Internacionalni univerzitet Brko Distrikt

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Savremeni metodiko-didaktiki tokovi u razrednoj nastavi

TEMA:Obrazovanje na daljinu

Mentor: Doc.Dr.Vesna Srdi

Br.indeksa: MFU 57/11

Student: Sinanovi Sadija

Brko, Juli 2012.godine

SADRAJ UVOD.3 1. ISTORIJSKI RAZVOJ OBRAZOVANJA NA DALJINU...4 2. OPTI ASPEKTI OBRAZOVANJA NA DALJINU....5 2.1. Kompjuterski podrano uenje....5 2.2. Kompjuterski podrano istraivanje5 2.3. Uenje na daljinu.6 3. VANOST OBRAZOVANJA NA DALJINU..6 3.1. Ciljevi i resursi u e-obrazovanju..........7 3.2. Metode i tehnologije u e-obrazovanju.8 3.3. Da li je daljinsko obrazovanje uspjeno......8 3.4. Kako se izvodi daljinsko obrazovanje...10 3.5. Koja tehnologija je najbolja...10 3.6. Uspjeno daljinsko obrazovanje.....11 3.7. Kljucni faktori u daljinskom obrazovanju.....12 3.7.1. Uenici ...12 3.7.2. Nastavnici .......12 3.7.3. Asistenti .13 3.7.4. Pomono osoblje.....13 3.7.5. Administratori.....13 3.8. Preduslovi za realizaciju modela13 3.9. Prijedlog tehnolokog rjeenja uenja na daljinu...14 3.10. Osnovni mduli i nacin realizacije nastave na daljinu...16 4. E-MAIL KAO ALAT ZA UENJE NA DALJINU....17 4.1. Prednosti i nedostatci koritenja e-maila...17 4.2. Naini komunikacije e-mailom kod uenja na daljinu......18 4.2.1. Individualna komunikacija sa studentima...19 4.2.2. Komunikacija s grupom studenata..19 4.2.3. Komunikacija s institucijom koja organizira predavanje (teaj).19 4.2.4. Komunikacija s vanjskim resursima...20 4.3. Preporuke pri postavljanju e-mail predavanja20 5.KORITENJE WWW ZA UENJE NA DALJINU21 5.1.Administrativna pitanja pri organizaciji WWW predavanja na daljinu.21 5.2.Pitanja vezana uz kreiranje web predavanja na daljinu.23 LITERATURA..26

UVOD Razvoj informacione tehnologije i stalno inoviranje obrazovne tehnologijeuslovljava promjene u metodama i oblicima nastavnog rada, te organizaciji koja bi bila optimalna u eri masovne primjene interneta i elektronskih izvora znanja. Obrazovanje se, po pravilu, sporije otvara prema novim tehnologijama u odnosu na proizvodnju, saobraaj, uslune djelatnosti. i dr. Ipak, mladi ljudi koji kod kue i van kole ive u tehnoloki bogatom okruenju oekuju promjene u obrazovanju u skladu sa imperativima obrazovanja za 21. vijek.. U tom smislu ve se polako u obrazovanje uvode multimedijalni sistemi, uenje na daljinu, virtuelne kole i druge tehnologije koje dovode do poveanja aktivnosti uenika, kvalitetnijeg vrednovanja znanja i napredovanja uenika u skladu sa individualnim sposobnostima i predznanjima.

1.ISTORIJSKI RAZVOJ OBRAZOVANJA NA DALJINU Poetak obrazovanja na daljinu na sveuilinom nivou dogodio se u SAD-u krajem 19. stoljea, kad je pokrenuto vie inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija. Ve poetkom 20.stoljea panja je usmjerena kreiranju novih pedagokih modela za dopisne studije, kao i standardima kvalitete za njihovo provoenje. Detaljniji istorijski pregled

obrazovanja na daljinu pokazuje na velik utjecaj tehnologija, a posebno su u istoriji eobrazovanja bili vani raunarski i komunikacijski mediji. Osim obrazovnih radioemisija i dvosmjernog radija, u obrazovanju na daljinu koriteni su filmski medij, javna televizija, kablovska i satelitska televizija te sistemi plati nakon gledanja (engl. pay-per-view) i video prema zahtjevu (engl. video on demand). Raunarska tehnologija omoguila je interaktivno pouavanje u obrazovanju na daljinu koje je voeno posebno dizajniranim obrazovnim softverom (engl. courseware), a prvi takvi sistemi pojavili su se priblino 1960. godine. Za navedene oblike pouavanja ve vie od trideset godina u upotrebi su pojmovi kao to su raunarom podrano uenje (engl. computer assisted learning, CAL), kao i na raunaru zasnovano poduavanje (engl. computer based instruction, CBI), a pojavljuju se i drugi slini pojmovi i skraenice za primjenu raunarske tehnologije u obrazovanju. Poseban napredak u koritenju raunara za obrazovanje omoguila je tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna tehnoloka i pedagoka revolucija u obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World Wide Weba. Neke zemlje imaju vrlo razvijene sisteme za obrazovanje na daljinu. To se pogotovo odnosi na one koje imaju malobrojno stanovnitvo na velikim prostranstvima (Kanada, Australija). U Australiji se upotrebljava satelitski prijenos, radio, telefon i TV kako bi se svima omoguilo obrazovanje. Iako obrazovanje na daljinu u BiH nije tako razvijeno i nema tako dugu tradiciju kao to to imaju spomenute drave, postoji nekoliko primjera dopisnog kolovanja koji i danas nalaze svoju primjenu. Bez obzira kojom se tehnologijom provodi, obrazovanje na daljinu podrazumijeva i neki nain komunikacije izmeu nastavnika i polaznika, kako bi polaznik imao mogunost traiti, a nastavnik pruiti pomo u svladavanju gradiva. Za procjenu znanja u obrazovanju na daljinu mogu se koristiti razliite metode, a vrlo esto je za polaznike obavezno da dou u sjedite obrazovne ustanove ili u neku drugu ustanovu od povjerenja.

