pokusajte s ovom tehnikom protiv ptica u jesen.Ja sam stim imal problema i dosta uspjesno i jeftino to rijesio.

Uzmete dva (kako da TO OPISEM)odrezana krila od purana (najbolje) i zavezete ih unakrsno.Zatim to privezete na oko metar spage pa na kolac koji ste privezali na krajnje stupove vinograda.Posto se ta pera na vjetru njisu ptice misle da su jastrebovi te se boje prici.Kod mene to za sada pali 90%.

Frankie

Tesko da ce netko prosjecan kupit nekretninu na tim cijenama.Evo s obzirom da su mi nekretnine pasija(hebiga sto seljacina moze volit vise od kvadrata i matuna) samo da napisem koliko sam platio i sto sam kupio u zadnjih 4-5 godina(kupnje starije od 5 godina bi bile tek sol na ranu,a takav nisam). Znaci stan u Splitu uzi centar 64m2 super stan(godina gradnje 1970)-cijena 1050/m2 godina kupnje 2008;sutra sam imao ponudu da ga prodam za 2800/m2;danas se cijeni 2500/m2 stan u Splitu siri centar odlicna lokacija 71m2(godina gradnje 1970)-cijena 780/m2 godina kupnje 2009 danas se ta lokacija cijeni cca 2100/m2 (trenutno u najmu za 450 erla mjesecno) Kuca na obali 20 km od Splita 100njak metara od mora 480 m2 stambenog prostora na 400450 kvadrata zemlje cca 7-8 apartmana(nisam tocno siguran jer u objekt nisam ulazio) plus garaza (godina gradnje 2004/5)cijena 410Eura/m2;kupljeno prije 10 dana kad sam bio u RH.Drzim da vrijedi s obzirom na lokaciju barem 1200/m2 E sad da li ce barmen uspjeti kupovati po ovim cijenama koje ja navodim ili kojima se on nada cisto sumnjam.Ovima od kojih ja kupujem ne da gori njima je davno dogorilo,tako da takve nije bas lako naci(pogotovo kad nisi stalno u RH,ali sva sreca da me dosta ljudi pozna,a i ja znam svakog vraga),a i kad ih nadjes realizacija jedne takve kombinacije nije uopce jednostavna.Znaci sve se kupuje vise manje na slijepo(nema razgledavanja), ne mozes birat lokaciju nego kupujes sto se nudi.Netko je nedavno na threadu Lavcevic pisao o novogradnji u elitnom dijelu Splita(Spinutu) i kvadratima po 2800 erla.Tada sam rekao da cu ih ja kupovat tamo po tisucu. U medjuvremenu sam dobio dojavu za jos bolju lokaciju,znatno bolji i kvalitetniji stanovi(gradjeno prije cca 3 godine),a planiram za njih dat 1000-1200 i siguran sam da cu to docekat ma koliko se tome neke kolege na threadu Lavcevic protivile. I na kraju mogu reci da sam ulaganjem u nekretnine bez obzira na pad cijena izrazito zadovoljan jer nisam izgubio nista jer su placene daleko ispod trzisne cijene u trenutku kupnje i u najmu su znaci rade nekakav prihod.Uvijek sam znao kupit po dobroj cijeni,ali nikad nista nisam prodavao.To me na dionicama kostalo toliko novca tako da isto zadovoljstvo ne mogu ispoljit u svojoj trgovini dionicama. Mogu samo reci da sam kupovao po odlicnim cijenama nikad prodao i dosao u jednom trenutku na 25% maximalne vrijednosti portfelja.Sreca da sam davno ulazio pa nije bio nekakav gubitak bas na moju inicijalno investiranu lovu ,ali sto je tu je idemo dalje. Prvo shortanje u zivotu sam napravio nekidan na DLKV sa 500

komada.Prodao na 54 i kupio opet na 44 sutradan i zaradio 5000 kuna ne trepnuvsi.Nikad laksih para sto bi se reklo.

sonje konani kriterij uspjenosti izdanja je uklapanje kamatne stope u formulu odrivosti javnog duga. Omjer javnog duga i BDP-a nee eksplozivno rasti ako je omjer primarnoga salda prorauna (deficit korigiran za plaanja kamata na teret prorauna) i BDP-a vei od razlike kamatne stope i stope rasta BDP-a. Drugim rijeima, uz oekivani primarni deficit od oko 1% BDP-a, realni bi BDP trebao rasti za jedan postotni bod bre od realne kamatne stope. Trenutno izgleda da e ishod biti obratan: rast realnoga BDP-a biti e nii od realne kamatne stope (takav je sluaj ve dugi niz godina). To znai da je prinos na javni dug previsok. Drugim rijeima, na javni dug nije odriv: omjer javnog duga i BDP-a nalazi se na eksplozivnoj putanji automatski raste

Socijalizam nije klju prosperiteta, osim ako postoji prilika za potroiti tui novac. S moje strane oekujem da e se, kako sam najavio, mali zeleni vratiti. Maksimum koji EUR/USD dajem u ovoj godini je 1,40-1,42 i obruavanje na Maginot liniju prema istoj jedinici, u sluaju da Ben Bernanke da izjavu koja e naznaiti kraj QE ere (op.a. kratica na engleskom QE dolazi od quantitative easing koja oznaava politiku jeftinog novca, ulino reeno tamparije).

