Professional Documents
Culture Documents
Uvod Za Web
Uvod Za Web
1.1. Svet digitalne elektronike 1.2. Osnovni pojmovi procesnog upravljanja 1.3. Softver. Osnovni pojmovi 1.4. ta je PLC? 1.5. Nain rada PLC-a Sken ciklus 1.6. Mesto i uloga PLC-a u savremenim upravljakim sistemima
Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu, Dragan M. Marinkovi ------------------------------------ Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu
13
Uvod
Digitalni signali, takoe slue i da se pomou njih upravlja radom izlaznih ureaja. Upisivanje logike jedinice u neku izlaznu adresu koristi se kao signal za ukljuivanje odgovarajueg izlaznog ureaja, a upisivanje logike nule kao signal za njeno iskljuivanje. Analognim signalima se opisuju stanja odreenih fizikih veliina na procesu koje se menjaju kontinualno u vremenu. Pritisak, temperatura i protok su primeri takvih fizikih veliina. Da bi se ovi analogni signali mogli koristiti od strane PLC-a, potrebno je pre njihovog upisivanja u memoriju PLC-a izvriti A/D konverziju, kako bi oni bili predstavljeni u binarnoj formi (u vidu niza logikih nula i jedinica). Analogni signali se takoe mogu i iskoristiti za upravljanje odreenim izlaznim ureajima.
stanja: stanja logike nule i stanja logike jedinice. Stanje logike jedinice najee odgovara naponu od 5V DC, a stanje logike nule naponu od 0V DC. Ukoliko bi se koristio decimalni brojni sistem to bi znailo da bi umesto ova dva stanja postojalo deset razliitih stanja u rasponu od 0 do 5V DC. Tako konstruisan sistem naponskih nivoa bi izgledao ovako: 0.0, 0.5, 1.0, 1.5, 2.0, 2.5 5.0. Ukoliko uzmemo u obzir da je zbog eliminisanja uticaja moguih odstupanja, umova, greke i slinih efekata kod binarnog sistema predvieno da se logikom nulom npr. smatra sve ono to pripada opsegu od 0 - 1,7 V DC, a logikom jedinicom sve ono to pripada naponu od 3,2 - 5V DC lako emo doi do zakljuka da je izuzetno teko realizovati raunarski sistem za memorisanje podataka koji bi to isto radio u decimalnoj formi. Naponski nivoi koji predstavljaju cifre decimalnog sistema bi bili suvie blizu jedan drugog to bi dovelo do toga da bilo koje naponsko odstupanje ili um od naprimer 0.5V, moe da od broja 3 u decimalnom obliku (predstavljenog naponom 1.5V DC) napravi broj 4 (predstavljen naponom 2.0V DC). Kad uporedimo sve mogue nedostatke takvog sistema, dolazimo da zakljuka da je za raunarske sisteme
neuporedivo bolji i maltene jedino mogui rad sa podacima u binarnoj formi. Zbog toga do danas niko nije ni konstruisao raunarski sistem koji bi imao memorije koje pamte podatke u nekoj drugoj formi, drugaijoj od binarne. Takav sistem ne bi funkcionisao ni brzo ni efikasno a ni pouzdano, i ne bi imalo nikakvog smisla naterati raunare da komuniciraju drugim jezikom sem binarnog, kao to ne bi imalo smisla ni naterati ljude da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste binarnim jezikom (Sl.1.3). Svako treba da koristi onaj jezik koji je njemu najefikasniji i najjednostavniji za predstavljanje, memorisanje i izraavanje informacija.
Uvod
14
15
Uvod
Postoji vie razliitih vrsta brojnih sistema ali su najee u upotrebi: binarni, oktalni, heksadecimalni i decimalni (Sl.1.4).
