21 Miladin Indd

POREDBENOPRAVNA ANALIZA IZVANPARNINOG POSTUPKA U ZAKONU O TRGOVAKIM DRUTVIMA I PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA
Prof. dr. sc. Petar Miladin* UDK 347.91:347.72 Izvorni znanstveni rad Primljeno: listopad 2011.
Kritiki se raspravlja o primjeni l. 366. ZTD-a de lege lata te se daju prijedlozi de lege ferenda. Tuba na pobijanje odluke glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a nije sretno rjeenje svodi li se sav problem na to da nove dionice nisu izdane za primjereni iznos. Poe li se od toga da tada u pravilu nije narueno lanstvo nego puka subjektivnoimovinska pozicija dioniara, problem primjerenosti iznosa za koji se izdaju nove dionice treba de lege ferenda rjeavati u izvanparninom umjesto u parninom postupku. Ostale sadrajne i postupovne povrede odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala ulozima uz iskljuenje prava prvenstva trebaju i de lege ferenda zadrati zatitu s naslova l. 360. st. 1. ZTD-a. Na tom tragu treba izmijeniti i dopuniti l. 366. ZTD-a funkcionalno srodne odredbe l. 532., l. 562., l. 550.k ZTD-a, o kojima se takoer kritiki raspravlja sa stajalita de lege lata te se daju prijedlozi de lege ferenda. Bliskost je posebice prisutna izmeu poveanja temeljnog kapitala unoenjem poduzea u drutvo i pripajanja, spajanja te podjele s preuzimanjem. U svim tim sluajevima izriito ili faktino iskljueni izdavateljevi dioniari - u vezi s njihovim pravom prvenstva upisa novih dionica - izloeni su riziku precjenjivanja uloga na ime kojeg drutvo preuzimatelj poveava svoj temeljni kapital kako bi provelo statusnu promjenu odnosno pribavilo tue poduzee ili pogon. Uoavaju se postojei normativni deciti i zakljuuje se da ih de lege ferenda treba otkloniti te se u tom smislu nude rjeenja. Komisija za trgovako pravo udruge njemakih odvjetnika (DAV) izradila je prijedlog izmjena i dopuna njemakog AktG-a, koji je instruktivan i sa stajalita hrvatskog prava jer je njemako pravo sluilo kao uzor ne samo pri izradi osnovnog teksta ZTD-a nego i njegovih kasnijih izmjena i dopuna. Taj prijedlog i reakcije koje je na njega dala njemaka pravna knjievnost dobar su temelj za raspravu o problemima koji u tom smislu tite i hrvatsko pravo de lege lata. Kljune rijei: pravo prvenstva, iskljuenje prava prvenstva, pobojne odluke glavne skuptine, pripajanje, izvanparnini postupak
*
Dr. sc. Petar Miladin, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita 14, Zagreb
590
Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...
I. UVOD Odredba l. 366. ZTD-a titi stare dioniare kojima je iskljueno njihovo zakonsko pravo prvenstva (propisano l. 308. ZTD-a)1 od pada vrijednosti njihovih dionica, a do kojeg bi dolo po prirodi stvari kad bi se nove dionice
1
O pravu prvenstva i o iskljuenju prava prvenstva vidi Barbi, J., Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, Svezak I., Dioniko drutvo, 5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2010., str. 1222 i dalje; Barbi, J., Pravo drutava, knjiga prva, Opi dio, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008.; Miladin, P., Pravo prvenstva upisa novih dionica, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61 (2011) 4, str. 1181 - 1251. Za nama poredbeno njemako pravo vidi Handelsrechtsausschluss des DAV: Gesetzgebungsvorschlag zum Spruchverfahren bei Umwandlung und Sachkapitalerhhhung und zur Erfllung des Ausgleichsanspruchs durch Aktien, NZG 13 (2007), str. 497; Bayer, W., Kapitalerhhung mit Bezugsrechtsausschluss und Vermgensschutz der Aktionre nach 255 st. 2 AktG, ZHR 163 (1999), str. 507; Bezzenberger, H., Das Bezugsrecht der Aktionre und sein Auschluss, ZIP, 2002., 1917.; Heinsius, T., Bezugsrechtsauscluss beim Schaffung von Genehmigten Kapital, u: Festschrift fr Alfred Kellermann, Berlin, 1991., str. 115; Hirte, H., Einige Gedanken zur Entwicklung des Bezugsrecht der Vereinigtenstaten, AG, 1991., str. 167; Hffer, U., Aktiengesetz, 9. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Mnchen, 2010., 186, Rbr. 20 i dalje; 255; Hffer, U., Ausgleichsanspruch und Spruchverfahren statt Anfechtungsklage beim Verschmelzungs- oder Kapitalerhhungsbeschluss des erwerbenden Rechtstrgers, ZHR 172 (2008), str. 8; Hffer, U., Unternehmenszusammenschlsse; Bewertungsfragen, Anfechtungsprobleme und Integrationsschranken, ZHR 172 (2008), str. 572; Krause, R., Kapitalerhhungen mit Bezugsrechtsauschluss, u: Habersack, M.; Mllbert, P. O.; Schlitt, M., Unternehmensnanzierung am Kapitalmarkt, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kln, 2008., 5; Kbler, F., Sind zwingende Bezugsrechte sinvoll?, ZBB 1993, str. 1; Lutter, M., u: Klner Kommentar zum AktG, 3. izdanje, Kln, 186; Schlitt, M.; Schfer, F. A., Alte und neue Fragen im Zusammenhang zum 10% Kapitalerhhungen, AG, 2005., str. 67; Schlitt, M.; Seiler, O., Aktuelle Rechtsfragen bei Bezugsrechtsemissionen, WM, 2003., str. 2715; Martens, K.-P., Richterliche und gesetzliche Konkretisierungen des Bezugsrecgtsauschlusses, ZIP, 1994., 669; Raiser, T.; Veil, R., Recht der Kapitalgesellschaften, 4. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Mnchen, 2006., 255; Rodloff, D., Zum Kontrollmassstab des Bezugsrechtsauschluss, ZIP, 2003., 1076; Peifer, K. N., u: Kropff, B.; Semler, J. (ur.), Mnchener Kommentar zum Aktiengesetz, Band 6, 179 - 221, 2. izdanje Mnchen, 2005., 186; Schcker, H. A.; Brehm, J., Aktienemissionen aus Sicht der Investmentbank, u: Habersack, M.; Mllbert, P. O.; Schlitt, M., Unternehmensnanzierung am Kapitalmarkt, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kln, 2008., 2; Schwab, M., u: Schmidt, K.; Lutter, M. (ur.), Aktiengesetz Kommentar, II. Band, 150 - 410 SpruchG, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kln, 2010., 255; Tettinger, P. W., Materielle Anforderungen an den Bezugsrechtsauschluss, Baden-Baden, 2002.; Vetter, J., Ausweitung des Spruchverfahrens berlegungen de lege lata und de lege ferenda, ZHR 168 (2004.), str. 8.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
591
izdale za neprimjereno nizak iznos. Pri poveanju temeljnog kapitala ulozima moe se iskljuiti pravo prvenstva dioniara da upiu nove dionice, ali ne tako da se time umanji vrijednost postojeih dionica.2 Dioniari su duni trpjeti odluku glavne skuptine kojom im se spomenuto imovinsko pravo iskljuuje i ograniava, samo ako im se time ne umanjuje trina vrijednost udjela to ga imaju u drutvu.3 Vrijednost njihova lanstva sasvim mjerljivo opada dade li tada drutvo novim dioniarima lanstvo, a da oni pritom nisu drutvu uzvratili odgovarajuim ulogom, tj. protuinidbom. Posrijedi je poseban korporacijskopravni reeks temeljnog obveznopravnog naela o jednakoj vrijednosti inidaba iz l. 7. ZOO-a. Poveava li se temeljni kapital drutva preuzimatelja radi provedbe pripajanja, pravo prvenstva dioniara drutva preuzimatelja iskljueno je ve po prirodi stvari,4 jer se nove dionice izdaju da bi se dale dioniarima pripojenoga drutva.5 Dionice drutva preuzimatelja izdaju se pak za neprimjereno visok iznos precijeni li se vrijednost uloga odnosno poduzea pripojenog drutva. Opasnost da se nove dionice izdaju za neprimjereno nizak iznos kod poveanja temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva odgovara opasnosti izdavanja novih dionica drutva preuzimatelja za neprimjereno visok iznos kod poveanja temeljnog kapitala radi provedbe pripajanja, kad je pravo prvenstva dioniara drutva preuzimatelja iskljueno ve po prirodi stvari. Unutarnja srodnost tih dviju situacija namee potrebu da se one sagledaju s istog stajalita i de lege lata i de lege ferenda. Postupovnopravne posebnosti korporacijskog prava i prava trita kapitala trebaju de lege ferenda dodatno doi do izraaja ili donoenjem posebnog Zakona o izvanparninom postupku za potrebe primjene ZTD-a6 ili ugraivanjem te
2 3 4 5
Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. Vidi i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. Vidi u tom smislu l. 519. i l. 313. st. 2. to. 2. ZTD-a u vezi s l. 313. st. 5. ZTD-a. Na to izravno upuuju Barbi, J., op. cit. u bilj. 1., str. 1421; Petrovi, S., Pripajanje dionikih drutava i druge koncentracije u pravu drutava, doktorski rad, Zagreb, 1998., (neobjavljeno), str. 95. Tako Barbi, J., u Barbi, J.; Markovinovi, H., Zakon o trgovakim drutvima, 5. izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2010., str. 48, 49. Barbi precizno navodi sve izvanparnine postupke koji su de lege lata ugraeni u ZTD. Odredi li se snoenje trokova u tim sluajevima po pravilima parninog postupka, to je velika prepreka dioniarima da se upuste u zatitu svojih prava, osobito ako je rije o tzv. sitnim dioniarima, jer se nerijetko izlau i veim trokovima od eventualne koristi koju bi mogli ishoditi u postupku. Barbi istie da je
592
materije neposredno u ZTD. Zatitu od pada vrijednosti dionica starih dioniara treba izvui iz parninog postupka u kojem se odluuje o pobijanju odluke o poveanju temeljnog kapitala ulozima s naslova odredbe l. 366. ZTD-a i vezati uz izvanparnini postupak u kojem bi stari dioniari trebali istaknuti svoj imovinskopravni zahtjev za pravino obeteenje. Trvenja izmeu starih dioniara i drutva o tome jesu li nove dionice izdane za primjereni iznos ne trebaju, dakle, u tim strogo zadanim sluajevima rezultirati raspravom o valjanosti odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala - njih treba rjeavati u izvanparninom postupku odluujui o pravinom poravnanju, tj. kompenzaciji starih dioniara, dakle odvojeno od suenja povodom tubi kojima se pobijaju odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala.7 Stajalite dodatno potkrjepljuje vaea odredba l. 532. st. 1. ZTD-a, koja iskljuuje mogunost pobijanja odluka glavne skuptine pripojenog drutva kojom je odobren ugovor o pripajanju zbog toga to je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Cilj zabrane jest sprijeiti zaustavljanje provedbe pripajanja samo zbog toga to nisu dobro rijeena imovinska pitanja dioniara.8 Zaustavljanje pripajanja nanosi naime u pravilu znatnu tetu drutvima koja u tome sudjeluju, pa je zato ZTD-om propisan drugi odnosno izvanparnini pravni put za zatitu interesa dioniara kojim se ne ometa pripajanje drutva.9 Taj zakljuak vrijedi po prirodi stvari i kad se dionice drutva preuzimatelja izdaju za neprimjereno visok iznos, odnosno precijeni li se vrijednost uloga, tj. poduzea pripojenog drutva, pa zbog toga u tom dijelu treba izmijeniti vaee pravo koje polazi od toga da se ta pitanja rjeavaju u parninom postupku povodom pobijanja odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja (l. 532. st. 1. ZTD-a).
upravo zato trebalo u ZTD-u odrediti da se trokovi snose prema uspjehu u postupku, tj. da se onome tko pokree izvanparnini postupak naknade svi trokovi koje je imao u postupku ako sud usvoji njegov zahtjev. U sluajevima u kojima se mora jednako postupiti prema svim lanovima drutva l. 300.k st. 4., l. 491. st. 6., l. 492. st. 5. i l. 504. a st. 5. ZTD-a propisano je da odluka suda djeluje prema svima, a ne samo prema onima koji su sudjelovali u postupku u kojem je donesena odluka. Iz toga proizlazi da je ZTD ve de lege lata zaao u materiju izvanparninog postupka. Posrijedi je vladajue stajalite nama poredbene njemake pravne knjievnosti koje je za nas tim vie prihvatljivo uzme li se u obzir da njemako pravo u tom dijelu odgovara hrvatskom pravu. Stajalita njemake pravne knjievnosti o tom pitanju iscrpno iznosi Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 2. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, 1420. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, 1420.
