Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

U knjizi: Christopher Booker - Richard North, Velika obmana, Tajna povijesti Europske unije, Izvori, Zagreb, 2005, nalaze se brojni podaci i primjeri vezani uz nastajanje europskih integracija. Primjerice, predsjednik Francuske Franois Mitterand i njemaki kancelar Helmut Kohl pruili su 1984. g. jedan drugome ruku "pred desetcima tisua grobova zato to je mjesto na kojem se odvijala ceremonija bila kosturnica u Douaumontu, blizu Verduna na istoku Francuske." Bila je tu jedna od najeih bitki u I. svjetskom ratu. "Samo francuska artiljerija ispalila je vie od 12 milijuna granata, njemaka znatno vie. Na obje strane bilo je vie od 700.000 mrtvih i ranjenih. ...uvjerenje da se takav samoubilaki sraz dviju nacionalnih armija vie nikada ne smije ponoviti. ...spoznaje da industrijska mo vie od iega odreuje tijek rata. Dok se bitka za Verdun razvijala u bespotedni topniki dvoboj, na frontu su stizali cijeli vlakovi jo toplih njemakih granata iz ruskih tvornica." (str. 8-9).

Grof Richard Coudenhove Kalergi je jo 1922. g. objavio knjigu Pan Europa - vizija kojom bi se u svrhu ouvanja mira njemaka industrija ugljena i francuska industrija elika morale spojiti u jedinstvenu "paneuropsku" industriju. Francuski premijer Edourad Herriot je 1931. g. objavio knjigu Sjedinjene Europske Drave. (str. 14-15). "Godine 1308. protjeran iz rodne Firenze, pjesnik i dravnik Dante Alighieri u svojoj je raspravi De Monarchia postavio pitanje kako bi Europa mogla prevladati beskonane ratove i sukobe koje proizvodi mnotvo njenih naroda i gradova-drava. Kao ovjek koji se divio Svetom rimskom carstvu, Dante je napisao da bi trebalo postojati jedno "carstvo" nad svima drugima, s moi da kontrolira njihove postupke u zajednikom interesu. Takva mo bila bi "nadnacionalna". ...William Penn, po kojemu je nazvana Pennsylvania, predloio je "Skuptinu ujedinjene Europe" koja bi donosila odluke na nain koji je kasnije prozvan "glasovanje kvalificiranom veinom", a u kojem bi glasovi teili proporcionalno broju stanovnika i gospodarskoj vanosti zemlje.

U 18. stoljeu, francuski opat De Saint-Pierre predloio je vladavinu "Europskog senata" takoer s glasovanjem kvalificiranom veinom ovisnom o veliini lanica i ovlastima da okuplja europsku vojsku. U 19. stoljeu grof de Saint-Simon predloio je politiku uniju Europe zasnovanu na uniji Engleske i Francuske s dvodomnim parlamentom, gornjim domom koji biraju vlade i donjim domom koji se bira izravno." (str. 18). "Francuska je 1948. zatraila uspostavu Meunarodne rurske uprave koja bi francuskim dunosnicima omoguila kontrolu njemake proizvodnje ugljena i elika i pobrinula se da znaajan dio te proizvodnje zavri u obnovi Francuske. Bio je to zanimljiv odjek francuske politike kakva se bila provodila nakon Prvoga svjetskog rata. Nova Zapadna Njemaka se, naravno, ogoreno suprotstavljala takvoj vlasti, a istog su raspoloenja bile okupacijske sile Amerike i

1/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

Britanija." (str. 62). "Prilagoavajui strukturu Lige naroda, Salter je predloio da se vlada "Sjedinjenih Europskih Drava" sastoji od Tajnitva s nadnacionalnim ovlastima, Vijea ministara koji e predstavljati nacionalne vlade, Skuptine u kojoj e biti zastupljeni nacionalni parlamenti i Suda pravde.

