LISTA OKVIRNIH OBLASTI ZA I TEST IZ FINANSIJSKOG MENADMETA

1. Znaaj finansijskog menadmenta

Finansijski menadment brine o sticanju, finansiranju i upravljanju imovinom. Odluka o investiranju zapoinje odreivanjem ukupnog iznosa imovine koji je potreban za poslovanje preduzea. Finansijski menader odreuje iznos koji se treba pojaviti iznad dvostruke crte na lijevoj strani bilansa stanja odnosno veliinu preduzea. ak i kada je ta veliina poznata, potrebno je odluiti o sastavu imovine. Isto tako se druga strana investicija tj dezinvestiranje, ne smije zanemariti. Imovina koja se vie ne moe ekonomski opravdati, mora se smanjiti, eliminirati ili zamijeniti. Druga vana odluka u preduzeu je odluka o finansiranju. Ovdje se finansijski menader brine o sastavljanju desne strane bilansa stanja i njenoj strukturi. Osim toga politika dividendi se mora promatrati kao sastavni dio odluke o finansiranju preduzea. Odnos isplate dividendi odreuje iznos dobiti koji preduzee moe zadrati. Zadravanje veeg iznosa tekue dobiti u preduzeu znai da e manje novca biti raspoloivo za tekue isplate dividendi. Vrijednost isplaenih dividendi dioniarima mora biti u ravnotei sa oportunitetnim trokom zadravanih dobitaka, koji se takoe mogu koristiti kao sredstvo finansiranja. Kad se jednom donese odluka o strukturi finansiranja, finansijski menader jo uvijek mora pronai nain kako pribaviti ta sredstva. Odluka o upravljanju imovinom je trea vana odluka u preduzeu. Jednom kad je imovina steena i kad je osigurano prikladno finansiranje, tom se imovinom i dalje mora efikasno upravljati. Finansijski menader je optereen razliitim stupnjevima poslovne odgovornosti nad postojeom imovinom. Te odgovornosti zahtijevaju da se finansijski menader vie brine o tekuoj nego o fiksnoj imovini.

2. Osnovna poslovna preokupacija finansijskog menadera

Kategorije poslova kojima se bavi finansijski menadzer Poslovi u firmi koje obavlja FM Finansijski poslovi sa finansijskim institucijama Poslovi FM-a na finansijskim tritima Restruktuiranje firme ili firmi koje mogu biti interesantne FM Poslovi sa posebnim finansijskim institucijama Poslovi sa dravom i prema dravi Poslovi sa inostranim partnerima Skupina poslova koji se odnose na samu strukturu finansijskog menadzera Prva skupina poslova- Najvanija, najkompleksnija, najzahtjevnija. Oduzima najvie panje FM-a.

Prosjecna vrijednost firme, odnosno procjena vrijednosti imovine Osiguranje, pribavljanje potrebnih sredstava za finansijske i poslovne aktivnosti firme Pracenje realizacije tekuce i razvojne politike Analiza poslovnih i finansijskih pozicija firme Pracenje izmirenja finansijskih obaveza firme

3. Poslovna, porezna i finansijska okolina

POSLOVNA OKOLINA U SADu su tri osnovna oblika poslovne organizacije: Preduzee u vlasnitvu pojedinca - vlasnik ima pravo na svu imovinu i osobno je odgovoran za sve dugove preduzea. Vlasnik ne plaa odvojene poreze na dohodak, on dodaje profit ili oduzima gubitak iz poslovanja kad odreuje osobni porezni dohodak. jednostavnost osnivanja ovog preduzea je njegova najvea prednost. Osnovni mu je nedostatak to je vlasnik osobno odgovoran za sve obaveze preduzea. drugi je problem ovog preduzea poveanje kapitala. Budui da su uspjeh i ivot preduzea vezani za samo jednu osobu ono nije tako atraktivno za vjerovnike. Trei nedostatak je tea provedba prenosa vlasnitva. Ortakluk - u ortakluku se takoer ne plaaju porezi na dobit, pojedini partneri svoj dio dobiti ili gubitka iz poslovanja ukljuuje u svoj oporezivi dohodak. U opem ortakluku svi partneri imaju neogranienu odgovornost, snose zajedniku odgovornost za obavze ortakluka. Ugovorom o ortakluku odreuju se prava svakog partnera, raspodjela profita, ulog svakog partnera itd. Pravno ortakluk se raspada ako jedan od partnera umre ili se povue, a ortakluk se najee koristi kod uslunih djelatnosti. Partneri sa ogranienom odgovornosti ulau kapital, te imaju ogranienu odgovornost i prema iznosu uloenog kapitala ne mogu izgubiti vie nego to su uloili. Partneri sa ogranienom odgovornou mogu biti samo investitori koji sudjeluju u raspodjeli gubitka ili profita (koristi se esto kod finansiranja graevinskih projekata). Korporacija - je zakonski stvoren Umjetni Subjekt, koji moe posjedovati imovinu i stvarati obaveze. Glavno je svojstvo ovog oblika poslovne organizacije pravna odvojenost korporacije od njezinih vlasnika. Vlasnika je odgovornost ograniena ulozima. Samo vlasnitvo se dokazuje dionicama, a dionice se veoma lako prenose. Besmrtnost kompanije korporacija moe egzistirat ak i ako vlasnici umru ili prodaju svoj udio (to nije sluaj kod preduzea u vlasnitvu pojedinca i ortakluku). Nedostatak korporacije se odnosi na Porez. Korporacijski profiti su podloni dvostrukom oporezivanju.

