You are on page 1of 18

Lezione 1 Un furto Pronomi accoppiati zdrueni oblici nenaglaenih zamenica Nenaglaene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu),

), LE (njoj), CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglaene akuzativne zamenice LO (njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih .r.) kao i partitivna reca NE mogu da stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi oblici postoje i u srpskom jeziku. LO ME LO TE LO GLIELO GLIELO CE LO VE LO GLIELO LA ME LA TE LA GLIELA GLIELA CE LA VE LA GLIELA LI ME LI TE LI GLIELI GLIELI CE LI VE LI GLIELI LE ME LE TE LE GLIELE GLIELE CE LE VE LE GLIELE NE ME NE TE NE GLIENE GLIENE CE NE VE NE GLIENE

MI TI GLI LE CI VI GLI

Kao to moe da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu jednine i mnoine vokal I dativnih zamenica prelazi u E. Kod treeg lica jednine i mnoine treba obratiti panju jer se kombinovane zamenice piu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za mnoinu, za oba roda (glielo, gliela, glieli....) Upotreba zdruenih zamenica Marco da un libro a me. Marco MI da un libro. Marco ME LO da. Marko daje knjigu meni. Marko MI daje knjigu. Marko MI JE daje. Anna regala una macchina a te. Anna TI regala una macchina. Anna TE LA regala. Ana poklanja kola tebi. Ana TI poklanja kola. Ana TI IH poklanja. Io do un consiglio a lui. Io GLI do un consiglio. Io GLIELO do. Ja dajem savet njemu. Ja MU dajem savet. Ja MU GA dajem. Tu regali un libro a lei. Tu LE regali un libro. Tu GLIELA regali. Ti poklanja knjigu njoj. Ti JOJ poklanja knjigu. Ti JOJ JE poklanja.

Portano un regalo a noi. Ci portano un regalo. CE LO portano. Donose poklon nama. Donose NAM poklon. Donose NAM GA. Luca da le chiavi a voi. Luca VI da le chiavi. Luca VE LE da. Luka daje kljueve vama. Luka VAM daje kljueve. Luka VAM IH daje. Portano la torta a loro. GLI portano la torta. GLIELA portano. Donose njima tortu. Donose IM tortu. Donose IM JE. Chiara porta un po di torta a me. Chiara MI porta un po di torta. Chiara ME NE porta un po. Kjara donosi malo torte meni. Kjara MI donosi malo torte. Kjara MI JE donosi malo. (U smislu malo od nje torte) Posebnu panju treba obratiti na tree lice jednine i mnoine, oba roda, jer moe imati viestruko znaenje. Npr. GLIELA danno moe znaiti daju mu je, daju joj je i daju im je, najee e kontekst ostatka teksta razreiti nedoumicu pa treba biti paljiv. Mesto zdruenih oblika zamenica u reenici Zdrueni oblici zamenica u reenici stoje ispred glagola u indikativu, konjunktivu i kondicionalu. Anna me la porta domani. Ana mi je donosi sutra. Credo che io ve lo abbia gi detto. Verujem da sam vam to ve rekao. Glielo direi. Rekao bih mu to. Uz neke oblike imperativa, gerund, infinitiv i particip proli zdrueni oblici linih zamenica se piu zajedno sa glagolom, i stoje iza njega (i same zamenice se tada piu sastavljeno). Puoi prestarmi la tua macchina? Moe li mi pozajmiti tvoja kola? Puoi prestarmela? Moe li mi je pozajmiti? Parlami di lei! Priaj mi o njoj!

Lezione 2 Dal dentista Imperativo (forma di cortesia) Imperativ (imperativ za formalno obraanje) Imperativ (zapovedni nain) za formalno obraanje (3. lice jednine i mnoine jer se na italijanskom 3.-im licem persira) se gradi od osnove koja se dobija odbacivanjem zavretka are, ere i ire i dodavanjem sledeih nastavaka: Parl-are 3. lice jednine Parl-I! Govorite! (upueno jednoj osobi) 3. lice mnoine Parl-INO! Govorite! (upueno grupi ljudi) Vend-ere 3. lice jednine Vend-A! Prodajte! (upueno jednoj osobi) 3. lice mnoine Vend-ANO! Prodajte! (upueno grupi ljudi) Dorm-ire 3. lice jednine Dorm-A! Spavajte! (upueno jednoj osobi) 3. lice mnoine Dorm-ANO! Spavajte! (upueno grupi ljudi) Primeri: Stia calma signora! Budite mirni gospoo! Si accomodi, dottor Rossi! Izvolite, dr Rosi! Si sieda! Sedite! Kao to se moe primetiti, imperativ za formalno obraanje zapravo pozajmljuje oblike od konjunktiva prezenta. Nepravilnosti u promeni koje su se javljale kod nekih glagola u 1. licu jednine prezenta ukazuju nam na nepravilnosti koje moemo oekivati i ovde. Npr. Dire prezent DICO imperativ 3.l.j. DICA, 3.l.m. DICANO Andare prezent VADO imperativ 3.l.j. VADA, 3.l.m. VADANO Venire prezent VENGO imperativ 3.l.j. VENGA, 3.l.m. VENGANO Salire prezent SALGO imperativ 3.l.j. SALGA, 3.l.m. SALGANO