Da bi se opisalo stanje digitalnih senzora i prekidaa koristi se binarni sistem. Binarni sistem je brojni sistem koji sadri samo dve cifre: 0 i 1. Kad neki broj predstavljamo u binarnom sistemu, pozicija cifre u samom broju nam ukazuje i na njegov teinski koeficijent, odnosno njegov znaaj u okviru samog broja. Bit na krajnje desnoj strani binarnog broja se naziva LSB ili bit najmanje teine (least significant bit) a bit na krajnje levoj strani se naziva MSB ili bit najvee teine (most significant bit). Na primer, u broju 1010, LSB je bit koji se nalazi na krajnje desnoj strani broja (0), dok je MSB bit koji se nalazi na krajnje levoj strani broja Na slici 1.5 vidimo da u zavisnosti od mesta u binarnom broju svaka cifra ima sopstvenu teinu. Te teine su, 20, 21 , 22, 23 , 2n . Ukoliko naprimer binarni broj 10110110 treba da se pretvori u njegov decimalni ekvivalent, onda bi svaka od binarnih cifara morala da se pomnoi sa njoj odgovarajuim teinskim koeficijentom i da se tako dobijeni proizvodi saberu. Osim malopre prikazanog pretvaranja binarnog broja u decimalni, mogua je i obrnuta operacija, odnosno pretvaranje decimalnog broja u binarni. U sutini, bilo koja brojevna vrednost bilo kog brojnog sistema moe se konvertovati u neki drugi brojni sistem. Osim klasinog pretvaranja decimalnih brojeva u binarne, vrlo esto se primenjuje i kodiranje decimalnih brojeva. Kodiranje podrazumeva da se svaka cifra decimalnog broja predstavlja posebnim binarnim kodom. Najpoznatiji BCD (Bynari Coded Decimal) kod je 8-4-2-1 kod prikazan u tabeli na slici 1.4 i u njemu se pomou samo 4 binarnih cifara moe kodirati svih deset cifara decimalnog brojnog sistema. Kodiranje alfanumerikih karaktera (brojeva, slova, interpunkcijskih znakova, specijalnih karaktera itd...) vri se nekim drugim vrstama kodova koji zahtevaju korienje veeg broja bitova. Neki od takvih kodova su ASCII i Unicode kodovi.
Uvod
16
17
Uvod
NILI (NOR) Izlaz logike funkcije NILI (C) e biti jednak logikoj jedinici kad je na oba ulaza (A i B) upisana logika nula.
Ekskluzivno ILI (XOR) Izlaz logike funkcije Ekskluzivno ILI (C) e biti jednak logikoj jedinici samo kad se oba ulaza (A i B) nalaze na razliitim stanjima, odnosno onda kad je na ulazu A logika nula, a na B logika jedinica i obrnuto.
ILI (OR) Izlaz logike funkcije (C) e biti jednak logikoj jedinici kad je na bar jednom od ulaza (A ili B) logika jedinica.
Negacija (NOT) Izlaz logike funkcije Negacija je uvek suprotne vrednosti od ulaza.
NI (NAND) Izlaz NI logikog kola e biti na logikoj jedinici kada je bar jedan od ulaza (A ili B) na logikoj nuli.
Uvod
18
19
Uvod
Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu, Dragan M. Marinkovi ------------------------------------ Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu
21
Uvod
Upravljaki sistem
Na osnovu prethodno reenog lako moemo da zakljuimo da pojam upravljanje procesima ili procesno upravljanje, oznaava postupak kojim se neki proces regulie, odnosno stavlja pod neku spoljanju kontrolu, kako bi se odvijao po eljama i zahtevima onog koji njime upravlja. Da bi se upravljanje procesom odvijalo na eljeni nain, mora pre svega da postoji upravljaki sistem koji e da upravlja procesom na adekvatan nain. Upravljaki sistem mora da bude u sprezi sa procesom tako to e biti povezan sa njim na odgovarajui nain (Sl.1.13).
