UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Prof. dr. Huse Fatki

Mehmed Brki



D O M A A Z A D A A 3
__________________________________________________

- INENJERSKA MATEMATIKA 1-
Akademska 2010/2011. godina
____________________________________________________
/Formulacije i rjeenja zadataka/












Sarajevo, 10.12.2010.



2
Zad. 1. Zadana je familija ( : 2)
a
f a > realnih funkcija jedne realne varijable, gdje je
2
( )
sin ( ) sin (2 )
a
x ax
e e
f x
a x x

=
+
.
Naite domen ( )
a
D f i ispitajte ponaanje na rubu od ( )
a
D f svake od funkcija iz zadane
familije ( : 2)
a
f a > , a zatim klasificirajte eventualne take prekida i singulariteta funkcije
k
f iz zadane familije ako je k zbir svih cifara vaeg jedinstvenog matinog broja (JMBG).

Rjeenje: Zadana familija ( ) 2 : > a f
a
realnih funkcija je definisana za
( ) ( ) 0 2 sin sin + x ax . Primjenom formule,
2
cos
2
sin 2 sin sin


+
= + , dobijemo
da je .


( ) ( )
. 0
2
2
cos
2
2
sin 2
|

\
|
|

\
| + x a x a


(1)

Iz (1) je

( )
0
2
2
sin
|

\
| + x a

( )
k
x a

+
2
2

+
k
a
k
x ,
2
2
Z

( )
0
2
2
cos
|

\
| x a

( )

l
x a
+ =

2 2
2

( )

+
l
a
l
x ,
2
1 2
Z .

Prirodni domen zadate familije funkcija ( ) x f
a
je:


( )
( )
)
`

>

+

+
= 2 , R ; , ;
2
1 2

2
2
R a a l k
a
l
x
a
k
x x f D
a

.

(2)

Kako se prirodni domen ( )
a
f D svake od funkcija iz zadane familije ( ) 2 : > a f
a
sastoji od
beskonano mnogo intervala ije su granice take gomilanja
2
2
+ a
k
,
( )
2
1 2

+
a
l
, ( l k , Z), to
ispitajmo ponaanje funkcije u tim takama. Takoer, ispitajmo ponaanje funkcije kada
+ x i x .

Granina vrijednost funkcije ( ) x f
a
kada x je:

( )
( ) ( ) x ax
e e
x f
ax x
x
a
x
2 sin sin
lim lim
2
+

(3)

Kada x , brojnik funkcije ( ) x f
a
tei ka +

jer je + =

x
x
e
2
lim i 0 lim =

ax
x
e , a
kako limes nazivnika funkcije ( ) x f
a
, tj. limes izraza ( ) ( ) x ax 2 sin sin + kad x

ne
postoji, jer poprima razliite pozitivne i negativne vrijednosti iz segmenta [ ] 2 , 2 i vrijednost
0 zavisno od toga preko kojeg niza taka x tei u , to otuda zakljuujemo da razlomak u


3
relaciji (3) tei u za neke nizove =
k
x x , a za neke nizove =
m
x x tei u
+ . Zato ( ) x f
a
x
lim ne postoji. Slino, granina vrijednost ( ) x f
a
x +
lim ne postoji.
Ponaanje zadate familije funkcija kada
2
2
+

a
k
x

, k Z :


( )
( ) ( )
( )
( )
.
2
2
cos
2
2
sin 2
1
lim
2 sin sin
lim lim
2 2
2
2
2
2
2
2
2
|

\
|
|

\
| +

=
+

=
+

+

+

x
a
x
a
e e
x ax
e e
x f
x a x
a
k
x
ax x
a
k
x
a
a
k
x



(4)

Za 0 = k , pod znakom granine vrijednosti e biti izraz oblika '
0
0
', pa emo posebno
razmotriti ponaanje zadate familije funkcija za 0 = k , tj. za 0 x .

Limes u relaciji (4) zavisi od predznaka izraza
|

\
|
+

k
a
a
2
2
cos i
k
e
2
1 . Za 0 > k
brojnik razlomka na desnoj strani izraza (4) je manji od 0 , dok je za 0 < k vei od 0 , pa
razmatranjem zakljuujemo da vrijedi,


( )
0 0
2
2
cos 0 0
2
2
cos ,
0 0
2
2
cos 0 0
2
2
cos ,
lim
2
2

|
|

\
|
< < |

\
|
+

|
|

\
|
> > |

\
|
+

|
|

\
|
> < |

\
|
+

|
|

\
|
< > |

\
|
+

k k
a
a
k k
a
a
k k
a
a
k k
a
a
x f
a
a
k
x

m
,



(5)
.
gdje je k Z, 0 k .
Razmotrimo za koje k Z, 0 k , je 0
2
2
cos >
|

\
|
+

k
a
a
. Vrijedi:

0
2
2
cos >
|

\
|
+

k
a
a

m k
a
a
m 2
2 2
2
2
2
+ <
+

< + ,
pa je

2
2
2
1 4
2
2
2
1 4

+ +
< <

+
a
a m
k
a
a m
, m Z.