8 9
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
593
II. RATIO LEGIS ODREDBE L. 366. ZTD-A 2.1. Openito Pravilo l. 366. ZTD-a o pobijanju odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje zakonskog prava prvenstva iz l. 308. ZTD-a tie se naizgled samo poveanja temeljnog kapitala ulozima. Nju meutim treba primijeniti pri svakom efektivnom poveanju temeljnog kapitala. Pobijanje je stoga mogue i kad se temeljni kapital poveava odobrenim kapitalom10, tim vie to zakonsko pravo prvenstva na odgovarajui nain vrijedi i za odobreno poveanje temeljnog kapitala (l. 324. st. 1. ZTD-a). Uvjetno poveanje temeljnog kapitala ima sasvim precizno propisane zadae, pa joj je pravo prvenstva u naelu strano. Odredba 313. st. 5. ZTD-a i l. 341. st. 4. ZTD-a upuuje meutim na odgovarajuu primjenu prava prvenstva u vezi sa stjecanjem zamjenjivih obveznica, obveznica s promjenjivom kamatom te posebnih prava sudjelovanja u dobiti drutva (uitnica). Tada takoer treba na odgovarajui nain primijeniti pravilo l. 366. ZTD-a. Po toj osnovi nije mogue pobijati odluku glavne skuptine poveava li se temeljni kapital iz sredstava drutva (l. 328. ZTD-a).11 Pri poveanju temeljnog kapitala iz sredstava drutva nove dionice neposredno se dodjeljuju dioniarima drutva razmjerno njihovu dotadanjem sudjelovanju u temeljnom kapitalu drutva (l. 333. ZTD-a). Drukija odluka glavne skuptine nitava je ovisno o okolnostima pojedinog sluaja s naslova l. 333. re. 2. ZTD-a odnosno l. 355. ZTD-a ili pobojna s naslova l. 360. ZTD-a. Dogodi li se tada ipak da dioniari ne sudjeluju u poveanju temeljnog kapitala iz sredstava drutva razmjerno svojem sudjelovanju u temeljnom kapitalu drutva prije nego to je donesena odluka o poveanju temeljnog kapitala iz sredstava drutva, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja odluka glavne skuptine moe biti pobojna s naslova odredbe l. 360. ZTD-a, odnosno nitava jer se kosi s biti drutva u smislu l. 355. to. 3. ZTD-a - ili se kosi s drugim kljunim vrijednostima zatienima tom odredbom.12
10 11 12
Tako i Barbi, J., op. cit., u bilj. 1, str. 1343. Tako i Barbi, J., op. cit., u bilj. 1, str. 1343. Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 1. Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343, smatra da tada ne moe doi do takvog poremeaja, a u tom smislu da odluka o poveanju temeljnog kapitala iz sredstava drutva ne smije dovesti do tog poremeaja - dovede li ipak do njega, ona je pobojna odnosno nitava, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja.
594
Otuuje li drutvo vlastite dionice odredba l. 308. ZTD-a, pa shodno tome ni odredba l. 366. ZTD-a, ne primjenjuje se u naelu ni neposredno niti na odgovarajui nain. Pozivanje na primjenu l. 308. st. 3. i st. 4. ZTD-a u l. 233. st. 2. ZTD-a upravo potvruje to stajalite. Uprava je, naime, obvezna postii najbolju moguu cijenu kad otuuje vlastite dionice, a tek potom obvezna je u najveoj moguoj mjeri voditi rauna i o primjeni l. 211. ZTD-a. Odredba l. 308. ZTD-a ne primjenjuje se prilikom pripajanja i spajanju, pa tek tada na odgovarajui nain treba primijeniti pravilo iz l. 366. ZTD-a. Oteeni dioniari zatieni su tada i s naslova l. 360. st. 1. ZTD-a odnosno l. 532. st. 1. ZTD-a. Pobijanje s naslova l. 366. ZTD-a mogue je neovisno o tome uplauju li se nove dionice novcem ili ulaganjem stvari i prava13 iako se ta odredba samo posredno, na odgovarajui nain, tie poveanja temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima. Odredba l. 366. ZTD-a nije potisnuta po naelu specijaliteta pravilom izvedenim tumaenjem odredbe l. 308. st. 4. ZTD-a po uzoru na izriitu odredbu 186 st. 3. re. 4. njemakog AktG-a, a po kojem iskljuenje prava prvenstva posebice nije doputeno ako poveanje temeljnog kapitala ulozima u novcu premauje 10 % temeljnog kapitala drutva i ako iznos za koji se izdaju nove dionice ide bitno ispod burzovne vrijednosti postojeih dionica drutva izdavatelja.14 Pobijanje odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala ulozima na temelju l. 366. ZTD-a mogue je stoga i kad nova emisija dionica ne premauje 10 % temeljnog kapitala drutva, a iznos za koji se izdaju te nove dionice nije iao bitno ispod burzovne vrijednosti postojeih dionica drutva izdavatelja.
2.2. Pobijanje odluke o poveanju temeljnog kapitala ulozima s naslova l. 366. ZTD-a kao upravljako pravo dioniara Za provedbu pobijanja odluke glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a ne vrijede nikakve posebnosti u odnosu na opi reim provedbe pobijanja odluke glavne skuptine. Ovlatenje na pobijanje, rok za pobijanje, forma pobijanja i uinci pravomonosti ravnaju se po opim pravilima o pobijanju odluka glavne skuptine, i to neovisno o tome jesu li ujedno ispunjene i pretpostavke propisane
13 14
Tako i Barbi, J., op. cit., u bilj. 1, str. 1343. O tom tumaenju vidi poblie Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1229 i dalje.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
595
l. 360. st. 1. ZTD-a ili se pak tuba poziva iskljuivo na l. 366. ZTD-a kao poseban razlog pobojnosti odluke glavne skuptine. Na pobijanje odluke glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a primjenjuju se pravila iz l. 366.a ZTD-a o upisu u sudski registar odluke za koju se tubom trai utvrenje nitavosti. Za podizanje tube kojom se pobija odluka glavne skuptine propisan je rok od 30 dana od dana donoenja odluke.15 Ako je tuitelj sudjelovao na glavnoj skuptini na kojoj je odluka donesena, taj rok poinje tei prvog idueg dana od dana kad je zakljuena glavna skuptina na kojoj je odluka donesena. Ako je tuba upuena potom preporuenom poiljkom, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojemu je upuena.16 Upravljako pravo pobijati odluke glavne skuptine openito, pa tako i s naslova l. 366. ZTD-a, ima svaki dioniar drutva. Rije je o redovnom imovinskom lanskom pravu iz dionice.17 Uspije li dioniar sa svojom tubom, odluka glavne skuptine ponitava se prema svim dioniarima, pa i prema onima koji su se s njom suglasili. Upravljakim pravima dioniara omoguuje se da sudjeluju u stvaranju volje drutva i da se brane od pravno neprimjerenog utjecaja drugih u drutvu.18 Dionica je po svojem znaenju skup lanskih prava i lanskih obveza. U dionikom drutvu postoji obveza dioniara na lojalno postupanje prema drutvu i ostalim dioniarima.19 Dioniari se udruuju u dioniko drutvo radi postizanja zajednikog cilja. Njihov zajedniki cilj postaje ciljem drutva, a on je iznad pojedinanih ciljeva dioniara.
2.3. Odnos izmeu l. 366. ZTD-a i l. 360. ZTD-a u vezi s l. 362. ZTD-a Odluka glavne skuptine dionikog drutva o poveanju temeljnog kapitala moe imati nedostatke kao i svaka druga odluka glavne skuptine. Ona, kao korporacijski pravni posao, moe biti nitava, pobojna, bez pravnog uinka i prividna.20 Odluka o poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima moe se,
15 16 17 18 19 20
Vidi l. 363. st. 1. ZTD-a. Tako l. 113. st. 2. Zakona o parninom postupku. Vidi Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 581. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 582. Vidi Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 517. Barbi, J., Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2005., str. 807 i dalje. Vidi o tome opirnije sa stajalita nevaljanosti odluke
596
meutim, pobijati i zbog posebnog razloga pobojnosti iz l. 366. ZTD-a.21 Rije je o odredbi ZTD-a koja dopunjuje ope razloge pobojnosti odluke glavne skuptine iz l. 360. ZTD-a. Za razliku od odredbe l. 360. st. 2. ZTD-a, odredba l. 366. ZTD-a ne namee nikakve subjektivne pretpostavke u vezi sa svojom primjenom. Tuitelj nije duan dokazivati da je tuenik glasovanjem za odluku o poveanju temeljnog kapitala ulozima pokuao za sebe ili drugoga postii korist na tetu drutva ili drugih dioniara. Odredba l. 366. ZTD-a ide, dakle, i korak dalje u odnosu na odredbu l. 360. st. 2. ZTD-a - nije da samo konkretizira odredbu l. 360. st. 2. ZTD-a.22 Ako je u cjelini ili djelomino iskljueno pravo dioniara stjecati dionice, odluka o poveanju temeljnog kapitala ulozima pobojna je ve na temelju toga to su dionice izdane za neprimjereno nizak iznos. Osobe u iju je korist iskljueno pravo prvenstva mogu stjeui nove dionice namaknuti koristi na tetu drutva i starih dioniara u smislu l. 360. st. 2.
o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva i Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1233 - 1234. Vidi l. 366. ZTD-a. Vidi i 255. njemakog AktG-a po uzoru na koji je raen l. 366. ZTD-a. Za njemako pravo opirnije u: Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255; Raiser, T.; Veil, R., op. cit. u bilj. 1, 255. U sluaju Kalli und Salz BGHZ 71, 40. Raiser, T.; Veil, R., op. cit. u bilj. 1, 20, Rbr 18, 19, 20, 21 i 22, oito zauzimaju stajalite po kojem je u ovom konkretnom sluaju odluka glavne skuptine pobojna jer je burzovna cijena dionica viestruko via u odnosu na cijenu koju za njih treba platiti veinski dioniar. Tako izriito Raiser, T.; Veil, R., op. cit. u bilj. 1, 20, Rbr. 21. Autori smatraju da je u Kalli und Salz rije o rezonu dodatne materijalnopravne kontrole odluka glavne skuptine dionikog drutva o iskljuenju prava prvenstva upisa novih dionica postojeim dioniarima pri poveanju temeljnog kapitala ulozima. Nije dovoljno uvaavati samo prisilnopravno naelo jednakog poloaja dioniara pod jednakim uvjetima nego i interese poduzea koje drutvo vodi te naelo primjerenosti u postupanju. Nije utemeljeno tumaenje presude Kalli und Salz po kojoj su se manjinski dioniari duni bez pogovora pokoriti svakoj odluci glavne skuptine dionikog drutva o poveanju temeljnog kapitala ako je ona donesena za to potrebnom veinom, a njima je pritom iskljueno ili ogranieno pravo prvenstva upisa novih dionica. Ne moe se konstruirati nikakav vaniji, prei interes drutva koji bi nadilazio interes manjinskog dioniara, a po kojem bi veinski dioniar imao pravo upisati sve dionice pri poveanju temeljnog kapitala te za njih platiti cijenu koja je viestruko nia od trine, burzovne cijene dionica drutva. Drutvo moe u postupku poveanja temeljnog kapitala izdavati dionice za neprimjereno nizak iznos ako pri tome svi dioniari zadre svoje pravo prvenstva upisa novih dionica. Tako za odgovarajue odredbe njemakog Aktiengesetza Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, RdN 2.
21
22
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
597
ZTD-a. Ako je dionice stekao prije nego to je bio objavljen dnevni red glavne skuptine, svaki dioniar ovlaten je na temelju l. 362. to. 3. ZTD-a pobijati odluku glavne skuptine koja je donesena tako da je za nju glasovao veinski dioniar i time pokuao za sebe ili koga drugoga ostvariti korist na tetu drutva ili drugih dioniara, a pobijanom se odlukom to moe postii. Za to se ne trae dodatne pretpostavke, tj. nije potrebno da dioniar koji je sudjelovao na glavnoj skuptini na njoj izjavi protivljenje u zapisnik (vidi l. 362. to. 1. ZTD-a), a za dioniara koji nije na njoj sudjelovao ne trai se da je bilo nepravilnosti propisanih odredbom l. 362. to. 2. ZTD-a.23 Rije je o pojaanom sredstvu obrane protiv zlouporaba u drutvu. U tom smjeru i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci RevT-29/03-2 od 4. oujka 2004., objavljenoj na www.vsrh. hr i u ING Pregled sudske prakse, br. 5/2004, odjeljak 2, str. 29. Dioniar koji ponitava odluku glavne skuptine po toj pravnoj osnovi mora u svakom sluaju dokazati nakanu veinskog dioniara da sebi ili nekom drugom pribavi korist na tetu drutva ili drugih dioniara. O tome je rije ako je primjerice veinski dioniar, a u iju je korist bilo iskljueno pravo prvenstva ostalim starim dioniarima, dionice platio 380 kuna iako je najnia cijena po kojoj je njima trgovalo u protekloj godini bila 1350 kuna, dok je njihova prosjena burzovna cijena bila iznad 2000 kuna netom prije odravanja glavne skuptine na kojoj se o tome odluilo. Vrijednost e tuiteljevih dionica ili pasti ili nee narasti koliko bi narasla da su nove dionice bile izdane po primjerenoj, potenoj vrijednosti. Neprimjereno nia vrijednost novih dionica u konkretnom je sluaju stoga oito umanjila vrijednost postojeih tuiteljevih dionica. Naruavanje interesa starih dioniara po tom naslovu moe se, dakle, podudariti s padom vrijednosti dionica starih dioniara.24 Odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva mogu se stoga pobijati i s naslova odredbe l. 360. st. 2. ZTD-a. Cilj odredbe l. 366. ZTD-a nije puko preciziranje odredbe l. 360. st. 2. ZTD-a s obzirom na to da prva odredba, za razliku od potonje, potpuno isputa sve subjektivne pretpostavke.25 Pokuaj, tj. nakana novog dioniara u smislu odredbe l. 360. st. 2. ZTD-a uo23
24 25
Ne trai se, dakle, da glavna skuptina na kojoj je donesena ta sporna odluka nije bila uredno sazvana ili da dopuna predmeta odluivanja na glavnoj skuptini nije bila uredno objavljena, odnosno da dioniar koji tui po toj osnovi nije sudjelovao u radu glavne skuptine jer mu pogreno nije bilo doputeno da u tome sudjeluje. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. Tako sa stajalita nama u tom dijelu potpuno odgovarajueg njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 2a.