...Razlog tome je da je "projekt" brzo razvio vlastitu mitologiju kako bi objasnio svoje podrijetlo. Jedna od glavnih potreba bila je da ga se prikae kao da je nastao nakon 1945. Tako se mogao proiriti mit da je upravo on okonao europske ratove, to bi omoguilo njegovo predstavljanje kao napredne tvorevine modernog svijeta umjesto kao propali san 1920-tih. Moglo ga se prikazati kao neto novo i dalekovidno samo ako ga se prikazivalo kao poslijeratni ideal, to je moda bio i podsvijesni razlog za ponovno pisanje njegove prave geneze. Nenamjerni nusproizvod ovoga prekrajanja slubene kronologije jest njegova pomo u jaanju mita o "nacistikom podrijetlu" EU; prema toj teoriji ideje o projektu nisu prethodile nacistikim idejama o europskom ujedinjenju ve su ih slijedile." (str. 74-75). "Ostao je problem ponovnog njemakog naoruavanja. Eden je istupio s prijedlogom proirenja Briselskog sporazuma iz 1948. na Njemaku i Italiju. To bi uspostavilo Zapadnoeuropsku uniju (Western European Union, WEU), organiziranu na meuvladinoj osnovi.

Iako e WEU desetljeima ostati tek neto vie od sjene, jer je njene funkcije uvelike obavljao NATO, britansko ustrajavanje da njihova vojska ne naputa kontinent bez sporazuma s ostalim lanicama bilo je dovoljno da ublai francuske strahove od nekontrolirane njemake sile." (str. 83). "Ali 18. svibnja 1955. ministri vanjskih poslova Beneluxa svojim su kolegama u Zajednici za ugljen i elik ponudili dokument poznat kao "Beneluki memorandum". ...Tako je nastala glavna obmana u cijeloj prii. Od tada nadalje, pravi cilji - politika integracija namjerno se skrivao pod krinkom ekonomske integracije. Izgradnja "Europe" predstavljala se kao pitanje trgovine i radnih mjesta. (str. 86). "Francuska je tada poela inzistirati na drugaijem "povezivanju", povezivanju smanjenja tarifa meu lanicama zajednikog trita i usklaivanja socijalnih trokova: prekovremenih radnih sati, duljine plaenog odmora i ravnopravnosti u plaama ena i mukaraca. Pineu je predloio da se sporazum odnosi i na prekomorske teritorije lanica. Ti su prijedlozi izgledali kao da su smiljeni da izazovu neslaganje.

Bio je to rani primjer francuske pregovarake taktike doji e u narednim desetljeima postati itekako poznat - kad Francuska neto eli zaustaviti, u ovom sluaju zajedniko trite, postavlja zahtjeve koji izazivaju propast pregovora za to se moe optuiti ostale." (str. 98). "Pred kristalnim svijenjacima Elizejske palae u Parizu je 14. sijenja 1963. de Gaulle je bez upozorenja partnerima estorice pred svjetskim tiskom objavio da namjerava staviti veto na britanski ulazak." (str. 147). "estorica su formalno potvrdila odbijanje Britanije 28. sijenja 1963." (str. 151). "...novi Europski sud pravde sa sjeditem u Luxemburgu, ija e se sredinja uloga proiriti i ojaati nadnacionalnu vlas Komisije. Jedan od

2/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

prvih ciljeva Suda bila je potvrda nadmoi zakona Zajednice, a Sud ju je dao kroz dvije povijesne presude 1963. i 1964. godine. ...Sporazum EEZ stvorio vlastiti zakonski sustav... lanice imaju ograniena suvrerna prava... te su tako stvorile zakone koji obvezuju i njih i njihove graane." (str. 153-154). ...blokada u glasovanju kvalificiranom veinom probijena je u sijenju 1966. dogovorom Francuske i ostalih poznatom kao "Luxemburki kompromis".