Senzori
Da bi upravljaki sistem znao ta se deava na procesu, na njegove ulaze moramo da poveemo ureaje koji e biti u mogunosti da prate stanje procesa i da o tom stanju izvetavaju upravljaki sistem. Postoji mnogo razliitih vrsta ovih ureaja, ali za sve njih vrlo esto koristimo jedan zajedniki naziv - senzori. U zavisnosti od njihovih karakteristika veina senzora se moe svrstati u jednu od sledee dve grupe: digitalni (ili diskretni) senzori analogni senzori Na samom procesu postoje ureaji koji ne vre nikakva kontinualna merenja ali imaju zadatak da registruju odreene dogaaje i da informacije o tome poalju upravljakom sistemu. U tu svrhu se najee koriste razliite vrste jednostavnijih senzora (koji samo daju informaciju o tome da li su predmet detektovali ili ne), blizinskih, graninih i drugih prekidaa, tastera itd. Svi ovi senzori se mogu nai u samo dva mogua stanja koja se opisuju logikom jedinicom ili logikom nulom, pa ih zbog toga i nazivamo digitalnim. U grupu senzora koji na svom izlazu daju digitalni signal ali u vidu povorke impulsa spadaju i pretvarai ugaonog pomeraja, poznatiji kao enkoderi. Njihova funkcionalnost se ipak dosta razlikuje od funkcionalnosti obinih digitalnih senzora koji samo registruju jedno od moguih dva stanja. Za razliku od njih enkoderi daju na svom izlazu broj impulsa koji je srazmeran ugaonom pomeraju motora, a takoe i frekvencija tih impulsa Sl. 1.14 Enkoderi daje informaciju o brzini kojom je izvren pomeraj. Analogni senzori za razliku od jednostavnih digitalnih senzora mogu i da prate odreene veliine na procesu (pritisak, temperatura, protok i slino) i da informacije o njihovim vrednostima proslede ka upravljakom sistemu. Oni imaju zadatak da vrednost neke fizike veliine pretvore u elektrini signal, jer samo takav signal upravljaki sistem moe da razume i obradi.
Sa slike vidimo da upravljaki sistem prima informacije sa procesa. Upravljaki sistem obrauje te informacije, analizira ih i na osnovu njihove programske obrade donosi odluku o svojim daljim akcijama na samom procesu. Upravljaki sistem zatim alje komande izvrnim ureajima na procesu, kojima se oni aktiviraju da bi obavili ili prekinuli obavljanje odreenih radnih zadataka. Upravljaki sistem se sastoji od jednog ili vie kontrolera koji obavljaju sve neophodne upravljake i komunikacione zadatke. Kao kontroleri u savremenim upravljakim sistemima se najee koriste Programabilni Logiki Kontroleri ili PLC-ovi.
Uvod
22
23
Uvod
Najee ovi senzori daju kontinualne analogne signale koji pripadaju opsegu od 0 do 20 mA, 4 do 20 mA ili od 0 do 10 V.
Uvod
24
25
Uvod
Firmver
PLC je skup razliitih elektronskih komponenti i hardverskih elemenata. Meutim, bez postojanja firmvera hardver PLC ne bi mogao da razume i izvrava aplikativni program sa kojim je isprogramiran. Firmver je dakle spona izmeu aplikativnog softvera i hardvera. I firmver i aplikativni softver se nalaze sauvani u memoriji PLC-a. Firmver takoe predstavlja skup naredbi, odnosno neku vrstu softvera, ali je njegova svrha potpuno drugaija od svrhe aplikativnog softvera kojim je PLC isprogramiran. Njegov je zadatak da razume komande koje su date aplikativnim softverom i da na osnovu njih aktivira i pokree na odgovarajuu delatnost hardverske i elektronske elemente PLC-a.
Za razliku od svih prethodnih Upgrade takoe oznaava poboljanje odovarajue verzije softvera, ali istovremeno oznaava i prelaz na viu ili napredniju verziju, pa se instaliranjem Upgrade-a od verzije V11 moe dobiti npr V12, ili se moe nadograditi softver na neku znaajno drugaiju, novu i napredniju verziju softvera.
Uvod
26
Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu, Dragan M. Marinkovi ------------------------------------ Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu
27
Uvod
1.4. ta je PLC? Programabilni relej, industrijski raunar ili neto sasvim drugo?
Kada bismo na jednom mestu okupili strunjake razliitih profila koji nemaju iskustva sa automatizacijom procesa i predstavili im PLC, i pritom im postavili pitanje iz naslova ovog teksta, verovatno bismo dobili zanimljive i razliite odgovore. Oni kojima je elektrotehnika i elektromehanika glavna oblast interesovanja bi odmah zakljuili da je PLC neka vrsta programabilnog relejnog ureaja koji otvaranjem i zatvaranjem svojih relejnih izlaznih kontakta moe upravljati ukljuivanjem i iskljuivanjem vie izlaznih ureaja istovremeno. Oni drugi, koji dobro poznaju informacione tehnologije i arhitekturu raunara, primeuju najpre da je PLC neka specifina vrsta raunarskog ureaja jer poseduje procesor i memoriju, koji su mu kao i kod klasinih raunarskih sistema, neophodni da bi zahtevani upravljaki program mogao da se izvrava.