2.OPTI ASPEKTI OBRAZOVANJA NA DALJINU Obrazovanje potpomognuto informacionim tehnologijama podrazumijeva najmanjetri osnovne komponente : 1) Kompjuterski podrano uenje (Computer Assisted Learning CAL) 2) Kompjuterski podrano istraivanje (Computer Assisted Research) 3) Uenje na daljinu (Distance Learning - DL) 2.1 Kompjuterski podrano uenje Kompjuterski podrano uenje se najee koristi i veoma je pogodno za ostvarivanje interakcije izmeu uenika i raunara kako bi se unaprijedila postojea tehnologija uenja, nastava uinila oiglednijom, dinaminijom i interesantnijom uz angaovanje vie uenikih ula u sticanju novih znanja. Kompjuterski podrano uenje ukljuuje multimedijalni obrazovni softver, raunarske simulacije, virtuelnu realnost, vjetaku inteligenciju i dr. Koritenjem informacionih tehnologija predvieno je individualno sticanje znanja, stalna povratna informacija i praenje napredovanja uenika to nastavniku pomae da realnije vrednuje znanje ucenika i da ih upuujena druge didaktike medije kako bi uspjenije ovladali novim znanjima. Kompjuterski podrano uenje se koristi relativno dugo u obrazovanju, ali se u poslednjih pet godina kompjuterska tehnologija znaajno usavrila tako da je obrazovni softver od jednostavnih DOS aplikacija usavren do trodimenzionalne virtuelne realnosti kojom sepodie unutranja motivacija studenata i postaju veoma interesantni. 2.2 Kompjuterski podrano istraivanje Kompjuterski podrano istraivanje se, danas, znaajno koristi, na visokokolskim institucijama za teorijska istraivanja literature iz razliitih oblasti i za empirijska istraivanja uz upotrebu adekvatnog statistikog softvera (STAT VIEW, SPSS i sl.). Teorijsko istraivanje literature skoro je nezamislivo bez upotrebe kompjuterske tehnologije, jer se, danas, skoro sve znaajnije knjige, radovi, studije i zbornici sa strunih i naunih skupova prevode u elektronska izdanja i smetaju na WEB portale izdavakih kua, fakulteta, biblioteka, kola i sl. Trend brzog dolaenja do svih znaajnijih informacija koritenjem pretraivaa na globalnoj raunarskoj mreinastavie se i u sledeoj deceniji kada se oekuje da e zavodi za izdavanje udbenika i drugi izdavai ponuditi svoja knjige u elektronskom izdanju. 5

2.3 Uenje na daljinu Uenje na daljinu koritenjem kompjutera, telekomunikacija, kablovske televizije sve se ee primenjuje u obrazovanju. Mnogi univerziteti u svijetu su, u elji da ujednae nivo znanja koji se daje uenicima, umesto dosadanje prakse po kojoj su profesori putovali na druge fakultete, uveli praksu razmene ideja koritenjem telekomunikacione tehnologije. Naime profesori dre predavanja na matinom fakultetu, a to se prenosi putem interneta na druge lokacije. Time je ostvarena dugogodinja namjera rukovodilaca u obrazovanju da umjesto ljudi putuju ideje, to znatno smanjuje materijalne trokove fakulteta. Obrazovanje na daljinu predstavlja instrukcioni nain rada sa uenicima koji ne zahtijeva prisustvo uenika i predavaa u istoj prostoriji. Razvoj obrazovanja na daljinu datira od polovine prolog vijeka kada su koritene radio emisije i dopisna kola kako bi obrazovanje bilo dostupno i onim sudentima koji nisu mogli da se transportuju do kola ili nisu mogli svakodnevno da prisustvuju nastavi. U uslovima brzih tehnolokih promjena i promjenljivih trinih uslova, ameriki obrazovni sistem je imao zadatak da obezbijedi poveane obrazovne mogunosti bez poveanja materijalnih sredstava. Mnoge obrazovne ustanove na ovaj izazov odgovaraju razvojem programa daljinskog obrazovanja. Na svom osnovnom nivou, daljinsko obrazovanje se odvija kada su nastavnik i uenici fiziki odvojeni velikim rastojanjem i kada se za premotavanje ovog jaza koristi tehnologija (tj. govor, video, podaci i tampa), esto u skladu sa komunikacom licem u lice. Ove vrste obrazovnih programa odraslim osobama mogu pruiti drugu ansu za dobijanje fakultetskog obrazovanja, mogu doprijeti do onih koji su ogranieni vremenom, udaljenou od fakultetskih centara ili fizikom hendikepiranou, a mogu i osvjeiti znanje i usavravati se u skladu razvojem nauke i tehnologije u svojoj djelatnosti. 3.VANOST OBRAZOVANJA NA DALJINU

Za djelotvorno obrazovanje na daljinu putem Interneta nije dovoljno samo postaviti obrazovne sadraje i testove na web te o tome obavijestiti polaznike nekog nastavnog predmeta, kolegija ili teaja. Takoer je potrebno oblikovati i koristiti odgovarajue pedagoke metode, kao i primjerene naine prezentiranja sadraja i pouavanja specifinih nastavnih predmeta. 6

Potrebno je istaknuti da se pedagoke metode razvijaju ve vie od dva tisuljea, a njihovo koritenje u e-obrazovanju mnogo je djelotvorniji pristup od koritenja metode pokuaja i pogreke. Na vanost primjene pedagokih metoda i iskustava strunjaka u obrazovanju putem Interneta pokazuje vie desetaka naslova udbenika i prirunika koji su iz podruja online obrazovanja izdani u posljednih nekoliko godina. E-obrazovanje obino zahtijeva znatna ulaganja u izradu kvalitetnih obrazovnih sadraja, a znatni su i trokovi postavljanja raunara posluitelja te izrade i odravanja softvera za upravljanje on-line obrazovnim sitemom (tzv. courseware alata). Tomu treba pribrojati vrijeme i eventualne trokove korisnika obrazovnog sistema. Nabrojani resursi bit e uinkovitije iskoriteni i uz vee zadovoljstvo polaznika ako su prilikom izbora sadraja i oblikovanja sistema za obrazovanje na daljinu primijenjena odgovarajue pedagoka i metodika naela.

3.1 Ciljevi i resursi u e-obrazovanju Budui da postavljanje web-sustava za e-obrazovanje zahtijeva znatno vrijeme te raunarske i druge resurse, potrebno je u fazi pripreme napraviti procjenu ciljeva i eljenih uinaka on-line obrazovnog sistema. Ukoliko se veina nastave izvodi na klasian nain u predavaonici ili laboratoriju, a koritenje materijala na webu je samo dopuna takvoj nastavi, u pravilu nije potrebno kreirati kompleksan sistem za on-line edukaciju jer se veina obrazovnih sadraja dobiva tokom klasine nastave i iz tiskane literature, a savjetovanje s predavaem/instruktorom mogue je u linom kontaktu, tj. licem u lice. Meutim, ako polaznici najveim dijelom pristupaju obrazovnim sadrajima on-line te su vrlo rijetko u neposrednom kontaktu licem u lice s instruktorom, obino je potrebno uloiti vrlo mnogo truda i sredstava u oblikovanje sistema koji e biti jednostavan za koritenje i barem donekle ispuniti potrebu korisnika za socijalnim kontaktom s predavaem/instruktorom i drugim polaznicima.