FINANSIJSKA OKOLINA

Sva preduzea posluju unutar finansijskog sistema koji se sastoji od mnotva institucija i trita. Finansijsko trite jesu sve institucije i postupci koji povezuju kupce i prodavce finansijskih instrumenata. Svrha finansijskih trita je efikasna alokacija tednje krajnjim korisnicima. Finansijska trita mogu se podijeliti na Trite Novca i Trite Kapitala. Trite novca se odnosi na kupovinu i prodaju kratkoronih korporacijskih i vladinih dunikih vrijednosnih papira. Trite kapitala se bavi relativno dugoronim dunikim i vlasnikim obveznicama i dionicama. Unutar trita novca i kapitala postoje primarno i sekundarno finansijsko trite. Primarno finansijsko trite je trite na kojem se prvi put kupuju i prodaju novi vrijednosni papiri, tj trite novih emisija. Sekundarno finansijsko trite je trite postojeih a ne novi vrijednosnih papira. Tok sredstava od tedia ka investitorima u realnu imovinu moe biti direktan, a ako postoje finansijski posrednici taj tok moe biti i indirektan. Finansijski Posrednici su finansijske institucije koje primaju novac od tedia i ta sredstva koriste za odobravanje zajmova i druge finansijske investicije u njihovo ime. Finansijskih institucije su Komercijalne Banke, tedne Institucije, Osiguravajua Drutva, Penzijski Fondovi, Finansijske Institucije i Uzajamni Fondovi. Depozitne institucije komercijalne banke najvaniji su izvor sredstava za preduzea u cijelini. Banke od pojedinaca, kompanija i vlada primaju depozite, te za uzvrat odobravaju zajmove. Osiguravajua drutva bave se prikupljanjem periodinih uplata od onih koje osiguravaju u zamjenu za osiguranje isplata ako nastanu sluajevi obino sa neeljenim posljedicama. Ostali finansijski posrednici penzioni fondovi i ostali mirovinski fondovi primaju doprinose od zaposlenih i poslodavaca. Te doprinose fondovi investiraju, te umirovljenim radnicima periodino isplauju kumulativne iznose ili anuitete. Odreene finansijske institucije obavljaju potrebnu brokersku funkciju. Kada brokeri spoje strane koje trebaju stedstva sa onima koje imaju tednju, oni djeluju kao agenti ili posednici. Investicijski Bankari su posrednici koji su ukljueni u prodaju korporacijskih dionica i obveznica. To je finansijska institucija koja kupuje po fiksnoj cijeni na fiksni datum nove vrijednosne papire za daljnju prodaju. Hipotekarni bankari su finansijske institucije koje kupuju hipoteke prvenstveno za daljnu prodaju. Kupovine i prodaje finansijske aktive obavljaju se na sekundarnom tritu. Transakcije na tom tritu ne poveavaju ukupan iznos finansijske aktive u prometu, ali poveavaju likvidnost aktive i poboljavaju kvalitet primarnog trita. POREZNA OKOLINA Na mnoge poslovne odluke porezi uticu direktno ili indirektno. Lokalna ili drzavna vlast uticu na ponasanje preduzeca i njihovih vlasnika svojom poreznom moci. POREZI NA DOBIT KORPORACIJE Oporeziva se dobit korporacije utvrdjuje odbijanjem svih rashoda ukljucujuci i amortizaciju i kamate od prihoda. Porezna stopa-postotak od oporezive dobiti koja se mora platiti za porez-primjenja za svaki porezni razred odnosi se kao granicna stopa.

Alternativni minimalni porez

Kompanije ne vole placati porez, te ce iskoristiti sve olaksice i kredit koji zakon dopusta. Porezna uprava je stvorila posebne poreze kako bi osigurala da oni koji imaju korist od poreznog zakona plate minimalni iznos. Taj se porez zove AMT. Tromjesecno placanje poreza Od velikog broja korporacije se zahtjeva placanje poreza. Kompanije koje prate racunovodstvo na osnovu kalendarske godine moraju placati 25 % poreza 15 aprila, 15 juni, 15 septembar. Amortizacija To je sistemna alokacija troskova kapitalne imovine tijekog odredjenog razdoblja za svrhe finansijskog izvjestanja, porezne svrhe ili oboje. Amortizacija umanjuje oporezivu dobit. Postoje odredjene metode obracuna amortizacije, a to su:linearna amortizacija koja predstavljametodu amortizacije kojom se rashodi raspodjeljuju u jednakim iznosima. Ubrzana amortizacija- metoda amortizacije koje troskove kapitane imovine otpisuje brze od linearne amortizacije. Amortizacija smanjivanjem salda metoda amortizacije koja zahtjeva da se godisnji trosak temeljen na fiksnom postotku knjigovodstvene vrijednosti, umanjene za amortizaciju, obracuna na pocetku godine na koju se odnosi amortizacijski trosak. Opca formula za odredjivanjem amortizacijskog troska za bilo koje razdoblje: m(1/n)NBV m-mutiplikator, n je amortozacijski vijek trajanja, NBV neto knjigovodstvena vrijednost imovine na pocetku imovine. Sistem modficirane ubrzane naknade troskova Za imovinske razrade od 3, 5, 7 i 10 godina, upotrebljava se amortizacijska metoda dvostrukog smanjivanja salda. Tom se metodom prelazi na linearnu amortizaciju za preostalu neamortiziranu knjigovodstvenu vrijednost u prvoj godini kad linearna metoda daje jednaki ili veci trosak nego metoda dvostrukog smanjivanja salda. Za svu nekretninu mora se upotrijebiti linearna metoda. Za sve metode smanjivanja salda, mora biti upotrebljena polugodisnja konvencija sto znaci da ce u godini nabavke imovine, imovina biti amortizirana za razdoblje od pola godine, bez obzira na datum nabave. Kamatni rashod nasuprot isplacenim dividendama Placene se kamate na neplaceni korporacijski dug tretiraju rashod i porezni odbitak. Dividende isplacene obicnih dionicarima nisu porezni odbitak.za kompaniju koja se poresni obveznik , upotreba duga u njezinoj finansijskoj strukturi rezultira znatnim poreznim prednostima u odnosu na upotrebu prioritetnih obicnih dionica. Prihodi od dividendi Kompanija moze imati udio u drugim kompanijama. Ako prima novcanu dividendu (novcana raspodjela dionicarima obicno na tromjesecnoj osnovi.) obicno je 70 % te dividende izuzeto od oporezivanja. Porezni zakoni dopustaju takva porezna izuzimanja za korporacije ali ne i za fizicke osobe kako bi se pomoglo u smanjivanju efekata multiplikacijkog oporezivanja istih zarada.