---- nedeljni komentar glemaj Odlian komentar na svu papazjaniju politike i nacrtaj-mi-ekonomije u susjednoj zemlji. Dodue, Slovenija ima par komparativnih prednosti u odnosu na nas : vea izdvajanja za obrazovanje, te istraivanje posebno ( skoro 2 puta) te vei izvoz u ukupnom BDP-u. Zanimljiva bi bila situacija s dugovima drave spram vanjskih kreditora , da se primjeni slina Markovieva formula za otkup domaeg duga s kraja 90-ih godina, a za koju Slovenci imaju strunjaka (prof. dr. Marjana Mraka) po principu debt/re-export . Pitanje je to bi recimo Hrvatska imala pri primjeni slina naela, ali zbog unitene industrije u privatizaciji mislim da bismo prije zavrili (i zavriemo na ovaj ili onaj nain) na debt/equity pravilu.

----

VIX indeks na ikakoj burzi kojeg se popularno naziva indeks straha dramatino je reagirao. Jednako tako, bio sam uvjeren da e se ameriki politiari dogovoriti oko politikog problema, ne financijskog i utnuti limenku dalje niz cestu. Naime, sutinski se nita nije rijeilo. Trita su na prvi radni dan u 2013. reagirala u skladu s naelom pohlepe i straha tako da su juer rasprodavali dolar i jen, kojeg se tradicionalno kupuje kad se eli izbjei rizik (op. mediji koriste termin risk averse theme koja oznaava nesklonost riziku, pa se u takvim razdobljima kupuje imovina koja ima manje prinose i vei sigurnost, a dolar je zasigurno to). Bill Gross je najavio da dolar treba raspordati i poeti kupovati eure. Dok sam bio mlai, nisam bio toliko ponizan i mislio sam da bolje znam. Nakon 10 godina znam za mo utega, jer je teko ii kao mali ulaga protiv trita. A masu trita ovdje predstavlja par utega, tipa Soros, Gross itd. Njihove najave treba pomno analizirati, te uz procjene makroekonomskih i politikih kretanja uzeti u obzir.

Ako elite s tri pokazatelja ocijeniti kuda ide svjetska ekonomija, onda koristite: teaj EUR/USD, cijenu unce zlata i cijenu barela nafte. Rad treba vratiti kapitalu i on se nipoto ne moe tretirati samo kao faktor proizvodnje. cartmann Moete li mi objasniti utjecaj amortizacije (iz RDG) na bilancu? Piem na mobu. U bilanci se smanjuje iznos materijalne imovine za iznos amortizacije. Inae, amortizacija je porezno priznati rashod. Da ne bi iao u iroko, odmah u dati primjer. Imamo firmu A koja koristi stopu amortizacije 25% te firmu B koja koristi stopu 10%. Firma A i B ostvaruju istu dobit. Prva e amortizirati odreenu imovinu u 4 godine te e u tom periodu platiti manje poreza na dobit. Druga e amortizirati imovinu kroz 10 godina. U konanici e obje platiti isto, ali je na primjeru jasno da putem amortizacije mogu natimavati dobit za odreeni period. Da bi sprijeili malverzacije nametnute su maksimalne stope amortizacije. Ali, npr. ako tvrtka A ima u posljednjih 10 godina prosjenu stopu amortizacije 25%, dok druga tvrtka iz brane ima 10%, moemo zakljuiti da je prikazani BV tvrtke A manji od realnog -----------------

----gost Nekako mi ne da mira taj Vas cudan pristup. S jedne strane tvrdite da Vam ustedjevina nije dovoljna za kupnju nekretnine i da se bojite gubljenja vrijednosti, sto je potpuno razumljivo i legitimno, a s druge strane se upustate ili namjeravate upustati u igru koja ce Vas uskoro lisiti velikog dijela iste. Ukoliko niste u mogucnosti igrati tu igru sa 0,5 ili 1 Pips spread-a, pored toga opremljenosti znanjem za scalp ili swing trading, ili kapitalom znanjem i strpljenjem za fundamental trading, onda ste vec sada na putu na kojem se ne zelite naci. Ukoliko stvarno zelite, kako kazete samo ocuvati vrijednost ustedjevine onda se ..manite corava posla... Pogledajte oko sebe. U nasoj drzavi ste privilegirani jer imate ustedjevine. Sve manje je ljudi koji su u stanju samo prezivljavati. To ima utjecaja na trziste rada, proizvodnju a na kraju i cijene. Svi panicare zbog inflacije a na mala vrata je u nasoj domovini usla deflacija. Duh koji hara cijelim svijetom a vlade ga stampanjem novca pokusavaju ugusiti. Kod nas eto niko nista ne pokusava u tom pravcu. Deflatorna spirala je gadna pojava koja, kako se pokazalo, ne ovisi o dostupnosti i kolicini novca, vec o povjerenju. A takvog NEMA na vidiku. Zato se nalazimo globalno u najgoroj mogucoj varijanti. STAGFLACIJI. Tiska se gomile papira a investicija i poboljsanja na trzistu rada nema. No to je druga tema.

Godinama tvrdim kako je strukturni problem hrvatske ekonomije vidljiv u financijskim izvjetajima hrvatskih kljunih tvrtki, gotovo svih veih koje su kotirale na burzi. Problem je bio vidljiv i u godinama kada su purani letjeli, a ne samo od 2008. Profitabilnost hrvatskih tvrtki zasnivala se na efektu poluge, kako financijai to vole rei, tj. na zaduenju. U jednom od svojih prvih postova pokuao sam objasniti zato je dug dobar, ali samo do neke mjere. Tvrtka se TREBA zaduivati dok je stopa povrata na uloenu imovinu vea od kamatne stope za zaduenje. im to prestane biti tako, treba se razduivati. Isto vrijedi i za drave, dug je dobar dok god je stopa porasta BDP-a vea od kamatne stope koja se plaa na nova zaduenja. To godinama nije tako, pa smo se odavno trebali razduivati. Dakle, veina je naih purana letjelo na dugu, a ve su onda nenormalno bile visoke rente (najamnine) i plae. Radio sam istraivanja u perjanicama hrvatske ekonomije, pa bi nakon bruto mare uvijek promatrao kako godinama efekt renti i plaa pojede velik dio supstance, ulino reeno vrhnja.