3.2 Metode i tehnologije u e-obrazovanju

Primjena odreenih metoda u e-obrazovanju u vrlo velikoj mjeri ovisi o raspoloivoj tehnologiji. Na primjer, ako polaznici mogu koristiti brze irokopojasne internetske veze od 100 kbita ili vie u sekundi (engl. broadband), a predava/instruktor moe snimiti predavanja te ima na raspolaganju posluitelj odgovarajueg memorijskog kapaciteta i brzine pristupa Internetu, obrazovne je sadraje mogue pohraniti u obliku videozapisa predavanja. S druge strane, ako korisnici pristupaju obrazovnim sadrajima putem sporijih modemskih veza ili ako je posluitelj kojim raspolae predava/instruktor ograniene memorije uz slab kapacitet veze prema Internetu, veinu je obrazovnog sadraja vjerojatno najbolje pripremiti u obliku pisanog teksta i statinih vizualnih ilustracija koje ne zauzimaju mnogo memorijskog prostora. Posebno je korisno razmotriti razliita alternativna rjeenja za kompleksne sisteme za upravljanje obrazovnim procesom/sadrajem (engl.:learning management system - LMS; learning content management system - LCMS). Takvi sistemi obino integriraju postavljanje sadraja na web, testiranje, forume i komunikaciju s korisnicima. Meutim, ukoliko je predavau/instruktoru potrebno samo postaviti vjebe ili testove na web i odravati forum n a webu, korisno je razmotriti alternativna rjeenja. Primjerice, za forume i diskusijske grupe mogue je koristiti servise popularnih portala kao to je Yahoo, a za izradu on-line vjebi ili testova na raspolaganju je besplatan softver kao to je Hot Potatoes. 3.3 Da li je daljinsko obrazovanje uspjeno Mnogi prosvjetni radnici pitaju da li udaljeni uenici naue isto kao uenici koji se kolujuna tradicionalan nain u uionici. Istraivanja koja uporeuju daljinsko obrazovanje i tradicionalno kolovanje ukazuju da nastava i uenje na daljinu mogu biti jednako uspjeni kao tradicionalna nastava ukoliko se koriste odgovarajui nastavni metodi i tehnologije, ukoliko postoji interakcija izmedu uenika i ukoliko postoji blagovremena povratna veza izmedu nastavnika i uenika. Multimedijalni didaktiki materijali u digitalnoj formi obezbjeuju veu oiglednost, dinaminost, mogunost individualizacije u skladu sasopstvenim intersovanjem studenata. Intenzivan razvoj telekomunikacionih tehnologija i raunarskih sistema, stalna veza sa internetom i uenje bazirano na hipermedijalnim sistemima omoguilo je kvalitetniju primjenu kompjuterske tehnologije u nastavi. Kompjuterska nastava obezbeduje fleksibilnu organizaciju aktivnosti, predavanja i prouavanja materijala i kompleksno vrednovanje rada uenika.Prema istraivanjima

razvijenih zemalja u kojima se obrazovanje na daljinu koristi uposlednjoj deceniji dvadesetog vijeka uoene su prednosti u odnosu na tradicionalnu nastavu koje se ogledaju u sledeem : - nastava se individualizuje stvarajui mogunost ueniku da napreduje tempom koji odgovara njegovim psiholokim i perceptivnim sposobnostima, kao i predznanjima iz odreene oblasti,

- u kombinaciji sa drugim elektronskim izvorima informacija (elektronske enciklopedije, casopisi, biblioteke i WWW) obezbeuje se istraivanje najaktuelnijih sadraja u skladu sa sopstvenim interesovanjima - stalnom ili povremenom interakcijom sa izvorima informacija poveava se aktivnost uenika i razvija kritiko miljenje, te sposobnosti analiziranja i zakljuivanja, - interakcija se uspostavlja ne samo sa nastavnicima nego i sa u enicima iz drugih kola, ime se razmjenjuju znanja i iskustva, te ujednaava nivo znanja u razliitim kolama,

- na obrazovnim institucijama u kojima nema dovoljno nastavnika iz svih predmeta obezbjeuje se da umjesto ljudi putuju informacije ime se znaajno smanjuju trokovi, - obrazovni softver koji prati obrazovanje na daljinu projektovan je tako da obezbjeuje povremenu evaluaciju znanja u fazi uenja, tako da se pored vrednovanja znanja u interakciji sa nastavnikom ili sa drugim uenicima vri samovrednovanje koritenjem obrazovnog softvera, - obezbjeuje se angaovanje najboljih strunjaka iz odreene oblasti ime se kvalitet nastave podie na vii nivo, - na fakultetima i u kolama koji imaju praksu u kolama, medicinskim centrima, fabrikama i drugim institucijama omoguava se praenje i kritiko preispitivanje prakse to nastavu ini efikasnijom i smanjuje trokove -obrazovanje na daljinu, svakako, predstavlja znaajnu inovaciju koja u kombinaciji sa tradicionalnom nastavom doprinosti poboljanju kvaliteta nastave. 3.4 Kako se izvodi daljinsko obrazovanje 9

Nastavnik koji predaje na daljinu ima na raspolaganju irok dijapazon tehnolokih opcijakoje se mogu podijeliti u etiri glavne kategorije:

Govor - U nastavna audio pomagala spadaju interaktivne tehnologije: telefon, audio konferencije i kratkotalasni radio. U pasivna (tj. jednosmjerne) audio pomagala spadaju trake i radio.

Video - U nastavna video pomagala spadaju nepokretne slike kao npr. slajdovi, prethodno napravljene pokretne slike (na primjer, film i video trake), kao i pokretne slike snimljene uivo i kombinovane sa audio konferencijama (jednosmjeran ili dvosmjeran video i dvosmjeran audio). Podaci - Raunari alju i primaju podatke elektronski.Zbog toga se izraz "podaci" koristi za opis ove iroke kategorije nastavnih sredstava. U raunarske aplikacije za daljinsko obrazovanje spadaju: Nastava uz pomo raunara (Computer-Assisted Instruction, CAI) koristi raunar kao samostalno nastavno pomagalo za prezentaciju pojedinih lekcija. Nastava pod kontrolom raunara (Computer-Managed Instruction, CMI) koristi raunar za organizaciju nastave i praenje znanja uenika. Sama nastava ne mora da se odvija preko raunara, mada se CAI esto kombinuje sa CMI. Obrazovanje posredstvom raunara (Computer-Mediated Instruction, CME) - opisuje raunarsku aplikaciju koja olakava nastavu. U primjere ovakvih aplikacija spadaju: elektronska pota, faks, raunarske konferencije uivo i Web aplikacije. tampa - To je fundamentalni element daljinskog obrazovanja i osnova od koje su evoluirali svi drugi nastavni sistemi. Postoje razni tampani formati u upotrebi: knjige, prirunici, skripta, nastavni planovi i praktini primjeri.