Prenos gubitka Ako korporacija ostavri neto poslovni gubitak on se moze prenijeti 3 godine unazad i 15 godina unaprijed kako bio se za te godine kompenzirala oporeziva dobit. Gubitak koji se prene unazad prvo se mora primjeniti na najraniju predhodnu godinu. Kapitalni dobici i gubici Kada je finansijska imovina prodana pojavljuje se kapitalni dobitak ili gubitak koji predstavlja iznos za koji je dobitakj od prodaje finansijske imovine veci ili manji od izvornih troskova imovine. POREZ NA OSOBNI DOHODAK Svaka dobit koju je prijavilo preduzece koje je u vlasnistvu pojedinca ili ortakluka postaje dohodak vlasnika i oporezuje se po stopi za osobni dohodak. Postoje 4 progresivna razreda za fizicke osobe: 15 % , 28%, 31% i 36 %. 15% primjenjuje se do odredjene razine oporezivog dohotka koji varira zavisno od bracnog statusa pojedinca. Tj, samca, bracni par- zajednicka porezna prijava ili glava kucanstva. Unutar pojedinih kategorija razine oporezivog dohotka koje su odredjene stopama 28, 31 i 36 % granicne se porezne stope u pravilu rasti iz godine u godinu jer se indeksiraju u odnosu na inflaciju. Kamate, dividende i kapitalni dobici Kamate primljene na korporacijske trezorske vrijednosnice potpuno oporezive na federalnoj osnovi, medjutim nisu oporezive na dtzavnoj razini. Primljene oporezive kamate i novcane dividende podlozne su obicnim poreznim stopama za dohodak. Realizirani kapitalni dobici oporezuju se po normalnim poreznim stopama za dohodak ili po maksimalnoj stopi od 28 %. Potpoglavlje S Potpoglavlje S Kodeksa porezne uprave omogucuje vlasnicima malih korporacija-one koje imaju 35 ili manje dionicara- da izaberu mogucnost oporezivanja kao S korporacije. Vlasnici imaju mogucnost iskoristavanja pravnih prednosti koje nudi korporacija, te mogu izbjeci porezne nedostatke sto proizilaze iz korporacijskog oblika. Oni jednostavne korporacijske profite proglas kao osobne dohotke na pro rata osnovi te placaju odg porez na tu dobit, i tim postupkom se eliminira dvostruko oporezivanje.

4. Koncepti procjene vrijednosti

Koncepti procjene vrijednosti d.d. Likvidacijska vrijednost je iznos novca koji bi se mogao dobiti kada bi se kada bi se imovina ili dio imovine prodala izvan poslovne organizacije. Ta je vrijednost izrazito oprena vrijednosti kod neogranienog vremenskog poslovanja preduzea, to predstavlja iznos za koji bi se preduzea moglo prodati sve dok posluje kontinuirano.

Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake, ponekad je kompanija stvarno vrijednija mrtva nego iva. Knjigovodstvena vrijednost imovine jeste raunovodstvena vrijednost imovine troak imovine umanjen za akumuliranu amortizaciju. Knjigovodstvena vrijednost preduzea jednaka je dolarskoj razlici izmeu ukupne imovine preduzea i njegovih obaveza i prioritetnih dionica koje se nalaze u bilansu stanja. Poto se knjigovodstvena vrijednost temelji na istoriskim vrijednostima ona moe imati vrlo malo veze sa trinom vrijednou imovine ili preduzea. Trina vrijednost imovine je trina cijena po kojoj se trguje imovinom na otvorenom tritu. Trina Vrijednost vrijednosnice je trina cijena vrijednosnice, a Stvarna Vrijednost vrijednosnice je ona cijena vrijednosnice koja bi trebala biti, s obzirom na sve relevantne faktore kod procijene vrijednosti, odnosno stvarna vrijednost vrijednosnice je njezina ekonomska vrijednost

5. Vrednovanje vrijednosnih papira trita kapitala i izraun stope prinosa

Obveznica - dugoroni duniki instrument koji emituje korporacija ili drava Vrijednost po dospijeu (MV) - ili nominalna vrijednost obveznice je njena nominirana/naznaena vrijednost. U sluaju SAD obveznice, nominalna vrijednost obino iznosi $1,000. Kuponska kamata obveznice - naznaena kamatna stopa; godinje plaanje kamate podijeljeno sa nominalnom vrijednou obveznice. Kuponski kamatnjak je naznaen na prednjoj strani obaveznice. Diskontna stopa (stopa kapitalizacije) koja se primjenjuje na novane tokove razlikuje se izmeu obaveznica, ovisino o strukturi rizika emisije obveznica, i sastoji se od stope bez rizika plus premije za rizik. Obveznice koje daju vjenu rentu su obveznice koje nikad ne dospijevaju. One imaju neogranien ivotni vijek.

Obaveznice s konanim dospijeem Obveznice sa kuponom i kamatom razliitim od nule su obveznice sa kuponom koje imaju konano dospijee. Sadanja vrijednost obaveznice koja daje vjenu rentu jednostavno je jednaka kapitaliziranoj vrijednosti beskonanog toka isplate kamata.

Obveznica bez kupona- obveznica koja ne odbacuje kamatu ali se prodaje uz veliki popust na njenu nominalnu vrijednost; prua kompenzaciju investitorima u vidu poveanja vrijednosti (aprecijacije) obveznice. Ostvaruje prinos koji se sastoji od postupnog poveanja vrijednosti vrijednosnice u odnosu na njezinue poetnu kupovnu cijenu koja je nia od nominalne sve dok se ne otkupi po nominalnoj vrijednosti na datum dospijea.