U nastavku ovog razmatranja dajem sliku profesora Aswatha Damodarana koji je sastavio okvir kada se treba zaduiti, a kada razduiti.

Aswath Damodaran (1997.) [1] je sastavio okvir za odluke o strukturi kapitala u obliku stabla odluivanja, to je prikazano na donjoj slici. Prema Damodaranu, prednosti i nedostaci financiranja dugom u odnosu na vlastiti kapital (vlasniku glavnicu) su sljedei:[2]

Prednosti financiranja dugom o Porezne: povedanje porezne stope pogoduje financiranju putem duga; o Discipliniranost: financiranje putem duga u tvrtkama koje se financiraju u potpunosti ili velikim dijelom iz duga tjera financijske direktore da se razumnije ponaaju prema ocjeni ulaganja u projekte nego oni koji se financiraju iz vlastitog kapitala.

Nedostaci financiranja dugom o Oekivani trokovi steaja: vjerojatnost steaja raste s povedanjem razine zaduenosti; multiplikativni efekt oekivanja da tvrtka posluje blie granici steaja povedava trokove financiranja, a treba dodati da trokovi u situaciji steaja rastu i postaju vedi; o Agencijski trokovi: ako konflikt izmeu vlasnika i kreditora raste, trokovi za samu tvrtku dunika rastu (od trokova monitoringa do povedanih zahtjeva za kamatom); o Gubitak od budude financijske fleksibilnosti: kako tvrtka koristi svoj kapacitet zaduenja danas, tako gubi kapacitet zaduenja u bududnosti.

[1] Preuzeto iz knjige autora Young, S. D., & OByrne, S. F. (2001.). EVA and valuebased management: a practical guide to implementation. New York: McGraw-Hill: prikaz na str. 201 (Figure 5-5). [2] Damodaran, A. (Vol. 25, No. 3, September 2008). The Anatomy of an LBO: Leverage, Control, and Value. CFA Institute Conference Proceedings Quarterly (str. 16-27). Charlottesville, Virginia: CFA Institute.

Tako to isklesa sa svojih usana uvaeni zastupnik iz jedne regionalne stranke. I ostade iv, skupa s ve nekoliko puta preivjelim sindikalnim elnikom.

Predsjednik Josipovi je ispravno rastumaio javnosti da koalicijski odnosi unutar Vlade nisu ba nedisonantni, to se jako dobro vidjelo na povlaenju prijedloga oko novog poreza. Nevjerojatno je to da se takve stvari dogaaju, to se zove nasukavanje. Pustiti nekoga da izie s prethodnim dogovorom, pa ga javno oblatiti. To moe samo politika. Ne elim niije osobne politike preferencije poniavati, to nipoto ali manja od dviju kljunih stranaka vladajue koalicije ponijela se klijentelistiki, kad je shvatila da se opa hrvatska javnost buni, pogotovo kad su kalkulatori radili prolog tjedna.

Ali, vie me je, nakon auzmea s porezom zaintrigiralo to su se, kao to najavih u prvoj reenici, javili vrsni poznavatelji ekonomskih, monetarnih i fiskalnih pitanja.

Trilateralna komisija nije dala da se uvede novi porez

Opet su, u teoriji zakulisnih igara, lanovi Trilateralne komisije (prema novoj dnevnoj tiskovini), dakle, bankari, i to oni vodei! postali glavni i odgovorni ili v.d. ruitelja novog koncepta oporezivanja!

Bunili se mnogi, ali teta auzme! bar da smo zbog banaka uveli ovaj porez, onda bi ih opalili!

Ve sam nekoliko puta ovdje obrazlagao, da je pogrena tvrdnja, da su banke u Hrvatskoj krive za krizu, pa se shodno toj tvrdnji i njih treba natjerati, kao prema nekom drutvenom ugovoru Thomasa Hobbesa, da banke najvie plate za tu drutvenu tetu zvanu kriza ili, u hrvatskom govornom podruju, opa depresija.

U prethodnom sam lanku obrazloio to se moglo vidjeti jo puuuuno prije 2007. u financijskim izvjetajima kljunih hrvatskih tvrtki. Bar si utvaram kao iro da se moglo vidjeti, to jo moram obraniti u svojoj doktorskoj disertaciji.

Banke u Hrvatskoj su vie puta spasile Republiku Hrvatsku. To je tvrdnja na koju se neu zakleti na onu najjau (majke mi). Republika Hrvatska je u situaciji kad je morala refinancirati svoj zaduenja, u godinama odmah nakon izbijanja krize, posuivala novac od hrvatskih banaka, ne stranih, jer strane nam nisu vjerovale, i to po izrazito niskim stopama s obzirom na premiju hrvatskog rizika.

U ekonomskoj teoriji se to zove efekt istiskivanja (Ricardo-Barro efekt), kada u situaciji fiskalnog deficita svu (ili najvei njen dio) ponudu novca uzima drava, a ne privatni sektor. Tada nema dovoljno novca za graane i privatne tvrtke, odnosno ima je malo.

