Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

TRANSFORMACIJSKI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG TRETMANA BOKSAA JUNIORA POETNIKA

Stipe Blaevi 1 i Vesna iri 2 1 Katedra za kineziologiju Ekonomskog fakulteta, Sveuilite u Rijeci, Hrvatska 2 Pravni fakultet, Sveuilite JJ Strossmayer u Osijeku, Hrvatska Struni rad Saetak Na uzorku izvuenom iz populacije 15-godinjaka iji antropoloki status ne pokazuje znakove patolokih aberacija i koji se dosad nisu bavili boksakim sportom, primijeniti e se 6-mjeseni kinezioloki tretman sa ciljem da kandidati to bolje usvoje vjetinu boksanja. Nakon drugog i etvrtog mjeseca tretmana utvrditi e se tranzitivno stanje. Utvrivanje finalnog stanja odvijati e se nakon zavrenog tretmana, a to je ujedno i indikator selekcije kandidata za daljnji trenani proces. Kljune rijei: transformacijski model, kinezioloki tretman, boks, juniori

Uvod Boks je jedan od najstarijih sportova, star je gotovo toliko koliko i ljudska civilizacija.aka je najprirodnije oruje kojim se ovjek sluio do izuma sredstava za borbu. Po nekim arheolokim nalazima dolo se do dokaza da borbe akama datiraju od 3000 godina prije nove ere. Dananji boks nastao je u Engleskoj u XVIII stoljeu. Prva pravila napisao je James Fig, uitelj maevanja, a poslije i boksa. Pravila je zatim nadopunio Jack Browton koji je u borbu prvi uveo rukavice, a nakon njega pravila je usavrio markiz od Queensberrya. Po tim pravilima runda traje 3 minute, a pauza izmeu rundi je jedna minuta. Boks spada u grupu polistrukturalnih aciklikih sportova.Rezultat u borbi je binarna varijabla /porazpobjeda/,a sva se gibanja izvode u izravnom sukobu s protivnikom. Osnovna znaajka ovog sporta je simbolika, a ini se jo vie stvarna destrukcija protivnika. Cilj boksa je plasiranje to vie udaraca rukama po tijelu i glavi protivnika i na taj nain ga pobijediti ili onesposobiti za borbu jednim udarcem prije okonanja predvienog vremena.Sukladno tome moe se rei da niti u jednom borilakom sportu borba nije realnija i opasnija od borbe u boksu.

Borbe se odvijaju u 4 runde od po 2 minute u prostoru 4 X 4 m,omeen konopcima, sa jednom minutom odmora izmeu svake runde, unutar slijedeih kategorija: -papir -muha -bantam -perolaka -laka -poluvelter -velter -srednja -poluteka -teka -super teka do 48 kg do 51 kg do 54 kg do 57 kg do 60 kg do 64 kg do 69 kg do 75 kg do 81 kg do 91 kg 91 kg i vie

Elementi tehnike boksa Elementi tehnike boksa se dijele na: 1. stavove 2. kretanja 3. udarce 4. obrane Stavovi su takvi poloaji boksaa koji mu omoguuju brz napad i obranu, te odgovarajui odabir taktike u voenju borbe. U boksu egzistiraju tri stava: ofanzivan, poluofanzivan i defanzivan. Ofanzivan stav se koristi iskljuivo u taktici napada i u borbi izbliza. Poluofanzivan stav se koristi podjednako za obranu i napad na poludistanci i distanci.Defanzivan stav se koristi u obrambenoj taktici,i to uglavnom u borbi na distanci. Zavisno od uvjeta borbe koriste se sva tri stava. Kretanja su vrlo bitan element tehnike boksa.