598
pe nije, dakle, pretpostavka za primjenu potpuno objektivizirane odredbe l. 366. ZTD-a. Odredba l. 366. ZTD-a upravo je stoga i propisana jer odredba l. 360. st. 2. ZTD-a ne titi dovoljno stare dioniare kojima je iskljueno pravo prvenstva. Prva reenica do prvog zareza odredbe l. 366. ZTD-a (Osim iz razloga zbog kojih se moe pobijati svaka odluka glavne skuptine,) i druga reenica (To ne vrijedi ako dionice treba preuzeti netko trei tko ih treba ponuditi na stjecanje dioniarima.) tog lanka sadravaju samo puka razjanjenja koja bi vaila i da ih se nije ponovno posebno navelo. Cilj odredbe l. 366. ZTD-a nije potisnuti primjenu odredbe l. 360. st. 2. ZTD-a. Pobijanje odluke glavne skuptine zbog pokuaja, tj. nakane dioniara da glasovanjem za odluku o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva namakne sebi ili nekom drugom korist (l. 360. st. 2. ZTD-a), posebice e doi u obzir kad iznos za koji su izdane nove dionice nije neprimjereno nizak - pa stoga starim dioniarima kojima je iskljueno pravo prvenstva ne prijeti opasnost od pada vrijednosti njihovih dionica! - ali je suavanje opsega njihova sudjelovanja u temeljnom kapitalu drutva nuno povezano s umanjivanjem njihove realne moi u drutvu i dodavanjem te moi za koju su oni ostali uskraeni iskljuivo veinskim dioniarima, a da samo drutvo u tome nema nikakvog interesa.26 Ovisno o okolnostima pojedinog sluaja mogu se ispuniti i pretpostavke propisane odredbom l. 360. st. 2. ZTD-a i pretpostavke propisane odredbom l. 366. - prva reenica iza prvog zareza ZTD-a; dogodi li se to, odluka glavne skuptine moe se pobijati po objema tim osnovama. Pravomona sudska presuda kojom se ponitava pobojna odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva proizvodi pravne uinke ex tunc, dakle od trenutka kad je ta odluka donesena. Provede li se, meutim, poveanje temeljnog kapitala na temelju naknadno ponitene odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva, treba primijeniti pravila uenja o drutvu s nedostatkom.27 Sigurnost pravnog i poslovnog prometa - trita
26 27
Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 3. O tom uenju vidi poblie Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str 142 i dalje. Pri sklapanju drutvenih ugovora i usvajanju statuta moe doi do mana volje zbog kojih su ti korporacijski pravni poslovi pobojni. Oni su pobojni i zbog toga to ih je sklopila osoba koja je ogranieno poslovno sposobna. Posljedica uspjelog pobijanja drutvenog ugovora, statuta njegovo je ponitenje s djelovanjem ex tunc. Utvrenje nitavosti deklaratorne je naravi prema opem reimu ZOO-a, pa stoga ugovor pogaa od njegova poetka, odnosno od trenutka kad je bio sklopljen. Takav pristup dovodi do nepremostivih tekoa ako ga se doslovno primjeni na ponitenje statuta i drutvenih ugovora, pravnih poslova na teme-
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
599
kapitala kao posebno zatienog dobra! - sudara se, naime, s krutim pravilima obveznog prava o uincima nitavosti ex tunc, pa u tim sluajevima, sukladno uenju o drutvu s nedostatkom, treba voditi rauna o faktinosti pravnih i poslovnih odnosa koji su nastali na temelju ponitene odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva. Nedostatke odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva treba stoga otkloniti s uincima ex nunc. Opasnost od pada vrijednosti dionica starih dioniara prisutna je samo iskljui li se njima u cijelosti ili djelomino pravo prvenstva upisa novih dionica pri poveanju temeljnog kapitala. Uvjetno poveanje temeljnog kapitala u svakom je sluaju povezano s iskljuenjem prava prvenstva. Valjanost uvjetnog poveanja temeljnog kapitala treba ispitati s posebnog stajalita uvjetnog poveanja temeljnog kapitala prije nego to se zae u ispitivanje jesu li ispunjene posebne pretpostavke propisane odredbom l. 366. ZTD-a. Odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva samo je pobojna povrijede li se formalne pretpostavke propisane odredbama l. 308. st. 4. i st. 5. ZTD-a ili se, pak, manjkavo obrazloi iskljuenje prava prvenstva. Donoenje valjane odluke o iskljuenju prava prvenstva podrazumijeva pridravanje tono odreenog redoslijeda po kojem se ispituju i zatim otklanjaju eventualni razlozi pobojnosti odluke o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva. Odluka o poveanju temeljnog kapitala nee se pobijati s naslova odredbe l. 366. ZTD-a ako je kreditna institucija ili koje drugo emisijsko poduzee obvezno preuzete nove dionice ponuditi na upis starim dioniarima s obzirom na to da u tom sluaju nije rije o iskljuenju prava prvenstva (l. 308. st. 6. ZTD-a).28 Pravo prvenstva iskljueno je upisuju li tada stari dioniari nove dionice posredstvom osoba koje nisu emisijska poduzea. Odluke glavne skuptine kojima se to doputa nee se ni tada u pravilu pobijati s naslova odredbe l. 366. ZTD-a - nego po drugim osnovama - jer je i u tim sluajevima rizik pada vrijednosti dionica starih dioniara jednako nizak
lju kojih se zasniva dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. Drutvo, naime, postoji u stvarnosti i ne moe se odjednom zbog pravnih razloga proglasiti kao da ga nema i kao da ga zapravo nikad nije ni bilo. Uenje o drutvu s nedostatkom (prije se zastupalo uenje o faktinom drutvu) nastoji pomiriti fakticitet poslovnih odnosa i pravila obveznog prava o pobojnosti s uincima ex tunc. Postojanje drutva ne uklanja se stoga za prolo vrijeme (ex tunc), nego samo za ubudue (ex nunc). Vidi opirnije Miladin, P., Pravni odnosi izmeu drutva izdavatelja, emisijskog konzorcija i ulagatelja (emisijski posao), Zbornik 49. susreta pravnika, Zagreb, 2011., str. 50 i dalje.
28
600
kao i u sluajevima kad emisijsko poduzee preuzima nove dionice kako bi ih ponudilo na upis starim dioniarima. Odredba l. 366. ZTD-a - prva reenica do prvog zareza - doputa, dakle, pobijanje odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva s naslova odredbe l. 360. st. 1. ZTD-a, odnosno ako je odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva donesena protivno zakonu ili statutu. Razlozi pobojnosti odluke glavne skuptine uz iskljuenje prava prvenstva propisani odredbom l. 366. ZTD-a - prva reenica do prvog zareza - a u biti propisani odredbom l. 360. st. 1. ZTD-a, prisutni su ospori li se iskljuenje prava prvenstva izvan sluajeva propisanih odredbom l. 366. ZTD-a - prva reenica iza prvog zareza - odnosno razloga propisanih odredbom l. 360. st. 2. ZTD-a. O tome je rije iskljui li se, primjerice, starim dioniarima pravo prvenstva, a da se to uope nije materijalnopravno opravdalo sa stajalita interesa drutva.29
2.4. Posebno o tzv. iskljuenju prava prvenstva u drugom krugu upisa i uplate novih dionica Pri poveanju temeljnog kapitala najee se u prvome krugu upisa i uplate novih dionica ne upiu odnosno ne uplate sve dionice koje drutvo namjerava izdati pri poveanju temeljnog kapitala. Postavlja se stoga pitanje tko e upisati preostale dionice u drugome krugu. Dioniko drutvo ne kri l. 308. st. 4. i st. 5. ZTD-a ako dioniarima drutva na temelju prospekta i odluke glavne skuptine u drugome krugu omogui upis i uplatu novih dionica iskljuivo prema redoslijedu upisa i uplate, i to u neogranienom iznosu. Drutvo tada ne uskrauje dioniarima pravo prvenstva upisa i uplate novih dionica pri poveanju temeljnog kapitala jer ga oni u tom smislu ni nemaju. Ako se pravo prvenstva ne iskoristi u za to odreenome zakonskom roku, dioniar ga gubi i ono ne pripada ostalim dioniarima.30 Odredbe l. 308. ZTD-a nisu prekrene ni u odnosu na one dioniare koji su u prvome krugu u potpunosti iskoristili svoje pravo prvenstva upisa novih dionica, ali su u drugome krugu ostali kratkih rukava, nisu, dakle, stigli upisati nita od preostalih dionica jer su neki drugi dioniari bili doslovno bri od njih.
29 30
Tako BGH NJW 1982, 2444. Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1224; Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1203.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
601
Dionika drutva nemaju u pravilu nikakvu zakonsku obvezu po kojoj bi, neovisno o drukijem rjeenju prospekta i odluke glavne skuptine, i u drugom krugu morala omoguiti svakom dioniaru pravo prvenstva pri upisu i uplati novih dionica razmjerno njihovu sudjelovanju u temeljnom kapitalu drutva. Odlukom o poveanju temeljnog kapitala te prospektom moe se propisati to se ini s takvim dionicama u drugom krugu upisa.31 Volja drutva o tome to uiniti s preostalim neupisanim novim dionicama u drugome krugu dodatno je osnaena ako oni dioniari koji smatraju da su njome povrijeena njihova lanska prava, nisu pravovremeno ustali tubama kojima od nadlenog trgovakog suda zahtijevaju da utvrdi nitavom odluku glavne skuptine drutva u dijelu u kojem ona odreuje mjerila upisa preostalih novih dionica u drugome krugu.32 Dioniko drutvo jest privatnopravna zajednica s jasno postavljenim pravilima u postupanju. Ako je glavna skuptina donoenjem svoje odluke postavila pravila o upisu preostalih novih dionica u drugome krugu, svi dioniari podvrgnuti su jasno izraenom poslovnopravnom oitovanju drutva. Odluka glavne skuptine jest pravni posao sui generis, iji se pravni uinci tiu svih, a ponajprije dioniara kao lanova drutva neovisno o tome jesu li odluci glavne skuptine dali svoj glas. Osporavaju li pojedini dioniari valjanost odluke glavne skuptine o upisu dionica u drugome krugu, duni su tubom trgovakom sudu istaknuti njezine nedostatke, nitavost odnosno pobojnost, u suprotnome joj se moraju pokoriti.33 Trei, pa tako i javnopravne vlasti, mogu kao i dioniari u postupku pred trgovakim sudom isticati samo nitavost kao najtei nedostatak odluke glavne skuptine; HANFA ne moe u tom sluaju uskratiti odobrenje prospekta. Razlozi nitavosti sueni su na najmanju moguu mjeru zbog poveane potrebe za pravnom sigurnou na podruju prava dionikih drutava i taksativno su propisani l. 355. ZTD-a. Bit je u tome da svaka donesena odluka glavne skuptine proizvodi pravne uinke sve dok se njezina valjanost ne ospori pravomonom sudskom presudom trgovakog suda, Visokog trgovakog suda odnosno Vrhovnog suda ovisno o tijeku pojedinog postupka.
31 32 33
Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1224; Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1203. Vidi l. 362. i l. 363. ZTD-a. Konkretnije o tim nedostacima vidi u: Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1216.