PROCJENA VRIJEDNOSTI PRIORITETNIH DIONICA Prioritetne dionice predstavljaju dionice koje obeavaju (obino) fiksnu dividendu, ali u okviru diskrecije poslovodnog odbora. Prioritetne dionice imaju prioritet nad obinim dionicama kod isplate dividendi i prioritetno pravo nad sredstvima.

PROCJENA VRIJEDNOSTI OBINIH DIONICA Obine dionice predstavljaju rezidualnu vlasniku poziciju u korporaciji. Srazmjerni udio u buduim zaradama nakon to su izmirene sve ostale obaveze firme (ukoliko preostane zarade). Dividende mogu biti isplaene iz srazmjernog udjela u zaradama. Ono to daje vrijednost dionici jeste oekivanje: 1. Budue dividende 2. Buduu prodaju dionica obinog kapitala Model diskontiranja dividendi Model procjene vrijednosti dividendi zahtijeva prognozu svih buduih dividendi Slijedee pretpostavke vezane za stope rasta dividendi pojednostavljuju proces procjene vrijednosti: Konstantan rast Bez rasta Faze rasta

Model konstantnog rasta pretpostavlja da dividende rastu vjeno po stopi g.

Model bez rasta pretpostavlja da e dividende rasti u beskonanost po stopi od g = 0.

Model faze rasta je model oekivanog rasta dividendi takav da model konstantnog rasta nije prikladan. Neka preduzea mogu imat natprosjeni rast tijekom odreenog broja godina. IZRAUN STOPE PRINOSA Koraci za izraunavanje stope povrata (ili prinosa). 1. Odrediti oekivane tokove gotovine. 2. Zamijeniti stvarnu vrijednost (V) sa trinom cijenom (P0). 3. Pronai trinu zahtijevanu stopu povrata koja izjednaava diskontovane tokove gotovine sa trinom cijenom. Utvrivanje prinosa do dospijea na obveznice (YTM) Utvrditi prinos -do- dospijea (YTM) na obveznicu sa kuponom sa konanim dospijeem.

Odnos cijena obveznice - prinos Diskont obveznice - Trino zahtijevana stopa povrata je vea od kuponske kamate (Par > P0 ) Premija na obveznice Kuponska kamata je vea od trino zahtijevane stope povrata (P0 > Par) Al pari obveznica Kuponska kamata je jednaka trino zahtijevanoj stopi povrata (P0 = Par) Kada rastu kamatne stope, rastu i trino zahtijevane stope povrata a cijene obveznica padaju. Zahtijevana stopa povrata na obveznice sa 10% kuponom i 15-godinjim dospijeem je porasla sa 10% na 12%. Kada kamatne stope padaju, onda trino zahtijevane stope povrata padaju a cijene obveznice rastu. Odreivanje prinosa na prioritetne dionice Odredite prinos na prioritetne dionice sa konanim dospijeem P0 = DivP / kP Izraunavamo kP tako to je kP = DivP / P0

Odreivanje prinosa na obine dionice Pretpostavimo da je model konstantnog rasta odgovarajui. Odredite prinos na obine dionice P 0 = D 1 / ( ke - g ) Rjeenje za ke tako da ke = ( D1 / P0 ) + g

6. Vrednovanje dionikih drutava

7. Oekivani prinos, standardna devijacija i koeficijent varijacije

Oekivani prinos Oekivani prinos je ponderiran prosjek moguih prinossa, gdje su ponderi vjerovatnosti ostvarivanja.

Odreivanje oekivanog povrata (kontinuirana distribucija) R=

( i =1)

( Ri ) / ( n )

R je oekivani povrat na sredstvo, Ri je povrat za i-to posmatranje, n je ukupan broj posmatranja. Odreivanje standardne devijacije (Mjera rizika)

(R
i =1

R) 2

( n)

Napomena, ovo vai za kontinuiranu distribuciju gdje distribucija vai za populaciju. U ovom primjeru R predstavlja modus populacije. Standardna devijacija Standardna devijacija je statistika mjera odstupanja distribucije od njene sredine. Kvadrat standardne devijacije 2 poznat je kao varijanca razdoblja. Prvo izraunamo varijancu razdiobe ili ponderirani prosjek kvadrata odstupanja moguih vrijednosti frekvencije od srednje vrijednosti razdiobe, gdje su ponderi vjerovatnosti ostvarivanja.

10

( Ri R) 2 ( Pi )
i =1

Koeficijent varijacija Odnos standardne devijacije distribucije i modusa te distribucije. Ovaj koeficijent je mjera za RELATIVNI rizik. CV = / R

8. Stavovi investitora prema riziku

Ekvivalent sigurnosti (CE) je iznos gotovine koji bi neko za sigurnost zahtijevao u odreenom trenutku koji bi ga uinio indiferentnim - izmeu sigurnog iznosa i oekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskom trenutku. Ekvivalent sigurnosti > Oekivana vrijednost Sklonost prema riziku Ekvivalent sigurnosti = Oekivana vrijednost Ravnodunost prema riziku Ekvivalent sigurnosti < Oekivana vrijednost Nesklonost prema riziku - Veina osoba nije sklona riziku Nesklonost prema rizika je izraz koji se upotrebljava za investitora koji za vei rizik, zahtjeva i vei oekivani prinos. To znai da rizinije investicije moraju ponuditi vee oekivane prinose od manje rizinih investicija da bi ljudi u njih ulagali. Da bi ste imali manji rizik, morate prihvatiti one investicije koje imaju manje oekivane prinose. Za pojedince koji su neskloni riziku razlika izmeu ekvivalenta sigurnosti i oekivane vrijednosti investicije je premija na rizik, to je dodatni oekivani prinos koji rizina investicija mora ponuditi investitoru da bi je prihvatio.

