementarni oblici misli pojam sud zakljuak sloeniji oblici misli definicija, razdioba, dokaz sloeni oblici misli induktivna i deduktivna metoda
opa metodologija
Povijest logike
nastaje u antikoj Grkoj Sokrat (469.-399.) prvi uvidio znaaj definicije Platon (427.-347.) ide neto dalje od Sokrata i ustanovljava dijalektiku Aristotel (384.-322.) utemeljitelj logike, i to logike pojmova, on logiku smatra uvodnom filozofskom disciplinom
megarsko-stoika kola razvijaju logiku sudova koja se razlikuje od Aristotelove logike pojmova
srednji vijek nadopunjavaju Aristotelovo uenje i osmiljavaju mnoga mnemotehnika sredstva 16. stoljee - renesansa preokret engl. fil. Francis Bacon misli da cjelokupnu znanost treba postaviti na nove temelje
temelji se na induktivnoj metodi, pa se njegov tip logike zove induktivna logika no nije da Aristotelova log. zamire induktivna se razvija paralelno s Aristotelovom
19. stoljee John Stuart Mill autor Millovih induktivnih metoda nadopunjuje induktivnu logiku kraj 19. stoljea preokret Gottlob Frege Pojmopis utemeljuje modernu logiku
modernu logiku obiljeava pribliavanje matematike i logike javlja se novi sustav upotreba jezika simbola zato je moderna logika = matematika logika = simbolika logika
Pojam
miljenje se uvijek usmjerava na predmet miljenja (sve ono to moemo pomiljati, to ima svoje znaajke/obiljeja) predodba mogunost predoavanja sadraja uz ime na neki nain, ali nije pojam jer se predodbe razlikuju od ovjeka do ovjeka pojam opa obljeja predmeta mora ih imati svaki predmet na kojeg se pojam odnosi vrste obiljeja
opa ili nuna obiljeja mora ih imati svaki predmet na kojeg se pojam odnosi ulaze u pojam izvedenice obiljeja koja pripadaju svakom predmetu na kojeg se pojam odnosi ne ulaze u pojam, jer se podrazumijevaju sluajna obiljeja obiljeja koja pripadaju samo nekim predmetima na koje se pojam odnosi ne ulaze u pojam
vei sadraj vie obiljeja (posebniji) manje predmeta manji opseg vei opseg vie predmeta (asptraktniji) manje obiljeja manji sadraj vii ili iri pojam vei opseg, manji sadraj
razlikujemo
determinacija log. postupak dodavanja obiljeja nekom pojmu dobivamo posebniji, nii pojam apstrakcija log. postupak oduzimanja obiljeja nekom pojmu dobivamo apstraktniji, vii pojam podjela pojmova s obzirom na sadraj
jednostavni pojam u iji sadraj ulazi samo 1 obiljeje vrlo vrlo rijetki (npr. okusi) sastavljeni pojam u iji sadraj ulaze 2 ili vie obiljeja istovjetni ili identini istog sadraja i opsega razliiti razliitog sadraja i opsega zamjeniti ili ekvivalentni istog opsega ali razliitog sadraja (neslubeno: ista stvar opisana na dva naina)
raena po odnosu subordinacije (osim prvog i zadnjeg svi pojmovi na njoj su i subordinirani i superordinirani) prvi vii pojam nekom pojmu je njegov najblii rod rod zajedniki vii pojam u piramidi pojmova vrsta usporedni/koordinirani pojmovi, tj. pojmovi koji su na istom stupnju openitosti a imaju isti rod vrsna razlika razlika koja postoji izmeu usporednih pojmova usporedne/koordinirane pojmove zovemo i istorodnim/homogenim, a suprotne od njih raznorodnim/heterogenim
Aristotelove kategorije Aristotel je provjeravao do kuda moemo ii apstrakcijom i pronaao je 10 najviih rodova iznad kojih nema superordiniranih pojmova
bie ili supstancija kolikoa, kakvoa mjesto, vrijeme odnos, poloaj imanje, djelovanje, trpljenje
RAZNE VRSTE SUDOVA po kolikoi po kakvoi po odnosu opi ili univerzalni posebni ili partikularni pojedinani ili singularni potvrdni ili afirmativni nijeni ili negativni kategorini ili pririni hipotetini ili pogodbeni rastavni ili disjunktivni
Sud