602
2.5. Pravo prvenstva nema posebnu dimenziju u koncernima Pravo prvenstva propisano odredbom l. 308. ZTD-a odnosi se upravo na nove dionice onog drutva koje poveava svoj temeljni kapital. Dioniari drutva majke nemaju stoga nikakva prea prava izlazi li drutvo ker sa svojim dionicama na burzu u obliku prava prvenstva upisa dionica drutva keri ako su dionice drutva keri s kojima se izlazi na burzu nastale poveanjem temeljnog kapitala drutva keri - ili u obliku prvenstvenog prava stjecanja dionica drutva keri - potjeu li te dionice drutva keri s kojima se izlazi na burzu iz portfelja drutva majke.34 Dioniari drutva majke nisu aktivno legitimirani ustati s tubama s naslova l. 366. ZTD-a, oni ne mogu pobijati po toj osnovi odluke glavne skuptine drutva keri o poveanju temeljnog kapitala ulozima. Suprotna manjinska stajalita nisu utemeljena jer se kose sa svrhom zakonskog prava prvenstva. Prenategnuto je konstruirati teze po kojima s naslova l. 308. ZTD-a dioniari drutva majke i drutva keri imaju po tobonjoj analogiji istu pravnu poziciju.35 Obveze lojalnosti, takoer, nisu kadre uspostaviti pravo prvenstva upisa novih dionica drutva keri ili pravo prvenstva stjecanja dionica drutva keri, s obzirom na to da obveze lojalnosti lanova uprave i nadzornog odbora drutva majke nameu odgovornost tih osoba prema drutvu, a ne prema lanovima, tj. dioniarima drutva majke. Dioniko drutvo majka ima prema svojim lanovima, tj. dioniarima obveze lojalnosti, a one se u konanici svode na obveze obazrivosti koje nisu kadre pribaviti dioniarima drutva majke neka dodatna imovinska lanska prava.36 Dioniari vladajueg dionikog drutva nemaju - zbog istih razloga - tobonje pravo prvenstva upisa novih poslovnih udjela u ovisnom drutvu s ogranienom odgovornou povodom poveanja temeljnog kapitala radi saniranja ovisnog drutva s ogranienom odgovornou.37
34
35
36
37
Vidi opirnije Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1245 - 1246. Tako sa stajalita nama u tom dijelu odgovarajueg njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 186, Rbr. 5a. Tako, meutim, Luter, M., Das Vor-Erwerbsrecht/Bezugsrecht der Aktionre beim Verkauf von Tochtergeselschaften ber der Brse, AG 2000, str. 343 i dalje. Tako sa stajalita nama u tom dijelu odgovarajueg njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 186, Rbr. 5a. Tako sa stajalita nama u tom dijelu odgovarajueg njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 186, Rbr. 5a.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
603
III. NEPRIMJERENOST IZNOSA ZA KOJI SE IZDAJU NOVE DIONICE ILI IZNOSA ISPOD KOJEG SE NEE IZDAVATI NOVE DIONICE 3.1. Za drutva kojih dionice nisu uvrtene na burzu Odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala moe se po ovoj osnovi pobijati samo ako je iznos za koji se izdaju nove dionice, a koji je utvren tom odlukom, neprimjereno nizak. O tome je rije procijeni li se prema razumnom trgovakom shvaanju pogreno vrijednost dionica, a ta pogreka na temelju okolnosti pojedinog sluaja objektivno nije prihvatljiva starim dioniarima kojima je iskljueno pravo prvenstva. Bitno je pri tome da ta vrijednost koja je tetna po stare dioniare izlazi izvan uobiajenih okvira koji su postavljeni standardima ovlatenih, profesionalnih procjenitelja.38 Odluka nije stoga pobojna s naslova odredbe l. 366. ZTD-a ako bi se pukom naknadnom procjenom osporavalo prethodno uinjenu procjenu, i to stoga to je naknadna procjena profesionalno obrazloena ili inae u svemu sainjena sukladno pravilima procjeniteljske struke. To, naime, jo uvijek ne znai da prva procjena nije bila sastavljena sukladno s pravilima procjeniteljske struke; procjene ne moraju sliiti kao jaje jajetu, bitno je da se kreu u okvirima koji su objektivno postavljeni standardima profesionalnih procjenitelja. Kao polaznu osnovu utvrivanja primjerene vrijednosti novih dionica treba uzeti vrijednost poduzea kojemu je nositelj drutvo u trenutku donoenja odluke o poveanju temeljnog kapitala.39 Mjerilo za utvrivanje toga je li iznos za koji se dionice izdaju neprimjereno nizak jest u tom smislu iznos koji bi drutvo moglo s uspjehom traiti da ga plate njegovi dioniari da im nije iskljueno pravo prvenstvenog upisa novih dionica, s time da se, kada je u pitanju vei dioniar, moe na to zbog toga i dodati odreeni iznos zbog stjecanja dionica u paketu.40 Polazna je osnova stoga tzv. puna vrijednost (stvarna, unutarnja ili objektivna vrijednost).41 Ona, primjerice, dolazi do izraaja u odredbi l. 492. st. 3. ZTD-a. Treba napomenuti da ta odredba, za
38 39
40 41
U tom smjeru i Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, str. 581. Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1344. O poduzeu i utvrivanju vrijednosti poduzea vidi Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, Zagreb, 2008., pod II, 6, c), d), f) fb. Vidi u tom smislu i Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1229, 1230. Tako za njemako pravo Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr 5. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1344. Vidi, primjerice, Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 3.
604
razliku od toj odredbi odgovarajueg 305 st. 3. re. 2. njemakog AktG-a, jo vie istie punu, dinamiku vrijednost poduzea jer kao mjerilo uzima imovinsko stanje i kretanje dobiti u drutvu u vrijeme kad glavna skuptina donosi odluku o ugovoru.42 Moment dobiti, tj. prinosa po dionici odluno podcrtava dinamiku vrijednost dionica odnosno njihovu procjenu. Treba uzeti u obzir tihe rezerve i unutarnju poslovnu vrijednost jer je tek njihovim ukljuivanjem stvorena puna predodba o punoj vrijednosti poduzea. Razumna trgovaka prosudba poiva na uobiajenim mjerilima. Procjena poduzea nuna je pri svakom poveanju temeljnog kapitala ulozima, no pritom se uprava odnosno vanjski procjenitelji ne trebaju kruto drati svih vaeih raunovodstvenih naela. Treba, posebice, voditi rauna o tome da procjena poduzea moe loe utjecati na trinu vrijednost nove emisije dionica drutva i da to na koncu moe rezultirati i propau cjelokupne emisije novih dionica. Nipoto se ne smije smetnuti s uma kako je emisijski posao u konanici rezultat dogovora drutva izdavatelja i potencijalno zainteresiranih ulagatelja. Uprava e dovoljno zatititi interese drutva i starih dioniara provede li procjenu pune vrijednosti poduzea na temelju primjerenih informacija, pri emu su odlune informacije o procjenama kretanja trine vrijednosti dionica. Poveava li se temeljni kapital ulozima u stvarima i pravima, spomenuta procjena poduzea treba se osvrnuti i na predmet uloga. Uprava je pritom obvezna uvaavati standarde pozornosti propisane l. 252. st. 1. ZTD-a, ukljuujui i Business Judgment Rule. Uprava treba u pisanom obliku podastrijeti isprave na kojima temelji rezultate svoje prosudbe, poput ranijih iskustava, raunski izraenih poslovnih planova, Fairness Opinions.43 Razlozi i rezultati prosudbe sastavljaju se u pisanom obliku jer je uprava obvezna svoju prosudbu materijalnopravno, a eventualno i postupovnopravno, dokazati. Odluka o poveanju temeljnog kapitala pobojna je s naslova l. 306. ZTD-a ako je procjena na koncu ipak manjkava. U suprotnom bi se manjinski dioniari u potpunosti predali u ruke pukoj volji, bolje reeno
42
43
Spomenuta odredba njemakog AktG-a govori samo o tome da se pritom trebaju uzeti u obzir prilike u drutvu u trenutku kad glavna skuptina donosi odluku o ugovoru. Odredba l. 492. ZTD-a ne propisuje, za razliku od 305. st. 3. re. 3. AktG-a, da na tu otpremninu teku kamate od dana stupanja na snagu ugovora o voenju poslova drutva pa do dana isplate otpremnine. To pravilo treba stoga izvesti odgovarajuom primjenom l. 29. ZOO-a. De lege ferenda treba raspraviti je li stopa zakonskih zateznih kamata prikladna ili bi trebalo propisati niu stopu zakonskih kamata, vodei pritom rauna o l. 26. st. 3. ZOO-a. Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 6.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
605
samovolji, veinskih dioniara koji se pri glasovanju nisu duni obazirati ni na dobrobit drutva niti na interese manjinskih dioniara. Procjena novih dionica manjkava je, pa je stoga odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala optereena nedostatkom s naslova l. 360. st. 1. ZTD-a samo ako ta procjena objektivno gledajui nije prihvatljiva starim dioniarima, uzimajui pritom u obzir i dobrobit drutva. Iznos za koji se izdaju nove dionice utvruje se stoga slobodnije nego to bi to proizlazilo iz puke interesne pozicije starih dioniara; on stoga ne mora uvijek odraavati stvarnu vrijednost dionica.44 Temeljni kapital poveava se, dakle, u pravilu tako da drutvo izdaje nove dionice ispod njihove trenutane trine vrijednosti. Nuenje upisa novih dionica bilo bi u suprotnom lieno kljunog mamca. Spremnost upisa novih dionica ovisi o ekonomskoj privlanosti ulaganja u nove dionice. Iznos za koji se izdaju nove dionice iznosi naposljetku na vidjelo koliko su drutvu bitni novi dioniari i njihovi ulozi, posebice ulozi u stvarima i pravima. Oekuje li se dugoroan, stabilan rast vrijednosti poduzea i dionica, diskontiranje novih dionica moe ii na ruku i starim dioniarima. Nije u svakom sluaju ispravno ponuditi poimence odreenom veinskom dioniaru povoljniji teaj novih dionica samo zato to je on svojim utjecajem na glavnoj skuptini kadar iskoristiti nancijske tekoe u kojima se zateklo drutvo.45 Pretpostavke iz l. 366. ZTD-a vezane uz primjerenost iznosa za koji se izdaju nove dionice mogu se, dakle, ispuniti neovisno o tome hoe li nakon poveanja temeljnog kapitala zaista i pasti vrijednost dionica iskljuenih dioniara. O tome e biti rijei ako bi dioniari koji su u cijelosti ili djelomino izgubili pravo prvenstvenog upisa dionica za svoje dionice dobili jo vie da su one bile izdane za primjereni iznos.
3.2. Za drutva kojih su dionice uvrtene na burzu 3.2.1. Poveanje temeljnog kapitala ulozima u novcu Ako dionice imaju burzovnu vrijednost, naelo pune vrijednosti izraeno u l. 366. ZTD-a svejedno treba uvaavati; naelo pune vrijednosti nije time ni najmanje okrnjeno. Burzovni teaj dionica ne moe stoga nadomjestiti naelo
44 45
Tako Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 3. Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 7; Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 3.
606
pune vrijednosti iz l. 366. ZTD-a ni neposredno niti kao kljuno mjerilo za procjenu jesu li nove dionice izdane za primjeren iznos.46 Teret dokaza da nisu ispunjeni spomenuti uvjeti za podizanje tube za pobijanje odluke glavne skuptine jest na drutvu.47 Drutvo treba dokazati da je burzovna cijena primjerena vrijednost novih dionica. Burzovna vrijednost treba se tumaiti kao donja granica vrijednosti koja pripada dioniaru. Nove dionice nisu izdane za primjereni iznos ako se, primjerice, ve izdanim dionicama trguje na burzi po etverostruko viem iznosu.48 Odredba 186. st. 3. re. 4. njemakog AktGa, koju treba na odgovarajui nain raspraviti i sa stajalita hrvatskog prava drutava49, postavlja u svakom sluaju samo oborivu predmnjevu o tome da je tada doputeno poveati temeljni kapital uz iskljuenje prava prvenstva. Spomenuto pravilo nije ni u kojem sluaju tobonje posebno pravilo koje bi iskljuivalo ope pravilo iz l. 366. ZTD-a. Imovinskopravna zatita starih dioniara izraena l. 366. ZTD-a ne moe se potisnuti posebnim pravilima koja vrijede pri iskljuenju prava prvenstva starih dioniara. I tada, posebice, treba vrednovati tihe rezerve i unutarnju vrijednost poduzea. Odluka o poveanju temeljnog kapitala ulozima pobojna je ako iznos za koji su izdane nove dionice odgovara dodue burzovnoj vrijednosti dionica drutva izdavatelja, ali on i dalje ostaje znatno ispod razine njihove pune vrijednosti, a do koje se dolazi razumnom trgovakom prosudbom. Manjkavosti procjene i tada trebaju biti objektivno neprihvatljive starim dioniarima. Nuenje novih dionica uz diskont neminovno je, pa stoga i prihvatljivo, kane li se nove dionice ponuditi ulagateljima putem burze. Bez tog diskonta nove dionice kao puka roba esto teko mogu oekivati imalo uspjeniju trinu prodaju. Postupak utvrivanja opsega emisije i cijene po kojoj e se izdavati nove dionice, tzv. Bookbuilding postupak, postao je standard IPO aranmana i sekundarnog plasiranja novih dionica pri poveanju temeljnog kapitala ulozima.50 Bookbuilding po prirodi stvari
46
47 48
49 50
O neutemeljenosti suprotnih stajalita u njemakom pravu vidi, primjerice, Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 4. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1345. Za njemaku sudsku praksu vidi presudu BGH-a od 13. oujka 1978., objavljenu u Hanze, H., Aktienrecht Hchstrichterliche Rechtsprechung, 4. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kln, 2000., Rbr 1089. Vidi o tome poblie u: Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1229 i dalje. Vie o tome i drugim posebnostima emisijskog posla u: Miladin, P., op. cit. u bilj 28, str. 37 i dalje; Schcker, H. A.; Brehm, J., op. cit. u bilj. 1, 2, Rbr. 39.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
607
redovito potvruje elju potencijalnih ulagatelja, Bookrunnera, za poputanjem cijene novih dionica, a tu ozbiljno, detaljno utvrenu volju ulagatelja koja je u najveoj moguoj mjeri liena njihove subjektivnosti, izdavatelji u pravilu barem dijelom uvaavaju. Bookbuilding kao indicij u najveoj moguoj mjeri simulira, tj. anticipira kasnije faktino trino formiranje cijene novih dionica. Ulagateljima se nudi to je mogue manje - ali ipak prisutno! - tzv. sigurnosno odmicanje cijene novih dionica nanie naspram cijene po kojoj se trenutano trguje izdavateljevim dionicama. U svim tim sluajevima procjena vrijednosti novih dionica vrti se oko burzovne cijene. Mogue je, meutim, da se procjena vrijednosti novih dionica kree bitno ispod trenutane burzovne cijene izdavateljevih dionica. Taj rezultat uglavnom oito nije po volji starim izdavateljevim dioniarima. Stari dioniari ne mogu tada pobijati odluke o poveanju temeljnog kapitala ulozima s naslova l. 366. ZTD-a jer iznos po kojem se izdaju nove dionice nije neprimjereno nizak. Odluku glavne skuptine mogue je tada, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja, pobijati s naslova l. 360. st. 2. ZTDa, a mogue je od lanova uprave zahtijevati i naknadu tete ako su se ispunile pretpostavke propisane l. 252. st. 2. ZTD-a.51 Temeljni kapital doputeno je poveati uz iskljuenje prava prvenstva na temelju pravila sadranog u 186 st. 3. re. 4. njemakog AktG-a, odnosno na temelju odgovarajueg pravila hrvatskog prava drutava koje za razliku od 186 st. 3. re. 4. njemakog AktG-a nema za to izriitu potvrdu u ZTD-u, nego se do njega dolazi irim tumaenjem ZTD-a52. Doputeno je, dakle, poveati temeljni kapital ulozima u novcu uz iskljuenje prava prvenstva kane li se nove dionice izdati za iznos koji ne premauje 10 % temeljnog kapitala drutva i ako iznos za koji se tada izdaju nove dionice ne odudara znatno od burzovne cijene dionica konkretnog drutva, tj. izdavatelja. Predmnijeva se da je burzovna cijena mjerodavna, osim ako nije rije o zanemarivim koliinama kojima se trguje na burzi.53 Vodei rauna o okolnostima svakog pojedinog sluaja, treba utvrditi je li se na burzi trgovalo relevantnim koliinama dionica izdavatelja, tj. tuenika, pa bi u tom smislu u sudskom postupku trebalo priloiti izvod Zagrebake burze o trgovanju tom konkretnom dionicom. Odstupanja od mogue burzovne cijene ni u kojem sluaju ne smiju biti neprimjerena, a to se procjenjuje prema izvan51
52 53
Tako sa stajalita s nama u tom dijelu usporedivog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 8. Vidi o tome poblie u: Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1229 i dalje. Usporedi s Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343 - 1344.