3.5 Koja tehnologija je najbolja Mada tehnologija igra kljunu ulogu u daljinskom obrazovanju, u centru panjenastavnika moraju ostati rezultati nastave, a ne tehnologija nastave.Klju za uspjeno daljinsko obrazovanje je, prije izbora nastavnog sistema, detaljno prouavanje potreba uenika, zahtjeva 10

nastavnog sadraja i ogranienja nastavnika. Ovaj sistematski pristup obino e dovesti do mjeavine medijuma koji slue specifinoj svrsi. Na primjer: Vei broj tampanih materijala moe pruiti veinu osnovnog nastavnog sadrajau formi teksta predmeta, kao i liste neophodnih dokumenata za itanje svakodnevnog rasporeda. Interaktivne audio i video konferencije mogu obezbijediti ivu interakciju licem u lice. Ovo je takoe odlian i ekonomian nain za dovoenje gostujuih predavaa i predmetnih strunjaka. Raunarske konferencije ili elektronska pota mogu se iskoristiti za slanje poruka, vraanje uraenih domaih zadataka i druge usmjerene komunikacije sa jednim ili vie lanova razreda. Oni su mogu koristiti i za poveanje interakcije izmeu uenika. Prethodno snimljene video trake mogu se iskoristiti za izvoenje nastavnih lekcijai prikazivanje vizuelno orijentisanog sadraja. Faks se moe koristiti za distribuciju domaih zadataka, za slanje posljednjihizmjena, za primanje uraenih domaih zadataka i za blagovremeno saoptavanjepodataka o rezultatima. Zadatak nastavnika je da primjenom ovog integrisanog pristupa paljivo izabere jednu odnekoliko tehnolokih opcija. Cilj je napraviti mjeavinu nastavnih medijuma da bi se zadovoljile potrebe uenika na nain koji je didaktiki optimalan uspjean i nastavnogplana i

ekonomskiprihvatljiv. 3.6 Uspjeno daljinsko obrazovanje Uspjeni programi daljinskog obrazovanja, poinju sa paljivim planiranjem i

potpunimrazumijevanjem predmetnih zahtjeva i potreba uenika. Odgovarajua tehnologija moe seizabrati samo poto su ovi elementi detaljno analizirani. Materijali se ne stvarajuspontano; oni nastaju tekim radom i svjesnim naporom mnogih pojedinaca i organizacija.Ustvari, uspjeni programi daljinskog obrazovanja zasnivaju se na sistematskom I udruenom radu uenika, nastavnika, asistenata, pomonog osoblja i administratora. 11

3.7 Kljucni faktori u daljinskom obrazovanju U ovom odjeljku kratko opisujemo uloge kljunih igraa u daljinskom obrazovanju i njihove zadatke. 3.7.1 Uenici Zadovoljavanje obrazovnih potreba uenika je osnova svakog uspjenogprograma daljinskog obrazovanja i predstavlja test po kome se mjere svi napori u toj oblasti. Bez obzira nanastavne uslove, primarna uloga uenika je da dolaze do novihsaznanja. To je teak zadatak i pod najboljim uslovima, jer zahtijeva motivaciju, planiranjei sposobnost za analizu i primjenu nastavnog sadraja koji se predaje. Kada se predavanjaobavljaju daljinski, postoje i dodatni izazovi jer su uenici esto odvojeni od drugih kojiimaju isto predznanje i interesovanje, imaju malo ili nimalo prilika daneposrednokomuniciraju sa nastavnicima van asova i moraju se pouzdati na tehnike veze da bi premostili jaz izmedu fiziki odvojenih uesnika.

3.7.2 Nastavnici Uspjeh svakog daljinskog obrazovanja lei u najveoj mjeri nanastavnicima.U tradicionalnoj uionici, odgovornost nastavnika obuhvata planiranje nastavnogsadraja i razumijevanje potreba uenika. Nastavnici koji predaju na daljinu suoavaju sesa posebnim izazovima. Na primjer, nastavnik mora: Razumjeti karakteristike i potrebe uenika sa ogranienim, ili nikakvim,kontaktom licem u lice. Prilagoditi stil predavanja uzimajui u obzir potrebe i oekivanja viestruke, esto razliite, publike. Razvijati razumijevanje tehnologije,ali ostati usredsreen na svoju nastavnu ulogu. Funkcionisati uspjeno kao vjet asistent i predava.

12

3.7.3 Asistenti Nastavnici esto smatraju korisnim ukoliko postoji asistent koji slui kao most izmeu uenika i nastavnika.Da bi bio uspjean, asistent mora razumjeti studente i uskladiti svoje aktivnosti kako bi ispunio njihove potrebe i oekivanja nastavnika.Jovanije, asistent mora biti voljan da slijedi direktive koje ustanovljava nastavnik.U sluajevima u kojima materijalni i tehniki uslovi to dozvoljavaju, uloga asistenata sepoveala ak i kada imaju malo predmetnog znanja.Njihova minimalna odgovornost jeda postavljaju opremu, skupljaju domae zadatke, nadgledaju ispite i slue kao oi i uinastavnika. 3.7.4 Pomono osoblje Oni su nezaobilazan faktor daljinskog obrazovanja i obezbjeuju dabezbroj detalja koji su neophodni za uspjeh programa budu pravovremeno rijeeni. Veinauspjenih programa daljinskog obrazovanja podrazumijeva i registraciju uenika, kopiranje i distribuciju materijala, naruivanje knjiga, pribavljanje prava za kopiranje, pravljenjerasporeda, obradu izvjetaja sa ocjenama, odravanje tehnike opreme i tako dalje.

3.7.5 Administratori Mada administratori obino uestvuju u planiranju programadaljinskog obrazovanja neke ustanove, kada program postane operativan, oni esto gubekontakt i preputaju kontrolu tehnikim direktorima. Medutim, administratori uspjenogdaljinskog obrazovanja moraju biti vie od samo ljudi koji daju ideje. Oni blisko saraujusa tehnikim i pomonim osobljem da bi obezbijedili da se tehnoloki resursi efikasnokoriste u cilju unapreenja akademske misije nastavnika. Jo vanije, oni odravajuakademski fokus ustanove shvatajui da je zadovoljenje obrazovnih potreba udaljenih uenika njihov krajnji cilj.

