ljiva

Zbog malog udjela masti i niske kalorine vrijednosti, ljive su odlina dijetalna hrana, ali i zdrava hrana za osobe koje boluju od reumatizma, gihta, bubrenih kamenaca, bolesti jetre, hemoroida, ateroskleroze i zatvora ljiva (Prunus domestica) je 3-10 metara visoka voka iz porodice rua, a smatra se da potjee iz podruja od Crnog mora do sredinje Azije. Naziv ljiva zapravo obuhvaa mnogobrojne razliite voke iji su plodovi razliitih oblika i boja. Mogu biti okrugli, duguljasti ili jajoliki, od bijele i ute preko crvene i plave pa sve do gotovo crne boje, a okusi im variraju od izrazito slatkih do kiselih poput limuna. Od svih vrsta ljiva, najpoznatija je obina plava ljiva ili ljiva bistrica koja ima velike i duguljaste, s latke i sone, plavo do plavoljubiaste plodove. ljiva se od davnina uzgajala na Srednjem Istoku, a u 3. stoljeu prije Krista, za vrijeme ratnih pohoda Aleksandra Velikog, prenijeta je iz Azije u Grku. Stari Grci su poetkom 1. stoljea donijeli ljivu u junu Europu i Italiju, a stari su Rimljani ve krajem stoljea imali brojne sorte ljiva i ureene vonjake sa ljivama. Ve su stari Rimljani znali da ljiva ima veliku hranjivu vrijednost, a suha ljiva i veliku energetsku vrijednost, pa su je koristili protiv bolesti jetre i protiv zatvora. O ljivi, kao vou koje potie apetit, pospjeuje probavu i pomae protiv zatvora pisao je pjesnik staroga Rima Gargilije Marcijal. On je savjetovao, izmeu ostalog, da ovjek u starosti treba jesti ljive jer one omekavaju nadut i tvrd eludac. ljive su u prehrani bile toliko cijenjeno voe da su ih rimski vojnici nosili sa sobom za vrijeme ratnih pohoda, pa se tako uzgoj ljiva proirio sjevernije od Alpa, u srednju Europu. U 13. stoljeu, u doba Luja XIV., bilo je poznato oko 180 vrsta ljiva. U doba renesanse, a i kasnije, lijenici su upotrebljavali sirup od ljiva kao osnovu za pripremanje lijekova, osobito onih za djecu. Kao narodni lijek protiv lijenih crijeva upotrebljavale su se suhe ljive moene u mjeavini vode i vina uz dodatak cimeta, kore limuna i neto eera. Bilo je to prirodno, pouzdano i blago, te vrlo ukusno sredstvo protiv zatvora. U 16. stoljeu suhe ljive su se ak uvozile iz Sirije kao lijek, a da su zaista vrijedan lijek, dokazuje i to to se danas koriste u slubenoj medicini nekih zemalja, npr. Nizozemske i Portugala.

to sadri ljiva

Svjei plod ljive sadri ak 83% vode, a od osnovnih hranjivih sastojaka sadri najvie ugljikohidrata. Koliina eera, uglavnom saharoze, u prosjeku iznosi oko 13%, ali ovisno o sorti moe dosei vrijednost i do 17%. Kao i veina drugog voa, ljiva sadri vrlo malo bjelanevina i masti, ali zato ukupna koliina mineralnih tvari u svjeem plodu ljive u prosjeku iznosi oko 500 mg. Od toga gotovo jednu treinu ini kalij, a u znatnim koliinama zastupljeni su i fosfor, kalcij, magnezij i sumpor. Od vitamina, ljiva sadri najvie vitamina C, oko 7 mg, iako postoje sorte u kojima je koliina ovog vitamina gotovo dvaput vea. ljiva sadri i gotovo sve vitamine B skupine, a koliina beta karotena od 0,15 mg u nekim je sortama i do etiri puta vea. Ukupna koliina organskih kiselina, od kojih ima najvie jabune i groane, u ljivi iznosi od 940 do 1000 mg, zbog ega ljiva djeluje osvjeavajue. Ali zato je koliina oksalne kiseline u ljivi neznatna i iznosi svega 10 mg, tako da se zapravo moe zanemariti.