(6)

Slino je 0
2
2
cos <
|

\
|
+

k
a
a
za

2
2
2
3 4
2
2
2
1 4

+ +
< <

+ +
a
a m
k
a
a m
, m Z.
(7)
Kako je 0
2
2
>

+
a
a
jer je 2 > a , to iz nejednaine (6)imamo da je 0 > k za 0 m i 0 < k za
0 m , a iz nejednaine (8) , 0 > k za 0 m i 0 < k za 1 m (jer m Z ).

Konano je



4
( )
,
0
2
2
2
3 4
2
2
2
1 4
0
2
2
2
1 4
2
2
2
1 4
,
1
2
2
2
3 4
2
2
2
1 4
0
2
2
2
1 4
2
2
2
1 4
,
lim
2
2

\
|

+ +
< <

+ +
|

\
|

+ +
< <

+

|

\
|

+ +
< <

+ +

\
|

+ +
< <

=
=

m
a
a m
k
a
a m
m
a
a m
k
a
a m
m
a
a m
k
a
a m
m
a
a m
k
a
a m
x f
a
a
k
x
m

ili

( )

\
|

+
< <
+
|

\
|

+
< <

\
|

+
< <
+
|

\
|

+
< <

=
=

0
2
3 4
2
1 4
0
2
1 4
2
1 4
,
1
2
3 4
2
1 4
0
2
1 4
2
1 4
,
lim
0 0 0 0
0 0 0 0
2
2
m a
m
k a
m
m a
m
k a
m
m a
m
k a
m
m a
m
k a
m
x f
a
a
k
x
m

(8)
gdje su m Z i
2
2
0

+
=
a
a
a .


Kako je ( ) =

\
|
+

x f
a
a
k
x
2
2
lim

i ( ) =
+
|

\
|
+

m x f
a
a
k
x
2
2
lim

, u zavisnosti od k Z, 0 k , koje su
take gomilanja domena zadane familije funkcija ( ) 2 : > a f
a

koje mu ne pripadaju, to su u
tim takama esencijalni singulariteti druge vrste svake od funkcija
a
f .

Razmotrimo ponaanje zadane familije funkcija za 0 = k , tj. kada 0 x .

( )
( ) ( )
=
|

\
|
|

\
| +

=
+

x
a
x
a
e e
x ax
e e
x f
x x
x
ax x
x
a
x
2
2
cos
2
2
sin 2
lim
2 sin sin
lim lim
2 2
0
2
0 0


( )
=
+

=
+
|

\
| +
|

\
|
+

=

+

1
1
1
2
) 1 (
lim
2
2
2
2
sin
1
2
2
cos
1
2
2
2
lim
2 2
0
2
0
a
e e
x
a
x
a
x
a
a
e e
x a x
x
ax x
x



( )
( )
1
2
1
lim
2
0
=
+

=
+

x a
e
x a
x


(9)

gdje smo koristili da je
( )
) 0 , ( , 1
sin
lim
sin
lim
0 0
= =

c R c
cx
cx
x
x
x x


(10)
i


5

) 0 , ( , 1
1
lim
1
lim
0 0
=

c R c
cx
e
x
e
cx
x
x
x


(11)
.
Graninu vrijednost (9) smo mogli odrediti i koristei LHospitalovo pravilo, jer je
0 ) ( lim
2
0
=

ax x
x
e e i ( ) ( ) 0 ) 2 sin (sin lim
0
= +

x ax
x
, prema kojem je;
( )
( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
=

=
+

x ax
e e
x ax
e e
x f
ax x
x
LOP
ax x
x
a
x
2 sin sin
lim
2 sin sin
lim lim
2
0
2
0 0



( ) ( )
. 1
2
2
2 cos 2 cos
2
lim
2
0
=
+

=
+

=

a
a
x ax a
ae e
ax x
x


(12)


Postoje konane granine vrijednosti ( )

0
a
f i ( )
+
0
a
f svake od funkcija
a
f i vrijedi
( ) ( ) + =

0 0
a a
f f , pa kako
a
f nije definisana u 0 ( koja je taka gomilanja domena od
a
f

), to
je taka 0 otklonjiv singularitet, to znai da postoji familija realnih funkcija ( ) 2 :
~
> a f
a
koje
su neprekidne u taki 0 = x , a definirana je formulom


( )
( )

= =

. 0 , 1 lim
,
~
0
x x f
D x x f
f
a
x
a
a


(13)

Ispitajmo ponaanje zadate familije funkcija kada
( )
2
1 2

a
l
x

:


( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
|

\
|
|

\
| +

=
+

=
+

x
a
x
a
e e
x ax
e e
x f
x a x
a
l
x
ax x
a
l
x
a
a
l
x
2
2
cos
2
2
sin 2
1
lim
2 sin sin
lim lim
2 2
2
1 2
2
2
1 2
2
1 2


(14)

Dalje je

( )
( )

|
|

\
|
< < |

\
| +

|
|

\
|
> |

\
| +

+

|
|

\
|
<
|

\
| +

|
|

\
|
< >
|

\
| +

=
=

0 0
2
1 2
2
2
sin 0 0
2
1 2
2
2
sin ,
0 0
2
1 2
2
2
sin 0 0
2
1 2
2
2
sin ,
lim
2
1 2
l
l
a
a
l
l
a
a
l
l
a
a
l
l
a
a
x f
a
a
l
x

m






(15)
Slinim razmatranjem kao u sluaju kada smo traili graninu vrijednost ( ) x f
a
a
k
x
+