Fare prezent FACCIO imperativ 3.l.j. FACCIA, 3.l.m. FACCIANO Finire prezent FINISCO imperativ 3.l.j. FINISCA, 3.l.m. FINISCANO (svi inhoativni glagoli, tj. glagoli 3. konjugacije koji imaju -isc- u promeni a ne u infinitivu imaju taj infiks i u formalnom imperativu) Potpuno nepravilan imperativ imaju: Avere 3.l.j. ABBIA, 3.l.m. ABBIANO Essere 3.l.j. SIA, 3.l.m. SIANO Stare 3.l.j. STIA, 3.l.m. STIANO Dare 3.l.j. DIA, 3.l.m. DIANO Kod imperativa za formalno obraanje, zdrueni oblici nenaglaenih zamenica stoje ispred glagola: Signora, mi dia il libro. Signora, me lo dia subito! Gospoo, dajte mi knjigu. Gospoo, dajte mi je odmah! Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa: Signor Rossi, non lo dica a sua moglie! Signor Rossi, non glielo dica! Gospodine Rosi, nemojte to rei Vaoj supruzi! Gospodine Rosi, nemojte joj to rei!

Lezione 3 - Ferragosto Imperativo (tu-noi-voi) Imerativ (direktni, ti-mi-vi) Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi, i ima samo jedno vreme, sadanje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine ima potpuno drugaije oblike od imperativa za formalno obraanje, dobija se odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih nastavaka: Parl-are 2. lice jednine Parl-A! Priaj! 1. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo! 2. lice mnoine Parl-ATE! Priajte! Vend-ere 2. lice jednine Vend-I! Prodaj! 1. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo! 2. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte! Dorm-ire 2. lice jednine Dorm-I! Spavaj! 1. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo! 2. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte! Glagoli sa nepravilnom promenom: Avere 2. lice jednine ABBI! 1. lice mnoine ABBIAMO! 2. lice mnoine ABBIATE!

Essere 2. lice jednine SII! 1. lice mnoine SIAMO! 2. lice mnoine SIATE! Sapere 2. lice jednine SAPPI! 1. lice mnoine SAPPIAMO! 2. ice mnoine SAPPIATE! Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2. lice jednine dok u mnoini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa prezentom): Dire DI' reci, Dare DA' daj, Fare FA' uradi, Stare STA' budi, Andare VA' idi Ovi oblici imperativa ako se nau ispred dativnih, akuzativnih ili zdruenih oblika zamenica (sa kojima se piu sastavljeno) udvajaju prvo slovo zamenice: Dammi un libro, dammelo subito! Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah! Dacci un consiglio, ti preghiamo! Daj nam savet, molimo te! Se vedi Anna, dalle questa borsa! Ako vidi Anu, daj joj ovu tanu! Dimmi la verit, dimmela subito! Reci mi istinu, reci mi je odmah! Fammi un favore! Uini mi uslugu. Fa' i compiti, ma falli dopo cena! Uradi zadatke, ali uradi ih posle veere! Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2. lice mnoine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON ispred INFINITIVA glagola koji izraava naredbu! Non parlare! Ne priaj! Non andare via! Nemoj da ide! Non stare in fila! Nemoj da stoji u redu! Non siate li' prima delle 7! Nemojte biti tamo pre 7! Non scrivete adesso! Nemojte sada da piete!