Drugovi, ima mesa, ali nema za sve

Zakon ponude i potranje je jasan drugovi, ima mesa, ali nema za sve. Tko moe platiti, uzima. I tako, eto, te pohlepne banke uzimaju vee kamate zbog Ricarda i Barra. Ustvari, zbog drave, koja eto, financira, mnoge svoje rashode. Stoga rashode treba smanjiti, jer je drava, godinama raskono darivala neprofitabilne sektore, da ne imenujemo sada Pedra kojeg bi objesili.

Drugi razlog je zato nema mesa da u situaciji krize mnogi slojevi stanovnitva prirodno odgaaju potronju, pa tednja raste. Kada nema potronje, nema ni rasta BDP-a. Ljudi troe kada su sigurni da e sutra imati jednak ili vei standard od onog kojeg imaju danas.

To je zaaran krug, a lijek je da se prestanemo trovati lanim obeanjima i zaista odreemo vie (to sam oekivao od nove Vlade), pa se tek onda moemo nadati kroz par godinama poboljanju prilika.

Monetizacija duga (hrvatski, tiskanje novca, to uvijek ima inflatorni uinak kojeg lijepo objanjava Keynes u jednom citatu na ovim stranicama) nije rjeenje. Time svi postajemo siromaniji u budunosti, nai potomci osobito.

Ljubazno molim budetske skorojevie da se ostave komentara o bankama, jer niti znaju niti umiju. Ako netko misli da sam bankarski apologet, ja to i jesam, no banke ne aboliram u dijelu pogrene procjene kod davanja plasmana (iako je to dio posla, pa i banke imaju obvezu da dre priuve). U tom smislu je HNB napravio solidan posao ne dajui domaim bankama da se razmau.

-----------gsot Danasnja kriza se u osnovi ne bazira na dugu ili pomanjkanju novca, vec na pomanjkanju povjerenja realne privrede i naroda u pozitivni razvoj u buducnosti. 1929 je kriza produbljena efektivno, korz pomanjkanje novca. Danas, Ben Bernanke (Helicopter Ben) i Alan Greenspan (Greenspan Put) prije njega, koji su veliki dio svog akademskog zivota proveli proucavanjem ondasnjih dogadjaja, cine sve da se to ne ponovi. Oni, kao i sve velike centralne banke koje se povode za njima, rijesavaju problem na vrlo banalan nacin koji ce nam se svima, bez obzira na ishod stanja obiti o glavu. Naime, oni u jednadzbi likviditeta kompenziraju jedan parametar s drugim. Sto je zbog nepovjerenja manji opticaj novca, to oni povecavaju kolicinu. Upravo iz iskustava od prije 3/4 stoljeca.i iskljucivo tehnicko-matemaickog pristupa ekonomskim procesima (kojeg ja osbno smatram neispravnim), smatraju to ispravnim rijesenjem. Medjutim, stvari nisu bas tako linearne i jednostavne kao sto se cine. Ja vjerujem da, bez obzira na ishod situacije nece biti pobjednika. Koje su moguce alternative ishoda? (gdje je kljucni faktor povjerenje, koje upravlja potrosnjom, investicijama i, jednim kljucnim faktorom naseg ekonomskog i monetarnog sustava, zaduzivanjem) 1.) Vlade, kao do sada, ne uspijevaju potaknuti preobrazbu mentalnog stanja populacije u koje ubrajam i bankare (jer su i oni ljudi, suprotno mnogim misljenjima i to dokazuju na nacina da takodjer djeluju prociklicno pa su sve restriktivniji sto je sentiment losiji). Ishod: Nikakav. Vidljivo na QE 1,2,x. Cemu novac kojeg nitko ne zeli (realna privreda, narod), ili oni rijetki koji ga zele ne dobiju (banke se zale na pomanjkanje kvalitetnih projekata jer je, medju ostalim, i njihovo poslovanje postalo daleko restriktivnije nego u dobrim vremenima). Dakle sve se vrti u virtualnom svijetu financijskih trzista sto stvara sve monstruoznije balone na razne strane. 2.) Sentiment se promjeni (Mada nisam uvjeren da hoce tako lako). Ishod: Mozda jos gori. Pozitivni sentiment se siri daleko brze od negativnog jer to lezi u ljudskoj prirodi optimizma. Mi uvijek zelimo vjerovati u pozitivan ishod dogadjaja. Zato vecina ljudi i gubi na burzi jer ceka exit previse dugo. Pored toga opticaj novca raste eksponencijalnom brzinom. Primjerice, firma A dobije vecu kolicinu narudzbi i treba novac za realizaciju. Pored toga daje dobavljacima naloge za isporuku kojima takodjer treba novac, itd. Nadalje, stanovnistvo osjeti poboljsanje, koje je jos uvijek samo emocionalno a ne materijalno i time takodjer ojaca zaduzivanje i potrosnju, etc., a banke pocnu oslobadjati sredstva. Super bi rekli. To je i cilj svih mjera. Samo sto to i nije bas tako. Centralne banke bi u tom slucaju momentalno trebale povlaciti te strahovite kolicine novca koje su upumpale u sustav. I tu lezi problem. Nadzor monetarnog sustava je previse spor za pravodobnu reakciju i politicki kao i psiholoski pritisci dodatno otezavaju/onemogucuju korektne postupke (vidi postupke FED nakon dot-com bubble koji su u direktnoj linji doveli do sadasnje krize). Nakon dotcom krize je bio jedini racionalni postupak, konzekventno dizanje kamata, jos moguc. Ali danas? Tu dolazimo do bezizlaznosti sadasnje krize. Silna kolicina novca, koristena za de-leverage drustva i privrede, lezi na drzavnim bilancama. Sad zakljucite sami koje to posljedice ima ukoliko se dignu kamate. Onda su mogli dici kamate pa nisu. Danas vjerujem

