Katarina urko* UDK 621.391:65.01.012:658.

16 Izvorni znanstveni rad SKLADI TE PODATAKA - SUSTAV ZA POTPORU ODLUIVANJU Uvjeti konkurencije na svjetskom tr i tu, velika kompleksnost i dinaminost poduzea i njegova okru enja zahtijeva uinkovito upravljanje i djelotvorno odluivanje. Brze, agregirane i vizualno pristupane informacije postaju va an upravljaki resurs na svim razinama odluivanja i upravljanja i uglavnom ovise o sposobnosti i znanju kori tenja moderne informacijske tehnologije. Autorica iznosi da je skladi te podataka subjektivno orijentiran, integriran i vremenski dimenzioniran skup podataka za potporu odluivanja, jer daje jedinstvenu sliku poslovne realnosti i poma e u razumijevanju cjeline poslovnog sustava. Uvod Dana nji uvjeti poslovanja zahtijevaju zadovoljenje svih imbenika uspje nosti poslovanja, kao to su: orijentacija prema kupcima i njihovim potrebama, porast kvalitete proizvoda i usluga, smanjivanje cijena i skraivanje vremena isporuke, ostvarenje profita uz istovremeno smanjivanje ukupnih tro kova poslovanja. Uinkovit o upravljanje i odluivanje ote ano je brzim, a esto i neoekivanim promjenama u poduzeu i u njegovom okru enju. Nemilosrdna je konkurencija postavila gotovo pravilo: kupca nije dovoljno zadovoljiti, potrebno ga je odu eviti. Pravovremeno dobivanje kvalitetnih informacija postaje glavno sredstvo za ostvarenje prednosti pred konkurencijom. Menad er mora dobiti informacije kada ih zatra i, i to to prije i u odgovarajuem obliku. Suvremena informacijska tehnologi ja konceptom skladi ta podataka osigurava izgradnju suvremenog sustava za potporu odluivanju i utjee na razvitak i unapreenje informacijskog sustava poduzea koji mora osigurati kvalitetne informacije za upravljanje poslovanjem. * K. urko, docent Ekonomskog fakulteta Sveuili ta u Zagrebu. lanak primljen u uredni tv u: 11. 04. 2001.

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Kvalitetna informacija Glavna je zadaa sustava za podr ku odluivanju osiguranje kvalitetne informacije, tj. informacije kojih sadr aj, prikaz i brzina pristupa odgovaraju menad eru u procesu odluivanja. Te informacije moraju imati to veu izra ajnu snagu, odgovarajui oblik i obuhvat, uz mogunost projekcija i prognoziranja. Veina informacija (podataka) u poduzeu pohranjena je u obliku apsolutnih brojeva. Podatak da su ukupni tro kovi poduzea u godini 1998. iznosili 1.550.000,00 kuna ne govori mnogo ako se ne usporedi s nekom veliinom kao to je: ukupan prihod, planirani tro kovi, tro kovi u 1997., 1996..,..., ili ako se ne analizira njihova stuktura. Odreenjem vremenskog razdoblja i usporedbom apsolutnih brojeva s odgovarajuom veliinom, unosimo dinamiku u podatke i oni postaju informacije. Relativni brojevi (pokazatelji) poveavaju izra ajnu snagu informacije: daju mogunost agregiranja podataka, odvajanja bitnog od nebitnog, bavljenje odnosima veliina, mogunost prepoznavanja uzroka, posljedica, prednosti i nedostataka poslovanja poduzea. Oblik informacije mora biti prilagoen potrebama menad era. Suvremena informacijska tehnologija danas osigurava multimedijalni prikaz podataka i informacija, pa mo emo govoriti o informacijskom sadr aju izra enom u obliku teksta, slike, zvuka. Te je oblike informacija mogue povezivati i time dobiti kvalitetnu vizualizaciju informacija, koja ide tako dal eko, da se uz zvune efekte, informacija prikazuje i u pokretnim slikama (animacija). Od dana nje informacijske tehnologije oekuje se da rije i pitanje obuhvata podataka, odnosno oekuje se kompromis dvaju zahtjeva: potrebno je prikupiti dovoljno podataka radi izbjegavanja sluajnih oscilacija, pa bi vremenski obuhvat podataka morao biti to du i, a sa druge strane, rok za ispostavljanje informacija morao bi biti to krai, da bi se na vrijeme mogle donijeti odluke. Jednostavnije i br e prikupljanje podataka, velike brzine obrade i pristupa podacima/informacijama osnovne su prednosti informacijskog sustava zasnovanog na modernim informacijskim tehnologijama. U informaciju je potrebno ugraditi budunost. To se odnosi na zahtjev da se u izvje taje (koji u pravilu opisuju pro le poslovne dogaaje) unese budunost (projekcija i prognoza). Sustav za potporu odluivanju zasnovan na konceptu skladi ta podataka osigurava pravovremeno dobivanje kvalitetne informacijske podloge za odluivanje. Pojava ideje skladi ta podataka Vrijeme osobnih raunala i alata krajnjeg korisnika (tzv. end-user tools) dovelo je do toga da pojedinci, odjeli ili poslovne funkcije mogu razvijati svoje vlast ite