Taj neformalni dogovor predivia da bilo koja vlada koja smatra da je EEZ zakonodavstvom ugroen njezin "vitalni interes" moe sprijeiti donoenje odluke." (str. 157). "U travnju 1970. Gallupova anketa pokazala je da samo 15 posto britanskih biraa podrava daljnje pokuaje ulaska na zajedniko trite". (str. 166). "Meu dokumentima koji su prema pravilu od 30 godina objelodanjeni 2001. bio je i dugaak povjerljiv dokument pripremljen za ministarstvo vanjskih poslova (Britanije) 1971., u kojemu se analiziraju "posljedice ulaska u Europske zajednice na britanski suverenitet". U njemu se zakljuuje da e ulazak rezultirati veoma znaajnim ogranienjima britanskih ovlasti samoupravljanja te da e to s godinama postati jo oitije. Dokument predvia da e se graani sve vie otuivati od vlade kako ona bude postajala birokratskija i udaljenija dok se sve vie odluka bude donosilo u Bruxellesu a sve vie vlasti budu obnaali neizabrani dunosnici." (str. 179, bilj. 46). "...postojao je ve meunarodni pritisak za veliku izmjenu meunarodnog prava mora, proirenjem zone ribarenja na 200 pomorskih milja (ili "crtu sredine" izmeu dviju drava).

Kad se to dogodi, vode etiri novih lanica sadravat e preko 90 posto zapadnoeuropske ribe, oko 80 posto u vodama pod britanskim nadzorom." (str. 180). "To je odbaeno pa je Britanija traila kompromis, predlaui da Zajednica kontrolira vode izmeu 6 i 12 milja od obale dokle god britanski ribari budu mogli uivati iskljuiva prava ribarenja do est milja. ...Na toj osnovi, uz dogovor o svim ostalim pitanjima, vlada u lipnju (1971.) izdala svoju Bijelu knjigu, tvrdei da je "Zajednica prepoznala potrebu promjenu svoje ribarske politike..." To nije bio posljednji put da je britanska javnost bila ozbiljno zavarana o ribarenju." (str. 183-184). Tom Benyon je u pismu The Timesu 29. svibnja 2003. zapisao: "Godine 1975. sam kao konzervativni kandidat vodio kampanju za "da" na referendumu koji nas je odrao u EZ. Gledano unatrag, vie je nego jasno kako sam vodio kampanju na pretpostavci koja je bila dovoljno lana da bih, da je ta tema bila na javnoj ponudi kao obveznica, bio suoen s kaznenim progonom prema odredbama Zakona o tvrtkama i da bih izgubio." (str. 196). "Prvi razvoj dogaaja poeo je s parikim summitom 18. listopada 1972., dan nakon to je Heatov Zakon o europskim zajednicama dobio odobrenje Kraljevske kue. Ideja za taj summit bilo je proslavljanje "proirenja" "estorice" na "Devetoricu" koje je pokrenuo Monnet. ...neravnotea prorauna Zajednice u korist poljoprivrede.

Druga je bio pad britanskih tradicionalnih tekih industrija poput brodogradnje. Njemaka i

3/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

druge drave iskoristile su svoju Marshallovu pomo nakon rata da se moderniziraju i opreme, to je bio jedan od razloga zato su im ekonomije sada tako oito prednjaile pred britanskom." (str. 197-198). "...europski centrali bankari sastali su se 1972. u Baselu da bi napravili Sporazum o europskom teaju poznatiji kao "zmija". Europske valute odravat e se u rasponu 2,25 posto, izbjegavajui tako pretjerane fluktuacije." (str. 224). James Callaghan je zapisao (1987.): "Sjeam se jedne niske toke kad se devet ministara vanjskih poslova iz najveih europskih zemalja sveano okupilo u Bruxellesu kako bi proveli nekoliko sati raspravljajui kako rijeiti razlike u standardiziranju fiksnog poloaja retrovizora na poljoprivrednim traktorima." (str. 242). "Europski parlament je izabran koritenjem stranakih izbornih mainerija natimanih na nacionalne izbore, koji nemaju europske politike programe ve nejasne transnacionalne pozadine... njihovi lanovi znaajno su podijeljeni u tri skupine: inovatore, one eljne daljnjeg ujedinjenja: "nepokretnike" eljne zadravanja na istom mjestu pa ak i spremne na nazadak; movaru... sainjenu od onih koji ne znaju to hoe. Inovatori su svjesni da se moraju okupiti oko zajednike politike i, ignorirajui odanost strankama, pokoriti prevladavajue utjecaje "movare"." (str. 247).

