ZAVISNE REENICE-VEZNICI VREMENSKA (temporalna): a) S indikativom: cum temporale, postquam, ut, ut primum, ubi, ubi primum, simulac, simulatque,

, antequam, priusquam, dum, donec, quoad b) S konjunktivom: cum historicum = kad UZRONA (kauzalna): a) S indikativom: quia=jer, quoniam=kad ved-bududi da, quando, quod b) S konjunktivom: quod=to, jer i cum causale=jer, bududi da POSLJEDINA (konsekutivna): a) S indikativom: / b) S Konjunktivom: ut, ut non, quin DOPUSNA (koncesivna): a) S indikativom: etsi, etiamsi, tametsi,=iako-mada, quamquam=premda b) S konjunktivom: cum concessivum = premda, quamvis=ma kakao, Licet=makar, ut=makar-pa neka POGODBENA (kondicionalna): a) S indikativom: si, nisi b) S konjunktivom: si, nisi POREDBENA (komparativna): a) S indikativom: ut, sicut, quemadmodum b) S konjunktivom: quasi, proinde quasi, tamquam, tamquam si, velut, velut si, ut si=kao da NAMJERNA (finalna): a) S indikativom: / b) S konjunktivom: ut=da, ne non, ut ne=da to, ne=da ne, quo uz komparativ UPITNA (interogativna): I. Zamjenice: qui, quae, quod, quis, quid II. Prilozi: udui nastojati cur, ubi III. Upitne estice: -ne, num, nonne, utrum, -an

*Reenice uz verba postulandi, curandi, imediendi i timendi: 1. VERBA POSTULANDI (glg zahtjevanja): postulo, 1. Zahtjevati suadeo, 2. Savjetovati impero, 1. Zapovjedati moneo, 2. Monui, monitum, opominjati hortor, 1. Poticati peto, 3. Petivi, petitum, traiti, zahtjevati 2. UZ VERBA CURANDI (glagoli skrbljenja): Curo,1. Brinuti se studeo, 2. St permitto, 3. Dopustiti 3. UZ VERBA TIMENDI (glagoli bojazni): timeo, 2. bojati se vereor, 2. bojati se metuo, 3. bojati se

trepido, 1. Plaiti 4. UZ VERBA IMPEDIENDI (glagoli zabranjivanja): ipedio 4 prijeiti resisto 3 protiviti se prohibeo 2 zabraniti obsto smetati dettereo odvradati

ABLATIV APSOLUTNI: Zasebna participna konstrukcija nastala od ablativa s atributom Kao subjekt tvori ime (imenice, zamjenice, pridjevi, broj) Kao predikat particip prezent (nesvreno) i perfekt (svreno) Moe biti sa ili bez participa Zamjenjuje: Vremenske Dopusne Pogodbene Uzrone PREVOENJE:

S latinskog na hrvatski

1.dodajemo veznik 2.imenica u alativu postaje subjekt u nominativu 3. particip postaje predikat

S hrvatskoga na latinski

1.Izostavimo veznik 2.subjekt stavljamo u ablativ 3.predikat postaje particip

Prevodimo na 4 naina: 1. Zavisnom reenicom 2. Glagolskim prilogom 3. Prijedlonim izrazom 4. Usporednom reenicom Pr. Milites gladiis districtis impetum fecerunt. 1. 2. 3. 4. Poto su trgnuli maeve, vojnici navalie. Trgnuvi maeve, vojnici navalie. Poslije izvlaenja maeva vojnici navalie. Vojnici trgnue maeve i navalie.

Imenica koja je dio ablativa apsolutnog, ne nalazi se ni u kojem padeu o ostalom dijelu reenice Stoga ako prevodimo sa hrvatskog na latinski, te ablativom apsolutnim prevodimo zavisnu reenicu koja ima isti subjekt kao i glavna, moramo je staviti u pasiv da dobijemo dva razliita subjekta. Moe biti i bez participa. U tom sluaju na njegovo mjesto stoje: 1. Imenice kojima se izrie: ast, dunost, sluba ili dob: consule= za konzulovanja dictatore=za diktature duce=pod vodstvom auctore=po nagovoru, na prijedlog puero= u djetinjstvu sene=u starosti 2. Pridjevi kao: Me vivo=za moga ivota me invito=protiv moje volje me salvo=dok sam u snazi me ignaro=bez moga znanja

PRAVILO O SLAGANJU VREMENA: (consecutio temporum) Ako je predikat u konjunktivu: Glavna reenica 1.glavno vrijeme Radnja zavisne reenice a) istodobna b) prije c)poslije a) istodobna b)prije C) poslije Vrijeme zavisne reenice Konjunktiv prezenta Konjunktiv perfekta Konjuktiv prezenta perifrastine konjugacije aktivne na urus Konjunktiv imperfekta Konjunktiv pluskvamperfekta Konjunktiv imperfekta PKA na urus essem

2.historijsko vrijeme

Ako je pak predkat u indikativu: 1. Ako su radnje glavne i zavisne istodobne, u njima stoji isto vrijeme. pr. Facio, quod possum. 2. Ako se radnja zavisne dogodila prije radnje glavne: Glavna reenica zavisna reenica prezent Perfekt Prezent-imperfekt Pluskvamperfekt Futur 1. Futur 2.

3. Ako se radnja ZAVISNE desila poslije radnje GLAVNE onda dolaze futur 1 i 2.