da jednostavno ne mogu. Gdje to vodi ce vam reci svaki student na prvoj godini ekonomije. Dakle, pitanje je hocemo li zavrsiti u stagflaciji (ukoliko se situacija nastavi kao do sada), ili u hiperinflaciji vecine jakih zapadnih valuta (ukoliko se stanje popravi), ili u zavrsetku danasnjeg monetarnog sustava (ukoliko se, sasvim odgovarajuce ekonmskoj nauci, pocnu dizati kamate prilikom oporavka realne privrede). Birajte opciju Pozdrav---------------

Much of the government debts will have to be written off. Whether this done by inflation (1945-1952) or default (1930-1934) will be the great political battle of this decade. Pick your side. Pick your history. U prvom sluaju e stradati monetarni sustav odn. doi e do potpunog obezvreivanja novca, u drugom sluaju doi e do sloma burzi Gold anyone???

Kako vidim, danas je Super Mario dao jo malo verbalizacije. Prvo su odluili da zadravaju kljunu stopu na 0,75%, koju su nedavno snizili s 1% (op. sniavanjem kamatne stope potie se kreditna aktivnost poslovnih banaka, kolokvijalno i trivijalno, tiska se novac) ------Prvo jedna preporuka za gledanje. Bill Gross (iz tvrtke PIMCO) je danas u 8 naveer na CNBC-u moda za pogledati (moe se i naknadno na web-stranici). Moete proitati i ovaj zanimljiv lanak: http://www.cnbc.com/id/48417337 Moje razmiljanje je da dugorono nije mogue oekivati da burzovni indeksi koji su reprezenti odreenih ekonomija (nacionalnih, pannacionalnih) konstantno i dugorono u perpetuumu ostvaruju povrate vee od nacionalne ekonomije (BDP). Naalost po sve

burzovne bikove, ovdje vrijedi statistika, tzv. The Law of Mean Reversion ukratko, sve tei nekoj ravnotei, pa tako i cijene. Cijene dionica su previsoke. S obzirom da je filozofija centralnih banaka takva da oni smatraju kako je problem u likvidnosti (a ne solventnosti, to osobno smatram ispravnim), pretpostavljam da je vjerojatno da e se ii u jo jednu rundu utiranja limenke, kako bi se problem prebacio na sljedee razdoblje. Ako znate da SAD mui tzv. fiscal cliff problem koji se mora rijeiti ili odutirati do kraja 2012., a imamo izbore u studenom, onda je vrlo vjerojatno. Ljudi iz Morgan Stanleya smatraju da klaenje na dionice znai ustvari klaenje na Romneya, a ne na Obamu. Ne postoji arobni tapi, problem solventnosti je naplata za grijehe Zapada: hedonizam i bahatost i ivot na visokoj nozi (svi smo u ovome, i bogati i manje bogati) dolaze na naplatu. Ako Zapad ne eli biti movara, a ovo osobito vrijedi za Europu, moramo se promijeniti. Smatram da je pokojni blaeni papa Ivan Pavao II. dobro adresirao problem nazvavi ga kulturom smrti. Ona ostavlja svoje masne tragove u gotovo svakom podruju ljudskog djelovanja. Iz mojeg tona mogli biste pomisliti kako smatram da dolazi kraj svijeta u sljedeih par dana ili mjeseci; naprotiv: vidim veliku priliku da svijet krene u boljem smjeru, jer je na svijetu mnogo dobrih, pametnih, vrijednih i samozatajnih ljudi. Trebamo se promijeniti. Zakljuno, kao tehniki i kratak odgovor na Vae pitanje: smatram vjerojatnijim da e ECB morati poduzimati jae i radikalnije mjere nego FED. Pratite objave danas i sutra, danas FEDa, sutra ECB-a.

Ultimate death cross (konani prijelaz smrti) : tehniki pokazatelj koji nagovijetava konani pad S&P500 burzovnog indeksa ukazao se kao vrlo vjerojatan na grafovima ovih tjedana. Naime, u obzir se uzimaju dva trenda. Prvi trend se zove MA50, tj. pomini prosjek od 50 mjeseci (razdoblje dulje za malo vie od 4 godine). Drugi je MA200, tj. pomini prosjek od 200 mjeseci (blizu razdoblju od 17 godina).