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) korisnike programe (aplikacije) i koristiti se njima. To je rezultiralo pojavom mno tva malih baza podataka u poduzeu razvijenih prema razliitim standardima i sustavima za upravljanje bazama podataka. Razvitak raunarskih komunikacija omoguuje da sve vi e korisnika pristupa tako razdijeljenim podacima preko mre a raunala. Ubrzo se pokazalo kako je veoma te ko povezati i uinkovito se koristiti tako razdijeljenim podacima, a to je u suprotnosti s potrebama najva nijih ali i najzahtjevnijih korisnika - menad era. Njima su potrebni dostupni i konzistentni podaci koji istovremeno, i precizno i sa eto, opisuju organizaciju u cjelini i nje zino okru enje. Informatiari su poeli razliitim postupcima izdvajati i povezivati podatke o poslovanju iz postojeeg heterogenog sustava i spremati ih na razliite medije i po razliitim standardima. Ubrzo se pokazalo nemogue koristiti se takvim podacima kako zbog nekompatibilnosti medija, tako i zbog neusklaenosti podataka pohranjenih na razliim sustavima. Osim toga, pojavio se i drugi problem, ak nagla eniji od spomenutih. Napu tanje hijerarhijskog modela baze podataka i prijelaz na relacijski, rezultat je zahtjeva za to fleksibilnijim pristupom podacima. Prvi relacijski modeli osigural i su fleksibilan pristup, ali su bili veoma spori, pa su osamdesete obilje ene utrka ma proizvoaa baza podataka u ubrzanju rada relacijskih baza podataka. Glavni je cilj postao to br e i to vi e podataka unijeti u sustav, a da se gotovo zaboravilo za to se podaci unose u sustav - da bi bili obraeni i da bi se iz sustava dobile informacije. itava se jedna generacija informatiara morala promijeniti i usmjeriti na izvlaenje podataka (informacija) iz sustava. Dalje, slo enost uvjeta poslovanja generira sve vei broj poslovnih dogaaja u poduzeu i u njegovoj okolini, ije je podatke potrebno u cijelosti obuhvatiti i pohraniti u sustav. To je dovelo do toga da su operativne baze podataka zbog svo je veliine postale velike i nepretra ive u stvarnom vremenu. Osim toga, podaci u bazama podataka tekueg su karaktera (obuhvaaju krae vremensko razdoblje), pa su zato nedovoljni kao podloga za kvalitetne analize i potporu odluivanju. Obuhvati li se du e vremensko razdoblje (npr. pet godina), problem veliine baze podataka postaje jo nagla eniji. Dalje, slo enija tansakcija upita na tako veliku bazu trajala bi satima, pa bi nedopustivo usporila transkacijsku (operativnu) ob radu. Na kraju, dobije li se konano odgovor na upit, njegov oblik, tj. razina vizualiza cije, naje e ne zadovoljava potrebe korisnika, pogotovo ne one na najvi im razinama odluivanja. Naje e su to izvje taji u dvodimenzionalnom obliku na vi e desetaka stranica i predstavljaju selektirano prepisivanje podataka iz baze. Svi su ti problemi naveli informatiare i proizvoae informacijske tehnologije na to da je ne to potrbno poduzeti. Ideja je osmi ljena u konceptu skladi ta podataka.