"Kad su na sastanak Vijea stigle vijesti o borbama u Sloveniji, pozdravljene su kao spas s nebesa. Evo krize u srcu Europe koja e Zajednici dati priliku da intervenira kao kontinentalna "supresila", pokazujui "zajedniku vanjsku politiku" na djelu. ...Kako je Cijeli smisao Vijea bila rasprava o stvaranju nove federalne vlasti u "Europi", nije se moglo oekivati da Dvanaestorica pozdrave ideju kolapsa neke druge federacije. ...Europska zajednica je ipak nastavila uzaludne pokuaje posredovanja. ...Njen cilj bio je stvoriti novu Jugoslaviju u obliku "unije suverenih republika." Do tada je, pak, postalo jasno da je intervencija EZ bila sramni fijasko." (str. 329-331). "...Njemaka e od "zajednike vanjske politike" napraviti sprdnju kad 23. prosinca (1991.) prekri dogovorenu EZ politiku i jednostavno prizna neovisnost Slovenije i Hrvatske. To moda izgleda kao divljenja vrijedno priznanje prava tih drava na samoodreenje, posebno zato to se Hrvatska oajniki borila za opstanak protiv brutalne srbijanske invazije, ali Njemakoj je donijelo sramotu i prijezir zbog razbijanja "solidarnosti Zajednice"." (str. 339, bilj. 49).

"Uz izgovor potrebe borbe protiv meunarodnog verca droge, Europol je izvorno osnovan na neformalnoj razini u Haagu 1993. kao Europska obavjetajna jedinica za borbu protiv droge. Do 1995. zaposlila je 80 djelatnika s proraunom od 2,8 milijuna funta." (str. 397). "...28 studenog (1995.), izbila je pobuna oko jednog miljenja Europskog suda pravde u tekuem sluaju Factortame. Nakon to im je prema Zakonu o trgovakom brodovlju zabranio ribarenje na 18 mjeseci, sud je sada ustvrdio da panjolske "stjegovne" kompanije mogu traiti odtetu od britanske vlade. S najmanje 90 panjolskih brodova koji trae izmeu 250.000 i 600.000 funta po brodu, konani raun ispostavljen britanskim poreznim obveznicima prelazio bi 100 milijuna funta. Euroskeptini tisak se uario, to je saeto u naslovu Daily Maila "Vijore nau zastavu, uzimaju nau ribu - a sad i na novac"." (str.

4/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

400). "Zbog stvaranja iluzije narodne dobrodolice za kamere, kolarci su autobusima dovezeni iz cijelog junog Walesa i dobili su zastavice sa "zvjezdanim krugom" da mau liderima dok se ovi okupljaju oko posebno izraenog stola vrijednog 50.000 funti." (str. 430). "...9. prosinca 1998.

Paul van Buitenen, nizozemski raunovoa zaposlen u Komisiji kao pomonik revizora, eurozastupnicima poslao pismo na 34 stranice sa 600 stranica popratnih dokumenata, u kojemu se detaljno iznose sluajevi korupcije koje je otkrio... Te su prijevare ukljuivale milijune funti i sezale u 1989. ...Na naslovnice e slijedee stii skandal s Humanitarnim uredom Europske zajednice (ECHO) pod vodstvom povjerenice Bonino, u kojemu su 500.000 ecua humanitarne pomoi namijenjenih Ruandi i Burundiju ugovorni partneri skrenuli u vlastite depove ili vratili Komisiji. ...Kad se pokazalo da je i iz programa namijenjenog izgradnji odnosa izmeu EU i sredozemnih susjeda nestalo 40 milijuna funta, odbor je prigovorio da su "u 26 sluajeva financijski kontrolori u Komisiji odbili dati informaciju ili omoguiti pristup relevantnim dokumentima ili nisu bili sposobni pronai partnere povezana s tim projektima. ...dok je Komisija potvrdila da je ured ECHO unitavao dokumente o 2000 ugovora o pomoi vrijednih 800 milijuna funta... Jedan EU projekt izgradnje cesta u Kamerunu doveo je do djelominog unitenja tropskih uma proglaenih svjetskom batinom, uz masovno unitenje ivota i sravnjivanje jednog pigmejskog sela buldoerima." (str. 438-440).