9. Rizik i prinos u kontekstu portfolija vrijednosnih papira

Rizik i prinos portfolija vrijednosnih papira Investitori vrlo rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu imovinu ili investiciju. Oni radije konstruiraju Portfolio (kombinacija dviju ili vie vrijednosnica ili sredstava) ili Skup investicija. Oekivani prinos na portfolio je ponderisani prosjek oekivanih prinosa na vrijednosnice koje ine portfolio. Ponderi su jednaki udjelu ukupnih sredstava uloenih u svaku vrijednosnicu (suma pondera mora biti 100%). Standardna devijacija nije ponderirani prosjek standardnih devijacija na pojedine vrijednosnice. Kovarijansa je statistika mjera koja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable kreu zajedno. Pozitivna vrijednost znai da se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. Koeficijent korelacije je standardizirana statistika mjera linearne veze izmeu dviju varijabli.

11

10. Diverzifikacija rizika Ideja diverzifikacije je da se rizik rasporedi izmeu razliitih oblika imovine ili investicija. Iako nas upuuje na pravi smjer, to je poprilino naivan pristup diverzifikaciji. Stvar je u tome da jednostavna diverzifikacija ignorira korelaciju ( ili kovarijansu) izmeu prinosa na vrijednosnice. Portfolij koji se sastoji od 10 vrijednosnica moe predstavljati dionice samo 1 industrije iimati visokokorelirane prinose. Potfolij od 5 vrijednosnica moe predstavljati razliite djelatnosti iji su prinosi na vrijednosnice niskokolerirane i stoga ima niu varijabilnost prinosa na portfolij. Znaajna diverzifikacija kombinira vrijednosnice tako da se smanji rizik. prinosi su za vrijednosnicu A ciklini tako da se kreu u smjeru kao i ukupno gospodarstvo. Prinosi su za vrijednosnicu B pomalo kontraciklini. Na taj nain prinosi su za te 2 vrijednosnice negativno korelirani. Jednaki iznosi investirane u obje vrijednosnice smanjit e dispreziju prinosa na portfolij investicija. Koristi od diverzifikacije, u smislu smanjivanja rizika, postoje sve dotle dok vrijednosnice nisu savreno , pozitivno korelirane. Investiranjem na svjetskim finansijskim tritima moe se postii vea diverzificiranost nego investiranjem u vrijednosnice samo 1 zemlje. Teajni rizik i ostali rizici poveavaju uinak diverzifikacije. Ako imamo samo jednu dionicu u portfoliu , tada je rizik portfolia jednak standardnoj devijaciji te jedne dionice. Kako se broj dionica u portfoliu poveava , ukupni rizik portfolia se smanjuje i to po opadajuoj stopi. Ukupni rizik portfolia = sistemski rizik + nesistemski rizik Sistemski rizik Nastaje zbog rizinih faktora koji utiu na cijelo trite a to su : promjene u nacionalnoj privredi , porezna reforma i promjene u svjetskoj energetskoj industriji. Ovaj rizik utie na sve vrijednosne papire , nemoe se izbjei i zato se ne moe diverzificirati , tj, moe se oekivati premija za rizik. Nesistemski rizik Je rizik koji je jedinstven za odreenu kompaniju ili djelatnost. Ovisi o ekonomskom , politikom okruenju. ( trajk zaposlenih , pojava novih konkurenata itd ). Moe se smanjiti ali ga je i mogue uspjeno tretirati diverzifikacijom.Tj. ne oekuje se premija za rizik.

11.Capital Asset Pricing Model (CAPM)

Model procjene kapitalnih sredstava - CAPM, odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa od rizinog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trine ravnoteze. Sistemski rizik se ne moe izbjei diverzifikacijom. to je sistemski rizik v.p. vei , to e investitor oekivati vei prinos na v.p. Ovaj model pokuava izmjeriti ponaanje trita , jednostavan je te se moe primjeniti na stvarni ivot. U takvim uslovima oekuje se od investicije da obezbijedi prinos koji je proporcionalan veliini sistemskog rizika.

12

Rizinost ulaganja determiniu 2 faktora: beta koeficijent kao mjera sistemskog rizika ulaganja u odnosu na diverzificirani portfoio predstavljen indexom posmatranog trita, dok je rizinost samog trita opisana premjom za rizik, koja je razliita za razliita trita. Predpostavke CAPM modela su : Trita kapitala su uinkovita u smislu da su investitori dobro informisani Trokovi transakcija su niski Niti jedan investitor nije dovoljno velik da bi uticao na trinu cijenu dionice Postoje zanemarive restrikcije na ulaganja Investitori su saglasni o mogim performansama pojedinih v.p. Oekivanja investitora se temelje na opeprihvaenom razdoblju ulaganja

U ovom modelu postoje 2 vrste investicijskih mogunosti : 1. bezrizini v.p. iji je prinos tokom razdoblja ulaganja sa sigurnou poznat 2. trini portfolio obinih dionica koji se predouje svim raspoloivim obinim dionicama i ponderira u skladu s njihovim ukupnim trinim vrijednostima Temeljna jednaina CAPM-a je R j = R f + ( Rm R f ) j . gdje je j nagib karakteristinog pravca koji opisuje odnos izmeu dodatnih prinosa na projekat k i prinosa na trini portfelj.
*

Primjena CAPM modela

Tekoa u primjeni pristupa CAPM u izboru projekata jeste procjena bete za projekat. Izvoenje karakteristinog smjera temelji se na prinosima razdoblja za dionice i na prinosima za trini portfolio, s toga je neophodno da se procjene prinosi razdoblja projekta u terminima njegovih tokova novca po razdobljima i njihove promjene u vrijednosti od poetka svakog razdoblja do kraja tog razdoblja.Problem je naravno u procjeni vrijednosti projekta od razdoblja do razdoblja. Na alost , za imovine kojima se trguje javno , ne mogu se direktno procjeniti vrijednosti , pa se ni beta ne moe izraunati. Za velike se projekte esto mogu identificirati one kompanije kojima se javno trguje , a koje su u cjelosti ili u veem djelu angairane u operacijama istog tipa. Vano je da se identificira ona kompanija ili kompanije s takvim karakteristikama sistemskog rizika koje su sline onima to ima projekt to se razmatra

12.Pokazatelji iz bilansa stanja

Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da je ukupna imovina=ukupnim obavezama + dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i tekua sredstva. Novac i novani ekvivalenti najlikvidniji su dijelovi imovine. Novani ekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odmah konvertovati u poznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ili manje. 13

Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva koraka iza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine. Dionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza. Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinih dionica kompanije (al pari) plus premija na uplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobit ine svi akumulirani profiti od osnivanja kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee.