34

Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

Njima se ne samo izbjegavaju udarci, ve se istovremeno zauzimaju pogodne pozicije za napad i kontranapad.Obzirom na pravac i nain kretanja, ona mogu biti izvedena naprijed, nazad, dokorano, korano, u stranu, skokovito, polukruno i u razliitim kombinacijama. Bez obzira o kojem se kretanju radi ono mora biti tehniki korektno izvedeno, tako da po njegovom zavretku omoguava boksau napad, kontranapad ili pripremu za narednu akciju. To e biti mogue samo onda ako se kretanje izvodi tako da se protivnik stalno dri na odreenoj distanci. Pored racionalnosti, efikasnost kretanja najvie ovisi o brzini kojom se izvodi, jer samo kretanje koje je bre od protivnikova osigurava povoljnu poziciju za napad i obranu. Udarci su najvaniji elementi tehnike boksa, a izvode se samo rukama, i to prednjim dijelom zatvorene ake. Izvode se stalno iz svih stavova u fazi napada i obrane i u kombinacijama sa najrazliitijim oblicima kretanja. U boksu egzistiraju tri osnovna naina udaranja: direktom, kroeom i aperkatom, s tim da svaki od njih ima po jo nekoliko varijanti. Direktni udarac prednjom rukom je uvodni udarac kojim se ispituje nain reagiranja protivnika, skupljaju bodovi, a slui za izazivanje dekoncentracije i zaustavljanje svih vrsta napada. Direktni udarci se koriste u borbi na distanci,a specijalnost su boksaa visokog rasta i dugih ruku. Osim to ova tehnika pridonosi skupljanju bodova, ona omoguuje dranje protivnika na distanci, te nas ne moe pogoditi, a da i sam ne dobije vei broj udaraca. Kroe je kruni udarac sa strane koji se koristi u borbi izbliza i na pludistanci u fazi napada i obrane. Uz direkt zadnjom rukom, ovim se udarcem najee postiu K.O. pobjede, posebno kad se kroe izvodi iz mjesta. Aperkat je udarac koji poinje odozdo,a zavrava na tijelu ili glavi protivnika.Koristi se u borbi izbliza i u poludistanci. Efikasnost ovog udarca je smanjena zbog velike snage trbune muskulature na koju najee padaju svi udarci i rjee primjene zbog mogunosti primanja kontraudarca. Obrambene tehnike su najbrojnije tehnike u boksu,a cilj im je izbjegavanje udarca ili anuliranje njegove snage.Obrane se mogu izvoditi stopiranjem, blokiranjem, odbijanjem, kretanjem, izmicanjem glave i sputanjem. U tijeku borbe izvode se u razliitim kombinacijama zavisno od stila i taktike boksa. Da bi boksa imao uspjeha u borbi mora vrlo dobro savladati sve tehnke elemente, jer da bi se plasirala jedna tehnika udarca potrebno je savreno izvesti i tri druge /stav,kretanje i obranu/. Osim uske povezanosti razliitih tehnika, borbu karakterizira vrlo brzo izvoenje tehnike i brza izmjena pojedinih njezinih elemenata. Pored znanja voenja borbe na sve tri distance boksa uz to mora savladati i neke taktike vjetine /borba na konopcima i u kutu/.Takoer je vano da savlada razliite naine fintiranja i da zna maskirati svoje osnovne namjere.

Antropoloke znaajke (relevantne za uspjeh u boksu) Mada do sada nije postavljena jednadba specifikacije boksa, moe se opravdano pretpostaviti da je sloenost ovog sporta velika. Na temelju strukturalne analize boksa oito je da se motorike sposobnosti, brzina i eksplozivna snaga smatraju najvanijim za uspjeh u borbi.Osnovna je znaajka kvalitetnih boksaa posjedovanje vrlo visoke razine eksplozivne snage, posebno ruku i ramenog pojasa, te takoer visoke razine brzine. Da znaajno mjesto u jednadbi specifikacije zauzimaju mehanizmi koji reguliraju energetske izlaze dokazuje i veliki utjecaj repetitivne snage na ishod borbe u ringu.Repetitivna snaga omoguuje boksau da izdri borbu koju karakterizira neprekidno kretanje i udaranje.Budui da kod boksake borbe sudjeluje kompletna muskulatura, moe se pretpostaviti da su sva tri topoloka faktora repetitivne snage vana za boksaa. U hipotetskoj jednadbi specifikacije boksa znaajno mjesto zauzimaju funkcionalne sposobnosti zbog borbe do totalnog iscrpljenja. Visoka razina aerobnih sposobnosti je potrebna da bi se izdralo u dugotrajnoj aktivnosti visokog intenziteta. Znaajna razina anaerobnih sposobnosti takoer doprinosi uspjehu,to se oituje poetkom borbe kada dolazi do brzog i neposrednog oslobaanja energije bez adekvatne opskrbe kisikom. Zbog sinkroniziranja rada ruku i nogu, brzog mijenjanja pravca kretanja i realizacije kompleksnih motorikih struktura premjetanjem cijelog tijela u prostoru, uspjean boksa treba imati razvijen visok stupanj koordinacije ruku, nogu, cijelog tijela, koordinacije definirane kao brzina izvoenja kompleksnih motorikih zadataka, te agilnosti. Fleksibilnost je takoer osobina koja je vana za boksaa, i to kraljenice zbog efikasnijeg izvoenja nekih vrsta obrane,te ramenog zgloba, to olakava izvoenje udaraca. Osnovni cilj boksa je udaranje protivnika gaanjem ake u tijelo ili glavu, te stoga boksa mora posjedovatin visoku razinu preciznosti. Preciznost posebno dolazi do izraaja kod plasiranja K.O. udarca, gdje je potrebno akom pogoditi malu povrinu /vrh brade, jetru, srce, plexus solaris, sljepoonicu/. Neke morfoloke karakteristike boksaa imaju visoki stupanj povezanosti s uspjehom u borbi. Opravdano se moe pretpostaviti da visoki boksai i boksai dugih nogu i ruku imaju prednost pred niim boksaima, da e boksai sa velikom koliinom potkonog masnog tkiva imati manje uspjeha od onih boksaa sa istom teinom,ali bez ovog balasta, da su boksai sa velikim opsezima obino snaniji i lake podnose udarce. Da bi boksa pobjedio protivnika sa minimalnim brojem primljenih udaraca, te bez velikog rizika od K.O. slui se svojim kognitivnim sposobnostima.