2
2
lim

,
dobijemo da je:



6
( )
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )

\
|
< + < < + |

\
|
+ < <
|

\
|
+ < < +
|

\
|
< + < <
=
=

, 0
2
1
1 2
2
1
1 2 0
2
1
1 2
2
1
2 ,
, 0
2
1
1 2
2
1
1 2 0
2
1
1 2
2
1
2 ,
lim
0 0 0 0
0 0 0 0
2
1 2
n a n l a n n a n l na
n a n l a n n a n l na
x f
a
a
l
x
m

gdje je l Z,
2
2
0

+
=
a
a
a .


Kako je
( )
( ) =

\
|

x f
a
a
l
x
2
1 2
lim

i
( )
( ) =
+
|

\
|

m x f
a
a
l
x
2
1 2
lim

, u zavisnosti od l Z,
to zakljuujemo da granina vrijednost zadane familije funkcija ( ) 2 : > a f
a
u takama
gomilanja domena koje mu ne pripadaju uzima vrijednosti , pa su u tim takama esencijalni
singulariteti druge vrste.

Napomenimo da je, umjesto u svakoj od konanih taaka gomilanja
2
2
+ a
k
,
( )
2
1 2

+
a
l
, ( l k , Z),
bilo dovoljno ispitati ponaanje zadane funkcije samo u taki
2
2
+ a

(to bi, jasno, zanaajno skratilo

postupak rjeavanja ovog zadatka).




Zad. 2. Primjenom logaritamskog izvoda izraunajte izvod ( ) f x (Find ( ) f x by logarithmic
differentiation) ako je:
a)
2 2
( ) ( 1) ( 2) ; f x x x x = + + + b)
3
4
( 1 3 )
1
( ) ;
x
x
f x

+
= c) ( ) (ln )
x
f x x = .

Rjeenje: Primjenom logaritamskog izvoda, za ( ) 0 f x , imamo da je ( ) ( )
( )
( ) x f
x f
x f

=

ln ,
odakle je

( ) ( ) ( ) ( ) . ln

= x f x f x f
(16)

a) Funkcija ( ) x f je definisana za x R, jer je podkorijena veliina vea od 0 za x R,
tj. 0 1
2
> + x i 0 2
2
> + + x x za x R (diskriminanta kradratne jednaine je negativna i
koeficijent uz
2
x je 0 1 > = a ). Znai, ( ) = f D

R.



Logaritmiranjem zadane funkcije ( ) x f dobijemo

( ) ( )( ) ( ) 1 ln 1 ln
2
1
1 1 ln
2
1
ln
2 2 2 2
+ + + + = + + + = x x x x x x x f

(17)

Koristei relaciju (16), tj. primjenjujui logaritamski izvod, zakljuujemo da je
( ) ( )( ) ( ) =

+ + + + + + + = 1 ln 1 ln
2
1
2 1
2 2 2 2
x x x x x x x f


7
( )( ) ( ) =
|

\
|
+
+ +
+
+
+ + + = 1 2
1
1
2
1
1
2
1
2 1
2 2
2 2
x
x x
x
x
x x x


( )
.
1
1 2
1
2
2
2 2
|

\
|
+ +
+
+
+
=
x x
x
x
x x f


(18)

Dobijeni izraz za ) (x f je definisan gdje i funkcijia ( ) x f , pa je ( ) = f D R, tako da je prvi
izvod ) (x f zadan relacijom (18).


b) Funkcija ( ) x f je definisana za ( ) 0 3 1
4
x , tj. za 0 3 1 x , odnosno za
3
1
x , pa je
prirodni domen funkcije ( ) x f :
( ) { = x f D R
)
`

3
1
x .

Logaritmiranjem funkcije ( ) x f dobijemo


( )
( )
. 3 1 ln 4 1 ln
3
1
3 1
1
ln ln
4
3
x x
x
x
x f + =

+
=

(19)

Primjenjujui relaciju (16) za logaritamski izvod, za ( ) 0 f x , odnosno za 1 x , imamo da
je:

( )
( )
=

+
= x x
x
x
x f 3 1 ln 4 1 ln
3
1
3 1
1
4
3


( )
( ) =
(

+
= 3
3 1
1
4
1
1
3
1
3 1
1
4
3
x x
x
x



( )
( )
.
3 1
12
1 3
1
|
|

\
|

+
+
=
x x
x f

(20)

Prvi izvod funkcije ( ) x f zadan izrazom (20) nije definisan za 0 1 = + x i 0 3 1 = x , pa je
definiciono podruje dobijenog izraza za ( ) x f :

{ x R .
3
1
1
)
`

x x

Kako je za i ( ) f D x = 1 funkcija ( ) x f definisana, to u taki 1 = x naimo prvi izvod
( ) x f po definiciji:



8
( )
( ) ( ) ( ) [ ]
( )
=

+
+ +
=

+
=

4
3
0
4
3
0 0
3 4
lim
1 3 1
1 1
lim
1 1
lim 1
x x
x
x
x
x
x
f x f
f
x x x



( )
.
3 4
1
lim
4 3 2 0
+ =

=

x x
x


(21)


c) Naimo prirodni domen funkcije ( ) ( )
x
x x f ln = . Funkcija x ln je definisana za x R,
0 > x . Za 0 ln x , tj. za 1 x , funkcija ( ) x f je definisana za x R i 1 x . Za
0 ln < x , ( 0 > x ) tj. za 1 0 < < x , funkcija ( ) x f je definisana samo za one x R za koje je
q
p
x = ( 1 0 < < x ) gdje su p i q relativno prosti cijeli brojevi i q neparan. Ograniit emo se
na odreivanje izvoda ( ) x f samo za 1 x (ovakvo ograniavanje je uobiajeno u sluajevima
siromanog skupa taaka, ako nije posebno drugaije naznaeno, mada, u naem sluaju, i u intervalu ( ) 1 , 0
ima taaka gomilanja domena od f pa bi imalo smisla i u njima ispitati postojanje izvoda od f ; npr. taka
( ) 1 , 0
3
1
je taka gomilanja od f jer postoji niz u ( ) f D , npr.
|

\
|
+1 6
2
k
k
, koji konvergira ka
3
1
).
Logaritmiranjem funkcije ( ) x f je

( ) ( ) ( ) ( ). 1 x , ln ln ln ln ln ln ln > = = = x x x x x x f
x


Primjenjujui relaciju (16) za logaritamski izvod, uz uslov da je ( ) 0 x f , to je tano za
sve 1 > x , imamo da je
( ) ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) =
(

+ =

=
x
x
x x x x x x x f
x x
2
1
ln
1
ln ln ln ln ln ln

( ) ( ) .
ln
1
ln ln
(

+ =
x
x x f

(22)

Izraz ( ) x f je definisan za 0 ln > x , tj. za 1 > x . Kako smo se ograniili na traenje prvog
izvoda funkcije ( ) x f za 1 x , to i u taki 1 = x naimo izvod ( ). x f
+
Po definiciji izvoda je
( )
( ) ( ) ( )
=

+
=

+
=
+

+
+ + x
x
x
f x f
f
x
x x
1
0 0
1 ln
lim
1 1
lim 1

( ) ( )
( ) [ ]
=

+
=

+
|

\
|
=
+

+
+

+ + x
x
x
x
x
x
x
x
x
1
0
1
1
0
1 ln
lim
2
1
1 ln
2
1
lim


( )
( ) [ ] ( )
( )
= + = +

+
=
+

+ +
x x x
x
x
x
e x x
x
x
1 ln ln
0 0
1 ln lim
2
1
1 ln
1 ln
lim
2
1




9

( )
( )
( )
.
2
1
lim
2
1
1 lim
1 ln ln lim
1 ln ln
0
1
0
0
x x
x x
x
x
x
x
e e e x
+
+

+

+ +
= = = + =

(23)

Odredimo ( ) x x
x
+
+

1 ln ln lim
0
:
( )
( )
( )
( ) ( )
=

\
|

+
=
+ =

= +
=

+
= +
+
+
+
+ +




x
x
x
x
x
x
x x
x
LOP
x
x
x x
1
1 ln ln
lim
1
lim
1 ln ln lim
1
1 ln ln
lim 1 ln ln lim
0
0
0
0 0

( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
=

=
= +
=
=
+

+
=
+
+
+
+ +




x
x
x
x
x
x
x
x x
x
LOP
x
x
x x
1 ln
lim
0 1 ln lim
0 lim
1 ln
lim
1
1
1
1 ln
1
lim
2
0
0
2
0
2
0
2
0

( ) 0 1 2 lim
1
1
2
lim
0 0
= + =
+

=
+ +

x x
x
x
x x
,
pa iz (23) slijedi da je

( )
( )
2
1
2
1
2
1
1
0
1 ln ln lim
0
= = =
+
+

e e f
x x
x


(24)
Dakle u taki 1
0
= x postoji desni izvod zadane funkcije f i jednak je
2
1
.

Ako funkcija f posmatrana na segmentu [ ] b a, , ( ) b a < ima izvod u intervalu ( ) b a, , zatim
desni izvod u taki a , onda se esto kae da f ima izvod na polusegmentu [ ) b a, , pa kako
smo posmatrali funkciju f na polusegmentu [ ) + , 1 , i kako ima izvod u intervalu ( ) + , 1 i
desni izvod u taki 1, moemo rei da f ima izvod na polusegmentu [ ) + , 1 , gdje je:



( )
( ) ( )

=
>
(

+
=
. 1 ,
2
1
, 1 ,
ln 2
1
ln ln
x
x
x
x x f
x f


(25)



Zad. 3. Skicirajte grafik i za sve , 1 n x N naite (ili ustanovite da ne postoji) n ti
izvod
( )
( )
n
f x funkcije f zadane formulom
2
2
tg
4
( ) lim
tg 1
4
k
k
k
x
x
f x
x

| |
+
|
\
=
| |
+
|
\
.
Rjeenje: Da bi skicirali grafik i nali n-ti izvod
( )
( ) x f
n
funkcije ( ) x f , naimo
analitiki oblik zadate funkcije, tj. izraunajmo limes kojim je definirana funkcija f .