3.8 Preduslovi za realizaciju modela Organizacione preduslove moemo podijeliti na: 1. obrazovne; i 2. tehnoloke

13

U kategoriju obrazovnih preduslova ulaze: prihvatanje uenja na daljinu kao regularnog naina studiranja na konkretnojinstituciji, sposobnost pripreme nastavnog materijala u skladu sa tehnologijom izvoenja uenja na daljinu, sposobnost izvoenja nastave sposobnost kontrole kvaliteta nastave i uenja sposobnost davanja podrke studentima-korisnicima uenja na daljinu Tehnoloku komponentu organizacionih preduslova ine: Sposobnost koritenja traene tehnologije od strane studenta Dovoljan stepen znanja tehnikog osoblja na strani obrazovne institucije kojiobezbjeuje kvalitetan i permanentan rad svih elemenata tehnikih preduslova zarealizaciju sistema daljinskog uenja 3.9 Prijedlog tehnolokog rjeenja uenja na daljinu U okviru projekta planirano je modelovanje i izrada softvera koji omoguavapristup studenata radnim materijalima (pretvorenim u digitalnu formu) za sve nastavnepredmete. U radnim materijalima je predvieno da studenti posredstvom Intraneta (safakulteta ___ kola) ili Interneta (od kue) pristupaju svim radnima materijalima zaformalno i neformalno obrazovanje. Sadraji bi bili struktuirani tako da se omoguava: 1. Pristup nastavnim sadrajima a. Auditivni mediji; b. Vizuelni mediji; c. Tekstualni mediji; d. Animirane lekcije (prezentacija sa tekstom i audio zapisom). 14

2. Pristup predavanjima profesora (video konferencija sa vie uesnika) a. On-line jednosmjerno; b. On-line dvosmjerno (sa uceem vie uenika ili predavanja. Limitiran broj uesnika propusnim opsegom veze). 3. Zajednicki rad studenata/uenika a. Rad na vjebama; b. Rad na projektima; c. Konsultacije. 4.On-line video komunikacija koja moe biti: a. Jednosmjerna , uesnici sluaju predavanja b. Dvosmjerna, uesnici razgovaraju sa predavaem Video komunikacija moe biti odrana preko: - Modema brzine 56 Kb/s; - ISDN pristupa brzine 128 Kb/s; - Brzih modema brzine od 256 Kb/s do 1 Mbit/s; - Poprene veze brzine do 2 Mbit/s. Kvalitet video komunikacije zavisi od brzine prenosa. Sa veim brzinama se poveava i kvalitet/veliina slike kao i vei broj broj uesnika koji istovremeno uestvujuu konferenciji.Sve video konferencije je mogue snimiti za kasniju analizu. Za realizaciju ovakve nastave potreban je sledei hardver: 1. Server (raunar) sa instaliranim Windows serverom. Internet veza sa lokacijama kojesu planirane za video komunikaciju. Internet veza sa javnim Internetom da bi studenti/uenici pristupali servisima. Intranet veza sa lokalnim serverima. 2. Raunari i potrebni softver za video konferencije na udaljenim lokacijama.

3.10 Osnovni mduli i nacin realizacije nastave na daljinu

15

Osnovu softvera ini Learning Management System (LMS) iji zadatak je daupravlja bazama podataka, da omogui korisnicima da na jednostavan nain pristupeeljenim materijalima, da pretrae sadraje i dr. U modulu za fakultetsko obrazovanje predvieni su sadraji vezani za osnovnu literaturu iz svakog predmeta uhipertekstualnom obliku, predavanja profesora u pisanoj formi i u Power Point-u,sekvence video-klipova sa predavanja profesora, zadaci za vjebu, primjeri realizovanihprojekata, ispitna pitanja, uputstva za pripremu ispita i sl. Svaki predmet bi imaorezervisan diskusioni forum preko kojeg bi studenti mogli da proitaju odgovore na najee postavljena pitanja, da postavljaju nova pitanja i dobijaju odgovore, da aljuseminarske i diplomske radove i dobijaju povratne informacije i uputstva kako da izvre korekcije i to kvaltetnije zavre svoje obaveze. U ovom modulu su predviene I kompjuterske konferencije preko kojih bi studenti srodnih fakulteta mogli da pratenastavu u isto vrijeme sa razliitih fakulteta, meusobno komuniciraju i razmjenjujuznanja., to bi obogatilo njihova iskustva, podiglo motivaciju i stvorilo preduslove za interaktivnu nastavu na razliitim fakultetima. Slina praksa postoji na univerzitetimarazvijenih drava i realizuje se tako da saradnik organizuje studente koji preko bimprojektora i interneta prate predavanja, a kada ele da postave pitanja aktivira se kamera i mikrofon koji su smjeteni u uionicu ime se ostvaruje stalna interakcija u sinhronojtehnologiji nastave. Broj dolazaka gostujuih profesora se, na taj nain, smanjuje,reduciraju se trokovi, a vrijeme racionalnije koristi. Modul za studente bi sadravaotestove za pripremu ispita sa viestrukim izborom i sa otvorenim ajtemima, kao i testovi za periodine provjere znanja koje bi se nastavniku slale elektronskim putem na mailbox. Na ovaj nain nastavnik bi mogao da prati i analizira napredovanje studenata I kvalitetnije finalizira ispite. U ovom modulu je predvien i diskusioni forum za svaki predmet tako da student mogu da postavljaju pitanja, a nastavnici ili saradnici odgovaraju, ime se smanjujepotreba za dolaskom studenta na fakultet i obezbjeuje stalna interakcija izmedu studenatai natavnika. Posebno je znaajno osmisliti organizaciju nastave koja bi se uskladila sa

zahtjevimaBolonjske deklaracije i nacrtom Zakona o univerzitetu po kojem se broj ispitnih rokova smanjuje, to znai da mora da se povea angaovanost nastavnika i studenata i da se ee vre provjere znanja (mjerenje, praenje i vrednovanje razliitih aktivnosti)studenata. Informaciona tehnologija sa tzv. inteligenim softverom moe da bude od velike pomoi nastavniku da prati, ne samo, ishode nego i proces kojim student ostvarujeishode. Svaki korak u procesu rjeavanja zadatka bi se vrednovao, ukazivalo bi se naevenualne greke i student bi dobijao uputstva za pravilno rjeavanje zadataka. Posebno je znaajno naglasiti da 16