608
rednim okolnostima pojedinog sluaja, pri emu se treba rukovoditi ponajprije interesima drutva.54 Drutvu je u interesu da nove dionice to skuplje proda. U naelu to je cijena koju su dionice postizale neposredno prije donoenja odluke o poveanju temeljnog kapitala. Slab promet Zagrebake burze i openita nerazvijenost domaeg trita kapitala snano potkopavaju trenutanu pravnu i ekonomsku relevantnost pojma burzovna cijena. Hrvatske prilike po prirodi stvari otklanjaju iru primjenu standarda razvijenih u poredbenim pravima po kojima je doputeno spustiti cijenu novih dionica do 3 % prosjenog teaja izdavateljevih dionica za pet posljednjih burzovnih dana. Ovisno o okolnostima pojedinog sluaja cijena se moe i dodatno spustiti ako je u suprotnom ulagatelje teko privui.55 U konanici uvijek je odluna vrijednost poduzea; pri procjeni se sud moe posluiti i vjetacima koji su duni ispitati i skrivene rezerve te dinamiku vrijednost poduzea.56 Drutva kojih su dionice uvrtene na burzu takoer trebaju voditi rauna o prije spomenutim mjerilima prema kojima se prosuuje vrijednost novih dionica.57 Ovo stajalite ima samo naelnu, doktrinarnu teinu; kree li se iznos po kojem se kane izdati nove dionice oko burzovne vrijednosti izdavateljevih dionica, jasno je da se nove dionice nee izdati za neprimjereno nizak iznos. Pravilo sadrano u 186 st. 3. re. 4. njemakog AktG-a, a koje i kod nas treba primijeniti na odgovarajui nain, postavlja manje ili vie oborivu predmnjevu prema kojoj burzovna vrijednost izdavateljevih dionica odraava punu vrijednost novih izdavateljevih dionica.58 Odobreno poveanje temeljnog kapitala redovito podrazumijeva pravo uprave da samostalno odredi cijenu novih dionica i da se pri tome rukovodi ponajprije burzovnom cijenom izdavateljevih dionica. Tako sroena odluka glavne skuptine nije u naelu, prima facie, podvrgnuta kontroli s naslova l. 366. ZTD-a. I ta je odluka, meutim, sporna sa stajalita l. 366. ZTD-a ako burzovna vrijednost dionica ne odraava punu vrijednost izdavateljevih dionica, odnosno ako burzovna vrijednost dionica bitno odudara od pune vrijednosti izdavateljevih dionica. Uprava je u svakom sluaju obvezna postii najbolju moguu cijenu - onu koja po mogunosti premauje unutarnju odnosno burzovnu cijenu.59
54
55 56 57 58 59
Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1345. Za njemako pravo vidi Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, RdN 3. Tako Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 4. Tako i Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1345. O tome vidi poblie u: Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1229 i dalje. U tom smjeru Tettinger, P. W., op. cit. u bilj. 1, str. 69. Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 4.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
609
Pravilo sadrano u 186 st. 3. re. 4. njemakog AktG-a, odnosno odgovarajue pravilo hrvatskog prava drutava, nije kadro otkloniti svaku provjeru materijalnopravne opravdanosti iskljuenja prava prvenstva. Upravo l. 366. ZTD-a ima za cilj sutinski ouvati, zatititi imovinski poloaj starih dioniara. Nita ne mijenja to to tada stari iskljueni dioniari mogu putem burze kupiti dionice po cijeni koja je nia od njihove stvarne vrijednosti. injenica da se tada u pravilu dade povoljno kupiti dionice putem burze, ne uspostavlja nikakvo tobonje pravo starih iskljuenih dioniara da ionako zaobilaznim putem - i to po istoj cijeni! - dou do tih dionica koje nisu imali pravo upisati, a koje bi nadomjestilo imovinsko lansko pravo starih dioniara s naslova l. 308. ZTD-a.60 Takvo tzv. faktino pravo prvenstva ne moe se ni u kojem sluaju izjednaiti sa zakonskim pravom prvenstva starih dioniara. 3.2.2. Poveanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima Odredba l. 366. ZTD-a primjenjuje se na odgovarajui nain i na poveanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima unato tome to doslovni tekst odredbe upuuje na to da se tie iskljuivo poveanja temeljnog kapitala u novcu.61 Tada treba procijeniti odgovara li vrijednost stvari i prava, tj. predmet uloga, onome to drutvo daje ulagateljima zauzvrat, dakle, novim dionicama. Vrijednost nekretnine, opreme, patenta, trabina kao predmeta uloga treba prosudbom razumnog trgovca sravniti s punom vrijednou novih dionica.62 Procjena je i u ovom sluaju manjkava samo ako se ispostavi da ona objektivno nije prihvatljiva sa stajalita starih iskljuenih dioniara. Ona je, meutim, posebna usporeuje li ju se s procjenom primjerenosti iznosa za koji se izdaju nove dionice koje treba platiti ulozima u novcu, s obzirom na to da posebice treba voditi rauna o interesima dionikog drutva za stvarima i pravima koje su tada predmet uloga, kao i o tome mogu li takav ulog drutvu dati i stari dioniari, ili je, pak, jedino od odreenih novih dioniara mogue pribaviti taj
60
61
62
Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 10; Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 4. Stajalite o specijalitetu 186 st. 3. re. 4. AktG-a u odnosu na 255 st. 2. AktG-a (toj odredbi odgovara l. 366. ZTD-a) iznosilo se u zakonodavnom postupku pri usvajanju rjeenja sadranog u 186 st. 3. re. 4. AktG-a. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 11; Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 6. Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 11.
610
poseban ulog.63 Svakako treba uzeti u obzir i interes drutva za ulanjivanjem tih novih dioniara koji jedini mogu dati drutvu taj poseban ulog. Burzovna vrijednost izdavateljevih dionica uzima se u naelu kao orijentir pri procjeni o tome je li drutvo za nove dionice primilo odgovarajuu protuinidbu u stvarima i pravima. Ona je, meutim, u manjoj mjeri relevantna usporeuje li ju se s relevantnou burzovne cijene pri procjeni o tome je li drutvo za nove dionice primilo odgovarajuu protuinidbu u novcu.64 Razlog tome je razliita interesna pozicija dionikog drutva koje je prisiljeno prikupiti uloge u stvarima i pravima umjesto u novcu i pritom iskljuiti pravo prvenstva starih dioniara. Ulog u stvarima i pravima neopravdano e se, meutim, precijeniti izdaju li se nove dionice za iznos koji je bitno manji od trenutane burzovne cijene izdavateljevih dionica. Ako vrijednost novih dionica nije izvedena iz pune vrijednosti izdavateljevog poduzea - uraunavajui pri tom i potencijalni obol stvari i prava koje se kani prikupiti - ulog u stvarima i pravima neopravdano je precijenjen unato tome to su se nove dionice izdale za iznos koji se kree oko trenutane burzovne cijene izdavateljevih dionica.65
3.2.3. Poveanje temeljnog kapitala ulaganjem poduzea, zamjenom dionica u postupcima pripajanja i utvrivanje novog temeljnog kapitala u postupcima spajanja Pri osnivanju odnosno poveanju temeljnog kapitala poduzee se moe unijeti u drutvo kao predmet uplate uloga kako bi se zauzvrat stekle nove dionice tog drutva.66 Temeljni kapital moe se poveati zamjenom dionica ili poslovnih udjela radi provedbe pripajanja, odnosno temeljni kapital dade se nanovo odrediti u postupcima spajanja, pa i tada na odgovarajui nain, kao i kod pripajanja, treba procijeniti punu vrijednost poduzea drutava koja sudjeluju u toj statusnoj promjeni, s obzirom na to da nove dionice trebaju odraavati punu vrijednost poduzea.67 Procjena poduzea kao predmeta uloga, za razliku
63 64 65 66
67
Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 11. Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 11. Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 11. Tako l. 181. st. 2. to. 3. i l. 390. st. 4. ZTD-a. Vidi opirnije u: Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 261 i dalje. Vidi l. 519. ZTD-a. Vidi opirnije Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1420 i dalje te str. 1442 u vezi sa spajanjem. Petrovi, S., op. cit. u bilj. 5, str. 92, takoer smatra da je polazite za
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
611
od procjene ostalih predmeta uloga, treba se ravnati prema konceptu koji vodi rauna o tome da je ulaganje poduzea, naglaenije od ostalih predmeta uloga, rezultat dogovora o zamjeni. Ulozima u novcu faktino se plaa cijena za stjecanje novih dionica, ulozi u stvarima i pravima, takoer, moraju imati preciznu imovinsku vrijednost. U obama tim sluajevima drutvo izdavatelj samostalno istie cijenu novih dionica, daje ponudu te o ulagatelju ovisi hoe li to prihvatiti ili otkloniti. im postoji trina vrijednost mora se konvencionalno pristupiti problemu utvrivanja vrijednosti stvari, tj. trabine kao predmeta uloga. Poduzee, meutim, nuno sadrava i neimovinsku vrijednost, ono se snano opire civilistikim konvencionalnostima ve po svojoj pravnoj prirodi.68 Ne moe se poeti s postupkom poveanja temeljnog kapitala ulaganjem poduzea, s pripajanjem odnosno spajanjem ako se prethodno nije o tome pregovaralo, pa i dogovaralo s nositeljem tog poduzea, prikljuenim drutvom odnosno drutvom s kojim se drutvo kani spojiti. Nama poredbeno njemako pravo oslanja se na ugovorni model odnosno model pregovaranja te primjereno tome otklanja mogunost sudskog preispitivanja procjene zamjene poduzea za nove dionice po paualnim prigovorima, te se zadrava na pukoj kontroli uinaka, a ona podrazumijeva isticanje konkretnih prigovora koji osporavaju procjenu.69 Predaleko idu teze koje tada u cijelosti otklanjaju primjenu l. 366. ZTD-a jer se strane koje dogovaraju zamjenu toboe odriu utvrivanja pune objektivne vrijednosti novih dionica samim time to su svojom slobodnom voljom postavili burzovni teaj novih dionica koji u potpunosti odraava trinu vrijednost novih dionica.70 Uprave drutava koje pregovaraju, tj. dogovaraju zamjene o kojima je ovdje rije nisu ni u kojem sluaju ovlatene odrei se tubenih zahtjeva iz l. 366. ZTD-a, s obzirom na to da te zahtjeve imaju stari iskljueni dioniari, i to kao svoje upravljako lansko pravo. Iza koncepta pregovaranja, tj. ugovaranja stoji precizan ratio: pojednostavniti poslovnu praksu baratanja
odreivanje omjera zamjene dionica u postupcima pripajanja stvarna vrijednost imovine drutva. Vidi u tom smislu Miladin, P., Problem vraanja poduzea steenog na temelju nitavog ugovora o kupoprodaji poduzea, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61 (2011) 4, str. 743 i dalje. Vidi OLG Stuttgart AG 2006, str. 423. Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343, istie kako je pobijanje odluke glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a mogue bez obzira na to ime se i kako uplauju nove dionice. O tome tko te teze zastupa u njemakoj pravnoj knjievnosti te o njihovoj naelnoj kritici vidi u: Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 12.