I jedni i drugi su u pravu. PLC ima mogunost programabilnog upravljanja svojim relejnim (digitalnim) izlazima. U stvari, PLC je prvobitno i nastao kao ureaj koji je zamenio dotadasnje upravljake relejne mree. Meutim, PLC je danas mnogo vie od programabilnog releja koji samo otvara i zatvara izlazne kontakte. Dananji PLC-ovi predstavljaju jedan efikasan i moan sistem koji moe da prati i upravlja radom i do nekoliko
29
Uvod
hiljada ulaza i izlaza. PLC-ovi danas mogu da obavljaju ne samo klasino upravljanje po principu ukljuivanja i iskljuivanja ureaja ve kompleksnu kontrolu rada najsloenijih i najraznovrsnijih aktuatora, pritom realizujui sloene tehnoloke funkcije kao to su PID regulacija, pozicioniranje i kontrola osa itd. Jedna od znaajnih funkcionalnosti dananjih PLC-ova predstavljaju i njihove kominikacione mogunosti, odnosno mogunosti umreavanja i realizovanja razliitih komunikacionih zadataka. PLC se takoe moe smatrati i jednom specijalnom vrstom raunara ija je namena upravljanje razliitim vrstama industrijskih procesa. Njegova arhitektura je u mnogome slina arhitekturi standardnih personalnih raunara, ali je takoe i specifina jer je prilagoena njegovoj nameni. PLC ima procesor i memoriju, po kojima je slian standardnim raunarima, ali ima i specifian ulazno-izlazni interfejs po kome se od njih razlikuje. PLC nema spoljnu memoriju, ve koristi samo memoriju koja je ugraena u procesorski modul, to ga takoe ini specifinim raunarskim ureajem. Po definiciji koju je objavila NEMA (amerika asocijacija proizvoaa elektrinih ureaja), programabilni logiki kontroler je digitalni elektronski ureaj koji koristi programabilnu memoriju za smetanje instrukcija koje izvravaju specifine funkcije kao to su sekvencijalno izvravanje logikih operacija, merenje vremena, brojanje i aritmetike operacije, pomou kojih preko digitalnih ili analognih ulaznih modula kontrolie razliite tipove maina ili procesa. Jednostavnije bi PLC mogli da definiemo kao specijalni industrijski raunarski ureaj koji prima signale sa procesa i na osnovu njih vri upravljanje odreenim izlaznim ureajima na procesu, i koji takoe ima i mogunost razmene podataka sa drugim PLC-ovima, raunarima i treim ureajima.
1.5. Nain rada PLC-a - Sken ciklus Procesori personalnih raunara i procesori PLC-ova
Procesor (CPU) PLC- ima neke slinosti sa procesorima personalnih raunara ali za razliku od njih ima i vrlo specifian nain rada. Slino kao kod personalnih raunara koji prilikom ukljuenja kreu prvo u podizanje svog operativnog sistema i sam procesor PLC-a u trenutku dovoenja napajanja poinje da podie svoj firmware. Meutim, za razliku od personalnih raunara kod kojih nakon podizanja operativnog sistema procesor pokree neke aplikativne programe samo ukoliko korisnik to zahteva, procesor PLC-a automatski kree sa neprekidnim ciklinim izvravanjem svog programa. Prilikom ukljuivanja napajanja (STARTUP mod) PLC e dakle automatski ui u radni reim (RUN mod) i krenuti sa izvravanjem programa a samim tim i izvoenjem nekih akcija na procesu. Da bi ovakvo funkcionisanje bilo mogue kod nekih PLC-ova se moraju izvriti i odgovarajua podeavanja, to se zavisno od PLC-a moe postii na razliite naine (konfigurisanjem u softveru, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na PLC-u u RUN poloaj itd).