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) to je skladi te podataka Skladi te podataka (data warehouse) nova je generacija raunarskog sustava za potporu odluivanju. Pojednostavnjeno reeno, ideja skladi tenja podataka je ovakva: potrebno je podatke iz operativne baze (ili vi e njih) izdvojiti i spremit i u posebne baze (skladi te podataka) i pripremiti za zahtjevne analize, za prekopavanj e podataka i pronala enje informacija za uinkovito odluivanje. Skladi te podataka obuhvaa podatke subjektnog podruja koji su potrebni za odluivanje na tom podruju. Skladi te sadr i logiki integrirane podatke iz raznih aplikacija. Podaci u skladi tu u pravilu su nepromjenjivi u smislu obrade (oni se uitavaju iz operativne baze). Skladi te je vremenski usmjereno, jer sadr i podatke koji opisuju pojavu u du em vremenskom razdoblju to omoguuje usporedbu i predvianje. Odnosno, skladi te podataka subjektno je orjentiran, integrirani, nepromjenjiv, a vremenski dinamian skup podataka za potporu oduivanja (Inmon, 1996.). Takav skup podataka osigurava da se postavljanjem upita i analitikim obradama dobivaju informacije za potrebe poslovnog odluivanja (Varga, 1996.). Skladi tenje je podataka i proces kojim se prikuplja i upravlja podacima iz razliitih izvora. Ti su podaci podrobni, ekstrahirani, agregirani i obogaeni su ciljem potpore analizi i procesu dono enja odluke. Ono je i po sadr aju i po tehnikim zahtjevima potpuno drugaije od transakcijskog sustava, iako je transakcijski sustav (operativna baza) njegova pretpostavka. Skladi te podataka mo e se shvatiti i kao suelje koje dijeli operativne obrade od aplikacija za potpor u odluivanju (Varga, 1997). U operativnoj su bazi podataka podaci o aktivnostima poslovnog subjekta, koji se dnevno transakcijski obrauju. Ozbiljan (veliki) transakcijski sustav obrau je na tisue ili ak milijune transakcija na dan. Svaka ta transakcija sadr i pojedinane, male komadie podatke. Veina tih podataka koristi se jednokratno ili rijetko. Ekstrahirani i/ili agregirani podaci koristili bi se mnogo e e. Specifino kori tenje operativnih podataka poveat emo njihovim filtriranjem, odnosno agregiranjem u skladi te podataka (Varga, 1996). Znai da je podatke potrebno izabrati, odvojiti od nepotrebnih i transformirati ih prema zahtjevima modela skladi ta. Na taj nain podaci su u skladi tu konzistentni i bez razliitosti, to korisniku omoguuje lak i i uinkovitiji pristup. Odvajanje transakcijskog sustava od sustava za podr ku odluivanju uspostavljanjem skladi ta podataka, operativne baze prestaju biti optereene slo enim transakcijama upitima i time je unapreena njihova operativna funkcija. Iz operativnih baza uklonjena je itava masa uglavnom arhivskih podataka i preseljena je u skladi te podataka. Iako informacijski sustav sada ine dva dijela o perativni dio i skladi te podataka, on postaje uinkovitiji. Informacijski se sustav