68
69 70
612
poduzeem - pojednostavniti na koncu ukupnu praksu pripajanja i spajanja! - te sudsku provjeru pravnih uinaka tih sloenih poslovnih i pravnih operacija. Taj koncept suglasan je s l. 366. ZTD-a. Procjena predmeta stjecanja - konkretno poduzea, pogona, dionica ili poslovnih udjela - te, s druge strane, dionica koje drugi stjecatelj dobiva zauzvrat u naelu je primjerena ako su obje strane nastupale u pregovorima kao ravnopravni partneri.71 O tome je ponajprije rije ravna li se procjena obaju predmeta zamjene prema burzovnom teaju. Sporedno znaenje domae burze uklanja taj dragocjeni orijentir, oteava provedbu pripajanja, spajanja i ulaganja poduzea na ime poveanja temeljnog kapitala. Primjerenost omjera zamjene treba stoga ponajprije prosuivati odmaknuvi se od burzovne vrijednosti kao mjerila, usredotoujui se na prosudbu o tome je li u pojedinom sluaju dolo do stjecanja pod uvjetima koji su uobiajeni, tj. tipizirani pri preuzimanju poduzea ili dijela poduzea.72 Ima li drutvo koje prima poduzee ili dio poduzea faktian monopol na unoenje odreenog poduzea ili dijela poduzea, a to je posebice esto kad je rije o odnosu vladajueg drutva i ovisnih drutava koja ine koncern - pregovori, tj. dogovori, moraju se svakako osvrnuti i na tu injenicu jer je ona jasan signal manjka pariteta obveznopravne moi meu sudionicima pregovora o zamjeni. Odredba l. 366. ZTD-a ide na ruku tumaenju koje se ovdje brani jer ona titi od neprimjerenosti procjena objekta uloga i novih izdavateljevih dionica - njome se, dakle, ne kani diskreditirati iri prostor pregovora bez kojega uope nije mogue zamisliti pravne i poslovne kombinacije s poduzeem ili dijelom poduzea u postupcima poveanja temeljnog kapitala, pripajanja i spajanja.73 Zatita starih iskljuenih dioniara od razvodnjavanja imovinske vrijednosti njihova lanstva u drutvu ne trai uvijek istu metodu procjene. Poanta je u tome da se osudi procjenu koja rezultira neprimjerenou, a ne da se potencijalne ulagatelje i izdavatelje natjera da mehaniki pristupe procjenama neovisno o tome to je predmet uloga. Starim, iskljuenim dioniarima nije time uskraena pravna zatita, oni i dalje mogu prigovarati procjeni s naslova l. 366. ZTD-a - samo to su tada duni iznijeti konkretne razloge na kojima temelje svoju tubu. De lege fereda starim, iskljuenim dioniarima treba pribaviti zahtjev za isplatu
71
72
73
Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 12. Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 12; Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 2008, str. 580. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 13.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
613
obeteenja prema drutvu izdavatelju, a koji bi oni ostvarivali u izvanparninom postupku.74 Taj zahtjev ima isti ratio kao i, primjerice, zahtjev za sudskim ispitivanjem primjerenosti otpremnine iz l. 300.f st. 1. ZTD-a, a u vezi s l. 300.k st. 2. ZTD-a. Izdavatelje i trite kapitala u cjelini treba rasteretiti od esto pogubnih trvenja u parninim postupcima o primjerenosti iznosa za koji su izdane nove dionice. To je stajalite uostalom i na crti l. 10a I Smjernice 2006/68 EU od 9. lipnja 2006. kojom se mijenja Smjernica 77/91 EZ o osnivanju dionikog drutva te o ouvanju i promjenama temeljnog kapitala s obzirom na to da ta odredba doputa dravama lanicama EU-a da dozvole preuzimanja uloga po burzovnom teaju.75
IV. FINANCIRANJE PREUZIMANJA DIONIKIH DRUTAVA ODOBRENIM POVEANJEM TEMELJNOG KAPITALA UZ ISKLJUENJE PRAVA PRVENSTVA 4.1. Prednost odobrenog poveanja temeljnog kapitala Odobreno poveanje temeljnog kapitala bitno je eksibilniji nain vlastita nanciranja drutva u odnosu na ostale naine poveanja temeljnog kapitala. Na razvijenim tritima kapitala sve se rjee pribjegava redovnom poveanju temeljnog kapitala.76 Volatilnost trita kapitala zahtijeva sve bre i elastinije odluivanje o poveanju temeljnog kapitala dionikih drutava.77 Na sazivanje glavne skuptine radi odluivanja o poveanju temeljnog kapitala sve se vie gleda kao na nepotreban troak. Odobreno poveanje temeljnog kapitala podrazumijeva izmjenu statuta dionikog drutva. Statutom se ovlauje upravu da u roku od najvie pet godina od upisa drutva u sudski registar, odnosno pet godina od kad se izmjena statuta kojom se daje ta ovlast upie u sudski registar izdavanjem novih dionica, povea temeljni kapital drutva, ali najvie do polovice iznosa temeljnog
74
75 76
77
Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 13. Usporedi s l. 187a st. 2. ZTD-a. Vidi Heinsius, T., op. cit. u bilj. 1, str. 115; Martens, K.-P., op. cit. u bilj. 1, str. 1677, 1681. O tim povoljnim uincima odobrenog poveanja temeljnog kapitala vidi Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 769.
614
kapitala drutva kakav je bio u vrijeme davanja te ovlasti.78 Do izdavanja novih dionica tada moe doi samo uz uplate uloga. Odobreno poveanje temeljnog kapitala omoguuje dionikom drutvu promptnu reakciju ne samo kad nastupe problemi u nanciranju drutva nego i kad drutvo stekne priliku iskoristiti neka iznimno povoljna ciklika kretanja trita kapitala.
4.2. Posebnosti iskljuenja prava prvenstva pri odobrenom poveanju temeljnog kapitala U ovlasti upravi da povea temeljni kapital moe se predvidjeti da ona odluuje o iskljuenju prava prvenstva pri upisu novih dionica.79 Ako se ta ovlast daje statutom, jasno je kako se na nju primjenjuju u naelu ista ogranienja koja inae vrijede pri iskljuenju prava prvenstva.80 Ratio legis odobrenog poveanja temeljnog kapitala u direktnom je sukobu s izvjeem uprave o razlozima za iskljuenje prava prvenstva iz l. 308. st. 5. ZTD-a. Odobreno poveanje temeljnog kapitala treba omoguiti dionikom drutvu brzu i eksibilnu reakciju na tritu kapitala, a izvjee uprave treba izdavanje novih dionica vezati uz konkretne ciljeve koji su podloni kontroli dioniara i sudova. BGH je spomenuti konikt u sluaju Kali & Salz razrijeio tako to je pravu prvenstva dao prednost u odnosu prema ciljevima odobrenog poveanja temeljnog kapitala. Uprava prema stajalitu BGH-a u predmetu Kali & Salz81 mora podastrijeti glavnoj skuptini najmanje onoliko injenica kojima se vodila iskljuujui pravo prvenstva koliko je potrebno da bi glavna skuptina stekla predodbu o tome je li odluka uprave u skladu s ovlastima koja joj je u tom pogledu ona dala na temelju l. 324. st. 2. ZTD-a. Ako uprava to nije u stanju uiniti, okolnosti upuuju na to da nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke pod kojima je glavna skuptina podijelila upravi spomenutu ovlast. BGH smatra kako time dioniko drutvo nita ne gubi jer glavna skuptina ionako uvijek moe odluiti o iskljuenju prava prvenstva.82 Stajalite BGH-a u potpunosti ponitava prednosti odobrenog poveanja temeljnog kapitala. Odobreno poveanje temeljnog kapi78 79 80 81 82
Vidi l. 323. ZTD-a. Vidi l. 324. st. 2. ZTD-a. Vidi l. 324. st. 2. re. 2. ZTD-a. Vidi BGHZ 83, 319, 327= ZIP 1982, str. 689. Vidi BGHZ 83, 319, 327= ZIP 1982, str. 689.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
615
tala praktiki se izjednaava s redovnim poveanjem temeljnog kapitala poe li se od toga da dioniko drutvo mora ukljuiti glavnu skuptinu u postupak odobrenog poveanja temeljnog kapitala.83 Novije presude njemakog BGH-a u predmetima Siemens/Nold od 23. lipnja 1997. te Adidas od 7. oujka 2000. bitno mijenjaju raniju praksu BGH-a o pitanju iskljuenja prava prvenstva pri odobrenom poveanju temeljnog kapitala.84 Prema novoj sudskoj praksi BGH-a ovlasti uprave u postupku odobrenog poveanja temeljnog kapitala ponajprije moraju biti na dobrobit dionikog drutva.85 Materijalnopravne pretpostavke izvjea uprave o razlozima za iskljuenje prava prvenstva iz l. 308. st. 5. ZTDa po prirodi stvari snano gube na znaenju u sluajevima iskljuenja prava prvenstva pri odobrenom poveanju temeljnog kapitala. Pravilo vrijedi neovisno o tome je li uprava ovlatena iskljuiti pravo prvenstva pri odobrenom poveanju temeljnog kapitala ili je, pak, o tome ovlatena odluivati glavna skuptina. Glavnoj skuptini ne mora se u svakom sluaju vie omoguiti da sukladno naelu primjerenosti odmjeri meusobno suprotstavljene interese drutva za nanciranjem odobrenim poveanjem temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva i manjinskih dioniara za odravanjem steenog poloaja u drutvu. Dovoljno je samo openito, tj. apstraktno, naznaiti mjerila kojih se dioniko drutvo dralo kad je upravu ovlastilo da odobreno povea temeljni kapital uz iskljuenje prava prvenstva. Ta mjerila u svakom sluaju treba vezati uz dobrobit drutva. Mjerila treba naznaiti tako da se razjasni odgovara li plaanje cijene u novim dionicama drutva onome to drutvo preuzimatelj stjee zauzvrat, a to je, primjerice, podizanje sudjelovanja drutva preuzimatelja u ciljnom drutvu, ili stjecanje gospodarskih dobara - patenata, igova - akvizicijske mete. Uprava je sukladno l. 308. st. 5. ZTD-a duna u naelu u pisanom obliku razjasniti zato kani iskljuiti pravo prvenstva pri odobrenom poveanju temeljnog kapitala. Uvrijeile su se sljedee formulacije uprave86: Drutvo mora biti u stanju imati u svako doba na raspolaganju vlastite dionice kako bi njima ispunilo svoje inidbe prema partnerima u postupcima pripajanja, spajanja, stjecanja poduzea ili dijelova poduzea odnosno udjela u odreenim drutvima. Standardi meunarodne trine utakmice
83
84 85 86
Vidi Heinsius, T., op. cit. u bilj. 1, str. 115; Martens, K.-P., op. cit. u bilj. 1, str. 1683; Kbler, F., op. cit. u bilj. 1, str. 2. Vidi BGH AG 1997, str. 465 te BGH AG 2000, str. 475. Vidi BGH AG 1997, str. 465 te BGH AG 2000, str. 475. Vidi, primjerice, Krause, R., op. cit. u bilj. 1, 5, Rbr. 48.
616
i snano globaliziranje gospodarstva sve vie bacaju u prvi plan taj tip ispunjenja inidbi. Predlae se da uprava dobije spomenuta ovlatenja kako bi drutvo bilo kadro smjesta iskoristiti potencijalne prilike za stjecanje poduzea ili dijelova poduzea. Otee li drutvo sa svojim reakcijama, te prilike bespovratno se gube. Iskljuenje prava prvenstva pritom je nuno. Dade li se, naime, starim dioniarima pravo prvenstva, drutvo nee moi nancirati preuzimanje poduzea ili dijelova poduzea izdavanjem novih dionica, pa drutvo ni dioniari drutva nee moi raunati s prednostima koje bi time bili mogli ostvariti. Budui da ovakve formulacije ovlatenje za iskljuenje prava prvenstva ne vezuju neposredno uz konkretan predmet stjecanja, manjka iznos za koji se izdaju nove dionice kao pretpostavka uz koju se vezuje pobijanje odluke o poveanju temeljnog kapitala drutva u ulozima s naslova l. 366. ZTD-a. Financiranje preuzimanja dionikih drutava izdavanjem novih dionica u postupku odobrenog poveanja temeljnog kapitala uvrijeilo se kao pravilo, pa je redovno poveanje temeljnog kapitala u tom smislu postalo iznimka.
