doc.dr.sc.

Vesna Vukadinovi
doc.dr.sc. Vesna Vukadinovi

Zanimanje
Zanimanje

ovjeka za upoznavanjem tla je staro

ovjeka za upoznavanjem tla je staro
koliko i ljudski rod. U fazi lova, ribolova i sakupljanja
koliko i ljudski rod. U fazi lova, ribolova i sakupljanja
plodova ljudima nisu bila potrebna nikakva saznanja o
plodova ljudima nisu bila potrebna nikakva saznanja o
tlu. M
tlu. M
eutim
eutim
, s postepenim napu
, s postepenim napu

tanjem nomadskog
tanjem nomadskog
na
na

ina
ina

ivota i po
ivota i po

ecima ratarenja (uzgoj nekih biljaka

ecima ratarenja (uzgoj nekih biljaka
va
va

nih za prehranu
nih za prehranu

ovjeka) raste zanimanje za tlo,

ovjeka) raste zanimanje za tlo,

to
to
je razumljivo s obzirom da o kvaliteti i kvantiteti
je razumljivo s obzirom da o kvaliteti i kvantiteti
proizvodnje ovisi i
proizvodnje ovisi i

ovjekova egzistencija.
ovjekova egzistencija.
PEDOLOGIJA
PEDOLOGIJA
-
-
znanost o tlu
znanost o tlu
(gr
(gr

.
.
pedon
pedon
=
=
tlo
tlo
+
+
l
l
ogos
ogos
= znanost)
= znanost)
-
-
relativno mlada prirodno znanstvena disciplina koja
relativno mlada prirodno znanstvena disciplina koja
definira tlo kao prirodno tijelo.
definira tlo kao prirodno tijelo.
Prvi pisani dokumenti o tlima pojavili su se prije
Prvi pisani dokumenti o tlima pojavili su se prije
nekoliko tisu
nekoliko tisu

a godina u Kini, a zatim u Egiptu i

a godina u Kini, a zatim u Egiptu i
Mezopotamiji. Djela mnogih gr
Mezopotamiji. Djela mnogih gr

kih i rimskih pisaca

kih i rimskih pisaca
vrlo
vrlo

esto se bave problemima plodnosti i klasifikacije

esto se bave problemima plodnosti i klasifikacije
tala.
tala.
Prvu klasifikaciju tala
Prvu klasifikaciju tala
po boji i teksturi dao je
po boji i teksturi dao je
Kinez
Kinez
Yu prije 4.000 godina
Yu prije 4.000 godina
. Najstarije prirodno
. Najstarije prirodno
znanstveno djelo je Papyrus Ebers iz 16. st. pr. n.e.
znanstveno djelo je Papyrus Ebers iz 16. st. pr. n.e.
Aristotelov u
Aristotelov u

enik
enik
Theophrast
Theophrast
u djelu
u djelu

Peri fiton
Peri fiton
istoriai
istoriai

grupira tla prema morfologiji, teksturi i

grupira tla prema morfologiji, teksturi i
mati
mati

noj podlozi kao izvoru hraniva.

noj podlozi kao izvoru hraniva.
Columella
Columella
u starom Rimu prvi sistematizira tla
u starom Rimu prvi sistematizira tla
dijele
dijele

i ih na:
i ih na:

genera
genera

prema polo
prema polo

aju i
aju i

species et
species et
varietas
varietas

prema zna
prema zna

ajkama.
ajkama.
U srednjem vijeku ve
U srednjem vijeku ve

ina anti
ina anti

kih znanja je
kih znanja je
zaboravljena. Stoga, tek u drugoj polovini 18. st., s
zaboravljena. Stoga, tek u drugoj polovini 18. st., s
napretkom kemije kao samostalne znanosti, po
napretkom kemije kao samostalne znanosti, po