Sken ciklus
Sutina razlike je dakle u tome da procesor (CPU) personalnog raunara eka odgovarajuu komandu ili dogaaj (npr. dvostruki klik na ikonicu nekog programa) kako bi zapoeo izvravanje odgovarajueg programa, dok procesor PLC-a neprestano izvrava svoj program. Tanije reeno, PLC nakon ukljuenja
Uvod Uvod 31
30
poinje odmah sa neprekidnim ciklinim izvrenjem odreene sekvence radnji u okviru koje se nalazi i izvrenje programa. Sve te radnje koje PLC ciklino izvrava zajedno nazivamo sken ciklus. U okviru sken ciklusa procesor prolazi kroz sledee faze rada : 1.) oitavanje ulaza U toku ove faze procesor oitava stanje ulaznih linija i upisuje ga u podruje memorije koje je predvieno za smetaj ulaznih podataka. Ovo podruje memorije se esto naziva i slika ulaza. Na ulazne linije PLC-a se vezuju senzori, prekidai i drugi ulazni ureaji koji daju informacije o procesu. Ako je na ulaznu liniju vezan digitalni ulazni ureaj, onda se odgovarajuem bitu u memoriji, smetenom u podruju slike ulaza, dodeljuje logika nula ili jedinica zavisno od toga ta se deava na procesu, odnosno zavisno od stanja tog ureaja. Ukoliko je naprimer neki taster pritisnut on e sprovesti napon do odgovarajueg ulaza PLC-a, ime se automatski upsuje logika jedinica u odgovarajui bit u memoriji. Meutim, ako na ulaznu liniju nije povezan nijedan ulazni ureaj onda se odgovarajuem bitu u memoriji dodeljuje logika nula. Ova faza se esto naziva i skeniranje ulaza.
3.) komunikacija U ovoj fazi obavlja se razmena podataka izmeu procesora i njegovih komunikacionih portova, odnosno ostalih ureaja povezanih sa PLC-om. Procesor PLC-a utvruje da li postoje neki komunikacioni zahtevi i odreuje kako e se, na koji nain i kojom brzinom oni realizovati. 4.) provera i odravanje Vri se proveravanje operativnog sistema PLC-a (firmware), memorije i statusa ulazno-izlaznih modula. Takoe vri se i auriranje tajmera i brojaa, kao i niz drugih operacija koje imaju za cilj odravanje sistema a o kojima operater ne mora da bude obaveten. 5.) upisivanje podataka na izlaz Ovo je poslednja faza sken ciklusa u kojoj se rezultati iz slike izlaza upisuju na izlazne module. Upisivanjem podataka na izlazne module pokree se odreena akcija na procesu. Ova faza se esto naziva i skeniranje izlaza.
2.) izvravanje programa Procesor izvrava program, koristei podatke koji su smeteni u podruju slike ulaza. Rezultati dobijeni izvravanjem programa upisuju se u podruje memorije predvieno za izlazne podatke, koje se naziva slika izlaza. Procesor izvrava program tako to izvrava naredbu po naredbu. Prilikom izvrenja programske naredbe potrebni podaci se ne uzimaju direktno sa ulaznih modula, niti se direktno upisuju na izlazne module, ve program razmenjuje podatke iskljuivo sa memorijom u kojoj su smetena stanja svih ulaza i izlaza.
Operacije koje vre opsluivanje prekida nisu sastavni deo sken ciklusa, ali se izvravaju uvek kad postoji zahtev za prekidom, a to se moe desiti u svakom trenutku sken ciklusa. Operacije prihvatanja analognih signala takoe nisu sastavni deo sken ciklusa, ve se odvijaju u drugaijim, vremenskim ciklusima. Memorisanje analognog signala se naravno ne moe vriti u memorijskom prostoru veliine jednog bita, kao to je to sluaj kod digitalnih ulaza, ve je za svaki analogni ulaz unapred odreena posebna memorijska lokacija u memoriji PLC-a. Na slici 1.23 prikazan je STARTUP (Poetak rada) i RUN (Radni) mode PLC-a Simatic S7-1200. Kao to se vidi sa slike u okviru RUN moda se odigrava sken ciklus ovog PLC-a.