35

Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

Za razvoj tehnike boksa primijenit e se ove metode: 1/ponavljajueg vjebanja s maksimalnom brzinom do automatizacije/, 2/ponavljajueg vjebanja s maksimalnom brzinom izvoenja pokreta/, te 3/metoda ispravljanja greaka/. Program rada Program e se provoditi pet puta tjedno po 60 minuta. I mjesec I tjedan -pravilno dranje ake -borbeni stav u boksu -hod naprijed i nazad -hod lijevo i desno II tjedan lijevi direkt u glavu: -u mjestu -poslije koraka naprijed -poslije koraka nazad -poslije koraka u stranu III tjedan desni direkt u glavu: -u mjestu -poslije koraka naprijed -poslije koraka nazad -prije koraka u stranu IV lijevi direkt u tijelo: -u mjestu i u ostalim smjerovima desni direkt u tijelo: -u mjesto i u ostalim smjerovima Lijevi i desni direkt povezani II mjesec I tjedan -preskakanje vijae/konopca/ -vjebanje direktnih udaraca na boksakim spravama -vjebanje diektnih udaraca sa partnerom II tjedan -preskakanje vijae finte/varke/-lijevim direktom u glavu, pa plasiranje desno u tijelo -desnim direktnim u tijelo, plasiranje lijevog u glavu III tjedan -preskakanje vijae -balansiranje tijela naprijed/nazad, pa plasiranje direkta -balansiranje tijela u lijevo/desno, pa plasiranje direkta IV tjedan -preskakanje vijae -ponavljanje dosad preenog sa partnerom: a/ u mjestu b/ u kretanju

One omoguuju ispravnu procjenu protivnikovih akcija, adekvatno reagiranje na njih, rjeavanje specifinih problema, odabiranje najpogodnije taktike, itd. Relevantnost konativnih faktora /normalnih i patolokih/ za boks je oita, pa bi bilo potrebno odgovarajuim mjernim instrumentima istraiti koji su vie,a koji manje bitni za boks. Opravdano se moe pretpostaviti da u jednadbi specifikacije boksa sa visokim koeficijentom sudjeluje agresivnost budui da boksa ima za cilj vie stvarnu nego simboliku destrukciju protivnika. Takoer se moe rei da faktor samodominacije mora biti visok budui da boksa tijekom borbe primi izvjestan broj bolnih i tekih udaraca. Plan i program kineziolokog tretmana Definicija kandidata Uzorak kandidata koji se ele podvri 6-mjesenom kineziolokom tretmanu u boksu izvui e se iz populacije koja je definirana slijedeim karakteristikama: populacija mukaraca starih 15 godina sa optimalnim zdravstvenim statusom i normalnim psihijatrijskim nalazom, bez patolokih aberacija, koji se do sad nisu bavili boksakim sportom. Navedene znaajke se ujedno mogu smatrati kao inicijalno stanje kandidata. Cilj programa Cilj 6-mjesenog kineziolokog tretmana je da mladi boksai naue tehniku boksa /kretanja, udarce, obrane/, tj. da u osnovi steknu dinamiki stereotip navedenih gibanja, te da pripreme organizam za podnaanje napora. Metode za realizaciju programa Proces uenja kretanja pa tako i uenja tehnike boksa sastoji se od neprekidnog ponavljanja sve dok se kinetiki programi ne usklade s generalnim programom u cijelini. Metode koje e se koristiti u uenju tehnike boksa bit e sintetika i situacijska.

