TRITE I DRAVA U MODERNOJ EKONOMIJI

dr Svetislav Polovina

OBLICI KOORDINACIJE
Temeljni problemi ekonomske organizacije
drutva to, kako i za koga proizvoditi rjeavaju se pomou razliitih oblika koordinacije. Oblici koordinacije su :
a) trite, b) dravna regulacija, c) planiranje, d) samoupravljanje

TRITE
Trite je takav oblik ekonomske organizacije
drutva u kojem proizvoai samostalno odluuju to e i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potroai slobodno odluuju to e i po kojim cijenama kupovati i troiti.

DRAVNA REGULACIJA

Dravna regulacija je takav oblik ekonomske

organizacije drutva u kojem drava neposredno ili posredno odluuje o temeljnim ekonomskim problemima. Dravnom regulacijom drava utjee na dogaanja u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potronji.

PLANIRANJE
Planiranje je nain
upravljanja ekonomijom u kojem se neke robe proizvode prema unaprijed odreenim koliinama i za poznatog potroaa. Unaprijed se utvruje ne samo koliina ve i cijene pri kojima e se takve robe prodavati.

SAMOUPRAVLJANJE
Samoupravljanje je sustav koordinacije u
kojem radnici u poduzeima odluuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo. Javlja se u razliitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom radnike participacije.

ODNOS TRITA I DRAVE

Trite i dravna regulacija su dva glavna
oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji. Oni se meusobno isprepliu i kombiniraju inei mjeoviti oblik ekonomije u kojem trite djeluje unutar okvira i ciljeva odreenih od strane drave

OSNOVNI ELEMENTI TRITA

Subjekti ponude roba Subjekti potranje roba robe i usluge cijene roba traena koliina robe nuena koliina robe razmjena robe za novac mjesto razmjene vrijeme razmjene

OSTALI ELEMENTI TRITA

Nain plaanja robe
kvaliteta roba i usluga vrijeme isporuke roba pravne norme koje reguliraju proces
razmjene

KLASIFIKACIJA TRITA
Prema predmetu trgovanja:
a) trite potronih dobar, b) trite proizvodnih faktora

Obzirom na ulogu drave:

a) slobodno trite, b) regulirano trite

Obzirom na strukturu trita:

a) trite potpune konkurencije, b) trite nepotpune konkurencije

TRINA RAVNOTEA
Stanje u kojem je ponuda jednaka
potranji. Cijena koja se formira pri trinoj ravnotei je ravnotena cijena, a koliina koja se razmjenjuje pri toj cijeni je ravnotena koliina Ako je ponuda vea ili manja od potranje dolazi do trine neravnotee

POSLJEDICE TRINE NERAVNOTEE

Ako je trina cijena vea od ravnotene doi e
do vika ponude. Pri takvim cijenama sva se roba ne moe prodati, pa se cijene moraju smanjiti Ako je trina cijena manja od ravnotene doi e do vika potranje. Posljedica e biti porast trinih cijena Pri ravnotenoj cijeni nema vikova ponude i potranje pa se zato ona naziva i cijenom koja rasiava trite

KAKO TRITE RJEAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ?

TO E SE PROIZVODITI odreuje se veliinom

kupovne moi potroaa kao i visinom profita to e ga proizvoai ostvariti. KAKO PROIZVODITI odreuje konkurencija meu proizvoaima odnosno trokovi proizvodnje. ZA KOGA PROIZVODITI odreuje se na tritu proizvodnih faktora

KRUNI TOK PRIVREDE (1)

Funkcioniranje trine privrede prikazuje
se slikom krunog toka privrede. On se sastoji od trita finalnih dobara i trita faktora proizvodnje. Na svakom od njih djeluju kuanstva i poduzea kao nositelji ponude i potranje

KRUNI TOK PRIVREDE (2)

Na tritu finalnih dobara kuanstva
kupuju robe od poduzea. Robe idu prema kuanstvima a novac prema poduzeima. Na tritu proizvodnih faktora kuanstva prodaju poduzeima proizvodne faktore rad, kapital i zemlju dobivajui najamninu, kamatu i rentu.

KRUNI TOK PRIVREDE (3)

SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA

Smith je utvrdio da slobodno djelovanje trita
daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava. Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani nevidljivom rukom. Naelo nevidljive ruke tvrdi da sebino nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve. Ovo vrijedi, meutim, samo u uvjetima savrene konkurencije

SMITH O NEVIDLJIVOJ RUCI

Svaki pojedinac tei da uposli svoj
kapital tako da njegov prinos ima najveu vrijednost. On openito ne kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. On smjera samo na svoj vlastiti probitak. I pri tom je voen nevidljivom rukom . . . Slijedei svoj vlastiti interes on esto promie interes drutva djelotvornije nego kada bi to namjeravao.

OBILJEJA SUVREMENE EKONOMIJE

SPECIJALIZACIJA I

PODJELA RADA NOVAC KAPITAL

SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA

Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi

usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka. Posljedica specijalizacije je vea produktivnost, nii trokovi proizvodnje i vea konkurentna sposobnost. Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje govori primjer proizvodnje igala to ga je naveo Smith

NOVAC
Novac je ope prihvaeno sredstvo plaanja i

slui za olakavanje razmjene. Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje Novac je mjerilo vrijednosti drugih roba Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremeaji

KAPITAL
Kapital je proizvodni faktor namijenjen za

stvaranje dobara budue potronje Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili sekundarni proizvodni imbenik Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odrei se tekue potronje. tednja je pretpostavka stvaranja kapitala Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasnitvo koje omoguava njegovo koritenje

PREDNOSTI SLOBODNOG TRITA

Trite pretpostavlja i omoguava formalno

pravnu slobodu i jednakost graana kao poduzetnika i potroaa bez diskriminacije Trite potie inicijativu, produktivnost i poduzetnitvo nagraujui uspjene profitom a neuspjene kanjava gubicima Trite je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursa

NEDOSTACI SLOBODNOG TRITA

pojava monopola pojava masovne nezaposlenosti zagaivanje okolia i negativne eksternalije neravnomjerna raspodjela dohotka ciklino kretanje privrede nedostatak brige za razvoj javnih dobara

EKONOMSKA ULOGA DRAVE (1)

Nedostatke slobodnog trita uklanja vidljiva

rukadrave Dravu definiramo kao instituciju koja se bavi politikom organizacijom drutva i rjeavanjem kolektivnih i politikih problema neke drutvene zajednice Drava je specifina institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih drutvenih sustava

EKONOMSKA ULOGA DRAVE (2)

Zatita privatnog vlasnitva i utvrivanja pravila

ekonomske igre Otklanjanje trinih nedostataka Briga o javnim dobrima Korekcija raspodjele dohotka u smjeru vee pravinosti pomou progresivnih poreza i transfernih plaanja poticanje privrednog rasta i odravanje ope ekonomske ravnotee

NEDOSTACI DRAVNE REGULACIJE

Duga i spora procedura donoenja odluka
to moe stvoriti vremensko kanjenje (time lag) Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti uzurpacija i zloporaba dravne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesa este promjene subjekata dravne vlasti

ISHODI DRAVNE REGULACIJE

pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti,
ivotnog standarda na pr.) negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i sl.) neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo dravnoj intervenciji)