inju i
inju i
prva pedolo
prva pedolo

ka istra
ka istra

ivanja. M
ivanja. M
eutim
eutim
, pedologija je jo
, pedologija je jo

uvijek primijenjena (aplicirana) znanost u okviru

uvijek primijenjena (aplicirana) znanost u okviru
geologije, kemije ili agrikulturne kemije (skup razli
geologije, kemije ili agrikulturne kemije (skup razli

itih
itih
znanosti apliciranih u poljodjelstvu i
znanosti apliciranih u poljodjelstvu i

umarstvu).
umarstvu).
Veliki poticaj intenzivnijem istra
Veliki poticaj intenzivnijem istra

ivanju plodnosti tla

ivanju plodnosti tla
dala je
dala je
Malthusova teorija
Malthusova teorija
po kojoj
po kojoj
proizvodnja hrane u
proizvodnja hrane u
svijetu raste matemati
svijetu raste matemati

kom, a ljudska populacija

kom, a ljudska populacija
geometrijskom progresijom
geometrijskom progresijom
. Po
. Po

to je plodnost tla
to je plodnost tla
funkcija fizikalno
funkcija fizikalno
-
-
kemijsko
kemijsko
-
-
biolo
biolo

kih svojstava te
kih svojstava te

nja je
nja je
da se njihovim detaljnijim istra
da se njihovim detaljnijim istra

ivanjem podigne
ivanjem podigne
produktivna sposobnost tala (zemlji
produktivna sposobnost tala (zemlji

ta).
ta).
Kao
Kao
samostalna znanstvena disciplina
samostalna znanstvena disciplina
pedologija se javlja u drugoj polovini 19. stolje
pedologija se javlja u drugoj polovini 19. stolje

a u
a u
Rusiji. Istovremeno, na podru
Rusiji. Istovremeno, na podru

ju Zapadne Evrope i
ju Zapadne Evrope i
SAD
SAD
-
-
a mnogobrojni istra
a mnogobrojni istra

iva
iva

i prou
i prou

avaju tla i to
avaju tla i to
prvenstveno u ekonomske svrhe. M
prvenstveno u ekonomske svrhe. M
eutim
eutim
, ruski
, ruski
znanstvenici se fokusiraju na izu
znanstvenici se fokusiraju na izu

avanje prirodnih
avanje prirodnih
zakona o genezi i formaciji tala. Razlog le
zakona o genezi i formaciji tala. Razlog le

i u
i u

injenici
injenici
da su u Zapadnoj Evropi, pod utjecajem kulturnog
da su u Zapadnoj Evropi, pod utjecajem kulturnog
napretka (obrada, gnojidba,
napretka (obrada, gnojidba,

), nestali veliki
), nestali veliki
kompleksi prirodnih (netaknutih) tala, a u Rusiji je
kompleksi prirodnih (netaknutih) tala, a u Rusiji je
istovremeno na stotine milijuna hektara tla ostalo
istovremeno na stotine milijuna hektara tla ostalo
netaknuto plugom i ljudskom rukom (tla
netaknuto plugom i ljudskom rukom (tla

uma, stepa,
uma, stepa,
mo
mo

vara).
vara).
Uz to Rusija je imala i druge prednosti zbog velikog
Uz to Rusija je imala i druge prednosti zbog velikog
prostranstva koje zauzima: homogen topografski
prostranstva koje zauzima: homogen topografski
karakter, stupnjevita izmjena klime od sjevera prema
karakter, stupnjevita izmjena klime od sjevera prema
jugu, rasprostranjenost tipi
jugu, rasprostranjenost tipi

ne prirodne flore.
ne prirodne flore.
Osnove moderne pedologije postavio je
Osnove moderne pedologije postavio je
V.V.Doku
V.V.Doku

ajev
ajev
(1846.
(1846.