13.Pokazatelji iz bilansa uspjeha i bilansa stanja

Finansijska analiza ukljuuje upotrebu razliitih finansijskih izvjetaja. Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da je ukupna imovina=ukupnim obavezama + dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i tekua sredstva. Novac i novani ekvivalenti najlikvidniji su dijelovi imovine. Novani ekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odmah konvertovati u poznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ili manje. Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva koraka iza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine. Dionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza. Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinih dionica kompanije (al pari) plus premija na uplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobit ine svi akumulirani profiti od osnivanja kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee. Bilans uspjeha pokazuje prihode i rashode preduzea tokom odreenog vremena. Dok je bilans stanja slika finansijskog stanja preduzea u odreenom vremenskom trenutku, bilans uspjeha saeto opisuje profitabilnost preduzea tokom vremena. Kada od prihoda od prodaje oduzmemo trokove prodatih proizvoda dobijemo bruto dobit. Rashodi od prodaje, opi i administrativni rashodi kao i rashodi od kamata se prikazuju odvojeno od tokova prodatih proizvoda jer se oni posmatraju kao rashodi perioda a ne trokovi proizvodnje. Kada od bruto dobiti oduzmemo rashode perioda dobijemo dobit prije oporezivanja. Nakon to tako izraunatu dobit umanjimo sa porez ostatak moemo rasporediti na dividende ili na zadranu dobit.

14.Likvidnost i soleventnost firme

Pokazatelji likvidnosti Odnosi likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti preduzea da podmiri svoj kratkorone obaveze.Oni usporeuju kratkorone obaveze s kratkoronim izvorima dostupnim za podmirenje tih obaveza.Pokazatelji likvidnosti obuhvataju:

14

1. pokazatelje utemeljene na osnosu tekue aktive i tekue pasive a) tekua likvidnost b) radno raspoloivi kapital c) ubrzana likvidnost 2.pokazatelje utemeljene na mogunosti pretvaranja tekue aktive u novac a) broj obrta zaliha b) prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca Pokazatelji utemeljeni na odnosu tekue aktive i tekue pasive: a) Tekua likvidnost predstavlja odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive i pokazuje sposobnost preduzea da pokrije svoje tekue obaveze svojom tekuom imovinom. Poeljnim se smatra odnos tekuih sredstava prema tekuim obavezama 2:1-tzv. pravilo palca. Teoretski, to je vei tekui odnos, preduzee ima veu sposobnost platiti svoje obaveze. b) Radno raspoloivi kapital je razlika izmeu tekue aktive i tekue pasive. Ukazuje na pozitivno, odnosno negativno prekoraenje tekue aktive nad tekuom pasivom. Drugim rijeima, daje informaciju o kapitalu koji stoji na raspolaganju za podmirenje tekuih obaveza i neoekivanih novanih izdataka. c) Ubrzana likvidnost jeste razlika izmeu tekue imovine i zaliha podijeljena tekuim obavezama.Pokazuje sposobnost preduzea da podmiri svoje tekue obaveze svojom najlikvidnijom imovinom. Ovaj odnos daje bolju mjeru likvidnosti nego tekui odnos, sobzirom da su iz tekue imovine iskljuene zalihe kao njen najmanje likvidan dio. Poeljnim se smatra odnos 1:1. Pokazatelji utemeljeni na mogunosti pretvaranje tekue aktive u novac: a) Broj obrta zaliha predstavlja odnos trokova za prodane zalihe i prosjenog stanja zaliha. Pokazuje koliko se puta prosjena vrijednost zaliha pretvori u potraivanja od kupaca u toku jedne poslovne godine. b) Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca predstavlja odnos izmeu potraivanja od kupaca i ukupno naplaenih potraivanja podjeljena sa 365. Daje informaciju kada e potraivanja od kupaca stvarno biti naplaena. Pokazatelji solventnosti Likvidnost i solventnost su ekonomske kategorije koje su meusobno usko povezane. Solventnost je sposobnost preduzea da u roku podmiri svoje dugorone obaveze. U dugom roku, preduzea koja odravaju planiranu likvidnost ne bi trebala imati veih problema sa solventnou. U kratkom roku, likvidnost i solventnost ne moraju biti meusobno usklaene, jer nelikvidno preduzee moe biti u kratkom roku solventno, i obrnuto. Opti obrazac za izravanje stepena solventnosti preduzea je slijedei: SO

15

gdje je: S = raspoloiva novana sredstva na odreeni dan (novana sredstva na odreeni dan uveana za sve novane prilive tog dana ) O = ukupno dospjele obaveze tog dana Polazei od predhodnog obrasca mogue je definisati: Optimalnu solventnost- raspoloiva novana sredstva kojima preduzee uspjeva podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve solventnosti za neoekivane obaveze Pretjeranu solventnost- raspoloiva novana sredstva znatno premauju njegove dospjele obaveze, dakle ekonominost i rentabilnost preduzea su narueni. Graninu solventnost- rasploiva novana sredstva su jednaka dospjelim obavezama Privremenu insolventnost- preduzee nema dovoljno raspoloivih novanih sredstava da podmiri svoje dospjele obaveze Trajnu insolventnost prduzea- situacija u kojoj se nad preduzeem provodi steaj, odnosno likvidacija.