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) lak e kontrolira i restrukturira. Upostavljanjem skladi ta podataka izdvojeni su procesi za generiranje informacija (izvje taji, ekrani, ekstrakcije, agregacije, a nalize, itd. - informational processing) koji su po svojoj prirodi potpuno drugaiji od op erativnih procesa. Zahtjevi za informacijama neprestano se mijenjaju, jer se mijenjaju organizacija poduzea, uvjeti poslovanja, menad eri, itd. Skladi te podataka tehnikama otkrivanja znanja osigurava stalno pronala enje novih informacija potrebnim novonastalim uvjetima, a da se operativna razina sustava time ne opter euje. Ovo u poglavlje zavr iti navoenjem zahtjeva za uspostavljanje skladi ta podataka (Kimball, 1996.), jer oni jednostavno i sa eto govore o cilju, svrsi i o ulozi skladi ta podataka: (1) Skladi te podataka mora osigurati pristup podacima korporacije. Menad er mora moi putem svog osobnog raunala pristupiti podacima u skladi tu. Taj pristup mora biti pouzdan, ostvariv na zahtjev, brz i jednostavan. (2) Podaci u skladi tu podataka konzistentni su, odnosno ako dva korisnika sa dva razliita mjesta u razliito vrijeme postave jednak; upit, rezultati tih upita moraju biti jednaki. (3) Podaci se u skladi tu mogu izdvajati i meusobno povezivati u smislu dobivanja svih mjera i pokazatelja poslovanja u poduzeu (slice and dice). (4) Skladi te podataka jest alat za kreiranje upita, analize i prikaz informacija. (5) Skladi te podataka je mjesto za publiciranje podataka. Podaci su u skladi tu bri ljivo skupljani iz razlitih izvora, oi eni, osigurana im je kvaliteta i samo takvi dostupni su korisnicima. (6) Kvaliteta podataka u skladi tu mo e biti pokreta redizajna poslovanja. Skladi te podataka ne mo e nikada od lo ih (ulaznih) podatka dati dobre (izlazne). Lo i podaci u skladi tu ukazuju na potrebu redizajna sustava, jer je to jedini nain da se isprave lo i podaci. Struktura skladi ta podataka Skladi te podataka ine dva osnovna dijela: podaci i mehanizmi manipulacije tim podacima. Dio skladi ta s podacima ine osnovni podaci i agregirani vi edimenziona lni podaci, a mehanizmi manipulacije ine postupci ekstrakcije i transformacije, sustav upravljanja podacima, postupci analitike obrade i prezentacija. Slika 1. prikazuje strukturu skladi ta podataka.

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 1. STRUKTURA SKLADI TA PODATAKA Unutarnji i vanjski izvori podataka pune skladi te podataka. to je razina odluivanja vi a, to je udio vanjskih podataka vei. Postupcima ekstrakcije i transfor macije, koji predstavljaju vezu skladi ta s okolinom (transakcijski sustav i vanjske baze podataka), dobivaju se osnovni podaci skladi ta. Sustavom za upravlja nje podacima dobivaju se agregirani, vi edimenzionalni podaci. Postupci analitike obrade osiguravaju obrade kao to su: selekcija, isijecanje, izdvajanje i kombiniranje svih dimnezija (slice and dice requirement), rotacija

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) isticanje jedne dimenzije dok su druge u pozadini (pivoting), grafiko prikazivanj e informacija (charting), prognoziranje, modeliranje, statistike analize (trend, ek straolacija, klasteriranje, itd.), to-ako funkcije, agregacija i detaljizacija (drill up, drill down - svrdlanje). Analitike obrade predstavljaju naine pronala enja razliitih oblika informacija potrebnih u procesu odluivanja. Prezentacija informacija, najvi a razina skladi ta podataka, jest korisniko suelje, odreujui nain postavljanja upita i prikaza rezultata upita tekstom, slikom, grafikonom i sl. Budui se radi o sustavu za potporu odluivanju, skladi te podataka namijenjeno je menad erima. Stoga je poglavito va no da suelje omoguuje ugodan rad u grafikom okru enju, koji e osigurati jednostavno i brzo postavljanje upita i vizualno odgovarajui prikaz rezultata upita. Pove u li se razina analitike obrade i korisniko suelje, dolazi se do pojma online analitike obrade, odnosno tzv. OLAP (on-line analitical processing) alata. Zato to su analitike obrade drugaije od transakcijskih, proizvoai baza podatka morali su se tome prilagoditi. Razvili su se OLAP alati koji se nadovezuju na relacijsku bazu podataka. Putem SQL-a pristupa se tim podacima, a na to se nadov ezuju razliiti alati kojima se oblikuje grafiko suelje uz dodavanje novih mogunosti koje zadovoljavaju OLAP potrebe (npr., Descoverer Oracle). Neki su usavr ili relacijsku bazu objektnim dodacima ili su razvili nerelacijsku bazu podataka, koja omoguuje uinkovitiji pristup OLAP upita. Pritom polaze od ideje da relacijske baze podataka nisu dovoljno uinkovite kod kompliciranih upita, pogotovo kada se radi o velikoj koliini podataka. Stoga su usavr ili sustav upravlj anja bazama podataka za potrebe OLAP rada i koriste se usavr enim tehnikama indeksiranja ili nerelacijskim formatima (npr., Express Oracle). Vi edimenzionalni podaci i osnovne operacije u dimenzijskom modelu U skladi tu podataka naje e se koristi dimenzijska struktura podataka. Najvea je prednost dimenzijske strukture podataka mogunost vizualizacije podataka (Varga et al., 1998.). Naje e se govori o tri dimenzije (npr., roba, tr i te, vrijeme), pa se podaci prikazuju kockama (ako je vi e dimenzija govorimo o hiperko cki), gdje dimenzija kocke opisuje jedan parametar (atribut) pojave ili objekta interesa. Kada bazu podataka mo emo vizualizirati kao kocku sa tri dimenzije, mnogo su razumljivije analitike obrade (selekcija, isjecanje, isticanje, itd.).