1903.) u klasi
1903.) u klasi

nom djelu
nom djelu

Ruski
Ruski

ernozem
ernozem

(1883.). Definirao je tla kao

(1883.). Definirao je tla kao

samostalna prirodno
samostalna prirodno
-
-
historijska tijela (sui generis) s
historijska tijela (sui generis) s
karakteristi
karakteristi

nim znakovima i svojstvima

nim znakovima i svojstvima

.
.
Njegove ideje u SAD
Njegove ideje u SAD
-
-
u preuzima i dalje razvija
u preuzima i dalje razvija
E.W.Hilgard
E.W.Hilgard
(1833.
(1833.

1916.). Stvorio je
1916.). Stvorio je
klimagenetsku
klimagenetsku
klasifikaciju tala
klasifikaciju tala
.
.
Razvoj pedologije na podru
Razvoj pedologije na podru

ju Hrvatske vezan je
ju Hrvatske vezan je
sa stjecanjem novih saznanja u Zapadnoj Evropi.
sa stjecanjem novih saznanja u Zapadnoj Evropi.
Prve spoznaje je
Prve spoznaje je
M.Ki
M.Ki

pati
pati

(1877.) objavio u
(1877.) objavio u
djelu
djelu
Zemljoznanstvo
Zemljoznanstvo
. Nakon toga javlja se niz
. Nakon toga javlja se niz
znanstvenika od kojih treba istaknuti
znanstvenika od kojih treba istaknuti
F.
F.

andora
andora
(1912., 1914.):
(1912., 1914.):

Slanja
Slanja

e u Hrvatskoj i Slavoniji
e u Hrvatskoj i Slavoniji

, te
, te
A. Moskovi
A. Moskovi

a
a
(1914.):
(1914.):

Tipovi tala iz Slavonije

Tipovi tala iz Slavonije

.
.
Nakon njih
Nakon njih
M. Gra
M. Gra

anin
anin
(1946., 1947. i 1951.)
(1946., 1947. i 1951.)
izdaje ud
izdaje ud

benik iz pedologije u tri dijela

benik iz pedologije u tri dijela

Geneza,
Geneza,
Fiziografija i
Fiziografija i
Sistematika
Sistematika
.
.
A.
A.

kori
kori

objavljuje 1986. godine ud

objavljuje 1986. godine ud

benik
benik
Postanak, razvoj i sistematika tala,
Postanak, razvoj i sistematika tala,
a 1991. godine
a 1991. godine
Sastav i svojstva tla
Sastav i svojstva tla
.
.
Z. Racz
Z. Racz
izdaje
izdaje
Meliorativnu pedologiju
Meliorativnu pedologiju
u dva
u dva
dijela 1980.
dijela 1980.
-
-
1981. godine i
1981. godine i
Agrikulturnu mehaniku
Agrikulturnu mehaniku
tla
tla
(1986.)
(1986.)
.
.
Najnovija izdanja su od autora
Najnovija izdanja su od autora
J. Martinovi
J. Martinovi

a
a
:
:
Tloznanstvo u
Tloznanstvo u
za
za

titi okoli
titi okoli

a
a
(1997.) i
(1997.) i
Tla u
Tla u
Hrvatskoj
Hrvatskoj
(2000.)
(2000.)
Osnovani su
Osnovani su
pedolo
pedolo

ki laboratoriji
ki laboratoriji
u Kri
u Kri

evcima,
evcima,
Zagrebu i Osijeku, a u razdoblju 1953.
Zagrebu i Osijeku, a u razdoblju 1953.
-
-
1979. godine
1979. godine
niz istaknutih pedologa radi na izradi pedolo
niz istaknutih pedologa radi na izradi pedolo

ke karte
ke karte
SFRJ (Republike Hrvatske) u mjerilu M 1:50.000.
SFRJ (Republike Hrvatske) u mjerilu M 1:50.000.
Ova karta (OPK) je poslu
Ova karta (OPK) je poslu

ila kao podloga za

ila kao podloga za
kasniju izradu Namjenske pedolo
kasniju izradu Namjenske pedolo