Kad se na grafu te dvije linije ukrste, to je vrlo dobar pokazatelj promjene trenda, ili u prodajni ili u kupovni. Kada MA200 prijee preko i iznad MA50, to je prodajni signal. Analogija vrijedi za suprotni prijelaz, a kad se takav dogodi, naziva se golden cross (zlatni prijelaz). Ako se u obzir uzmu tjedni, dani, sati, onda su ovakvi pomaci ei, a uobiajeno ovakve signale koriste trgovci u dnevnom trgovanju. Ovaj blog razmatra dugoronije trendove i prvenstveno raspravlja o zatiti imovine obinih ljudi i njihovih obitelji. Dakle, kako je S&P500 globalni indeks koji vrlo dobro ocrtava globalne ekonomske prilike, tzv. ultimate death cross koji se nazire u skorom roku, eli nam rei da e dionice biti jo jeftinije. Ovaj dogaaj zaista nije povoljan za veinu ljudi jer e se mnogo vrijednosti izgubiti. Sada, kada po ne znam jo koji put dobivamo potvrdu ono to smo ve slutili, nastojmo razmiljati pozitivno kako izvui korist iz ove situacije: 1) Povijest nas ui da u takva vremena funkciju platenog sredstva dobivaju plemeniti metali: zlato, srebro, platina Ako se promatra trend koji zlato ima u odnosu na ameriki dolar, zlato je anti-dolarsko. 2) S obzirom na niske granice EUR/USD i zaista loe ekonomske indikatore Kine i SAD-a, izglednu depresiju (jer u recesiji jesmo, a govorim o svijetu), moemo oekivati da e FED najaviti novi QE br. 3, ak i prije amerikih izbora. 3) Previe velikih slova, ve sam rekao da se derem s krova, dragi itatelji. No, prilino sam miran i sabran i uope ne paniarim. I dalje drim dolare i igri, iako ih ozbiljno razmatram prodati uskoro jer e FED neminovno uskoro tiskati zbog nepovoljnog teaja EUR/USD za SAD, a jo vie zbog ope depresije. Stoga bi lako zlato moglo eksplodirati u cijeni. Na kraju dananjeg dana, ultimate Ben Bernanke e u dananjem urbi et orbi najaviti hoe li biti novog tiskanja

Ne razmiljam hode li i kada de. Vjerujem da ne moe izdrati na ovim razinama i da de vrijednost dolara znantno ojaati. Cilj je 1.15 do kraja godine. Ne samo da vjerujem, nego treba podijeliti dva broja i eto rezultata: 1.15. podijeliti koja dva broja..

http://www.ecb.int/stats/money/aggregates/bsheets/html/outstanding_amounts_201112.en.html http://www.federalreserve.gov/releases/h41/current/h41.htm Dijeliti treba ukupne aktive obiju centralnih banaka. Cilj je 1.13, ali tehniki gledano: 1.15. Prvi cilj je 1,26, zatim 1,20, a onda 1,15-1,16. Najvjerojatnije e se spustiti oko razine 1,20. Priekajmo to e dogaati s iranskom krizom. Ako ona prijee u rat ili incidente u Hormuzu, target je 1,0000.

Ovih dana me zove rodbina i poznanici da sam io u pravu to se tie cijene benzina kada sam prije tri godine govorio o tome. Ne treba tu biti pametan: cijena benzina bit e i 15 kuna za par godina. Potranja se poveava zbog sve veeg broja potroaa u ekonomijama u razvoju (emerging economies), u zemljama kao Kini, Indiji, Brazilu, Rusiji, Junoafrikoj Republici itd.

Razgovarao sam danas s ljudima iz HUTA-e (Hrvatske udruge za tehniku analizu). Svi oekuju drastino jaanje dolara u skorom roku, odnosno da e se vrlo brzo testirati razina 1,26. Ja kao fundamentalist to gledam kao razlomak: odnos dviju aktiva centralnih banaka (ve par puta napisah: 1,15). --------------------------Zna li tko koliki bi otprilike teaj eura u odnosu na kunu trebao biti do kraja ovog mjeseca? Unaprijed hvala! Ovakve se stvari plaaju kao usluga u poslovnim bankama, jedan od naina jest da budete klijent, pa e Vam ljudi iz riznice banke dostaviti takav podatak. Teoretski, smatra se da je budua cijena (FP, akronim iz engleskog) odrediva iz sadanje (SPOT) cijene uveana za vremensku preferenciju. Formula: FP = S * (1+r)^T, gdje je r kamatna stopa, a T vrijeme.

Iz ovoga slijedi kako je budua cijena vea od trenutne, no uzmite u obzir vremensku preferenciju, pa je to isto. Praktino, s obzirom na to da RH vodi politiku fiksnog teaja koji se kree u gabaritima, ne smatram da e doi do znaajnijeg pomaka. Ako se elite rijeiti nekog rizika, onda trebate ugovoriti tako da potujete pravilo PUT-CALL pariteta.
Npr. ako elite neko budude pladanje osigurati po fiksnoj cijeni, onda postoje derivatni proizvodi koje moete dobiti u riznicama banaka, pa dete se rijeiti teajnog/ cjenovnog rizika i voditi brigu samo o mari koju pladate/ napladujete. reditni balon se napuhivao negdje oko 12 godina, kako to dobro tvrdi John Xenakis, ameriki bloger na www.generationaldynamics.com. Sve je kulminiralo s dva dogaaja: tzv. subprime krizom ili credit-crunch-om u ljeto 2007., da bi se efekti prelili u 2008. do dana kada je propao Lehman Brothers (rujan 2008.) Ako pogledamo, zadnjih 4 godine tzv. prime-rate (osnovne kamatne stope po kojima centralne banke pozajmljuju novac poslovnim bankama koje posluju s tvrtkama i graanima) su na povijesno najniim razinama, na razinama od 0 do 1 posto.

Kako je kuna fiksno vezana uz euro, svaka promjena u EUR/USD djeluje i na teaj EUR/HRK. Primjetite da je EUR u brojniku u oba valutna para, to znai da jaanje dolara prema euru znai i jaanje dolara prema kuni.

Cijelu sliku pokvario je katastrofalni prvi petak u lipnju. Podaci govore da je nezaposlenost Amerike u porastu i sve upuduje na novo tiskanje (op. amerika terminologija je QE to dolazi od quantitative easing, to doslovno znai da FED poputa i ukrcava u svoju bilancu potraivanje od banaka na nain da je popustio novu koliinu novca).