svaka tvrdnja ima istinitosnu vrijednost
sud tvrdnja koja ima nekakvu istinitosnu vrijednost, tj. sud je veza pojmova struktura suda
subjekt ili podmet onaj pojam kojim oznaavamo ono o komu/emu se radi predikat ili prirok ono obiljeje koje pridodajemo podmetu prema kolikoi (kvantiteti) prema kakvoi (kvaliteti) prema odnosu (relaciji) prema modalnosti
razdioba sudova
Sve djevojke su lijepe, Neke djevojke su lijepe, Djevojke su lijepe, Aristotel je utemeljitelj logike
u sva tri suda povezasmo iste pojmove, ali sa razliitom logikom partikulom logika partikula govori nam na koji dio subjekta se odnosi cijeli sud
logika partikula sve sud se odnosi na cijeli opseg podmeta, tj. sud vrijedi beziznimno opi ili univerzalni sud logika partikula neki sud se odnosi na dio opsega podmeta, tj. sud vrijedi djelomice posebni ili partikularni sud ako nema logike partikule ne moemo odrediti kolikou (trei primjer gore) ako je opseg podmeta samo jedan predmet, sud je po kolikoi pojedinaan tj. singularan (etvrti primjer)
Odnos priricanja ili pridodavanja kategorini ili pririni sud je sud koji izrie odnos priricanja ili pridodavanja
spona ili kopula dio suda koji oznauje odnos izmeu podmeta i priroka moe biti potvrdna i nijena
SUDOVI PO ODNOSU opepotvrdni, SaP ili univerzalnoafirmati vni openijeni, SeP ili univerzalnonegativn kategorini ili pririni i posebnopotvrdni, SiP ili partikularnoafirmati vni posebnonijeni, SoP ili partikularnonegativ ni prednjak ili hipotetini ili pogodbeni antecedent posljedak ili konsekvent disjunktivni ili rastavni
SaP ope-potvrdni sud Svi S su P SiP posebno-potvrdni sud Neki S su P SeP ope-nijeni sud Nijedan S nije P (ne Svi nisu!) SoP posebno-nijeni sud Neki S nisu P
mnemotehnika
potvrdni - AffIrmo nijeni nEgO opepotvrdni univerzalnoafirmativni openijeni univerzalnonegativni posebnopotvrdni partikularnoafirmativni posebnonijeni partikularnonegativni
Odnos uvjetovanja hipotetini ili pogodbeni sud je sud koji izrie odnos uvjetovanja ako i onda govore nam da je odnos uvjetovanja hipotetini sud sloeniji je od kategorinog jer ga rastavljamo na sudove, a ne na pojmove
prednjak ili antecedent onaj dio hipotetinog suda koji izrie razlog (uzrok) posljedak ili konsekvent onaj dio hipotetinog suda koji izrie posljedicu (uinak)
Odnos meusobnog iskljuivanja disjunktivni ili rastavni sud je sud koji izrie odnos meusobnog iskljuivanja P svaka bolest je izljeiva Q svaka bolest je neizljeiva simboliki zapis suda ili P ili Q 2 suda se moraju meusobno iskljuivati zajedno moraju tvoriti cjelinu nije disjunktivan sud jer ne zadovoljava 2 uvjeta primjeri za to kada zato nije disjunktivan svaki dan je ili petak ili etvrtak, svaka vesta je crvena ili zelena
primjeri za to kada je disjunktivan svaka ena je udata ili neudata, svaki ovjek je muko ili ensko
1. Protuslovna oprjeka
Svi S su P (SaP) Neki S nisu P (SoP) protuslovni ili kontradiktorni sudovi sudovi koji se razlikuju i po kolikoi i kakvoi
2. Suprotna oprjeka Svi S su P (SaP) Nijedan S nije P (SeP) suprotni ili kontrarni sudovi - 2 opa suda razliita po kakvoi
3. Oprjeka podrednosti Svi S su P (SaP) podreditelj (uvijek opi sud) (SeP) Nijedan S nije P Neki S su P (SiP) podreenik (uvijek posebni sud) (SoP) Neki S nisu P podredni sudovi sudovi koji su oprjeni samo po kolikoi
4. Podsuprotna oprjeka Neki S su P (SiP) Neki S nisu P (SoP) podsuprotni ili supkontrarni sudovi 2 posebna suda razliita po kakvoi
Tablica za i/n
Protuslo OPRJEKA vlje SaP SiP NEMOGU E i n i MOGUE n SoP SeP i n n i P i i n Suprotn ost Sa Se P i n 0 Podredn ost SaP SeP SiP SoP Podsuprot nost SiP n i n SoP n 0 i
i n n i i i n 0 0 i n n