ke karte Republike
ke karte Republike
Hrvatske M 1:300.000 (1993. godine).
Hrvatske M 1:300.000 (1993. godine).
TLO
TLO
je rastresita prirodno
je rastresita prirodno
-
-
povijesna tvorevina
povijesna tvorevina
nastala djelovanjem pedogenetskih
nastala djelovanjem pedogenetskih

initelja tijekom
initelja tijekom
procesa pedogeneze na rastresitom mati
procesa pedogeneze na rastresitom mati

nom
nom
supstratu ili tro
supstratu ili tro

ini
ini

vrste mati
vrste mati

ne stijene
ne stijene
.
.
PEDOSFERA
PEDOSFERA
je skup svih jedinica tala
je skup svih jedinica tala
kopnenog dijela zemljine kore.
kopnenog dijela zemljine kore.
ZEMLJI
ZEMLJI

TE
TE
obuhva
obuhva

a fizikalni prostor: tlo,

a fizikalni prostor: tlo,
klimu, hidrolo
klimu, hidrolo

ka i geolo
ka i geolo

ka svojstva, te vegetaciju
ka svojstva, te vegetaciju
u opsegu koji utje
u opsegu koji utje

e na mogu
e na mogu

nost kori
nost kori

tenja,
tenja,
zatim rezultate pro
zatim rezultate pro

le i sada
le i sada

nje aktivnosti
nje aktivnosti

ovjeka
ovjeka
sa ili bez dru
sa ili bez dru

tveno
tveno
-
-
ekonomskih uvjeta (FAO,
ekonomskih uvjeta (FAO,
1976.),odnosno
1976.),odnosno
Zemlji
Zemlji

te
te
je pojam za na
je pojam za na

in kori
in kori

tenja tla
tenja tla
.
.
ZEMLJA
ZEMLJA
je planeta.
je planeta.
Tlo je prirodno tijelo
Tlo je prirodno tijelo
mineralnog i organskog sastava
mineralnog i organskog sastava
podijeljeno na horizonte razli
podijeljeno na horizonte razli

ite debljine. Od geolo

ite debljine. Od geolo

ke
ke
podloge se razlikuje sastavom, morfolo
podloge se razlikuje sastavom, morfolo

kim, kemijskim i
kim, kemijskim i
biolo
biolo

kim svojstvima (M
kim svojstvima (M
eunarodna komisija za
eunarodna komisija za
navodnjavanje i odvodnjavanje, 1978.).
navodnjavanje i odvodnjavanje, 1978.).
Tlo u graevinarstvu
Tlo u graevinarstvu

sve rastresite ili nepotpuno

sve rastresite ili nepotpuno
vezane (geolo
vezane (geolo

ke) naslage
ke) naslage

ljunak, prah, pijesak, gline ili

ljunak, prah, pijesak, gline ili
njihove smjese.
njihove smjese.
Tlo u poljoprivredi
Tlo u poljoprivredi
je tanji povr
je tanji povr

inski sloj litosfere

inski sloj litosfere
prorastao biljnim korijenjem, koji snabdijeva biljke vodom i
prorastao biljnim korijenjem, koji snabdijeva biljke vodom i
drugim neophodnim tvarima.
drugim neophodnim tvarima.
Tlo u pedokemiji
Tlo u pedokemiji
je smjesa
je smjesa

vrstih
vrstih

estica tla
estica tla

anorganskih i organskih tvari, vode, zraka i

anorganskih i organskih tvari, vode, zraka i
mikroorganizama.
mikroorganizama.
POIMANJE TLA U SUVREMENOJ
PEDOLOGIJI

Tlo je
Tlo je
samostalna prirodno
samostalna prirodno
-
-
povijesna tvorevina
povijesna tvorevina
(tijelo) i istovremeno proizvodno sredstvo u
(tijelo) i istovremeno proizvodno sredstvo u
poljodjelstvu i
poljodjelstvu i

umarstvu;
umarstvu;

initelji geneze i evolucije tla su: mati

initelji geneze i evolucije tla su: mati

ni supstrat,
ni supstrat,

ivi organizmi, klima, reljef,vrijeme i djelatnost

ivi organizmi, klima, reljef,vrijeme i djelatnost

ovjeka;
ovjeka;