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 2. PRIKAZ VI EDIMENZIONALNIH PODATAKA U SKLADI TU PODATAKA

Dimenzijski model podataka zapravo je vraanje na stare naine jednostavnog i razumljivog promatranja baze podataka. Reeno poslovnim rjenikom: robu prodajemo na tr i tu u vremenu, odnosno konkretno iz na eg primjera na slici 2. vrijed nost prodaje (500.000 kuna) bezalkoholnih pia u godini 1998. u Zagrebu. Tu prepoznajemo tri dimenzije: roba - bezalkoholna pia, vrijeme - godina 1998. i tr i te - Zagreb. Dimenzije imaju svoje pozicije. Npr. dimenzija vrijeme ima pozicije: dan, tjedan, mjesec, godina, itd.; dimenzija tr i te ima pozicije: prodavaonica, grad, podruje, dr ava, itd.; dimenzija robe ima pozicije: vrsta, kategorija, podkategorij a, itd. Pozicije dimenzija mogu, ali ne moraju biti, u hijerahijskom odnosu. Dodamo li slici 2. i pozicije dimenzija, na a kocka izgleda ovako (slika 3.):

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 3. PRODAJA BEZALKOHOLNIH PIA PO MJESECIMA I PRODAVAONICAMA U ZAGREBU

U dimenzijskom modelu postoje osnovne operacije kao to su: rotacija, selektiranje, detaljiziranje i agregiranje. Rotacija (ili pivotiranje) jest zamj ena orijentacije dimenzije, odnosno isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale su u pozadini . Selekcija je selektiranje pozicije jedne ili vi e dimenzija, gdje je mogue istovremeno selektirati pozicije razliitih dimenzija. Isticanje je selektiranje j edne pozicije dimenzije (slice and dice). Isticanje je fiksiranje jedne pozicije, a o stale dimenzije mijenjamo. elimo li iz vi edimenzionalnog modela podataka dobiti izvje taj, dvodimenzionalni prikaz podataka (isjeak), to znai da se mo e prikazati u jednom trenutku promjena neke pojave kroz dvije dimenzije, (tablini prikaz dvij e dimenzije), a ostale su dimenzije nepromjenjive, odnosno fiksirane su na neku poziciju dimenzije (u zaglavlju tablica 1. je njihovo ogranienje).

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Tablica 1. PRIMJER JEDNOSTAVNOG IZVJE TAJA U SKLADI TU PODATAKA PRODAJA BEZALKOHOLNIH PIA U 1998. U ZAGREBU U 000 kuna Fanta Coca-Nara Pepsi Mirinda Jamnica Raden-Stude-Donat Ukupno Cola ska nac Mg Prodavaonica 1 15 (60) 5 10 7 25 10 10 8 150 Prodavaonica 2 9 50 3 6 3 10 7 5 7 100 Prodavaonica 3 20 80 8 10 10 30 2 10 0 170 Prodavaonica 4 6 10 4 4 5 15 18 10 8 80 Ukupno 50 200 20 30 25 (80) 37 35 23 500 Na primjeru jednostavnog izvje taja (tablica 1.) fiksirana je pozicija vrijeme (godina 1998.), a pojava se prati kroz ostale dimenzije (roba - bezalkoholna pia i tr i te - prodavaonice u Zagrebu). Za razliku od izvje taja relacijskih modela, dimenzijski modeli i OLAP alati omoguuju i prepoznavanje i oznaivanje izuzetaka. U na em primjeru iz tablice 1. to bi bila vrijednost koja je u zagradi (primijetite da to nisu maksimalne il i minimalne vrijednosti redaka i stupaca). U skladi tima podataka iznimke se prikazuju raznim kombinacijama multimedijalnog prikaza (boja, zvuk, pokretna slika, i sl.). Postoji li hijerahija u pozicijama dimenzije ( to je naje e sluaj) u dimenzijskom modelu, mogue je initi analitike obrade kao to su detaljiziranje i agregiranje, odnosno sila enje, svrdlanje (drill down) i dizanje (drill up) po hijerarhiji pozicija jedne dimenzije. Menad era uglavnom zanimaju agregirani podaci koje e po potrebi detaljizirati (npr. ako se pojavilo ne to neobino, pa valja pronai uzroke). Osnovne operacije dimenzijskog modela mogue je grafiki prikazati (slika 4. i 5.).