Da se razumijemo, nisam zaljubljen u dolar, samo to u ovim danima prinos na amerike obveznice je rekordno nizak jer svi bjee u sigurnu luku, bez obzira to e i Amerikanci pokrenuti novu rundu QE br. 81245324 i tiskati novu koliinu dolara. Ipak se radi o izbornoj godini, a Obama pobjeuje opet. Obama je izvrstan predsjednik za vrijeme koje je ispred Amerike, a to je veliki rat s Kinezima.

Ima jedan veliki problem, a to je da neto ne nastaje iz niega, osim ako niste Stvoritelj. Nikad se REKAPITALIZACIJA ili DOKAPITALIZACIJA ne radi s uspjehom ako se zaduujete. Crno nikad ne moe postati bijelo, ma koliko god bijele boje umijeali u crno. (op.a. Zaista ovom svijetu i ovom vremenu trebaju jasni smjerovi i jasna voenja, potrebna je METANOJA, a ne novi sistemi i ureenja).

ad, da odgovorim to e se dogoditi: 1.) Novi izdani novac koji e ECB (Europska centralna banka) tiskati i slati preko ESF-a u problematine banke nee zavriti u projektima vlada/ banaka kako bi se odobravali krediti koji poveavaju vrijednost (bogatstvo), zapoljavaju nove radnike i ostale makroekonomske veliine podiu na eljene vrijednosti. Dovest e do dizanja vrijednosti imovine. Ne bilo ije, ve amerike. Kapital trai brzi povrat i to na sigurnom. Tako e se cijene amerikih dionica poveati. to mi daje za pravo? Isto se ve dogaa zadnjih 4-5 godina otkad traje tzv. kreditni slom (Amerikanci to zovu credit crunch, koji se dogodio u prvim danima srpnja 2007.) Svaki put kad se tiska novi novac, traje vrijeme koje uzrokuje porast vrijednosti imovine, a ne makroekonomskih agregata. Razlika je to se vrijeme svaki put skrauje i svaki put je potrebno tiskati jo vie novca.
2.) Nova koliina emisijskog novca, osim to de dovesti do porasta cijena dionica, dovest de i do pada prinosa na obveznice (to je bio i cilj za EU). Ovo de svakako biti izraeno i na amerike obveznice, to u percepciji i dalje znai niske kamatne stope za SAD.

3.) Kratkotrajno, euforija u petak dovela je do pada teaja dolara, pa je EUR/USD s 1,25 doao na gotovo 1,27. No, na dugi rok, to bi rekao profesor Keynes, svi smo mi mrtvi u prijevodu, pokazatelj odnosa dviju bilanci, one FED-ove (amerika centralna banka) i one ECB-ove, nikad ne grijei, a pokazatelj kao razlomak tih dviju bilanci je i dalje na 1,15. To moete i sami provjeriti. Dakle, europski pakt, tj. novo tiskanje novca, dovest e do pada vrijednosti eura dugorono. A to i nije tako loe za zemlje koje nastoje svoj proizvod uiniti pristupanijim za izvoz (op. Njemaka!) Italija i panjolska su sretne, jer su smanjile cijene svojeg zaduenja (kratkorono). Dugorono, ini se da e euro ipak dobiti svoju dravu, jer EU ne moe opstati ako ne postane Federacija europskih drava. Oprostite mi na ironiji, ali estitam svima koji zaista misle da e 8456. tiskanje novca neto promijeniti, s kvalitetnim crvenim tepihom i konferencijama za tisak. Nakon samo tri radna dana, EUR/USD se gotovo vratio otkud je krenuo: sad je na 1,2530 (iza 23.3o) Euro e dobiti konano svoju dravu, jer monetarna politika nije efikasna bez fiskalne politike. Primjetite da ovdje koristim jedninu u rijeima.
No, dugorono, moramo se pomiriti s tim da de euro izgubiti na vrijednosti u realnim terminima jer Europa nema tu konkurentsku snagu. Klju je u demografiji. Rat se u konanici dobiva pjeadijom, a

Europa je gadno pogrijeila izdavi svoj vrijednosni kod i odrekla se ive sile. Misledi kako je napredna, unazadila se i sad teko hvata korak s novim silama.

Vruine su velike, pa za osvjeenje mogu samo ponuditi link koji sam naao na stranici zerohedge.com. Radi se o svijetu u brojkama (grafikonima), a sve je pripremila Bank of America Merrill Lynch. Poruka je stara, Keynesova: u dugom roku, svi smo mrtvi. http://www.zerohedge.com/news/ultimate-history-markets-chartbook Danas su sve centralne banke spustile svoje kamatne stope, dakle, one stope po kojima oni posuuju novac poslovnim bankama koje daju kredite poslovnim subjektima i graanima. To je mehanizam kako se poveava novac u optjecaju (kolokvijalno: tiskanje novca). PBOC (Kina), BoE (Engleska) i ECB (Europska unija): sve tri banke su spustile stope. EUR/USD je u ovim trenucima na 1,2380, dakle ak i nie gdje je bio prije europskog samita. Ono to se htjelo napraviti, trajalo je samo par dana.
S obzirom da de ispuhivanje balona trajati otprilike koliko je trajalo i puhanje u taj balon (1995. 2007.), razmiljajte o sauvanju Vaeg osobnog bogatstva i vrijednosti za godine ispred nas. Kriza de trajati jo barem 5 godina.