Razli
Razli

ita tla koja

ita tla koja

ine ukupni zemlji

ine ukupni zemlji

ni pokrov
ni pokrov
(pedosferu) rezultat su jednog pedogenetskog
(pedosferu) rezultat su jednog pedogenetskog
procesa
procesa

to se javlja u razli
to se javlja u razli

itim oblicima
itim oblicima
ovisno o uvjetima okoli
ovisno o uvjetima okoli

a. Pedosfera i tla
a. Pedosfera i tla
kao
kao
njezine sastavne jedinice predstavljaju
njezine sastavne jedinice predstavljaju
otvoreni
otvoreni
sustav prema litosferi, atmosferi,
sustav prema litosferi, atmosferi,
hidrosferi i
hidrosferi i
biosferi;
biosferi;

Tlo je
Tlo je

etverofazni
etverofazni
(
(

vrsta faza + otopina + zrak

vrsta faza + otopina + zrak
+
+

ivi organizmi) i strukturirani

ivi organizmi) i strukturirani
sustav
sustav
.
.
Strukturna organizacija tla ima vi
Strukturna organizacija tla ima vi

e
e
hijerarhijskih razina: atom, molekula,
hijerarhijskih razina: atom, molekula,

estica,
estica,
horizont, profil (pedon), pedosistematska
horizont, profil (pedon), pedosistematska
jedinica, asocijacija tala i pedosfera;
jedinica, asocijacija tala i pedosfera;

Bitno svojstvo tla je njegova

Bitno svojstvo tla je njegova
plodnost
plodnost
.
.
5
5
Funkcija
Funkcija
tala
tala
1
5
4
3
2
Medij za rast biljaka Medij za rast biljaka
Ciklus kru Ciklus kru enja enja
organske tvari i organske tvari i
hraniva hraniva
Stani Stani te te
organizama organizama
Infrastruktura
Sustavi vodoopskrbe Sustavi vodoopskrbe
i pro i pro i i avanja avanja
otpadnih voda otpadnih voda
Sirozemi i koluviji Baranjskog brda
Sirozemi i koluviji Baranjskog brda
Tro
Tro

enje stijena
enje stijena
Crvenica
Crvenica
Biolo
Biolo

ko tro
ko tro

enje
enje
Vapnena
Vapnena

ko dolomitna crnica
ko dolomitna crnica
Vapnena
Vapnena

ko dolomitna crnica
ko dolomitna crnica
Eutri
Eutri

ni kambisol
ni kambisol

ernozem
ernozem
Hipoglej
Hipoglej
Treset
Treset
Kori
Kori

tena literatura
tena literatura
:
:
- - Bogunovi Bogunovi , M. (2005): Pedologija , M. (2005): Pedologija - - autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja.
Agronomski fakultet Sveu Agronomski fakultet Sveu ili ili ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb. ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.
- - Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Kiril i Metodij Kiril i Metodij Skopje. Skopje. Skopje. Skopje.
- - Martinovi Martinovi , J. (1997): Tloznanstvo u za , J. (1997): Tloznanstvo u za titi okoli titi okoli a, priru a, priru nik nik za in za in enjere. enjere.
DUZO. Zagreb. DUZO. Zagreb.
- - Resulovi Resulovi , H., , H., ustovi ustovi , H. (2002): Pedologija , H. (2002): Pedologija op op i dio. Univerzitet u i dio. Univerzitet u
Sarajevu. Sarajevo. Sarajevu. Sarajevo.
- - kori kori , A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih zna , A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti. nosti.
Zagreb. Zagreb.
- - Vida Vida ek, ek, . (2000): Op . (2000): Op a pedologija a pedologija autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja.
Agronomski fakultet Sveu Agronomski fakultet Sveu ili ili ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.
- - internet internet