15. Upravljanje obrtnim kapitalom (pojam i problemi)

Postoje dva pojma obrtnog kapitala: 1. neto obrtni kapital 2.bruto obrtni kapital Kada se koristi izraz obrtni kapital pod njim se opcenito podrazumjeva neto obrtni kapital, koji predstavlja novanu razliku izmeu tekue imovine i tekuih obaveza. On je jedan od pokazatelja razmjera do kojeg je tvrtka zatiena od problema nelikvidnosti. Bruto obrtni kapital- investicija tvrtke u tekuu imovinu( u obliku gotovine, utrivih vrijednosnica, potraivanja i zaliha) Problemi obrtnog kapitala Optimalna koliina ( ili razina) tekue imovine Pri odreivanju odgovarajue koliine ili razine , tekue imovine menadment mora razmisliti o razmjeni izmeu profitabilnosti i rizika. Proizvodnja je neprekidna u posmatranom periodu u kojem postoje neke odredjene proizvodne razine. Za svaku posebnu razinu preduzee mora imati mnogobrojne razlicite razine tekuce imovine. Na pocetku postoje odredjene 3 razlicite alternative o politici tekuce imovine. Stoje veca proizvodnja vea potreba za investiranjem u tekucu imovinu, kako bi se ta proizvodnja odrzala.

16

R a z i n a i m o v i n e

Politika A Politika B Politika C

Tekuca imovina

Proizvodnja( jedinice)

Medjutim taj odnos nije linearan: tekuca se imovina povecava opadajucom stopom u odnosu na proizvodnju. Potrebno je vece proporcionalno ulaganje u tekucu imovinu kada se proizvode samo nekoliko jedinica proizvoda nego kasnije kada preduzece moze efikasnije koristiti svoju imovinu. Ako izjednaimo likvidnost sa konzervativnou politika A je najkonzervativnija, jer kod svih razina proizvodnje politika A omoguuje veu tekuu imovinu nego bilo koja druga politika. to je vea razina tekuce imovine, veca je likvidnost preduzeca, kad je sve ostalo jednako. Politika C je najmanje likvidna i moe biti oznaena kao agresivna Znaaj politika obrtnog kapitala u odnosu na likvidnost : Visoko <--------------> Nisko __________________________ Likvidnost politika A politika B politika C Profitabilnost politika C politika B politika A Rizik politika C politika B politika A Kretanjem od politike A prema politici C rezultira drugim efektima osim poveane profitabilnosti.Smanjenje novca smanjuje sposobnost kompanije u ispunjavanju finansijskih

17

obaveza.Politika C je najrizinija politika obrtnog kapitala.Ona je takoer politika koja naglaava profitabilnost nad likvidnou. Dva najosnovnija naela u finansijama : 1. Profitabilnost se mjenja obrnuto proporcionalno s likvidnou Poveana se likvidnost uglavnom postie gubitkom dijela profitabilnosti. 2.Profitabilnost se kree zajedno s rizikom ( tj. Postoji proporcionalnost izmeu rizika i prinosa).U potrazi za veom profitabilnosti , moramo oekivati preuzimanje veih rizika

16.Finansiranje tekue imovine

Nain finansiranja imovine nekog preduzea ukljuuje zamjenu rizika i profitabilnosti U pocetku predpostavljamo da preduzece ima utvrdjenu politiku prema kupnjama, radu, porezima, i ostalim troskovima. 1. Pristup zatite je metoda finansiranja kod koje za svaku pojedinu nektretninu postoji odgovarajui finansijski instrument s problino istim datumom dospjea. Kod pristupa zatite kratkorone ili sezonske promjene u tekuoj imovini bile bi finansirane kratkoronim dugom , a stalne komponente tekue imovine i sva fiksna imovina bili bi finansirani dugoronim dugom ili dionike uloge. Samo e se kratkorocne varijacije finansirati kratkorocnim dugom. Ako je dugorocni dug upotrebljen za finansiranje kratkorocnih potreba, preduzece bi placalo kamate za sredstva ionda kad ih ne bi trebala koristiti. 2. Kratkorono nasuprot dugoronom finansiranju. Iako je egzaktno zadovoljenje rasporeda dinamike buducih neto-priljeva gotovine ( cash flows) irasporeda dinamike otplate dugovanja prikladno uvjetima sigurnosti, ono obicno nije prikladno kad postoji nesigurnost. - raspored je dinamike dospjea dugovanja i vrlo je znaajno u odreivanju odnosa izmeu rizika i profitabilnosti Relativni rizici - to je kratkoroniji raspored dinamike dospjea obaveza preduzea u podmirenju dugova vei je rizik da preduzee nee moi podmirivati ni glavnicu niti kamate.S druge strane , to je dugoroniji raspored dinamike dospjea kompanija ima vie vremena da otplati i glavnicu i kamate , tako da je manje rizino finansiranje tog preduzea ako je sve ostalo jednako. Ukoliko preduzece uzme kratkorocnu posudbu radi izgradnje novog pogona, tokovi gotovine od tog pogona nece biti dostatni da u kratkom roku otplate zajmove, i zbog toga preduzece mora snositi rizik da zajmodavac nece obnoviti zajam na dan dospijeca. Taj bi se rizik refinansiranja mogao smanjiti prvenstveno finansiranjem pogona na dugorocnoj bazi. Ako bi se preduzece naslo u teskoj situaciji zajmodavci mogu obnovu zajmova smatrati suvise rizicnom i azhtjevati hitnu naplatu svojih potrazivanja. U skladu sa tom situacjom preduzece da bi otplatilo svoje obaveze moralo bi ili prodavati imovinu da pribavi novac ili da proglasi stecaj.