informaciona tehnologija ne iskljuuje niti umanjuje znaajnastavnika u obrazovnom procesu, nego mu daje sofisticiraniju ulogu kojom se smanjujevrijeme za izlaganje nastavnih sadraja koje studenti mogu samostalno da proitaju, aostaje vie vremena za razvoj kreativnih potencijala, kritikog miljenja i razvojrazumijevanja principa rjeavanja zadataka. 4E-MAIL KAO ALAT ZA UENJE NA DALJINU E-mail je u dananje vrijeme zamijenio obinu potu kod dopisnih teajeva ili programa za udaljeno uenje. Koristi se i za slanje materijala za uenje i za komunikaciju izmeu nastavnika i uenika. Kod e-mail daljinskog uenja vano je da je rije o osnovnom nain prenoenja informacija za teaj, a ne samo o nadopuni drugih vrsta uenja na daljinu za to se e-mail vrlo esto koristi. Ponekad je to i nain za dodavanje interakcije klasinim nainima obrazovanja. E-mail je oblik asinkrone komunikacije to jest omoguuje komunikaciju u bilo koje vrijeme, za razliku od na primjer telefona ili videokonferencije gdje sudionici moraju biti prisutni istovremeno. E-mail se u kombinaciji sa lokalnim mreama (intranet) koristi za komunikaciju unutar institucije, ili se koristi za iru komunikaciju na Internetu. Vano je to je rije o osobnom nainu komunikacije kada se alje od jedne osobe drugoj, no ista poruka se moe istovremeno poslati i cijeloj grupi, na primjer od nastavnika cijeloj grupi polaznika. Pored e-mail poruka kod ovakvog oblika uenja na daljinu esto se koriste potanske liste, novinske grupe i forumi. Razlika je u tome to se ovakvi oblici komunikacije ne koriste za prezentiranje sadraja, nego samo za dodatne informacije o predavanju/teaju, te za diskusiju. 4.1 Prednosti i nedostatci koritenja e-maila Osnovna prednost koritenja e-maila za uenje na daljinu je mogunost komunikacije izmeu uenika i uitelja u bilo koje vrijeme. Naime, kod ovakvih teajeva uenici mogu postavljati pitanja, slati komentare, prijedloge ili rjeenja bez potrebe da ekaju sljedei sat, kao to je to

17

kod tradicionalnog naina uenja koje se odvija u dananjima kolama. Takoer i uitelji mogu odgovarati na postavljena pitanja u vrijeme koje njima najvie odgovara. Koritenje e-maila potie komunikaciju izmeu sudionika teaja na daljinu. Uenici se potiu da postavljaju pitanja, trae objanjenja i dodatnu pomo, te alju rezultate obavljenih zadataka. E-mail olakava komunikaciju srameljivim uenicima, jer nitko u grupi ne mora znati da su oni postavili pitanje uitelju i zatraili dodatna objanjenja vezana uz temu koja se obrauje teajem. Jo jedna prednost koritenja e-maila za uenje na daljinu je osiguravanje vie vremena za diskusiju nego za vrijeme klasinog sata. Naime, kod tradicionalnog obrazovanja koje se odvija u kolama vrijeme predvieno za diskusiju o nekoj temi je ogranieno koliinom gradiva koje se mora obraditi unutar pojedinog nastavnog sata. Sudionici teaja na daljinu mogu putem e-maila meusobno raspravljati o pitanjima vezanim uz temu koja se obrauje i na taj nain razmjenjivati miljenja i iskustva.

Osim spomenutih prednosti, kod ovakvog obrazovanja na daljinu treba pripaziti i na odreene nedostatke. Glavni nedostatak koritenja e-maila za uenje na daljinu je odsustvo osobnog kontakta izmeu sudionika teaja. Naime, neki uenici vie vole osobnu komunikaciju (u ivo) s uiteljem i ostalim uenicima.Osim toga, poruke koje se alju e-mailom se ponekad mogu krivo interpretirati jer nedostaje osobni kontakt. U svakoj komunikaciji je osim verbalnog vaan i neverbalni dio, odnosno nain na koji se poruka prenosi. Upravo taj neverbalni dio komunikacije nedostaje kod komuniciranja e-mailom. 4.2 Naini komunikacije e-mailom kod uenja na daljinu Razlikuju se etiri osnovna naini komunikacije e-mailom kod uenja na daljinu:

4.2.1 Individualna komunikacija sa studentima 18

Rije je o osobnoj komunikaciji izmeu voditelja teaja na daljinu i pojedinog uenika, koju ne vide ostali uenici. Uglavnom se koristi za dodatno pouavanje i za vrednovanje postignua uenika. esta upotreba e-maila pomae uiteljima i uenicima da izgrade to bolji meusobni odnos, a to potie daljnju komunikaciju.Koritenjem e-maila nekim uenicima nije tako neugodno postavljati pitanja uitelju, kao to bi im to moda bilo u klasinoj uionici meu ostalim uenicima. Osim toga, na ovaj nain je uenicima i uiteljima omogueno da puno dublje i detaljnije raspravljaju o nekim pitanjima, te da razmjenjuju miljenja o problemima vezanim uz temu koja se obrauje.

4.2.2 Komunikacija s grupom studenata Ovaj oblik komunikacije odvija se izmeu voditelja teaja na daljinu i cijele grupe uenika. Vrlo je pogodna za slanje obavijesti o teaju. Na ovaj nain uitelj moe cijeloj grupi uenika, koja se prijavila za teaj, poslati informacije o sadraju teaja, o dodatnoj literaturi koja je potrebna, o nainu komunikacije izmeu uenika i uitelja, te meusobno izmeu uenika, o nainu provoenja zavrnog ispita i ostale obavijesti o teaju. Posebno je vano to se ovaj nain komunikacije koristi za slanje materijala za uenje. Naime, uitelj alje cijeloj grupi uenika materijale, koji se uglavnom sastoje od tekstualnog dijela, a grafiki elementi se mogu dodati kao attachment. Uenici mogu primljene materijale proitati, spremiti na disk ili disketu, ili isprintati na papir. 4.2.3 Komunikacija s institucijom koja organizira predavanje (teaj) Ovim se nainom komunikacije rjeavaju administrativni zadaci prije nego to se zapone sa samim teajem na daljinu. To se odnosi na registraciju za teaj, plaanje, openite info rmacije o teaju, o rasporedu teaja, o eventualnim promjenama koje mogu nastupiti za vrijeme izvoenja teaja, o novim teajevima koje nudi ta institucija.

4.2.4 Komunikacija s vanjskim resursima 19

Ovaj nain komunikacije omoguuje slanje e-mail poruka strunjacima u nekom podruju ili specijalistima u firmama. Osim toga, moe se organizirati javna diskusija putem novinskih grupa ili potanskih listi. Cilj komunikacije s vanjskim resursima je da uenici prikupe dodatne informacije kojima e nadopuniti materijale za uenje koje su dobili od voditelja teaja.

