LV 1: Teorija elektrinih kola I

Primjena metoda u rjeavanju elektrinih kola

Zadatak vjebe Upoznati se sa nainom primjene metoda za rjeavanje elektrinih kola u programskom paketu Pspice-u. Rezultate dobijene analitikim putem uporediti sa rezultatima analiza sprovedenih koritenjem programskog paketa Pspice-a. Uputstvo za rad I i II Kirhofov zakon 1. Primjenom prvog i drugog Kirhofovog zakona odrediti struje u svim granama elektrinog kola prikazanog na slici 1. Poznato je E1=8 V, E2=4 V, E3=20 V, R1=1 , R2=R3=4 , R4=3 , R5=2 . Izvriti analizu istog kola koritenjem programskog paketa Pspice, i uporediti dobijene rezultate. ema elektrinog kola u programskom paketu Pspice je prikazana na slici 1.

Slika 1. ema elektrinog kola u programskom paketu Pspice Nakon spajanja elemenata po emi izvri se dodjela vrijednosti elementima, a nakon toga se ukljue tasteri za prikaz struja po granama i napona vorova, te se pokrene simulacija. Rezultat simulacije su pomenute struje i naponi. Izgled datog elektrinog kola sa prikazanim jainama struja po granama i naponima svih vornih taaka je dat na slici 2.

Slika 2. Prikaz jaina struja i potencijala taaka nakon izvrene simulacije Metod konturnih struja 2. Primjenom metode konturnih struja odrediti struje u svim granama elektrinog kola sa slike 3, analitikim putem i primjenom PSpice-a. Parametri kola su: E1=40 V, E2=15 V, Is=5 A, R1= 2 , R2=1 , R3=3 , R4=4 , R5=5 . ema elektrinog kola u programskom paketu Pspice je prikazana na slici 3.

Slika 3. Elektrino kolo u programskom paket Pspice Nakon pokretanja simulacije i predhodnog ukljuivanja tastera za prikaz struja kroz grane i potencijala vorova, dobijamo rezultate koji su prikazani na slici 4.

Slika 4. Prikaz jaina struja i potencijala taaka nakon izvrene simulacije

Tevenenova teorema 3. Primjenom Tevenenove teoreme odrediti struju u grani sa otpornikom R3, za kolo na slici 5. Poznato je: E=50 V, E1= 30 V, E2=4 V, E3=8 V, R1=10 , R2=2 , R3=6 , R4=5 , R5=15 . Pokazati kako se primjenjuje Tevenenova teorema u Pspice-u. Najprije je potrebno kreirati elektrino kolo sa svim elementima (Slika 5), a nakon toga izvriti pokretanje simulacije i dobiti rezultate (Slika 6).

Slika 5. Elektrino kolo u programskom paket Pspice

Slika 6. Elektrino kolo nakon simulacije

Kako se Tevenenova teorema zasniva na odreivanju nepoznatih parametara ekvivalentnog Tevenenovog generatora (Tevenenove elektromotorne sile i Tevenenove otpornosti), U nastavku e biti opisan nain njihovog odreivanja. Pri odreivanju ekvivalentnog Tevenenovog generatora, otpoji se ona grana elektrinog kola u kojoj se trai jaina struje. To je i uraeno na slici 7, dakle iz osnovne eme je izbaena grana sa otpornikom R3 i naponskim izvorom 8 Vi izvrena je simulacija.

Napon ekvivalentnog Tevenenovog generatora je dovijen pomou naponskih markera VIEWPOINT. Postavljena su dva ova markera, a napon ekvivalentnog generatora e se dobiti kao razlika njihovog pokazivanja. Slika pokazuje da se dobije Eth=37.50-6.667=30.833 V.

Slika 7. Prikaz potencijala taaka na koje je postavljen naponski marker VIEWPOINT Sljedei korak je traenje ekvivalentne Tevenenove otpornosti. Pspice ne posjeduje element koji bi direktno mjerio vrijednost elektrine otpornosti izmeu dvije take nekog el. kola. Iz tog razloga za mjerenje otpora se koristi sljedea procedura: Na take izmeu kojih se trai ekvivalentna otpornost se prikljui strujni izvor sa strujom 1 A, a naponski izvori se kratko spoje, tj. podesi se da im je vrijednost 0 V. Ova struja e protei kroz el. kolo i u vornim takama e imati napon, koji e biti jednak U AB = IR AB , a kako je struja jednaka 1 A, dobija se da e u stvari razlika potencijala vornih taaka predstavljati ekvivalentnu otpornost. Opisana procedura je implementirana na slici 8. Nakon izvrene simulacije iznad naponskih markera prikau se potencijali vornih taaka.

Slika 8. Prikaz potencijala taaka na koje je postavljen naponski marker VIEWPOINT Oigledno je da e ekvivalentna Tevenenova otpornost iznositi: R AB = RTh = 3.75-(-1.667)=5.417