Uvod
32
33
Uvod
Vreme trajanja sken ciklusa Duina trajanja sken ciklusa se obino kree od 0,1ms do nekoliko desetina ms (milisekundi). Ovo vreme pre svega zavisi od brzine procesora i duine korisnikog programa. Ukoliko je procesor bri sken ciklus e biti krai. Sa druge strane ukoliko je program koji PLC izvrava dui i sken ciklus e biti dueg trajanja. Na veu duinu trajanja sken ciklusa utie i korienje daljinskog prenosa odnosno daljinske komunikacije izmeu procesora i ulazno/ izlaznih jedinica, jer je potrebno izvesno vreme da se taj prenos izvri. Takoe ukoliko PLC radi u monitoring reimu, u kome se zahteva stalno praenje stanja ulaznih i izlaznih komponenti preko kontrolnog raunara, vreme trajanja sken ciklusa e biti due jer procesor PLC-a mora stalno da alje stanja ulaznih i izlaznih komponenti kontrolnom raunaru ili nekom drugom ureaju koji obavlja monitoring. Ekonominija organizacija sken ciklusa
1.6. Mesto i uloga PLC-a u savremenim upravljakim sistemima Upravljanje na lokalnom nivou
Kao to je ve pomenuto ranije, upravljaki sistem prima informacije sa procesa, obrauje ih i na osnovu njihove programske obrade donosi odluku o svojim daljim akcijama na samom procesu. Upravljaki sistem se moe sastojati od samo jednog PLC-a ali moe predstavljati i ogroman i sloen sistem sa stotinama PLC-ova i drugih procesnih ureaja. Kod jednostavnih i manje obimnih upravljakih zadataka samo jedan PLC moe obavljati sve neophodne upravljake zadatke na jednom procesu ili maini. U tom sluaju, kaemo da PLC radi u lokalu, to znai da su mu povereni samo upravljaki zadaci, odnosno da ne postoje komunikacioni zadaci koji bi ga povezali sa nekim hijerarhijski viim sistemom ili ureajem koji bi vrio monitoring njegovog rada, upravljao njime ili arhivirao podatke koji dolaze sa njega. Meutim, vrlo esto se u Sl. 1.25 PLC koji samostalno obavlja praktinim aplikacijama javlja i upravljake zadatke potreba za sloenim upravljakim sistemima sa mnogo PLC-ova. Takav sloen upravljaki sistem najee mora da omoguiti nadzor i upravljanje svim komponentama sisitema, prikupljanje podataka sa procesa, njihovo arhiviranje, analiziranje i predstavljanje. Ovo je naroito neophodno u velikim sistemima koji imaju na desetine i stotine PLCova, kod kojih se ukoliko nema dobro organizovanog i osmiljenog koncepta upravljanja i nadzora, pojavljuju mnogi problemi koji kao krajnji rezultat imaju nepregledan i neefikasan upravljaki sistem.
Ukoliko se malo bolje razmotri organizacija sken ciklusa sa slike 1.22 zakljuuje se da se sa ovakvom organizacijom uvodi maksimalno vremensko kanjenje od trenutka oitavanja ulaznih podataka do trenutka kad se izvri neka akcija na procesu. Drugaijom organizacijom sken ciklusa ovo vreme kanjenja se moe smanjiti. Naime, ukoliko bi se faza upisivanja podataka na izlaz izvravala neposredno nakon faze izvrenja programa, smanjilo bi se vreme koje je potrebno da PLC odreaguje na novonastale dogaaje. Upravo se ovakva organizacija sken ciklusa primenjuje kod mnogih PLC-ova, ime se postie bra reakcija na urgentne dogaaje na samom procesu.