Lezione 4 Un acquisto Pronomi relativi Relativne zamenice Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive. Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE (koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje). Nepromenljive relativne zamenice Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa predlozima, za sve ostale funkcije u reenici. che u funkciji objekta Il ragazzo CHE conosco simpatico. Momak kojeg poznajem je simpatian. Il libro CHE mi hai regalato interessante. Knjiga koju si mi poklonio je interesantna. Ti dir una cosa CHE non sai. Rei u ti jednu stvar koju ne zna. Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? Moe li mi vratiti pare koje sam ti pozajmio? Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? Jeste li dobili pisma koja smo vam poslali? che u funkciji subjekta Conosco un ragazzo CHE simpatico. Poznajem jednog momka koji je simpatian. Ho conosciuto un avvocato CHE molto bravo. Upoznao sam advokata koji je veoma dobar. La matematica una materia CHE molto difficile. Matematika je predmet koji je veoma teak. Gli studenti CHE hanno superato lesame andranno a Roma. Studenti koji su poloili ispit ii e u Rim. Ako relativnoj zamenici CHE prethodi odreeni lan za muki rod IL onda se ona ne odnosi na re koja joj neposredno prethodi ve se odnosi na itav iskaz izreen nezavisnom reenicom i prevodi se sa TO. Abito proprio al centro, IL CHE per me molto conveniente. Stanujem ba u centru, to meni veoma odgovara.

Litaliano usa il congiuntivo, IL CHE per noi molto difficile. Italijanski koristi konjunktiv, to je za nas veoma teko. C stato laumento del prezzo della benzina, IL CHE singifica che tutti i prezzi veranno alzati. Bilo je poskupljenje benzina, to znai da e sve cene biti podignute. Cui sa predlozima Il film di cui (del quale) ti ho parlato molto triste. Film o kojem sam ti priao je mnogo tuan. La citt in cui (nella quale) vivo mi cara. .Grad u kojem ivim mi je veoma drag. I fogli su cui (sui quali) scrivo sono di buona qualit. Papiri na kojima piem su odlinog kvaliteta. La ditta per cui (per la quale) lavoro produce i cellulari. Firma za koju radim proizvodi mobilne telefone. Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. Devojke sa kojima studiram su simpatine. Il signore a cui (al quale) parlo non sente bene. Gospodin kojem govorim ne uje dobro. Gli amici da cui (dai quali) ho ricevuto la lettera vivono a Bergamo. Prijatelji od kojih sam dobio pismo ive u Bergamu. Ako relativnoj zamenici CUI prethodi lan onda ona dobija relativnoposesivno znaenje i prevodi se sa iji, ija, ije. lan koji prethodi zamenici se slae u rodu i broju sa rei koja stoji iza imenice. Treba odbratiti panju na injenicu da taj lan moe da se spaja sa predlogom koji prethodi zamenici. La signora IL CUI figlio studia con me unamica di mia madre. Gospoa iji sin studira sa mnom je prijateljica moje majke. Lo studente SUL CUI libro scrivo non venuto a lezione. Student po ijoj knjizi piem nije doao na predavanje. Il ragazzo LA CUI sorella mi piace nostro compagno di classe. Deko ija sestra mi se svia je na drug iz razreda. La signora NELLA CUI valigia hanno trovato le cose illegali una persona vip. Gospoa u ijem prtljagu su nali ilegalnu robu je veoma vana osoba.

Promenljiva relativna zamenica QUALE sa lanom Ova, promenljiva relativna zamenica, koristi se ree nego nepromenljiva relativna zamenica. Obavezno se slae u rodu i broju sa rei na koju se odnosi i koja joj prethodi. Accanto a me era seduto un signore il quale (che) parlava da solo. Pored mene je sedeo gospodin koji je priao sam sa sobom. Al concerto ho conosciuto la figlia del professore la quale (che) partir presto per gli Stati Uniti. Na koncertu sam upoznao erku profesora koja e uskoro otputovati u Ameriku. Portami i documenti i quali (che) sono sul tavolo dellufficio. Donesi mi dokumenta koja su na stolu u kancelariji. Mi piacciono le commedie di Eduardo le quali (che) sono note in tutto il mondo. Sviaju mi se Eduardove komedije koje su poznate u itavom svetu. Non conosco il signore al quale (a cui) hai prestato la bici. Ne poznajem gospodina kojem si pozajmio bicikl. Non conosco la signora con la quale (con cui) stavi parlando ieri al bar. Ne poznajem gospou sa kojom si priao jue u baru. La cosa della quale (di cui) stai parlando, non minteressa. Stvar o kojoj govori, me ne interesuje. La citt nella quale (in cui) mi trovo attualmente, piccola. Grad u kojem se trenutno nalazim, je mali. Il prezzo di questo articolo un elemento sul quale (su qui) non si pu discutere. Cena ovog artikla je neto o emu se ne moe pregovarati. Ti dir subito i motivi per i quali (per cui) sono venuto a trovarti. Odmah u ti rei motive zbog kojih sam doao kod tebe. Le persone fra le quali (tra cui) vivo non sanno una parlora ditaliano. Osobe meu kojima ivim ne znaju ni jednu re italijanskog. Ecco gli amici dai quali (da cui) sono andata ieri a cena. Evo prijatelja kod kojih sam otila jue na veeru. Poto relativna zamenica quale sa lanom zahteva slaganje u rodu i broju i ne sme da se koristi u funkciji pravog objekta, kad god je to mogue bolje je koristiti nepromenljivve relativne zamenice che i cui!