10
Domen funkcije ( ) x f emo odrediti izraunavanjem zadane granine vrijednosti. Izraz
kojim je funkcija ( ) x f zadana je definisan za 0 x ( x je definisano za 0 x ).

Pri odreivanju granine vrijednosti kojom je zadana funkcija ( ) x f koristit emo sljedee:

< +
=
< <
=

, 1 ,
, 1 , 1
, 1 0 , 0
lim
a
a
a
a
k
k



(26)

tj., ako primijenimo identitet ( u R)
2
2
a a = ,

< +
=
<
=

. 1 ,
, 1 , 1
, 1 , 0
lim
2
a
a
a
a
k
k



(27)

Odredimo za koje x je zadovoljena nejednakost 1
4
tg
2
<
|

\
| x
. Nejednaina 1
4
tg
2
<
|

\
| x

se moe napisati u obliku: 1
4
tg 1 <
|

\
|
<
x
, odakle je

k
x
k + < < +
2 4 2
, k Z, tj.
1 4 1 4 + < < k x k , k Z.
Slino, dobijemo da je nejednakost 1
4
tg
2
>
|

\
| x
zadovoljenja za 3 4 1 4 + < < + k x k , k Z.
Za 1 4 = k x , k je 1
4
tg
2
=
|

\
| x
.
Koristei navedeno i (27), imamo da je:




. , 3 4 1 4 , 1
4
,
, , 1 4 , 1
4
, 1
, , 1 4 1 4 , 1
4
, 0
4
tg lim
2

+ < < + > |

\
|
+
= = |

\
|
+ < < < |

\
|
= |

\
|

k k x k
x
tg
k k x
x
tg
Z k k x k
x
tg
x
k
k

(28)

Kako mora biti zadovoljeno da je 0 x , to vrijedi:


[ ) ( )
{ } { }
( )

+ + = +
=
+ =
= |

\
|

=

. 3 4 , 1 4 ,
, 1 4 1 , 1
, 1 4 , 1 4 1 , 0 , 0
4
tg lim
0
3
1
2
1
1
2
k k E x
k E x
k k E x
x
k
k
k
k
k

(29)



11
Kada je
3
2
,
4
tg lim E x
x
k
k
+ =
|

\
|

, tada graninu vrijednost kojom je zadana funkcija

izraunavamo dijelei brojnik i nazivnik sa
|

\
|
4
tg
2
x
k

, pa dobijemo:
. , 1
4
tg lim
4
tg
1
1
4
tg
1
lim
1
4
tg
4
tg
lim
3
2
2
2
2
2
E x
x
x
x
x
x
x
x
k
k
k
k
k
k
k
k
= + = |

\
|
=
|

\
|
+
|

\
|
+
=
+ |

\
|
+
|

\
|

Prema tome se dobije da je


( )

=
+ |

\
|
+ |

\
|
=

. , 1
, ,
2
1
, ,
1
4
tg
4
tg
lim
3
2
1
2
2
E x
E x
x
E x x
x
x
x
x f
k
k
k

(30)
Konano je

( )
[ ) ( )
{ } { }
( )

. 3 4 , 1 4 , 1
, 1 4 1 ,
2
1
2
1
, 1 4 , 1 4 1 , 0 ,
0
3
1
2
1
1

+ + =
= +
+ =
=

=
k k E x
k E x x
k k E x x
x f
k
k
k



(31)

Ispitajmo ponaanje funkcije u taki 1 = x i u takama = k k x , 1 4 N, koje su rubovi
neprekidnih podintervala skupova
1
E i
3
E i njihove take gomilanja:


( ) ( ) , 1 lim lim 1
1
1
1
= = = =

x E x x f f
x x

(32)

( ) ( ) . 1 1 lim lim 1
1
3
1
= = = =
+ +

+
x x
E x x f f

(33)

Kako je ( ) 1 1 = f , to je ( ) ( ) ( ) 1 1 1 1 = = =
+
f f f i funkcija ( ) x f je neprekidna u taki 1 = x .


( ) ( )
( )
( )
( )
, 1 1 lim lim 1 4
1 4
3
1 4
= = = =

k x k x
E x x f k f
(34)


( ) ( )
( )
( )
( )
1 4 lim lim 1 4
1 4
1
1 4
= = = = +
+ +

k x E x x f k f
k x k x
, k N.
(35)

Vrijedi da je ( ) 1 4
2
1
2
1
1 4 + = k k f , a desna i lijeva granina vrijednost funkcije
( ) x f u takama 1 4 = k x postoje i konane su, ali su razliite, te je funkcija f u tim
takama prekidna, odnosno ima prekid prve vrste.


12
Analogno, iz

( ) ( )
( )
( )
( )
1 4 lim lim 1 4
1 4
1
1 4
+ = = = = +

+ +
k x E x x f k f
k x k x
, k N,
(36)


( ) ( )
( )
( )
( )
. 1 1 lim lim 1 4
1 4
3
1 4
= = = = + +
+ +
+ + k x k x
E x x f k f
(37)

slijedi da funkcija ( ) x f i u takama 1 4 + = k x ima prekid prve vrste jer desna i lijeva
granina vrijednost funkcije ( ) x f u tim takama postoje i konane su i
( ) 1 4
2
1
2
1
1 4 + + = + k k f .
Potrebno je skicirati grafik funkcije na osnovu analitikog oblika funkcije ( ) x f , tj.
formule (31) i taaka prekida.