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju 850 EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 4. GRAFIKI PRIKAZ OSNOVNIH OPERACIJA U DIMENZIJSKOM MODELU PODATAKA

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 5. GRAFIKI PRIKAZ ROTACIJE U DIMENZIJSKOM MODELU Osim osnovnih operacija skladi te mora imati i operacije kao to su: modeliranje i proraunavanje dimenzijskih podataka, analiza vremenskih serija, alokacija tro kova, pretvorba valuta, pronala enje iznimki, itd. s moguno u detaljizacije i agregacije promatranih pojava. Sve operacije na dimenzijskom modelu podataka nazivamo analitikim obradama i predstavljaju pronala enje novih informacija za potrebe odluivanja i nove naine rje avanja problema. Prikaz dimenzijskog modela podataka Za prikaz dimenzijskog modela koristi se zvjezdasta shema (star schema), jer dijagram izgleda kao zvijezda - jedna sredi nja velika tablica i skup manjih tablica s kojima je povezana kljuevima (slika 6.).

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju 852 EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) Slika 6. PRIKAZ DIMENZIJSKOG MODELA PODATAKA ZVIJEZDA SHEMOM Sredi nja je tablica tablica s vrijednostima (prihod, tro kovi, prodaja u jedinicama mjere, itd.) i naziva se tablicom injenica (fact tabel). Ona je jedina tablica koja je vi estruko povezana s ostalim (dimenzijskim) tablicama u modelu podataka. Dimenzijske tablice (dimension table) imaju atribute, odnosno pozicije dimenzija i predstavljaju naine na koje mo emo promatrati neku pojavu (u na em primjeru prodaja). Tablica injenica najvea je tablica u skladi tu podataka, veliina koje ovisi o razini poslovnog procesa koji se prati (grain of the business process). Razina poslovnog procesa usko je vezana uz pozicije vremenske dimenzije - razina dana, tjedna, mjeseca, itd., ali i za pozicije ostalih dimenzija. Konano, maksimalna veliina tablice injenica jest umno ak broja slogova svih dimenzijskih tablica. U