Uvod
34
Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu, Dragan M. Marinkovi ------------------------------------ Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu
35
Uvod
SCADA sistemi
Da bi sva oprema koja se koristi u upravljakim sistemima (PLC, HMI, senzori, aktuatori itd) mogla na najbolji nain da se upotrebi, neophodno je da se formira jedan celovit sistem koji e omoguiti nadzor i upravljanje svim komponentama sistema, prikupljanje podataka sa procesa, njihovo arhiviranje, analiziranje i predstavljanje. Dobro organizovan nadzorno-upravljaki sistem sinhronizovao bi rad svih komponenti upravljakog sistema i obezbedio da lica zaduena za kontrolu i upravljanje radom celog sistema dobijaju adekvatne i blagovremene informacije o radu celog nadzorno-upravljakog sistema, kao i stanju procesa, to im omoguava da proces uine pouzdanim i efikasnim, odnosno da adekvatno reaguju na sve promene koje se u njemu deavaju. SCADA je sistem koji ispunjava sve ove zahteve koji se tiu mogunosti upravljako-nadzornog sistema. SCADA je akronim od engleskog izraza Supervisory Control And Data Acquisition, koji se na naem jeziku moe prevesti kao supervizorsko upravljanje i akvizicija podataka. Ovim terminom je obuhvaena iroka skala upravljakih i mernih sistema koje sreemo u najrazliitijim granama industrijskih i drugih procesa. Izmeu ostalog SCADA sistemi se koriste za nadzor i upravljanje hemijskim i transportnim procesima, za upravljanje proizvodnjom i distribucijom elektrine energije, za upravljanje vodovodima, gasovodima, naftnim platformama, u automobilskoj industriji i raznim drugim industrijskim procesima, jednom reju svim procesima koji su kontrolisani od strane distribuiranih upravljakih sistema. Razliita industrijska postrojenja zahtevaju implementaciju razliitih funkcija od strane SCADA sistema, ali u sutini svi savremeni SCADA sistemi ostvaruju sledee funkcije:
- supervizorsko upravljanje (upravljanje na najviem nivou), -m onitoring svih znaajnih parametara procesa i monitoring rada ureaja koji uestvuju u upravljanju, - prikupljanje i skladitenje podataka prikupljenih sa procesa, - analiziranje podataka, - dugorono arhiviranje podataka sa efikasnom funkcijom kompresije koja omoguava smetanje na manjem memorijskom prostoru, - fleksibilnost sistema koja se ogleda u mogunosti naknadne izmene arhitekture sistema, - grafiki korisniki interfejs koji operaterima daje podatke o procesu u lako razumljivoj formi, - mogunost pravljenja izvetaja o istoriji procesa ili o trenutnim deavanjima na njemu, - alarmiranje u sluaju pojavljivanja nedozvoljenih vrednosti nekih veliina na procesu Kad se pomene SCADA, obino je prva asocijacija koju ljudi imaju vezana za SCADA softver i za grafiki operaterski intefejs koji se formira na monitorima personalnih ili industrijskih raunara. U najveem broju sluajeva ljudi upravo i poistoveuju ovaj grafiki interfejs i SCADA softver sa samim terminom SCADA. Meutim SCADA nije samo softver, SCADA je mnogo vie od toga. Uzimajui u obzir da SCADA predstavlja jedan celovit upravljaki sistem koji omoguava nadzor i upravljanje svim komponentama sistema, prikupljanje podataka sa procesa, njihovo arhiviranje, analiziranje i predstavljanje, neophodno se namee zakljuak da SCADA ima i posebne elemente koji to treba da omogue. Elementi koji su neophodni jednom savremenom SCADA sistemu su: - hardver za ulazno-izlazne signale, - kontroleri, - SCADA softver, - HMI interfejs, - baza podataka i - industrijske mree i komunikaciona oprema. Kao to vidimo iz prethodnog kontroleri su bitna stavka u jednom SCADA sistemu. A kao kontroleri se najee koriste PLC-ovi. Hardver za ulazno-izlazne signale ine senzori i aktuatori koji imaju zadatak da budu spona izmeu procesa i kontrolera (PLC-ova). Oni treba da obezbede prihvatanje ulaznih podataka koji dolaze sa mernih ureaja i da ih proslede PLC-u, ali i da prenesu izlazne podatke od PLC-a ka izvrnim organima na procesu.
Uvod
36
Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu, Dragan M. Marinkovi ------------------------------------ Programabilni Logiki Kontroleri - Uvod u programiranje i primenu
37
Uvod
PLC koji pripada nekom SCADA sistemu, osim upravljakih obavlja i znaajne komunikacione zadatke. Pod komunikacionim zadacima se najee u tom sluaju podrazumevaju sve one operacije koje obezbeuju da se podaci iz memorije PLC-a mogu itati, arhivirati, a neki od njih i menjati od strane SCADA softvera.
Uvod
1.27 Prikaz mree jednog SCADA sistema u TIA portalu Projekat realizovao Metalac G.Milanovac
38