Slika 1.


U takama
3
E x funkcija f nema konaan prvi izvod.
U taki 1 = x funkcija f je neprekidna, ali u toj taki nema izvod jer je ( ) ( )
+
1 1 f f :

( ) ( ) , 0 0 lim lim 1
1
3
1
= = = =
+ +

+
x x
E x x f f ,

( ) ( )
2
1
2
1
lim lim 1
1
1
1
= = = =

x
E x x f f
x x
.


Dakle, prvi izvod ( ) x f je zadan formulom:


13


( )
{ }
{ }

=
. ,
4
1
, 1 , 0
0,1 \ ,
2
1
2
1
E x
x
E x
x
x f


(38)


Koristei
2
1

1

= x
x
i ( )
1
=

k k
x k x , k R, imamo da je


2
3

2
1

2
1 1

\
|
=

|
|

\
|
=

|
|

\
|
x x
x
, ,

2
5

2
3

2
3
2
1
2
1 1

|

\
|

|

\
|
=

|
|

\
|
=

|
|

\
|
x x
x
,


( )
2
7

2
5

3
2
5
2
3
2
1
2
3
2
1 1

|

\
|

|

\
|

|

\
|
=

\
|

|

\
|
=
|
|

\
|
x x
x
,

pa nasluujemo da je

( )
( )
( )
2
1 2
2
! ! 1 2
1
1
+

=
|
|

\
|
n
n
n
n
x
n
x
, n N ,

(39)

gdje je ( ) ( ) 1 2 ... 5 3 1 ! ! 1 2 = n n i n N, to se provjerava metodom matematike
indukcije.
Neka je T () ) (n T = tvrdnja zadana relacijom (39). Primjenom metode matematike
indukcije dokaimo istinitost tvrdnje ( ) n T .
0
1 (Baza indikcije). Za 1 = n tvrdnja T vai jer je
( )
( )
( )
( )
( )
.
2
1
2
! ! 1
1
2
! ! 1 2
1
1
2
3
2
3
1
1
2
1 2
1

=
+

= =

=
|
|

\
|
x x x
n
x
n
n
n
n

0
2 (Induktivna pretpostavka). Pretpostavimo da je tvrdnja vrijedi T tana za neki prirodan
broj 1 > n , tj. pretpostavimo da je
( ) n T :
( )
( )
( )
2
1 2
2
! ! 1 2
1
1
+

=
|
|

\
|
n
n
n
n
x
n
x
.
0
3 (Korak indukcije). Koristei induktivnu pretpostavku pokaimo da je tvrdnja T tana i za
1 + n , tj. pretpostavimo da vrijedi
T :
( )
( )
( )
.
2
! ! 1 2
1
1
2
3 2
1
1
1
+

+
+
+
+
=
|
|

\
|
n
n
n
n
x
n
x




14
Kako je

( ) ( )
( )
( )
( )
( )
=

|
|

\
|

(
(

|
|

\
|
=
|
|

\
|
+

+
2
1 2
2
1 2
1
2
! ! 1 2
1
2
! ! 1 2
1
1 1
n
n
n
n
n
n
n n
x
n
x
n
x x

( )
( )
( )
( )
2
3 2
1
1
1
2
1 2
2
! ! 1 2
1
2
1 2
2
! ! 1 2
1
+

+
+

+
=
|

\
| +

=
n
n
n
n
n
n
x
n
x
n n

to je zaista tvrdnja T tana i za 1 + n .

0
4 (Zakljuak). Tvrdnja T vrijedi i za 1 + n , pa je ona tana za sve prirodne brojeve n, ime
je dokaz zavren.

Koristei trvdnju T dobijemo da je:
( )
( )
( )
( )
( )
,
2
! ! 3 2
1
2
1
2
1
2
1 2
1
1
1

=
|
|

\
|
=
n
n
n
n
n
x
n
x
x
pa je za sve n N, n-ti izvod
( )
( ) x f
n
funkcije f zadan formulom:


( )
( )
( )
( )
{ }
( )
( )

. ,
2
! ! 3 2
1
4
1
, 1 , 0 / ,
2
! ! 3 2
1
2
1
2
2
1 2
1
1
1
2
1 2
1
1
E x x
n
E x x
n
x f
n
n
n
n
n
n
n



(40)



Zad. 4. Primjenom diferencijalnog rauna rijeite sljedei zadatak: Kroz otpornik otpora R
= 2 treba uspostaviti stalnu struju ija je jaina tano I = 2,1 A. Raspolae se samo veim
brojem identinih akumulatora elektromotornih sila
0
E = 2,1 V i unutranjih otpornosti
0
r =
1,5 . Odrediti najmanji broj (N) akumulatora koje treba vezati za krajeve otpornika zadanog
otpora R da bi bili zadovoljeni uslovi postavljenog zadatka. Na koji nain je potrebno vezati
te akumulatore i koji je fizikalni smisao tako naenog rjeenja?