"Kelnsko Europsko vijee 4. i 5. lipnja 1999. dalo je ivu sliku rastueg jaza izmeu teorije i prakse. Posebno pozdravljanjem uvoenja eura kao "uspjeha" dok je euro istovremeno bio pred prvom stvarnom krizom izazvanom talijanskim krenjem ogranienja proraunskog deficita. ...Ali za Vijee je bila jedna stvar imenovati "visokog predstavnika" i sveano razmotriti izvjetaje o irenju uloge EU u vanjskim poslovima od "summita" planiranih s Washingtonom i Japanom do balkanskog Pakta o stabilnosti kojim se EU nadala nadzirati obnovu Jugoslavije nakon zavretka rata. Druga stvar je bila priznati da samo Vijee jednostavno nema "nuna sredstva i sposobnosti" za provoenje svih tih ambicioznih novih politika. Nita nee okrutnije razotkriti tu nedoraslost od rata na Kosovu koji se bliio vrhuncu. Unato ukupnim trokovima obrane lanica Zajednice od 120 milijardi funta, blizu 60 posto amerikog vojnog prorauna, kojim se odravalo vie od dva milijuna vojnika pod orujem, u usporedbi s SAD-ovih 1,4 milijuna, europski domet "izvan arene" bio je manji od 10 posto amerikog." (str. 448-449). "Godina 2000. poela je svjetskom proslavom svitanja novog Milenija. Ali malo tko je proslavljao dok su mnogi proklinjali 1. sijeanj kad su stupali na snagu propisi primjene dvije smjernice EZ o obveznoj primjeni metrikih teina i mjera za robu koja se prodaje "u rinfuzi".

Britansko prodavanje "funte jabuka" ili "etiri unce sira" sad je bilo kazneno djelo." (str. 456). "Najkontroverznija od svih bila je odredba da se, ako je nuno, bilo koje pravo moe ukinuti "da bi se postigli ciljevi opeg interesa koje slijedi

5/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

Unija"." (str. 462). "Veina lanica borila se da zadri veto na ovom ili onom podruju. Francuska je blokirala pokuaje glasovanja kvalificiranom veinom o vanjskoj trgovini, strahujui da bi francusku kulturu mogli poplaviti holivudski filmovi. panjolska se drala regionalne pomoi, strahujui od gubitka milijardi eura potpora." (str. 475). ...mogao stvoriti "transnacionalni politiki prostor" osloboen nacionalnih lojalnosti. Cilj je bio prijei s "predstavnike demokracije" temeljene na nacionalnim dravama na "savjetodavnu demokraciju" u cijeloj EU. Drugi cilj Bijele knjige bilo je predlaganje naina na koje Komisija moe proiriti svoju kontrolnu ulogu na ivot nacionalnih drava, a da to ne bude previe oito. Jedan od njih bio je nastavak uspostave mree agencija, poput Ureda za hranu i veterinu, Europske uprave za standarde hrane, Agencije za medicinske evaluacije, Agencije za zranu sigurnost, Agencije za pomorsku sigurnost, kroz koje Komisija moe usmjeravati i nadzirati rad postojeih nacionalnih slubenika, uz dodatnu prednost da njihove plae mogu plaati nacionalni porezni obveznici.