Ulje iz sjemenki ljiva

U sredini ploda ljive nalazi se po jedna velika i plosnata, obostrano zailjena kotica sa sjemenkom. Kao i sjemenke breskve, marelice, trenje i drugog kotuniavog voa, i sjemenke ljive su otrovne. Otrovnost sjemenki potjee od oko 1 % cijanovodine kiseline, ali to ne znai da su sjemenke bez vrijednosti. Sjemenke sadre od 30 -45% biljnog ulja, a ak 90% ulja ine nezasiene masne kiseline, oleinska i linolna. Zbog tako velike koliine nezasienih masnih kiselina, ovo ulje se moe, nakon rafinacije, koristiti kao ulje za jelo. To znai da bi u sluaju nedostatka sirovina za dobivanje jestivog ulja, kao sirovina mogle koristiti sjemenke ljiva.

ljive: zdrava hrana

Zbog malog udjela masti i niske kalorine vrijednosti, svjee ljive su odlina dijetalna hrana te zdrava hrana za osobe koje boluju od reumatizma, gihta, bubrenih kamenaca, bolesti jetre, hemoroida, ateroskleroze i zatvora. Zbog obilja vitamina i minerala, svjee ljive su uvijek dobrodole kao promjena u prehrani. Naroito se preporuuju osobama koje naporno rade, ali i sportaima jer su veoma hranjive i jaaju ivce. Nutricionisti ak preporuuje svjee ljive za dobro raspoloenje, a dovoljno je tijekom dana pojesti 8 -10 ljiva. Neke osobe uope ne podnose svjee ljive, dok ih neke osobe podnose dosta teko. Njima se preporuuju kuhane svjee ljive jer takve obino nikome ne tete. Neovisno o tome kako tko podnosi ljive, njih treba jesti kada su potpuno zrele. Osim to su nedozreli plodovi manje ukusni i tee probavljivi, oni sadri manje vrijednih hranjivih tvari, a mogu ak i uzrokovati blagu upalu sluznice crijeva. Premda su ljive sone, sirove su tee probavljive pa ih treba dobro savakati kako bi se lake probavile. Isto tako, nije preporuljivo da se odjednom pojede mnogo ljiva. Prevelika koliina pojedenih ljiva uzrokuje u crijevima prijevremenu fermentaciju, pri emu se stvaraju plinovi koji uzrokuju nadutost, greve i na kraju proljev.

ljiva kao lijek

U narodnoj medicini upotrebljavaju se plodovi, listovi i smola ljive. Plodovi se beru u jesen, kad su potpuno zreli, te koriste sirovi, kuhani ili osueni, pa ak i preraeni. Listovi ljive beru se od svibnja do kolovoza, a od osuenih listova priprema se aj. Svjei listovi ljive mogu se prokuhati u vinu, a koje se potom grglja kod upale grla i drijela. Osim toga, vinom od listova ljive mogu se ispirati rane, a posebno rane koje teko zacjeljuju. Smola koja curi iz kore drveta skuplja se od svibnja do srpnja. Otopljena u octu, smola pospjeuje zacjeljivanje rana, a otopljena u vinu, uzima se kao sredstvo koje pospjeuje izluivanje bubrenog i mokranog pijeska i kamenaca.

Ljekovita svojstva i primjena ljive

Srce: ljiva pospjeuje bolji rad srca te jaa srce i srani mii. Krv: ljiva isti i jaa krv, pospjeuje izluivanje tetnih tvari iz organizma, jaa imunoloki sustav te pospjeuje zgruavanje krvi i zacijeljivanje rana. Krvne ile: ljiva jaa stijenke krvnih ila, pospjeuje cirkulaciju krvi i smanjuje previsok krvni tlak, te pomae protiv hemoroida i ateroskleroze. Probava: ljiva potie apetit i pospjeuje probavu, regulira neurednu probavu i pomae protiv probavnih smetnji. Crijeva: ljiva (sirova, kuhana, osuena ili preraena) pospjeuje bolji rad i pranjenje crijeva, te pomae Jetra i u: ljiva pospjeuje bolji rad jetra i izluivanje ui, te pomae kod oteene jetre i ciroze jetra. Bubrezi i mokrani mjehur: ljiva pospjeuje bolji rad bubrega te izluivanje mokrae i vode iz tijela, pospjeuje izluivanje manjih bubrenih i mokranih kamenaca, te pomae kod upale bubrega i upale mokranog mjehura. Kosti i zglobovi: ljiva ublaava bolove u kostima i zglobovima te pomae kod reume, artritisa, gihta i osteoporoze. Duevne tegobe: ljiva jaa ivce te pomae protiv nervoze, stresa, melankolije, nesanice i potekoa s koncentracijom, pade i pomae protiv epilepsije. Koa: ljiva kao oblog pomae protiv alergijskog osipa, krasta,