Rjeenje: Ako bi otporniku otpora = 2 R , serijski vezali N akumulatora elektromotornih
sila 1 , 2
0
= E V i unutranjih otpornosti = 5 , 1
0
r , onda bi za takav elektrini krug vrijedilo:
, ) (
0 0
r N R I E N + =
odakle je .
0 0
Ir E
IR
N

= (41)
Uvrtavanjem poznatih veliina odreenih uslovom zadatka, dobijemo da je 4 = N , a
kako N mora biri prirodan broj to 4 = N nije traeno rjeenje.
Ako bi otporniku otpora = 2 R , paralelno vezali N akumulatora elektromotornih sila
1 , 2
0
= E V i unutranjih otpornosti = 5 , 1
0
r , onda bi za takav elektrini krug vrijedilo:
, ) (
0
0
N
r
R I E + =

odakle je


15

.
0
0
IR E
Ir
N

=

(42)

Uvrtavanjem poznatih veliina zadanih uslovom zadatka, dobijemo da je 0 < N , a kako
N mora biri prirodan broj, to paralelnim vezivanjem N akumulatora otporniku R ne
dobijemo stalnu elektrinu struju 1 , 2 = I A.
Napomenimo da smo prethodno koristili da je ekvivalentna elektromotorna sila paralelne
veze N akumulatora elektromotornih sila
0
E jednaka
0
E E
ekv
= .
Zakljuujemo, da emo stalnu elektrinu struju A I 1 , 2 = kroz otpornik otpora R dobiti
kombinacijom serijskog i paralelnog vezivanja akumulatorskih baterija. Neka je N
akumulatorskih baterija vezano serijski otporniku otpora R u n paralelnih veza tako da se
svaka serijska veza sastoji od
n
N
paralelno vezanih akumulatora, iz ega slijedi da N mora
biti djeljivo sa n, slika 2.

Slika 2.

Ekvivalentna elektromotorna sila jedne paralelne veze od
n
N
akumulatora je
0 0
E E = , a
ekvivalentni otpor je
0 0
r
N
n
r = . Ekvivalentna elektromotorna sila serijski vezanih n
paralelnih veza je
0 0 0
nE E n E = = , a elvivalentni otpor
0 0
r n r = , tj.

0
2
0
r
N
n
r = . Opisani
elektrini krug sa kombinovanom serijskom i paralelnom vezom akumulatora svodimo na
ekvivalentno elektrino kolo, prikazano na slici 3:

R
I
E '' o r '' o

Slika 3.



16
Za ekvivalentno elektrino kolo je:

( )
0 0
r R I E + = ,
0
2
0
0
2
0
r n NR
nNE
r
N
n
R
nE
I
+
=
+
= ,
odakle je

.
0
0
2
IR nE
r In
N

=

(43)

Posmatrajmo jednainu (43) kao funkciju ( ) n N , gdje je n nezavisna promjenljiva.
Primjenom diferencijalnog rauna treba odrediti najmanji broj akumulatora N , za koji
vrijede navedeni uslovi zadatka, tj. treba nai minimum funkcije ( ) n N (ako funkcija ( ) n N
ima minimum).
Potreban uslov da funkcija ( ) n N ima minimum je 0 =
dn
dN
, (smatrajui da se n
neprekidno mijenja, odnosno smatrajui da ima smisla traiti izvod funkcije ( ) n N po n), a
dovoljan da je 0
2
2
>
dn
N d
, za ono n za koje je 0 =
dn
dN
.

( )
( ) ( )
2
0
0
2
0 0
2
2
0
0 0
2
0 0
2 2
IR nE
Rr nI E Ir n
IR nE
E Ir n IR nE nIr
dn
dN

=



( )
( )
,
2
2
0
0
0
IR nE
IRr nIE n
Ir
dn
dN

=

(44)

iz ega dobijemo:

0 =
dn
dN

( )
0
2
2
0
0
2
0 0
2
=

IR nE
Rr nI E Ir n
( ) 0 2
0
= IR nE n , odakle je 0 = n ili
9
2
E
IR
n = .

Zbog priroede zadatka, rjeenje 0 = n za koje je 0 =
dn
dN
odbacujemo, pa je mogui minimum
funkcije ( ) n N za
9
2
E
IR
n = , te za zadane podatke u uslovima zadatka slijedi da je 4 = n , to
znai u taki 4 = n funkcija ( ) n N ima stacionarnu taku.

Provjerimo da li je zadavoljen i dovoljan uslov minimuma funkcije ( ) n N , tj. da li je
0
2
2
>
dn
N d
u taki 4 = n :
.
( )( ) ( ) ( )
( )
4
0
0 0 0
2
0 0
2
0 0
2
0 0
2
2
2 2 2 2
IR nE
E IR nE Rr nI E Ir n IR nE Rr I E nIr
dn
N d

=



17

( ) ( )
( )
3
0
0
2
0 0
0
2
2
2
2
IR nE
nIR E n E IR nE
Ir
dn
N d

=

(45)


Za 4 = n je 0
2 2
2
0
3 3
0
2
4
2
2
> = =
=
IR
r
R I
Rr I
dn
N d
n
, ( 357 , 0
4
2
2

= n
dn
N d
).
Zakljuujemo da u taki 4 = n funkcija ( ) n N ima minimum i taj minimum je ( ) 12 4 = N .
Zadovoljen je uslov da je N djeljivo sa n, pa je najmanji broj akumulatora 12 = N za koji su
zadovoljeni uslovi zadatka.