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) praksi to je hipotetska veliina, jer nee sve kombinacije pozicija dimenzija biti obuhvaene, odnosno pohranjene u tablicu injenica. No, u velikim maloprodajnim poduzeima veliina tablice injenica mo e biti i miljardu slogova, i samo suvremena tehnologija skladi ta podataka osigurava transparentan pristup i odgovarajui prikaz tih podataka (informacija). Zakljuak Borba s konkurencijom zahtijeva sve inovativnije naine ostvarenja prednosti na tr i tu. Kreiranje dugorone politike poslovanja s moguno u prilagodbe nepredvidivim pojavama zahtijeva ogromnu koliinu kvalitetnih informacija o stanju u poduzeu, na tr i tu, trendove dr avne politike, meunarodne tendencije, itd. To je ogromna koliina razliitih i nekonzistentih podataka. U skladi tu podataka te su informacije izdvojene, transformirane, istovremeno i podrobne i agregirane , obraene i u obliku koji odgovara korisniku i dostupne u realnome vremenu. Skladi te podataka jedinstvena je slika poslovne realnosti i osigurava razumljivost cjeline poslovnoga sustava, a obuhvat vanjskih i unutarnjih podatak a jest podloga za definiranje poslovne strategije. Skladi te podataka unapreuje poslovanje poduzea obogaivanjem poslovnih procesa i njihovih sudionika informacijama potrebnima za dono enje poslovnih odluka. Ono prisiljava na tono definiranje i opisivanje poslovnih procesa, a kao procesor informacija i znanja omoguuje br e prepoznavanje i odabir poslovnih procesa koje je protrebno odbaciti, uvesti, ili inovirati. U skladi tu podataka nalaze se brze, tone, agregir ane, vizualno pristupane informacije koje u sebi sadr e i vremensku dimenziju, to predstavlja va an upravljaki resurs. Skladi tenje je podataka i proces kojim se pronalaze nove informacije vezane uz pojedini problem, a time i novi mnogo jasniji naini za njegovo rje avanje. Uspostavljanjem skladi ta podataka odvaja se transakcijski sustav od sustava za podr ku odluivanju, pa operativne baze prestaju biti optereene slo enim transakcijama upitima i time je unapreena njihova operativna funkcija. Iako informacijski sustav sada ine dva dijela - operativni dio (transakcijski sustav) i skladi te podataka, on postaje uinkovitiji. Skladi te je podataka informacijska tehnologija koja jednostavno namee kooperativan, timski rad profesionalnih informatiara i ekonomista, odnosno povezuje tehniki i poslovni svijet. Mo da e to dovesti do bolje suradnje dizajnera i korisnika informacijskog sustava i time do vee uspje nosti projekata izgradnje informacijskih sustava poduzea.

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) LITERATURA: 1. Business Research Group: The Data Warehouse: Taking the Right Approach , Datamation, March 1997. 2. Hammer, M. & Champy, J.: Reengineering the Corporation , Harper Collins Books, New York, 1993. 3. Harrington, H.J.: Business Process Improvement , McGrawHill, New York, 1991. 4. Inmon, W. H.: Building the Data Warehouse , John Wiley & Sons, New York, 1996. 5. Kimball, R.: The Data Warehouse Toolkit, Practical Techniques for Building Dimens ional Data Warehouses , John Wiley & Sons, Inc, 1996. 6. Osmanagi Bedenik, N. i Varga, M.: Integration of Data Warehouse into Controling , Proceedings of the 20th International Conference on Information Techonology Interfaces ITI 98, Pula, Croatia, 1998., str. 353-358. 7. Varga, M. et al: Poslovno raunarstvo , Znak, Zagreb, 1998. 8. Varga, M.: Problematika i perspektive spremi ta podataka , Zbornik radova s 8. konferencije Case alati/1996., Opatija, 1996., str. 93-103. DATA WAREHOUSE - NEW DECISION SUPPORT SYSTEM Summary Competition on the global market, high complexity and dynamics of environment as well as internal complexity of firms demands effective management and efficient decision making process. Correct, prompt, aggregated and visually appealing information b ecomes an important resource for every level of decision making and management, and it depends mostly on capability and knowledge in the usage of modern information technology . Only information system based on modern information technology can provide data (info rmation) needed for management of business processes. Operational databases (on-line transaction processing) store detailed data about every business process so they are large and not searchable in real time. Furthermore, operational databases cover only current data during short-time periods, which is not suffic ient for high quality analysis and decision making support. If we want to explore longer time period, the problem of large databases becomes even more critical. In addition, a complex query on such a large database would last for hours, and transaction processing would have been unacceptably slowed down. If we finally receive the result of the quer y, its

visual form is usually not suited to final user needs, especially for higher lev els of management. In most cases the query result is a two-dimensional report on dozens of pages, and is in fact selected data reprints from a database. The solution to th is problem is a data warehouse - new generation of the decision support system.

K. .URKO: Skladi.te podataka - sustav za potporu odluivanju EKONOMSKI PREGLED, 52 (7-8) 840-855 (2001) A data warehouse is a subject oriented, integrated and time variant collection o f data in support of management s decisions. It gives as a unique picture of business rea lity and is an aid to understanding global business systems. The data warehouse is the dimensional data model. Dimensional modeling gives us the ability to visualize data and it is a new name for an old technique for maki ng databases simple and understandable. The data warehouse is an informational processing and knowledge discoverer tool and it is a key factor of the effective management information system of the com pany.