18

Proporcionalnost rizika i trokova- razlike u riziku izmeu kratkoronog i dugoronog finansiranja moraju biti izjednaene s razlikama u trokovima kamata.to je dugoroniji raspored dinamike dospjea dugovanja preduzea vjerovatnije je da e finanisiranje biti skuplje. Imamo obrnuto proporcionalni odnos rizika i profitabilnosti. Kratkorocnja dugovanja uglavnom nose veci rizik nego dugorocna dugovanja, ali i manji trosak. Na granicu sigurnosti koju je preduzece postavilo moze se misliti kao na razliku izmedju ocekivanih neto tokova novca preduzeca i ugovorenih rata otplate duga i ta granica sigurnosti ovisi o orjentaciji menadzmenta nasuprot riziku. Odluke menadzmenta odredit ce onaj dio tekuce imovine koji ce biti finansiran kroz tekuce obaveze, te onaj koji ce biti finansiran na dugorocnoj osnovi. Ova politika finansiranja preduzea naziva se konzervativna politika .to je finansijska politika preduzea konzervativnija troak je vei. Agresivna finansijska politika je suprotna konzervativnoj finansijskoj politici.Preduzee finansira dio svoje stalne tekue imovine kratkoronim zaduivanjem.Kao rezultat ono mora refinansirati taj dug po dospjeu , a to ukljuuje element rizika.Oekivana granica sigurnosti vezana uz politiku preduzea o mjeavini kratkoronog i dugoronog finansiranja moe biti pozitivna , negativna i nula.Nula bi bila u sluaju politike zatite. Preduzece moze stvarati granicu sigurnosti povecavajuci svoju tekucu imovinu, stoga preduzece moze smanjiti rizik gotovinske nesolventnosti bilo produljujuci raspored dospijeca dugovanja, bilo ostavljajuci vece svote kratkorocne tekuce imovine. Odrzavanje politike kratkorocnog finansiranja za potrebe kratkorocne ili privremene imovine, te dugorocnog finansiranja za potrebe dugorocne, ili stalne imovine ugrozilo skupinu strategija umjerenog rizikaprofitabilnosti sto smo nazivali pristupom zastite finansiranju.

Dospijece finansiranja

kratki rok

Dugi rok

Dospjece imovine Kratki rok( privremeni) 1. umjeren profitabilnost 3. visok profitabinost rizik- 2. nizak rizik-profitabinost

Dugi rok ( stalni )

rizik- 4. umjeren profitabilnost

rizik-

19

17. Upravljanje gotovinom

Efikasnost upravljanja gotovinom Tri su razloga a dranje gotovine: transakcijski motiv (da bi se ispunila plaanja), pekulativni motiv (da bi se iskoristile privremene mogunosti zarade) i motiv promiljenog opreza (da bi se ostvarila sigurnost kako bi se ispunile neoekivane potrebe za gotovinom). Upravljanje gotovinom podrazumijeva efikasno prikupljanje, raspodjelu, te privremeno investiranje gotovine. Proraun gotovine slui kao temelj za prognoze o gotovini i za njenu kontrolu. Preduzee e imati koristi od ubrzanog primanja gotovine i usporavanja isplate gotovine. Preduzee eli ubrzati naplatu svojih potraivanja tako da to prije moe imati koristi od novca. Isto tako, preduzee eli platiti svoje obaveze to je kasnije mogue, a da se odri kreditni poloaj preduzea sa dobavljaima, tako da moe maksimalno iskoristiti novac koji ve ima. Brojne su metode oblikovane kako bi se ubrzao proces naplate i provodi se na jedan od sljedeih naina: brza priprema i slanje rauna, ubrzana plaanja kupaca preduzeu, te skraivanje vremena uplate. Da bi ubrzalo naplaivanje preduzee moe koristiti kompjuterizovano izdavanje rauna, prethodno odobrena dugovanja, sistem zakljuanog pretinca. Prethodno odobrena dugovanja podrazumijevaju zakljuenje ugovora sa kupcem koji doputa da se automatski odbije dugovanje sa njegovog rauna na odreeni datum, te prenesu sredstva sa kupeve banke na banku preduzea. Zakljuani pretinac je pretinac koji preduzee ima u banci za primanje novanih poiljki kupaca. Koncentracija gotovine se provodi kako bi se poboljala kontrola priliva i odliva gotovine, smanjila neaktivna stanja gotovine, i osiguralo efektivnije investiranje. Usporavanje isplate gotovine se provodi kroz bankovno odugovlaenje, kontrolu isplata, udaljenu isplatu.

18. Upravljanje utrivim vrijednosnim papirima

Preduzea pokuavaju odravati neku ciljanu razinu gotovine kako bi zadovoljila svoje potrebe za stanjima transakcija i/ili kompenzacija, ali nakon toga preduzea obino investiraju u kratkorone utrive vrijednosne papire. Portfolio vrijednosnih papira se dijeli na tri dijela: utrivi vrijednosni papiri u slubi rezervi, vrijednosni papiri koji se dre za podmirenje kontroliranih odljeva, i slobodni gotovinski dio koji se odnosi na dodatnu gotovinu koju je preduzee kratkorono uloilo. Menader portfolia preduzea mora znati da svaka potencijalna kupovina vrijednosnih papira utie na odreene kljune varijable. Meu najvanijim su sigurnost, utrivost, prinos i dospijee. Sigurnost se odnosi na vjerovatnou povrata iste svote novca koja je originalno bila investirana.

20

Utrivost vrijednosnog papira vezana je uz vlasnikovu sposobnost da je proda na sekundarnom tritu tj pretvori u gotovinu u kratkom vremenu bez znaajnih ustupaka u cijeni. Prinos ili povrat na vrijednosni papir je vezan za kamatu i/ili aprecijaciju glavnice koju daje vrijednosni papir. Menader mora biti svjestan rizika kamatne stope tj varijabilnosti cijene vrijednosnog papira zbog promjene kamatne stope. Dospijee se jednostavno odnosi na vrijeme trajanja vrijednosnog papira. I test e imati slijedeu strukturu: 5 pitanja viestrukog izbora 5 poena 2 eseja 10 poena 2 zadatka (s vjebi) 10 poena

SRETNO

21