...trei cilj Bijele knjige koji je glasio da Komisija od nacionalnih vlada mora sve vie preuzimati ulogu jaanja zakonodavstva EU: ak i ako to ponovno bude radila podreujui nacionalna tijela za provedbu naredbama neke agencije Zajednice." (str. 486-487). "Pokuavajui osvojiti to vie terena, Komisija je bila uvuena u predobro poznati mulj korupcije i financijskih nepravilnosti. ...Raunovoe ak nisu vodile ni dvostruko knjigovodstvo dvostrukog ulaza. Kompjutorski sustav bio je otvoren upadima, tako da su se ulazne brojke mogle mijenjati." (str. 500). "Suoena s alarmantnim proraunskim deficitima u Francuskoj, Njemakoj i Italiji, Komisija je pojaala pritisak, dajui prekriteljima rok do 2006. da uravnotee proraune. Manje lanice, posebno Portugal, bile su bijesne, a njihovo se raspoloenje dodatno raspalilo kad je Francuska potvrdila planove javne potronje koji su ismijavali pravila. Francuski ministar financija bio je neumoljiv. Njegova vlada dobila je izbore na obeanjima o potronji." (str. 503). Taj se optimizam prenio i na 9. listopada (2002.), kad su 13 godina nako pada Berlinskog zida ministri vanjskih poslova EU dogovorili "veliki prasak" proirenja, primajui 10 aplikanata u Uniju." (str. 504). "Jedina utjena nagrada koja se nudila bila je jednokratna isplata 1,3 milijarde eura kako bi nove lanice pregurale prvu godinu lanstva. Dan prije kopenhakog summita poljski premijer Leszek Miller pritiskao je da se isplata uvea za jo dvije milijarde eura.

Ali sve to su njegovi kolege dali bilo je doputenje da se milijardu eura ve obeanih za regionalnu pomo usmjeri u vladine krinje. Nee biti dodatnog novca. S tim se 10 novih drava uputilo prema lanstvu u EU." (str. 506-507). "...EU potroila etiri milijuna funti na golemi propagandni blic-napad na siuni otok Maltu, gdje je samo 370.000 stanovnika dobilo po glasau vie novca nego to su politike stranke zajedno potroile u svim kampanjama u britanskoj povijesti. Tako raskono ulaganje se i isplatilo: 53,5 posto Malteana reklo je "da" za ulazak, a to je zatim potvreno i na opim izborima." (str. 510). "Znakovito, Komisija je mjesec dana kasnije (u svibnju 2003.) zatraila od Poljske i pet ostalih novih lanica da ubrzaju prevoenje EU zakonodavstva. Samo je nekoliko stotina od 60.000 stranica EU propisa prevedenih na poljski odobreno na Vijeu. Nije bilo prvi put da lideri

6/7

Lai i istine vezane uz stvaranje Europske unije

Petak, 03. travnja 2009.

starih drava Europe potpisuju neto to nisu proitali." (str. 512). "Olaf i francusko tuiteljstvo istraivali su "veliku korporacijsku pljaku" EU fondova nakon to je s rauna Eurostata, statistike slube EU, nestalo 640.000 funta." (str. 513-514). "Institucionalna struktura bila je "muljeviti amalgam" meuvladinstva i nadnacionalnosti." (str. 519-520).

"...kao 1999. kad je Tony Blair na BBC-jevoj emisiji Today primijetio da je kosovska kriza na Balkanu "tragedija koja se odvija gotovo na pragu Europe." Kao da su se fosilizirali u gleditima prethodne generacije, "proeuropejci" su nastavili "irim svijetom" smatrati samo zapadnoeuropske zemlje, dok je, zahvaljujui suvremenom putovanju, sve vei broj njihovih sugraana kruio globusom." (str. 530). Smatram da bi Hrvatska svoje lanstvo u Europskoj uniji trebala (u)initi konstantnim nastojanjem koje bi to uvijek i ostalo. Neto se moe isprijeiti zbog EU zahtjeva jednako kao to to moe biti i razlogom (u) RH. Teko da e Europska unija postojati jo due vremena. Uostalom, ne moemo ii tamo gdje ve due vremena i jesmo. Morali bi, na taj nain, razbiti neke zakone logike, norm(alnost)i, obmane (po)javnosti i "fizike estica" (ljudskih jedinki).

ivo Bai

{mxc}

7/7