Zad. 5. Po nepokretnoj pravoj O
x
kotrlja se bez klizanja krunica poluprenika a. Kriva koju
opisuje odreena (fiksirana) taka te krunice zove se (obina) cikloida. Dokaite da se ona
moe parametarski opisati jednainama x = a (t sin t), y = a (1 cos t), (tR), a zatim
nacrtajte tu krivu i za 2 a = naite duine njenih dodirnih elemenata u taki
4
3 , 3
3
| |

|
\
.

Rjeenje: Neka je poetni poloaj posmatrane krunice K (sl. 4) obiljeen. Taku dodira
krunice K sa pravom (po kojoj se krunica kotrlja bez klizanja) izaberimo za koordinatni
poetak O, a tu pravu za apcisnu osu
x
O pravouglog Dekartovog koordinatnog sistema
xy
O .



Slika 4.

Nakon obrta krunice K za ugao veliine t , obiljeena taka te krunice e iz poloaja O
doi u poloaj kojeg emo oznaiti sa M , tako da je t MCN = ; at ON MN = =

, gdje je a
poluprenik krunice K . Ako su y x, koordinate take M , onda je prema slici 4.


( ) , sin sin t a at t a at PC ON QN ON OQ x = = = = =
(46)


( ) , cos cos t a a t a a PM NC MQ y = + = + = =
(47)

Odakle slijedi da traene parametarske jednaine cikloide imaju oblik

( ) t t a x sin = , ( ) t a y cos 1 = , ( t R) ,



18
( jer je t t MCP CMP = |

\
|
= =

2 2 2
).
Osim toga, iz ( ) ( ) ak t x k t x 2 2 + = + ; ( ) ( ) t y k t y = + 2 , ( k Z), zakljuujemo da
cikloida predstavlja krivu sastavljenu od beskonano mnogo svodova duine a 2 .


Slika 5.

Na slici 5. je predstavljen grafik proizvoljne cikloide opisane parametarskim jednainama
(46) i (47) i povuene su tangenta i normala u taki ( ) y x M , . Dui LM, MQ, LP, PQ
nazivamo, redom tangenta, normala, subtangenta, subnormala i to su dodirni elementi cikloide
u taki ( ) y x M , . Sa slike 5. slijedi da za njihove duine T , N ,
T
S ,
N
S , respektivno zadane
kako slijedi:
y
y
tg
y
yctg LP S
T

= = = =

: , pa iz LPM imamo:
2
2
2
2
1 : y
y
y
y
y
y LM T +

+ = = ,
a iz PQM je y y ytg PQ S
N
= = = : , ( )
2 2 2
1 : y y y y y MQ N + = + = = , gdje je y
prvi izvod funkcije ( ) x y u taki ( ) y x M , .

Prvi izvod funkcije ( ) x y zadate parametarskim jenainama (46) i (47) je ,


( )
, ) 2 ( ,
cos 1
sin
cos 1
sin
k t
t
t
t a
dt
dx
x
t a
dt
dy
y
tg
x
y
dt
dx
dt
dy
dx
dy
y

=
= =
= =
= = = = =
&
&
&
&



(48)
gdje k Z.

Da bi odredili y u taki
|

\
|
3 , 3
3
4
M koristei (48) treba izraunati vrijednosti t sin i
t cos za t koje odgovara taki M . Kako je
|

\
|
3 , 3
3
4
M , to je 3 = y , pa za 2 = a iz
jednaine (46) je:



19
( ) 3 cos 1 2 = t ,
2
1
cos = t ,

k t 2
3
2
+ = , + = k k t , 2
3
4

Z,


(49)

a kako je 1 cos sin
2 2
= + t t , imamo da je

.
2
3
sin = t

(50)

Koristei parametarsku jednainu (47) i kako je u taki M 3
3
4
=

x , to je
( ), sin 2 3
3
4
t t =

.
2
3
3
2
sin =

t t

(51)

Ako je
2
3
sin = t , onda je 3
3
2
=

t , pa iz (49) slijedi da bi trebalo biti
3
3
2
2
3
2
= + =

k t ,
to nije zadovoljeno ni za jedno cjelobrojno k , pa
2
3
sin = t nije odgovarajue rjeenje.

Ako je
2
3
sin = t , onda iz (51) slijedi
3
2
= t , pa je zadovoljen uslov da je
2
1
cos = t .
Znai,
3
2
= t , pa je:

.
3
3
2
1
1
2
3
cos 1
sin
=
|

\
|

=

=
t
t
y

(52)
.
Koristei da je 3 = y

i
3
3
= y dobijemo da su duine dodirnih elemenata
, 3 3 : =

= =
y
y
LP S
T

, 6 1 :
2
= +

= = y
y
y
LM T

, 3 : = = = y y PQ S
N
3 2 1 :
2
= + = = y y MQ N .

--------------