Ne zaboravite da se kljuna pladanja odvijaju u svjetskoj trgovini u dolarima, pa je sa pokojnim irakim vladarom-diktatorom sve bilo prihvatljivo dok jednog lijepog jutra ovjek, niim izazvan, rekao da ne eli da mu se nafta plada u dolarima, ved u eurima. To je bilo u vrijeme sedmogodinjeg rasta eura nad dolarom. Jednako tako, niim izazvan, drugo jutro, G.Bush mlai, koji se zatekao na prestinoj svjetskoj funkciji u tom trenutku, morao je redi sudbonosne rijei nakon Sadamove izjave, iako je malo tko u medijima to tako prenio. Bush mlai tada kae da je Irak, uz Sjevernu Koreju, osovina zla u ovome svijetu zbog tra-la-la razloga i da se sa takvima treba obraunati. Ostalu povijest znate. Uglavnom, sve je posloeno da Obama dobije nove izbore, jer se pokazao kao efikasan predsjednik. Pritom uopde ne ulazim u njegov svjetonazor. ovjek izvrava sve to je dostupno kako bi zadrao mod jo uvijek vodede supersile svijeta. Obama je bolji izbor za ratno vrijeme koje dolazi ispred Amerike jer je sukob s Kinom, i to ratni, gotovo neizbjean.

Kao to sam u proirenoj verziji odgovorio, sve je mogude. Vjerujem da u kratkom roku moe dodi do promjena, no pritisak je neodriv i euro ovaj nalet dolara nede izdrati. Korekcija je neminovna. U sluaju rata na Bliskom istoku (op.a. u tijeku dekonstrukcija Sirije kao drave gdje se ustvari Amerikanci bore s Rusima i Kinezima u sve vedem vjerskom ratu izmeu muslimana), svi bjee u dolar.

Nisam vjernik tehnike analize, no u statistici postoji zakon koji govori kako vrijednosti bilo koje robe tee svojoj srednjoj vrijednosti (op. ispriavam se to piem na engleskom taj termin, tzv. The Law of Mean Reversion). Postoji formula kako se rauna, a na tim se postavkama i djelomino razvila Dow teorija na kojoj poiva tehnika analiza. Postavka glasi da se cijene i cjenovni obrasci ponavljaju kroz povijest. Kad cijene izlete iz poznatih gabarita, govori se o neucrtanom teritoriju (tzv. uncharted territory). No, Vi to i bolje znate od mene, ja sam samo iskoristio priliku radi drugih itatelja da malo o ovome vie piem.

Pitanje ovih dana jest: Libor ili Liebor? Ovako se blogeri, pa ak i ugledni komentatori ale na raun ogromne afere oko namjetanja kljune referentne kamatne stope (op. dodajui slovo e u kraticu LIBOR, to dolazi od London Interbanking Offering Rate, dobiva se engleska rije LIE (lagati) u kratici LIEBOR). O manipulacijama oko Libora itao sam u uglednom asopisu Risk ve 2008. Analize predstavljene u tom asopisu napisane su izuzetno struno, tako da je izgledalo preuvjerljivo da bi bilo istinito. A sada se potvruje da su gotovo svi sve znali i svi su bili umijeani, jer su svi zaraivali od namjetanja stope. No, da je ovo usamljeni sluaj, ovjek bi se samo udio kako je mogue. Znajui da je laganje i prijevara sastavni moralni kod Zapada koje je odbacilo svoj vrijednosni kod iz kojeg je kao zdravo drvo raslo stoljeima, ovo nije usamljeni sluaj, pa niti prvi niti je posljednji. Ponosim se to time to sam kandidat CFA Institute koji promovira odlike strunosti i profesionalizma, a nadasve etike. Stoga sebi mogu u lice ujutro pogledati i rei da sam ponosan to radim kao bankar, u jednoj kljunoj instituciji u ovoj zemlji koja pokuava voditi i usmjeravati prilike i kljune aktere da vuku poteze koji su dobri ne samo za njih i njihova poduzea i institucije, nego za vee dobro u ovome drutvu. Piem ovo ne kao lud ovjek, jer inimo mnogo toga da zatitimo ne samo svoje, ve i ope interese u ovom drutvu, koliko god se to inilo neobinim. Ne mogu rei da me ipak malo ne smeta to se ve stvorila kovanica BANKSTER, pa nas ak i profesor Roubini (Dr. Doom ili Dr. Propast, kako ga mediji zovu) linuje u jueranjem obraanju javnosti. Istina je da su kazne nikakve za ljude koji su svojom pohlepom kreirali ovo stanje. Zakljuit u dananje filozofsko izlaganja s preporukom itanja knjige Manifest amerikih sanjara, autora Tomislava Birtia. Naalost, otkad su praroditelji u Edenu odbacili Boju preporuku i na neki nain, prekinuli sudionitvo u ivotu Presvetog Trojstva, uskoro su morali nai novo trojstvo: kapital, zakon ponude i potranje i ameriki san. To trojstvo stalno zavlai ljude u nove lance pohlepe i straha, te dvije osnovne trine sile. p.s. Izgleda da juer izali detalji oko pomodi panjolskoj potvruju da ipak nede biti direktnog slanja novca loim bankama iz fonda pomodi, jer se ipak trai odreeno jamstvo

drave. To znai, ako je ovo sve istina, da je sve ovo bilo namjerno manipuliranje tritem i da su politiari takoer laovi na kvadrat. Naalost, otkrio sam toplu vodu. To mi jo vie daje poticaj da sve manje vjerujem u projekt zajednike valute .