Relativno pokazne zamenice COLUI (onaj) COLEI (ona) COLORO (oni) QUELLO (onaj) QUELLA (ona) QUELLI (oni) QUELLE (one)

CHI =

CHE (koji, koja, koje)

Uz relativnu zamenicu chi uvek ide glagol u jednini. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che),dice questo, sbaglia. Ko to kae, grei. Coloro che (quelli che, quelle che) dicono questo, sbagliano. Oni koji to kau, gree. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) tace, acconsente. Ko uti, slae se. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) cerca, trova. Ko trai, nae. Chi(colui che, colei che, quello che, quella che) trova un amico, trova tesoro. Ko nae prijatelja, naao je blago. Non devi regalare niente a chi non lo merita. Ne treba da poklanja nita onome ko ne zasluuje. Non puoi fidarti di chi (colui che, colei che, coloro che, quello che, quella che, quelli che, quelle che) non conosci bene. Ne moe da se pouzda u onoga koga ne poznaje dobro. Per quel problema, vai da chi ti ho detto. Za taj problem, idi kod onoga koga sam ti rekao. CIO' CHE, QUELLO CHE to to, ono to (odnosi se na stvari, pojmove) Dovr raccontare tutto ci che/quello che ha visto. Morae da ispria sve ono to je video. Non capisco ci che/quello che racconti. Ne razumem to to govori. E bello ci che/quello che hai fatto. Lepo je to to si uradio. Ti ringrazio di ci che/quello che farai per me. Zahvaljujem ti za ono to e uraditi za mene.

Non fare caso a ci che/quello che ha detto. Ne obraaj panju na ono to je rekao. Faccio ci che/quello che mi piace. Radim ono to mi se svia. E tutto ci che/quello che sa fare. To je sve to zna da radi. E difficile vivere con ci che/quello che guadagno. Teko je iveti sa onim to zaradim. Devi riflettere su ci che/quello che stai per fare. Treba da razmisli o onome to e uraditi.

Lezione 5 Il cucciolo Congiuntivo presente e passato Konjunktiv prezenta i prolog vremena (perfekta) Konjunktiv je gagolski nain mogunosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku od indikativa koji je nain objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan i govori da dogaaj izraen glagolom nije siguran i realan ve mogu, nesiguran, hipotetiki, poeljan, onaj kojem se neko nada ili ga se plai. Konjunktiv ima etiri vremena: prezent, prolo vreme (perfekat), imperfekat i pluskvamperfekat. Congiuntivo presente Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri konjugacije i dodavanjem linih nastavaka na osnovu: cant-are cant-i cant-i cant-i cant-iamo cant-iate cant-ino prend-ere prend-a prend-a prend-a prend-iamo prend-iate prend-ano dorm-ire dorm-a dorm-a dorm-a dorm-iamo dorm-iate dorm-ano

1. lice jednine 2. lice jednine 3. lice jednine 1. lice mnoine 2. lice mnoine 3. lice mnoine

Mario pensa che io non parli questa lingua. Mario misli da ja ne govorim ovaj jezik. Anna vuole che noi scriviamo una lettera. Ana eli da mi napiemo jedno pismo. Lucia teme che Piero parta oggi. Lucija se plai da Pjero kree danas. I genitori sperano che voi finiate l'Universit in tempo. Roditelji se nadaju da ete zavriti Univerzitet na vreme. Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks isc- u prezentu indikativa imaju isti infiks i u prezentu konjunktiva: Finire finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano

Glagoli koji imaju neku nepravilnost u promeni u 1. licu jednine indikativa prezenta imae je i u promeni u konjunktivu prezenta: dire dica, dica, dica, diciamo, diciate, dicano fare faccia, faccia, faccia, facciamo, facciate, facciano stare stia, stia, stia, stiamo, stiate, stiano sapere sappia, sappia, sappia, sappiamo, sappiate, sappiano potere possa, possa, possa, possiamo, possiate, possano volere voglia, voglia, voglia, vogliamo, vogliate, vogliano dare dia, dia, dia, diamo, diate, diano sciegliere scelga, scelga, scelga, scegliamo, scegliate, scelgano andare vada, vada, vada, andiamo, andiate, vadano venire venga, venga, venga, veniamo, veniate, vengano dovere debba, debba, debba, dobbiamo, dobbiate, debbano uscire esca, esca, esca, usciamo, usciate, escano Congiuntivo passato Prolo vreme, perfekat konjunktiva je sloeno vreme i gradi se od prezenta konjunktiva pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola, posebnu panju treba obratiti na izbor pomonog glagola i na eventualne nepravilnosti participa prolog. Parlare Che io abbia parlato Che tu abbia parlato Che lui/lei abbia parlato Che noi abbiamo parlato Che voi abbiate parlato Che loro abbiano parlato Uscire Che io sia uscito/a Che tu sia uscito/a Che lui/lei sia uscito/a Che noi siamo usciti/e Che voi siate usciti/e Che loro siano usciti/e

Antonio crede che lei sia partita. Antonio veruje da je ona krenula. Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. Marko se plai da je njegovim prijateljima otiao voz. Andrea spera che Chiara abbia scritto. Andrea se nada da je Kjara pisala. Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. Mislim da je on kod kue i ima mnogo stvari da radi. Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti lUniverist a Roma. Verujem da ona ivi u Perui ali pohaa univerzitet u Rimu. Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. Pretpostavljam da su svi prisutni razumeli lekciju. Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. Drim da ste uinili najbolje to ste mogli. Mi pare che domani ci sia (sar) un bello spettacolo in piazza. ini mi se da e sutra na trgu biti lepa predstava. Mi sembra che loro siano gi ritornate a casa. ini mi se da su se one ve vratile kui. Temere, avere paura, sperare Temo che lei parta domani per il suo paese. Plaim se da ona sutra kree u svoju zemlju. Ho paura che loro siano gi partiti per le vacanze estive. Bojim se da su oni ve krenuli na letnji odmor. Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. Nadam se da ste Vi proveli lep odmor u Grkoj. Volere, desiderare, preferire Voglio che loro non guardino la TV molto. Hou da oni ne gledaju mnogo TV. Desidero che voi leggiate molto in italiano. elim da vi itate mnogo na italijanskom. Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. Vie volim da ona ostane jo mesec dana u Italiji. Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra Si dice che quel signore sia molto ricco. Pria se da je onaj gospodin veoma bogat.

Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. Izgleda da je on izgubio mnogo para na kocki. Pu darsi, pu essere (ali forse + indikativ) Pu darsi che domani piova. Mogue je da e sutra padati kia. Pu essere che ora dorma. Moe biti da sada spava. Forse domani piover. Moda e sutra padati kia. Forse ora dorme. Moda sada spava. Bisogna, occore, necessario Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. Potrebno je da odem do pote da podignem paket. Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. Potrebno je da on odmah poalje dokumenta. E' necessario che voi veniate a lezione in orario. Neophodno je da dolazite na as na vreme. Fraze koje izraavaju miljenje ili sud facile, difficile, possibile, impossibile, probabile, improbabile, bello, brutto, bene, male, giusto, ingiusto, meglio, peggio, ora, tempo, un peccato, una vergogna; possibile che lei abbia gi risolto il suo problema. Mogue je da je ona ve reila svoj problem. improbabile che le cose siano andate come dici tu. Nije mogue da su se stvari desile tako kako kae ti. bello che voi vi siate comportati in quel modo. Lepo je to ste se tako poneli. giusto che tu dica queste cose. Fer je da ti kae te stvari. meglio che Lei dica la verit. Bolje je da govorite istinu. ora che tu metta la testa a posto. Vreme je da se sredi. un peccato che tu non abbia visto quel film. teta je to nisi pogledao taj film. una vergogna che loro si siano ubriacati. Sramota je to su se napili. U mnogim gore navedenim sluajevima ako je subjekat isti u glavnoj i zavisnoj reenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo infinitiv: Io credo che tu abbia ragione. Ja verujem da si ti u pravu. Tu credi di avere ragione. Ti veruje da si ti u pravu.