4.3 Preporuke pri postavljanju e-mail predavanja Materijali za uenje - Prije nego to se zapone sa samim teajem, uitelji trebaju razviti

odgovarajue materijale za uenje, koje e kasnije slati uenicima. Ti materijali ne smiju biti predugi i sa previe grafike, moraju biti dobro oznaeni da se zna kojoj cjelini unutar predavanja pripadaju. Dostupnost tehnologije - Bez obzira na to da li se e-mail koristi kao osnovno sredstvo rasprostiranja materijala ili samo kao nadopuna ostalim oblicima uenja na daljinu, prije svega treba provjeriti da li svi sudionici teaja imaju odgovarajuu tehnologiju za koritenje emaila. Razmjena e-mail adresa U sljedeem koraku bi uitelj i uenici trebali razmijeniti svoje e-mail adrese, da bi mogli komunicirati za vrijeme teaja. Oni koji imaju vie e-mail adresa trebali bi tono navesti koju od tih adresa e koristiti za komunikaciju vezanu uz teaj. Tehniki test - Prije nego se zapone sa samim teajem, bilo bi dobro provesti tehniki test kako bi se ustanovilo da li svi sudionici mogu primati i slati informacije u itljivom formatu. Slanje uputa o komunikaciji - Na poetku teaja voditelj bi trebao uenicima poslati upute o sadraju i rasporedu lekcija, te o nainu odvijanja komunikacije e-mailom. Uenici moraju znati kad e im uitelj slati materijale za uenje, te na koji nain i kada e oni uitelju slati rjeenja postavljenih zadataka. Osim toga, uenici moraju biti obavijeteni o tome kada e uitelj itati njihove poruke i odgovarati na postavljena pitanja. Vano je da uitelj obavijesti uenike ako u nekom periodu nee itati e-mail.

5.KORITENJE WWW ZA UENJE NA DALJINU 20

Koritenje WWW-a je najpopularnija metoda za prezentiranje sadraja za uenje na daljinu. Moe se rei da je ovo jedna od najboljih metoda kojom se uenicima prikazuju materijali za uenje, ukoliko za vrijeme teaja nije potreban osobni kontakt izmeu uitelja i uenika. Informacije koje se nalaze na Web stranicama, osim teksta, ukljuuju i ostalemultimedijske elemente, kao to su: grafika, muzika, zvuni efekti, video, animacije. Osim toga, Web stranice koje prezentiraju teaj na daljinu sadre i hiperveze na druge stranice, koje omoguuju uenicima da dou do dodatnih informacija o nekim dijelovima sadraja, ili mailto: hiperveze, koji uenicima omoguuju komunikaciju s uiteljem. Mnogi voditelji Web teajeva na daljinu pretpostavljaju da uenici znaju koristiti e-mail, potanske liste, novinske grupe i ostale usluge na Internetu. Stoga dio Web teaja ine i ostale aktivnosti preko Interneta koje slue za interakciju izmeu uenika i uitelja. Prilikom Web teaja na daljinu uenici mogu spremiti sadraje na lokalno raunalo ili ih koristiti online dok se sadraj teaja nalazi na serveru. Zbog toga oni mogu raditi svojim vlastitim tempom i posjeivati Web stranice na kojima se nalazi sadraj teaja onoliko esto koliko to ele, i u vrijeme koje sami odaberu. Ovisno o vrsti sadraja neke se informacije mogu nalaziti na Web stranicama vie vremena, dok se neke informacije ee mijenjaju. WWW pomae i uiteljima da na jednostavan nain uenicima prezentiraju sve nove informacije vezane uz teaj. Prije nego to se pristupi organiziranju teaja ili programa za uenje na daljinu putem WWW, potrebno je analizirati elemente vezane uz administriranje i kreiranje teaja, odnosno odrediti bitne karakteristike teaja.

5.1.Administrativna pitanja pri organizaciji WWW predavanja na daljinu Ukoliko se eli organizirati Web teaj ili predavanja na daljinu, preporuka bi bila da se prvo razmisli o organizaciji i administraciji teaja u cjelini te da se pokua dati odgovore na sljedea pitanja:

1. Tko treba pristup na Web server teaja ? 21

Ako se organizira teaj na daljinu koji se plaa, onda potpuni pristup Web stranicama teaja treba omoguiti samo polaznicima i voditelju teaja. U tom sluaju samo oni uenici koji plaaju teaj mogu imati pristup svim materijalima za uenje, zadacima, vjebama i obavijestima koje se odnose na teaj. Stoga treba provjeriti da li su sigurnosne mjere ispravne, kako bi zaista samo oni koji plaaju teaj mogli pristupati svim informacijama. Ako se organizira besplatan teaj na daljinu, onda treba svim zainteresiranim korisnicima omoguiti potpuni pristup Web stranicama teaja. U tom sluaju se eli potaknuti to vie ljudi da posjeuju Web stranice teaja i da koriste informacije koje se tamo nude. Osim toga, potpuni pristup se moe omoguiti i tehnikom osoblju unutar institucije, koje pomae uitelju da postavi teaj na Web. 2. Tko treba pristup samo do nekih sadraja na Web serveru? Iako se polaznicima teaja na daljinu obino dozvoljava potpuni pristup Web stranicama teaja, moe im se ograniiti pristup nekim dijelovima sadraja, kao to su npr. ispitni zadaci. Premda se svi ispitni zadaci mogu nalaziti na Web stranicama teaja, uenicima se moe onemoguiti pristup do tih zadataka dok ne izvre odreene aktivnosti unutar teaja. Uenike treba upozoriti kojim dijelovima sadraja mogu uvijek pristupati, a koji su linkovi s ogranienim pristupom. Ponekad su Web stranice teaja nedostupne nekoliko sati ili dana zbog odravanja ili instaliranja hardwarea ili softwarea. U tom sluaju treba obavezno obavijestiti polaznike teaja da nee moi pristupati informacijama. 3. Kako ograniiti pristup? Tehniko osoblje institucije sugerira voditelju teaja koje metode treba koristiti za ograniavanje pristupa pojedinim dijelovima sadraja.Obino se za ograniavanje pristupa koristi identifikacija uenika pomou lozinki (password). 4. Tko e aurirati informacije na Web serveru? Voditelji teajeva na daljinu odreuju kada, u kojoj mjeri i koji sadraji e se mijenjati, jer oni strukturiraju sadraj teaja. Oni su takoer zadueni za auriranje informacija na Web stranicama. Zbog toga trebaju poznavati HTML.Pri tome im pomae tehniko osoblje institucije.Voditelji teajeva i tehniko osoblje imaju zajedniku odgovornost za auriranje informacija, oni rade zajedno da bi opskrbili uenike novim informacijama i izvrili promjene u dizajniranju Web stranica teaja. 5. Tko e odravati Web stranice? 22