V. RELEVANTNOST IZNOSA ZA KOJI E SE IZDATI NOVE DIONICE, ODNOSNO IZNOSA ISPOD KOJEG SE ONE NEE IZDAVATI KAO PRETPOSTAVKE ZA PRIMJENU L. 366. ZTD-A 5.1. Openito o iznosu u smislu l. 366. ZTD-a Odredba l. 366. ZTD-a polazi od toga da ve u odluci glavne skuptine stoji iznos za koji e se izdati nove dionice, odnosno iznos ispod kojega se one nee izdati. Poveanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima oito ne udovoljava toj pretpostavci jer unoenje stvari i prava jednostavno nije isto to i plaanje nekog iznosa novcem. Pri poveanju temeljnog kapitala ulozima u novcu odluka glavne skuptine, takoer, ne mora odrediti ni iznos za koji e se izdati nove dionice niti iznos ispod kojega se one nee izdati. Odredba l. 304. st. 3. ZTD-a propisuje, naime, da se u odluci glavne skuptine mora utvrditi najnii iznos ispod kojeg se dionice nee izdati samo ako se nove dionice kane izdati iznad pari, odnosno za vei iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada. Iznos za koji se izdaju nove dionice nee se nadalje odrediti odlukom glavne skuptine ni u sluajevima uvjetnog poveanja temeljnog kapitala iz l. 314. st. 2. to. 3. ZTD-a. Odredba l. 366. ZTD-a sroena je naposljetku tako da
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
617
pod nju doslovno ne potpadaju ni odluke glavne skuptine kojima se odobrava upravi da povea temeljni kapital ako se pritom nije ulo u pitanje odreivanja iznosa takvog izdanja novih dionica. Treba zakljuiti da ZTD ne uskrauje dioniarima pravnu zatitu s naslova l. 366.; odredba l. 366. ZTD-a ne primjenjuje se u tim sluajevima neposredno, nju tada treba primijeniti na odgovarajui nain, analogijom.87
5.2. Openito o odgovarajuoj primjeni l. 366. ZTD-a na sluajeve izvan poveanja temeljnog kapitala ulozima Nije sporno da se odredba l. 366. ZTD-a treba primijeniti na odgovarajui nain i kad je rije o uvjetnom odnosno odobrenom poveanju temeljnog kapitala.88 Moe se pobijati i odluka kojom se daje suglasnost na ugovor o pripajanju drutva drugome drutvu ili o spajanju s drugim drutvom poveava li se zbog toga temeljni kapital i ispune li se pri odreivanju teaja zamjene dionica pretpostavke iz l. 366. ZTD-a.89 Pobijanje s naslova l. 366. ZTD-a mogue je bez obzira na to ime se i kako uplauju nove dionice. Odredba l. 366. ZTD-a titi starog, iskljuenog dioniara od imovinskog razvodnjavanja njegova lanstva, a taj rizik nije prisutan samo kod uplate uloga u novcu nego i kod uplate uloga u stvarima i pravima. Sporno je, meutim, to tada treba uzeti za mjerilo primjerenosti. Umjesto od iznosa za koji se izdaju nove dionice, tada treba poi od vrijednosti stvari odnosno prava koja se daju izdavatelju kao ulog. Sud o primjerenosti uloga u stvarima i pravima treba dati nakon to se cjelovito sagleda konkretan sluaj. Osim vrijednosti stvari, odnosno prava, treba ocijeniti i interese drutva za novim dioniarom i njegovim ulogom u stvarima i pravima - jesu li konkretno pogodnosti koje time drutvo pribavlja kadre opravdati razvodnjavanje lanske pozicije starih, iskljuenih dioniara.90 Dionice jednog drutva
87 88 89 90
Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343; Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 13. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. Vidi i pod II. Tako Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1343. U tom smjeru vidi BGH NJW 1978, str. 1316; Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 15. Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 6, neopravdano pritom zanemaruje interese drutva za konkretnim ulogom u stvarima i pravima. Schwab, dodue, uzima u obzir i interese drutva za preuzimanjem, spajanjem i pripajanjem, ali samo kod poveanja temeljnog kapitala ulaganjem poduzea, a ne i kod drugih oblika poveanja temeljnog kapitala unoenjem stvari i prava.
618
dadu se zamijeniti za dionice ili poslovne udjele drugog drutva po njihovoj burzovnoj odnosno trinoj cijeni. Izdaju li se nove dionice u sklopu postupka preuzimanja ili pripajanja nije u naelu potrebno procjenjivati poduzee ciljnog drutva, odnosno drutva koje se pripaja.91 Sporno je, naime, koliko se takvo ispitivanje primjerenosti uope moe provesti u praksi.92 Stari dioniari imaju u naelu isti poloaj, jednako su izloeni riziku pada vrijednosti svojih dionica, kad se temeljni kapital poveava ulozima u stvarima i kad se on poveava dijelom ulozima u novcu, a dijelom ulozima u stvarima i pravima. Treba stoga dopustiti pobijanje s naslova l. 366. ZTD-a neovisno o tome je li se u odluci glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala dijelom u novcu, a dijelom u stvarima i pravima izriito odluilo i o iskljuenju prava prvenstva.93
5.3. Posebni sluajevi poveanja temeljnog kapitala ulozima u novcu Izdaju li drutva kojih dionice nisu uvrtene na burzu dionice iznad pari, pa se u skladu s odredbom l. 304. st. 3. ZTD-a utvrdi samo iznos ispod kojega se nee izdavati nove dionice, postavlja se pitanje po kojem konkretnom teaju tada treba izdati nove dionice, odnosno ispod kojeg se konkretnog teaja nee izdavati nove dionice. U tom sluaju izdavatelj, konkretno uprava, treba nove dionice triti po to je mogue veem teaju.94 Uprava u svakom sluaju mora u svojem izvjeu obrazloiti iznos po kojem kani izdati nove dionice (l. 308. st. 5. re. 3. ZTD-a). Najnii iznos ispod kojega se tada nee izdati nove dionice
91 92 93
94
Vidi poblie pod 4.2.3. i 5.2. Tako Bayer, op. cit. u bilj. 1, str. 535. Tako i Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 15. OLG Jena AG 2007, 31, 34 problematizira, meutim, to stajalite. Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 6, smatra da odluka o poveanju temeljnog kapitala dijelom u novcu, a dijelom u stvarima i pravima kri 53a AktG-a - koji odgovara l. 211. ZTD-a - ako vrijednost uloga u stvarima i pravima ne odgovara ulozima u novcu. Smatra da ta odluka kri 255 st. 2. re. 1. AktG-a - kojemu odgovara l. 366. ZTD-a - samo ako je pri donoenju te odluke iskljueno pravo prvenstva, i to unakrsno, tako da vrijedi i za dio poveanje temeljnog kapitala u novcu i za dio poveanje temeljnog kapitala u stvarima i pravima. Vidi Miladin, P., op. cit. u bilj. 1, str. 1233. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 16.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
619
ne moe se stoga ablonski vezati uz nominalni iznos.95 Pobijanje odluke glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a tada nije mogue s obzirom na to da je samo naelno utvren iznos ispod kojega se nee izdavati nove dionice, a on sam po sebi - kao puki orijentir! - nije neprimjereno nizak u smislu l. 366. ZTD-a. Odluka glavne skuptine pobojna je, meutim, ako je najnii iznos, dakle iznos ispod kojeg se nisu mogle izdavati nove dionice (l. 164. ZTD-a), bio u oitom nerazmjeru s iznosom koji je izdavatelj faktino pri emisiji novih dionica primio zauzvrat. Iznos ispod kojega se nee izdavati nove dionice u konanici je, dakle, najnia cijena novih dionica ako odluka o poveanju temeljnog kapitala nije utvrdila iznos za koji e se izdati nove dionice. Pobijanje treba tada dopustiti tek nakon to se ispita opravdavaju li interesi drutva takav cjenovni ustupak, odnosno koliko su za drutvo teke posljedice i koliko je uope realno da se zbog izostanka tog popusta izjalovi emisija novih dionica. U sluaju iz l. 314. st. 2. to 3. ZTD-a odluku glavne skuptine o uvjetnom poveanju temeljnog kapitala mogue je pobijati na temelju odgovarajue primjene l. 366. ZTD-a utvrdi li se da do neprimjereno niskog iznosa novih dionica dovode osnove na temelju kojih se izraunava iznos za koji se izdaju nove dionice, odnosno iznos koji je bio ksiran odlukom o uvjetnom poveanju temeljnog kapitala.96 U sluaju iz l. 323. ZTD-a treba poi od sadraja ovlatenja koje je odlukom glavne skuptine o izmjeni statuta dano upravi u vezi s odobrenim poveanjem temeljnog kapitala. Odluku glavne skuptine o izmjeni statuta kojom se ovlauje upravu poveati temeljni kapital drutva mogue je pobijati s naslova l. 366. ZTD-a samo ako ona konkretno utvruje iznos ispod kojeg se tada nee izdati nove dionice, odnosno iznos za koji e se one izdati, a taj je konkretan iznos neprimjeren sa stajalita l. 366. ZTD-a.97 Ako odluka glavne skuptine o izmjeni statuta kojom se ovlauje upravu poveati temeljni kapital drutva ne utvruje ta mjerila u vezi s iznosom za koji e se izdati nove dionice, nju barem u naelu nije mogue pobijati s naslova l. 366. ZTD-a. Odredba l. 366. ZTDa primjenjuje se na odgovarajui nain kad uprava na temelju odluke glavne skuptine o izmjeni statuta pribavi ovlatenje da utvrdi iznos ispod kojeg se
95
96
97
Suprotno stajalite zastupa, meutim, starija njemaka sudska praksa. Vidi o tome Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 16. Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 16; Schwab, M., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 9. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, 255, Rbr. 16; Tettinger, P. W., op. cit. u bilj. 1, str. 76 i dalje.
620
tada nee izdati nove dionice, odnosno iznos za koji e se one izdati. Odlui li tada uprava da se nove dionice izdaju za neprimjereno nizak iznos, njezina je odluka pobojna s naslova l. 366. ZTD-a.
VI. PRAVNE POSLJEDICE POBOJNOSTI Pravne posljedice povrede prava prvenstva i pisanih i nepisanih materijalnopravnih pretpostavki iskljuenja prava prvenstva iznimno su ozbiljne. Prema l. 366. ZTD-a rije je o posebnom sluaju pobojnosti odluka o redovnom i odobrenom poveanju temeljnog kapitala. ak i u konanici neuspjene tube na pobijanje mogu bitno oteati nanciranje konkretnog dionikog drutva. Te tube, naime, najee prate privremene mjere kojima se kao mjera osiguranja predlae zaustavljanje upisa odluka o poveanju temeljnog kapitala u sudski registar. ZTD propisuje mogunost da sud odredi privremenu mjeru kojom zaustavlja primjenu odluke koju se tubom ponitava, ako je vjerojatno da bi se njezinim provoenjem drutvu mogla poiniti nepopravljiva teta (l. 363. st. 5. ZTD-a). Rije je o zatiti drutva od tete koja mu moe biti poinjena provoenjem njegove vlastite odluke, ako bi to za nj bilo tetno. Privremenu mjeru treba izdati samo ako bi drutvu bez njezina izdavanja doista nastala vea teta od one poinjene time to se mjera nije odredila.98 U konkretnom sluaju, uspiju li tuitelji u sporu, stvari treba dovesti na poetak kao da radnje nisu bile poduzete. Tako e se, primjerice, poveani temeljni kapital morati smanjiti, s time da e se dioniarima koji su poveanjem stekli dionice morati platiti naknada (l. 352. st. 2. ZTD-a) jer je rije o tzv. prisilnom smanjenju temeljnog kapitala. Na temelju okolnosti konkretnoga sluaja smatramo da e drutvu nastati manja teta izda li sud privremenu mjeru, posebice stoga to se trei nee moi s povjerenjem pouzdati u upis odluke o poveanju temeljnog kapitala u sudski registar s obzirom na to da je sud po tuiteljevu prijedlogu u hitnom postupku duan provesti uknjibu zabiljebe spora o pobijanju odluke glavne skuptine drutva o poveanju temeljnog kapitala. Naelo primjerenosti u postupanju primjenjuje se prisilnopravno i pri utvrivanju cijene po kojoj veinski dioniar stjee iskljuivo pravo prvenstva pri upisu novih dionica u sluaju poveanja temeljnog kapitala ulozima. Odredba
98
Vie o izdavanju privremenih mjera kojima se zaustavlja primjena odluke za koju se tubom trai da se utvrdi nitavom u: Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1378.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
621
l. 366. ZTD-a potvruje obvezu veinskog dioniara da vodi rauna o pravima manjinskih dioniara, i kad su njegova prava oito prea u odnosu na prava manjinskih dioniara, tako to propisuje da je osoba u iju je korist iskljueno pravo prvenstva upisa duna za nove dionice platiti primjerenu cijenu. Zbog toga manjinski dioniari mogu osim ponitavanja odluke glavne skuptine zahtijevati i naknadu tete koja je nastala neprimjerenim naruavanjem njihovih lanskih prava.99 Osnova za to jest odredba l. 273. st. 1. ZTD-a. U svakom pojedinom sluaja glavna skuptina kod redovnog, a uprava kod odobrenog poveanja temeljnog kapitala snose punu odgovornost za iskljuenje prava prvenstva, ali i u jednakoj mjeri za odluku o tome da se dioniarima po redovitom tijeku stvari dade pravo prvenstva. Uprava snosi odgovornost za tetu prema drutvu ako slijepo ustraje na provedbi prava prvenstva, a oito je posrijedi lo poslovni potez, suprotan interesima drutva. Odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala s pravom prvenstva mogu u iznimnim sluajevima imati nedostatke ako je to bio jeziac koji je prevagnuo na vagi i gurnuo drutvo u propast. Pravo prvenstva moe, naime, preplaiti i otjerati nancijere u presudnim trenucima za spas drutva. Zato bi tada bila bezbrina veina koja je faktino zloupotrijebila svoj formalni pravni poloaj na tetu drutva i preostalih, manjinskih dioniara? Dioniari imaju, dakle, i skrivenih primisli kad kao osnivai ili na glavnoj skuptini stavljaju u statute klauzule o odobrenom poveanju temeljnog kapitala. Oni svoju odgovornost uspjeno prebacuju na upravu i nadzorni odbor. Potonji u tom sluaju nemaju na koga dalje prebaciti taj rizik - moraju se s njim uhvatiti u kotac. Samo otezanje, tj. okolianje s odobrenim poveanjem temeljnog kapitala u odreenim za drutvo kritinim situacijama moe upravu izloiti odgovornosti za tetu prema drutvu. Statut ne moe u toj mjeri abolirati glavnu skuptinu i upravu te nadzorni odbor od odgovornosti zbog pogrene procjene pri donoenju tih odluka. Sve te okolnosti stvaraju dodatan pritisak na dioniko drutvo. Rastu, naime, pokuaji da se postojee ili iskonstruirane dvojbe o spomenutim povredama, odnosno o izgledima tubi za pobijanje odluka glavne skuptine s naslova l. 366. ZTD-a iskoriste kako bi tuitelji pribavili posebne prednosti u parnicama, odnosno pri sklapanju izvansudskih nagodbi.100
99 100
Tako Raiser, T.; Veil, R., op. cit. u bilj. 1, 20, rubni broj 22. Tako Kbler, F., op. cit. u bilj. 1, str. 2.