36

Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

III mjesec I tjedan -preskakivanje vijee -obrana direkta u mjestu i u kretanjima otklonom: -prema nazad -u stranu -korakom nazad i kontra-udarcem desnim direktom -obrana sputanjem od lijevog direkt: -u mjestu -u kretanju -obrana sputanjem desnog direkta: -u mjestu -u kretanju -sve ovo ponoviti s partnerom uz kontra-udarce II tjedan -preskakanje vijae -obrana od direkta odbijanjem u lijevu i desnu stranu: -u mjestu -u kretanju -uz kontra-udarac u glavu i plexus solaris -sve ovo ponoviti s partnerom III tjedan -preskakanje vijae -obrana od direkta postavljanjem bloka: -u mjestu -u kretanju -uz kontra-udarac u glavu -sve ovo ponoviti sa partnerom IV tjedan -preskakanje vijae -obrana od direkta proputanjem protivnika, tzv. Side step ili korak toreadora: -u mjestu -u kretanju -sa partnerom -uvjetni sparing IV mjesec I tjedan -preskakivanje vijae -lijevi kroe u glavu:-u mjestu -u kretanju -lijevi kroe u tijelo: -u mjestu -u kretanju -vjebanjekroea na spravama /vrea kruka/ II tjedan -preskakivanje vijae -obrana od kroea u tijelo laktovima: -u mjestu -u kretanju -obrana od kroea u glavu postavljanjem bloka: -u mjestu -u kretanju -lagani sparing

III tjedan -preskakanje vijae -rad na spravama,ponavljanje dosad preenog gradiva -povezivanje u kombinacije direkta i kroea: -lijevi direkt,desni direkt,lijevi kroe -lijevi direk,desni direkt,lijevi-d kr. -ovo sve u mjestu i kretanju sa partnerom IV tjedan -preskakivanje vijae -borba sa sjenkom /shadow boxing/ -rad na spravama, povezivanje u kombinacije direkte i kroee -rad na ruke trenera -sparing V mjesec I tjedan -preskakanje vijae -borba sa sjenkom -lijevi aperkat u glavu i plexus solaris: -u mjestu -u kretanju II tjedan -preskakanje vijae -borba sa sjenkom -desni aperkat u glavu i plexus solaris: -u mjestu -u kretanju III tjedan -borba sa sjenkom -rad na spravama uz primjenu svih dosad obuenih uadaraca -rad na ruke trenera -uvjetni sparing uz primjenu svih dosad obuenih udaraca IV tjedan -borba sa sjenkom -rad na ruke,kombinacija svihj preenih udaraca -rad na spravama, slobodna kombinacija -lagani sparing sa odreenim zadacima

37

Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

VI mjesec U ovom mjesecu se prelazi na rundni nain rada I tjedan -3 runde preskakanje vijae -5 rundi rad na spravama -2 runde borba sa sjenkom -vjebe za razvoj repetitivne snage ruku, ramenog pojasa, trbunih i lenih miia u parteru II tjedan -3 runde preskakanje vijae -6 rundi rad na spravama -3 runde sparing - vjebe za razvoj repetitivne snage ruku, ramenog pojasa, trbunih i lenih miia u parteru III tjedan -3 runde preskakanje vijae -3 runde borba sa sjenkom -4runde sparing -2 runde rad na ruke trenera - vjebe za razvoj repetitivne snage ruku, ramenog pojasa, trbunih i lenih miia u parteru IV -3 runde preskakanje vijae -4 runde rad na spravama -3 runde rad na ruke trenera -2 runde borba sa sjenkom -vjebe za razvoj repetitivne snage ruku, ramenog pojasa, lenih i trbunih miia u parteru