Penso di non avere domande da fare. Mislim da nemam pitanja da postavim. Mi sembra di essere arrivata nel momento sbagliato. ini mi se da sam stigla u pogrenom trenutku. Ho paura di avere sbagliato la strada. Bojim se da sam pogreio put. Spero di superare lesame di economia. Nadam se da u poloiti ispit iz ekonomije. Voglio andare al cinema stasera. Hou da idem u bioskop veeras. Bisogna saper perdere. Treba znati gubiti. una vergogna comportarsi cos. Sramota je ponaati se tako. Veznici i izrazi koji uvode konjunktiv Stasera andr al cinema bench sia stanco morto. Veeras u ii u bioskop, mada sam umoran kao pas. Ha una casa modesta sebbene guadagni molto. Ima skromnu kuu iako mnogo zarauje. Devo fare gli esercizi malgrado stamattina sia stato assente. Moram da uradim vebe iako sam jutros bio otsutan. Conosce gi molte persone nonostante sia arrivata solo ieri. Ve poznaje mnogo ljudi uprkos tome to je stigla tek jue. Comincier la lezione purch tutti ascoltino in silenzio. Poeu predavanje ako svi budu sluali u tiini. Ci fermeremo a cena a patto che tu abbia preparato qualcosa di buono. Ostaemo na veeri pod uslovom da si spremio neto dobro. Ti racconter tutto a condizione che tu non lo dica a nessuno. Ispriau ti sve pod uslovom da nikome ne kae. Devi andare dal dottore nel caso che domani non ti senta meglio. Mora da ode kod doktora u sluaju da ti sutra ne bude bolje. Desidero il Suo indirizzo prima che Lei parta. elim Vau adresu pre nego to krenete. (ali prendo sempre un aperitivo prima di pranzare. pijem uvek aperitiv pre ruka) Posso andare da solo senza che Lei si disturbi ad accompagnarmi. Mogu da idem sam da se ne deranirate da me pratite. (ali ha fatto di testa sua senza ascoltare nessuno uradio je po svome a da nije posluao nikoga) Andr dai miei amici affinch mi aiutino. Otiiu kod mojih prijatelja da bi mi pomogli.

Lezione 6 L artista Congiuntivo imperfetto e trapassato konjunktiv imperfekta i pluskvamperfekta Congiuntivo imperfetto Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem nastavaka are, -ere i ire u infinitivu glagola i dodavanjem linih nastavaka: Parl-are Parl-assi Parl-assi Parl-asse Parl-assimo Parl-aste Parl-assero Scriv-ere Scriv-essi Scriv-essi Scriv-esse Scriv-essimo Scriv-este Scriv-essero Dorm-ire Dorm-issi Dorm-issi Dorm-isse Dorm-issimo Dorm-iste Dorm-issero

1. lice jednine 2. lice jednine 3. lice jednine 1. lice mnoine 2. lice mnoine 3. lice mnoine

Bere bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero Dire dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero Avere avessi, avessi, avesse, avessimo, aveste, avessero Essere fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero Stare stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero Dare dessi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero Volevo che tu non lavorassi pi. Hteo sam da ti vie ne radi. Era strano che il film finisse cos presto. Bilo je udno to se film zavrava tako rano. Konjunktiv imperfekta se koristi da izrazi istovremenost radnje zavisne reenice sa radnjom glavne reenice kada se u glavnoj reenici nalazi glagol ili veznik koji zahteva konjunktiv (u prethodnoj lekciji su navedeni ti glagoli i veznici). Congiuntivo trapassato Konjunktiv puskvamperfekta je sloeno vreme i gradi se od imperfekta konjunktiva pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola. I ovde

treba obratiti panju na izbor pravilnog pomonog glagola i mogue nepravilnosti participa prolog. Andare Che io fossi andato/a Che tu fossi andato/a Che lui/lei fosse andato/a Che noi fossimo andati/e Che voi foste andati/e Che loro fossero andati/e Leggere Che io avessi letto Che tu avessi letto Che lui/lei avesse letto Che noi avessimo letto Che voi aveste letto Che loro avessero letto Speravo che tu non avessi lavorato troppo. Nadao sam se da nisi mnogo radio. Era strano che il film fosse finito cos presto. Bilo je udno to se film zavrio tako rano.

You might also like