Odravanjem Web stranica se bave voditelji teajeva na daljinu i tehniko osoblje institucije. Stalno treba provjeravati da li rade svi linkovi.Treba izbrisati zastarjele linkove i dodati nove, kako bi se uenicima omoguilo da dou do dodatnih informacija vezanih uz sadraj koji se obrauje.Osim toga, povremeno treba promijeniti izgled Web stranica kako bi one bile to funkcionalnije i to zanimljivije za polaznike teaja. 6. Tko e odravati arhivu, mirror, backup...? Voditelji teajeva na daljinu, koji pripremaju materijale za uenje, bi trebali imati backup kopije datoteka i Web stranica. U sluaju da se originalne Web strani ce iz bilo kojeg razloga unite mogu se koristiti te backup kopije. Neke institucije takoer odravaju arhivu dokumenata. Tako se u sluaju da originalne Web stranice, sa kompletnim tekstovima i grafikom, nisu dostupne, moe koristiti arhiva koja je obino samo u tekstualnom formatu. 7. Koliko dugo e teaj biti na raspolaganju? Teaj moe biti na raspolaganju uenicima neodreeno vrijeme. U tom sluaju se Web stranice moraju redovito aurirati. Osim toga, teaj se moe ponuditi uenicima periodiki, npr. odreeni broj tjedana. U oba sluaja uenici bi trebali znati koliko dugo e im teaj biti na raspolaganju i koliko vremena imaju da ga zavre.

5.2.Pitanja vezana uz kreiranje web predavanja na daljinu Nakon to se odlui o administrativnim aspektima Web teaja na daljinu, potrebno je razmisliti o nainu na koji e se strukturirati Web sadraji za uenje. Pri tome mogu pomoi sljedea pitanja: 1. Koji tipovi multimedijskih sadraja e biti ukljueni u Web site? Web stranice teaja na daljinu mogu osim teksta sadravati i grafiku i zvuk, koji nadopunjuju informacije izloene u tekstu. Za neke teajeve su prikladne simulacije, interaktivni kvizovi i testovi, komunikacija e-mailom.Voditelj teaja odluuje o tome koje vrste materijala najbolje prezentiraju temu koja se obrauje, i najvie odgovaraju nainu uenja polaznika teaja.

2. Kako sadraji trebaju biti povezani? 23

Sadraji mogu biti povezani unutranjim linkovima, tako da hipertekstualni link na jednoj stranici vodi na informaciju koja se nalazi na nekoj drugoj stranici teaja. Moemo imati link sa sadraja na svaku pojedinu lekciju, ili sa dokumenta na daljnje slike, primjere ili definicije. Iako unutranji linkovi pomau uenicima da se lake kreu unutar stranica teaja, u mnogim su teajevima potrebni i vanjski linkovi. To su linkovi na druge Web stranice, koji omoguuju uenicima da pronau dodatne informacije vezane uz temu koja se obrauje teajem. Osim to moraju planirati koliko unutranjih i vanjskih linkova e ukljuiti u svoje Web stranice, autori teajeva moraju voditi rauna o tipu linkova. Link moe biti hipertekst, koji se sastoji od jedne rijei ili neke fraze, a mogu postojati i hipermedijalni linkovi, kao to su slike, ikone, gumbi, padajui popisi, itd. Obino se koristi vie linkova, npr. tekstualni i grafiki, koji vode na isti dio sadraja. Na Web stranice teaja na daljinu se obino ukljuuje i mailto: link, koji omoguuje uenicima da alju pitanja ili komentare uitelju dok rade na Web stranicama. 3. Koliko esto se sadraji trebaju aurirati? Auriranje sadraja ovisi o predmetu koji se obrauje. Neki predmeti se vrlo malo mijenjaju, tako su npr. osnove biologije ili povijesti uvijek iste. Stoga se za teajeve na daljinu mogu dugo vremena koristiti isti materijali. Meutim, ipak je potrebno povremeno preoblikovati sadraje, dodati nove primjere, unijeti vie grafike kako bi materijali bili to zanimljiviji uenicima.Neki predmeti se ee mijenjaju, posebno oni vezani za istraivanja. Stoga se ti sadraji moraju aurirati svaki dan ili svaki tjedan, ovisno o novim dostignuima u znanosti i tehnologiji. Bez obzira na to koliko se esto mijenjaju sadraji koji se obrauju u teajevima na daljinu, potrebno je aurirati izgled Web stranica tako da one prate nove trendove i da budu zanimljive polaznicima teaja. 4. Kako e uenici koristiti informacije na Web serveru? Voditelj Web teaja na daljinu prije svega treba odrediti stupanj interakcije izmeu sebe i uenika. Ponekad e uenici uiti tako da itaju dokumente koji su postavljeni na Web ili da uz itanje gledaju i video segmente. To su dosta pasivne aktivnosti.Osim toga, uenici mogu uiti gledajui primjere koji ukljuuju grafiku i animacije. Samostalna aktivnost uenika najvie dolazi do izraaja u rjeavanju kvizova i testova. Uenici mogu uiti i na taj nain da e-mailom komuniciraju s uiteljem i trae dodatna objanjenja za neke dijelove sadraja. to je stupanj interaktivnosti vei, to e uenici lake savladati sadraj teaja. 24

5. Koji e ostali tipovi komunikacije sa uenikom biti potrebni? Kod Web teajeva na daljinu mogu se koristiti i ostali naini komunikacije s uenicima. To se prije svega odnosi na usluge koje prua Internet, a to su: e-mail, potanske liste, novinske grupe. Osim toga, od uenika se moe zahtijevati da u sklopu teaja povremeno prisustvuju telekonferencijama ili videokonferencijama, da bi s ostalim uenicima raspravljali o pitanjima koja su povezana sa sadrajem koji se obrauje. Iako se kod Web teajeva komunikacija uglavnom odvija putem mree, uenici mogu komunicirati s uiteljem pomou obine pote, telefona ili faksa.

25

Literatura

1. Brankovic, D.; Mandic, D. ( 2003): Metodika informatickog obrazovanja sa osnovima informatike, Filozofski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka 2. Laudon, K.; Laudon, J (2002): Management Information Systems, Prentice Hall 3. Ellsworth, J.( 1996 ): Internet business book, John Wiley and sons, New York, 4. Mandic, D. ( 2003 ):Didakticko-informaticke inovacije u obrazovanju, Mediagraf, Beograd, 5. Mandic, P.( 1972)Inovacije u nastavi i njihov pedagoki smisao, Sarajevo, 6. Vilotijevic, M.( 1999 ): Od tradicionalne ka informatickoj didaktici, Pedagoko drutvo Srbije, Beograd, 7. Vilotijevic, M.( 1999 ): Didaktika III, Naucna knjiga, Beograd,

26