Kontrola efekata kineziolokog tretmana Kontrola efikasnosti nekog kineziolokog procesa vri se usporeivanjem postignutih rezultata sa unaprijed definiranim ciljem. U sluaju 6-mjesenog kineziolokog tretmana boksaa juniora koji se do sad nisu bavili ovim sportom,ovakva kontrola, koja se moe definirati i kao utvrivanje tranzitivnih stanja, vri se dva puta; prvi put nakon 2 mjeseca treninga, drugi put nakon 4 mjeseca treninga, dok se treu konrola vri nakon zavretka procesa,a moe se definirati kao utvrivanje finalnog /eljenog/ stanja. Prve dvije kontrole tj. utvrivanje tranzitivnih stanja svode se na provjeru razine usvojenosti tehnike boksa, to je i indikator za selekciju polaznika tretmana. Kontrolu, tj. selekciju vre najmanje tri kompetentna strunjaka /sportska trenera/. Utvrivanje finalnog stanja, tj. treu selekciju vre takoer kompetentni strunjaci,a sastoji se u provjeri razine usvojenosti tehnike boksa, tehniko-taktike spremnosti i motorikih sposobnosti za koje se pretpostavlja da znaajno sudjeluju u jednadbi specifikacije boksa. Razina tehnikih kvaliteta e se procijeniti na osnovi brzine izvoenja pojedinanih i kombiniranih elemenata boksa. Tehniko-taktika spremnost e se procijeniti na osnovu ponaanja u ringu za vrijeme sparinga i borbi. Motorike sposobnosti, brzina i eksplozivna snaga, hipotetski najrelevantnije za uspjeh u boksu, mogu se provjeriti pomou brojnih testova sa zadovoljavajuim metrijskim karakteristikama. Zakljuak Na uzorku izvuenom iz populacije 15-godinjih mukaraca besprijekornog zdravstvenog statusa koji se do sad nisu bavili boksom primijenit e se 6mjeseni kinezioloki tretman iji je cilj da kandidati to bolje usvoje tehnike boksa. Utvrivanje tranzitivnih stanja, to je ujedno i indikator za selekciju, vrit e se nakon drugog i etvrtog mjeseca tretmana. Utvrivanje finalnog stanja, to je ujedno i trea selekcija,odvijat e se nakon zavrenog tretmana. Kandidati koji prou sve tri selekcije smatrat e se predestiniranim za boks i biti e ukljueni u daljnji trenani proces.

Literatura Blaevi, S. (2006). Relacii pomegu specifinite motoriki spostobnosti i morfolokite karakteristiki, bazinite motoriki sposobnosti, kognitivnite sposobnosti i konativnite karakteristiki kaj vrvnite bokseri. /Doktorska disertacija./ Skopje: Fakultet za fizika kultura. Filimonov,V.I. (2001).BOKS, Pedagogieskie osnovi obuenija i soverenstvovanija. Moskva: Insan. Filimonov, V.I. (2000).BOKS, Sportivno-tehnieskaja i fizieskaja padgatovka. Moskva: Insan. Makajev, G.I., i irjaev, A.G. (1997).Novoe v teorii i metodike boksa. Moskva: Ministerstvo obrazovanija Ruskoj federaciji, UFA.

38

Blaevi, S. i iri, V.: TRANSFORMACIJSI MODEL ESTOMJESENOG KINEZIOLOKOG...

Sport Science 1(2008), 1:34-39

TRANSFORMATION MODEL OF 6-MONTH KINESIOLOGICAL TREATMENT OF BOXERS JUNIORS BEGINNERS

Summary On a sample from 15-aged pupils population with anthropological status without pathological aberrations and without boxing experience, it will be applied kinesiological treatment that will last for 6-month. The aim will be maximal possible boxing skill learning. After second and six month of applied treatment it will be established transitive status of testees. Establishing a final status will become when the treatment finishes, and that status will be an indicator of candidates for further training process. Key words: transformation model, kinesiological treatment, boxing, juniors

Primljeno: 10.02.2008. Prihvaeno: 11.05.2008. Komunikacija: v.zn.sur.dr.Stipe Blaevi Sveuilite u Rijeci Ekonomski fakultet 51000 Rijeka, Ivana Filipovia 4, Hrvatska Tel: 00 385 51 355 111 E-mail: stipe@efri.hr

39