622
VII. PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA 7.1. Openito o razlozima za promjene stanja de lege lata Odluke koje se odnose na l. 366. ZTD-a te odluke drutva preuzimatelja o pripajanju i o podjeli radi preuzimanja treba de lege ferenda rjeavati u izvanparninim postupcima, a ne u parninim postupcima povodom pobijanja skuptinskih odluka kao to je to sluaj prema vaeim odredbama ZTD-a.101 Pripajanje, tj. podjela s preuzimanjem i poveanje temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva u naelu jednako slue svrsi ako drutvo x hoe u cijelosti ili djelomino preuzeti poduzee drutva y, a protuinidbu lanovima drutva y plaa u cijelosti ili djelomino svojim dionicama koje izdaje upravo u tu svrhu. Plati li drutvo y nove dionice drutva x unoenjem svojeg poduzea u drutvo x, starim dioniarima drutva x prijeti opasnost pada vrijednosti njihovih dionica iskljui li im se pravo prvenstva, a precijeni se poduzee kao ulog drutva y u drutvo x. Stari dioniari drutva preuzimatelja mogu se de lege lata braniti od tih opasnosti iskljuivo tubama na pobijanje odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja s naslova l. 360. ZTD-a. Oni svoje zahtjeve ne mogu de lege lata ostvarivati u izvanparninom postupku. To za odluke glavne skuptine o statusnim promjenama proizlazi iz l. 532. st. 1. ZTD-a odnosno l. 550. k st. 1. to. 2. ZTD-a jer je iz tamo propisanih razloga iskljuena samo tuba kojom se pobija valjanost odluke glavne skuptine pripojenog drutva o statusnoj promjeni; pripajanju odnosno podjeli s preuzimanjem.102 Odgovarajuim tumaenjem l. 366. ZTD-a taj zakljuak vrijedi i za poveanje temeljnog kapitala unoenjem stvari i trabina. Ako stari dioniari drutva preuzimatelja ostvaruju svoje zahtjeve tubom, jasno je da te zahtjeve ne mogu istodobno ostvarivati i u posebnom izvanparninom postupku. To za statusne promjene proizlazi iz precizno izraene volje zakonodavca u odredbi l. 532. ZTD-a, odnosno iz opeg pravila po kojem izvanparnini postupak moe potisnuti parnini postupak u istoj pravnoj stvari samo ako je to zakonom posebno propisano. To pravilo jasno je izraeno, posebice, u l. 360. st. 4. re. 2. ZTD-a. Budui da se prigovor dioniara drutva preuzimatelja o primjerenosti iznosa za koji su izdane nove dionice dioniarima pripojenog drutva de lege lata ne rjeava u
101
102
U tom smjeru sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava vidi opirno u: Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 8 i dalje. Tako sa stajalita l. 532. st. 1. ZTD-a i l. 550. k st. 1. to. 2. ZTD-a poredbenog 14. st. 2. njemakog UmwG-a Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 9.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
623
izvanparninom postupku, stari dioniari drutva preuzimatelja mogu isticati svoje prigovore o tome da su nove dionice drutva preuzimatelja izdane za neprimjereno nizak iznos iskljuivo u parninom postupku putem tube kojom se pobija odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja. Stari dioniari drutva preuzimatelja ne mogu, dakle, de lege lata rjeavati tu pravnu stvar u izvanparninom postupku. Prigovore starih preuzimateljevih dioniara koji se tiu procjene uloga koji se daje za nove stjecateljeve, tj. preuzimateljeve dionice treba de lege ferenda rjeavati u izvanparninom postupku; treba im, dakle, de lege ferenda oduzeti u tim sluajevima pravo na tube za pobijanje odluka glavne skuptine. Te tube usmjerene su upravo na samu odluku glavne skuptine drutva preuzimatelja o statusnoj promjeni, tako da zbog podizanja tih tubi odluke glavne skuptine nije mogue upisati u sudski registar (l. 521. st. 2. ZTD-a), pa one stoga nee proizvoditi pravne uinke jer je upis u sudski registar pretpostavka valjanosti odluka glavne skuptine o statusnim promjenama. Poveava li se temeljni kapital unoenjem stvari ili trabina, neposredno na temelju l. 303. ZTD-a dolazi do faktine zaporke u vezi s upisom odluke u sudski registar. Nita bitno ne mijenja to to o tome treba ipak govoriti sa zadrkom jer je na temelju posebnih pravila l. 366.a ZTD-a mogu upis u sudski registar odluke za koju se tubom trai utvrenje nitetnosti.
7.2. Konkretni prijedlozi de lege ferenda vezani uz nedostatke odluke glavne skuptine drutva preuzimatelja koji odgovaraju nedostacima s naslova l. 366. ZTD-a Drutvo preuzimatelj ima precizan cilj da to prije upie pripajanje u sudski registar svojeg sjedita jer pripajanje proizvodi pravne uinke tek nakon to se upie u sudski registar (l. 522. ZTD-a). Odredba l. 521. st. 2. re. 1. ZTD-a blokira upis pripajanja u sudski registar pobijaju li se odluke glavne skuptine drutva preuzimatelja o pripajanju. Ostave li se po strani mogunosti koje su propisane l. 366.a ZTD-a, provedba pripajanja blokirana je sve dok uprava odnosno izvrni direktori u skladu s l. 521. st. 2. re. 1. ZTD-a ne izjave da je pravomono odbijena tuba kojom se pobija odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja o pripajanju.103 Drutvo preuzimatelj ima, dakle, neosporan interes
103
U obrazloenju koje je njemaka Vlada dala u povodu Nacrta 14. st. 2. UmwG-a, koji je sastavio DAV, a koji odgovara l. 532. st. 1. ZTD-a, napominje se da opasnost bloki-
624
da se mogunost te blokade de lege ferenda prevlada spomenutim izmjenama i dopunama l. 532. ZTD-a. Dosljednim tumaenjem odredbe l. 360. st. 4. re. 2. ZTD-a ve de lege lata postoji jasno izraena volja zakonodavca da se te pravne stvari ne rjeavaju u parninom nego izvanparninom postupku. Tamo, naime, jasno stoji: Tuba za pobijanje odluke glavne skuptine ne moe se temeljiti na tome da su dane netone, nepotpune ili nedovoljne obavijesti o utvrivanju visine ili primjerenosti naknade (poravnanja; op. a.), otpremnine, dodatnih plaanja ili drugih oblika naknade (kompenzacije; op. a.), ako je zakonom propisano da se prigovori u vezi s time ostvaruju u izvanparninom postupku. Utrt je, dakle, put da se pravne stvari vezane uz primjerenost omjera zamjene dionica i sa stajalita odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja rjeavaju de lege ferenda u izvanparninom postupku. Sa stajalita dioniara drutva preuzimatelja rije je o tome da se oni imaju pravo braniti od nedoputenih odluka preuzimateljeve glavne skuptine kojima se protupravno zadire u njihovo lanstvo. Od tih zadiranja oni se ponajprije brane tubama na pobijanje, tj. utvrivanje nitavosti odluka preuzimateljeve glavne skuptine. Odluka preuzimateljeve glavne skuptine sadrajno, tj. materijalnopravno nije valjana ako je omjer zamjene dionica postavljen previsoko te su stoga lanovi pripojenoga drutva, u zamjenu za svoje lanstvo u pripojenome drutvu, primili previe dionica drutva preuzimatelja. Naruen je imovinski interes dioniara drutva preuzimatelja, a on se de lege lata dade zatititi iskljuivo osporavanjem odluka preuzimateljeve glavne skuptine u parninom postupku. Te tube nisu sretno rjeenje sa stajalita materijalnog prava, one materijalnopravno pruaju neadekvatnu pravnu zatitu jer, ako preuzimateljevi dioniari i ishode povoljne presude, oni nee direktno primiti ono to su tubama zapravo traili, a to je poravnanje, tj. zadovoljtina za pad vrijednosti njihovih dionica koji su pretrpjeli zbog toga to je omjer zamjene dionica bio postavljen
ranja upisa pripajanja u sudski registar zlouporabama tubi za pobijanje odluka glavne skuptine preuzimatelja o pripajanju moe nestati samo ako se iskljue i tube kojima se pobijaju odluke preuzimateljeve glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala. Time su jasno dovedene u vezu odredbe 14. st. 2. UmwG-a i 255. AktG-a, dakle l. 532. st. 1. ZTD-a i l. 366. ZTD-a. Vidi opirnije o tome u: Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 14. Stjecanje pripajanjem i stjecanje poveanjem temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima proizvode veoma srodne uinke. Dosljedno pravno ureenje mora u svakom sluaju iz istog kuta gledati na pripajanje i poveanje temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
625
previsoko.104 Tubama za pobijanje odluke preuzimateljeve glavne skuptine o pripajanju oito se neprimjereno naruavaju interesi drutva preuzimatelja, a da to ujedno ne pomae onima zbog kojih je ta tuba ustanovljena, odnosno starim preuzimateljevim dioniarima, da povoljnom presudom rijee svoj gorui problem, a to je pravino novano poravnanje za svoje dionice. Stari preuzimateljevi dioniari trebaju stoga de lege ferenda pribaviti zahtjev za poravnanje jer ga de lege lata nemaju. Za provedbu tog zahtjeva za poravnanje prikladan je iskljuivo izvanparnini postupak, pa ga stoga treba izriito i propisati za rjeavanje tih pravnih stvari jer je to jedini put da se iskljui parnini postupak povodom osporavanja odluka preuzimateljeve glavne skuptine zbog previsoko postavljenog omjera zamjene dionica. Promjena stanja de lege lata uvaava interese svih sudionika u postupku pripajanja te je u tom smislu zahtjev za poravnavanje siguran materijalnopravni korak naprijed. Na temelju stanja de lege lata nije mogue ostvariti spomenute ciljeve, pa se promjena namee kao nuna. Problem blokade upisa pripajanja u sudski registar posebice nije mogue prikladno rijeiti iskljuivo primjenom pravila l. 366.a ZTD-a. Kad bi se po toj osnovi u sudski registar i upisivale osporavane odluke glavne skuptine preuzimatelja o pripajanju, to bi uvaavalo samo interese drutva preuzimatelja, a ne i interese njegovih dioniara o kojima je prije bilo rijei.105 Uinkovita primjena instituta l. 366.a ZTD-a neposredno suoava preuzimateljeve dioniare s rezultatom njihovih tubi za pobijanje odluka preuzimateljeve glavne skuptine te ih stavlja de lege lata u beznadan poloaj s obzirom na to da oni nemaju zahtjev za poravnanje koji bi ostvarivali u izvanparninom postupku.106 Zahtjev za obeteenjem, istaknut u izvanparninom postupku, treba de lege ferenda zamijeniti vaee tube za pobijanje odluka glavne skuptine na temelju triju bitnih izmjena ZTD-a. U l. 532. st. 1. re. 1. ZTD-a iza rijei Odluka kojom je glavna skuptina treba brisati rijei pripojenog drutva. Iza rijei prenisko u l. 532. st. 1. re. 1. ZTD-a treba dodati rijei ili previsoko. To znai da nee biti doputena ni tuba kojom se pobija odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja o pripajanju, spajanju i podjeli s preuzimanjem ako je odnos zamjene postavljen previsoko
104
105
106
Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 12. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 14. Tako sa stajalita nama u tom dijelu poredbenog njemakog prava Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 14.
626
sa stajalita drutva preuzimatelja odnosno preuzimateljevih starih dioniara. O tome je bilo rijei u prije spomenutom primjeru; steknu li lanovi drutva y, odnosno pripojenog drutva, vie novih dionica drutva x, odnosno drutva preuzimatelja, nego to to odgovara vrijednosti y-ova poduzea koje se unosi u drutvo x postupkom pripajanja, spajanja odnosno podjele s preuzimanjem. U tom smislu u l. 532. st. 1. re. 2. ZTD-a iza rijei prenisko takoer treba umetnuti rije previsoko. Iza rijei svaki dioniar u l. 532. st. 2. re. 1. ZTD-a treba umetnuti rijei drutva preuzimatelja ili. Dioniari drutva preuzimatelja stjeu tom izmjenom bolji poloaj u vezi s omjerom zamjene dionica, i to ne putem zahtjeva da mu se doplate iznosi, nego putem zahtjeva za novano poravnanje, tj. kompenzaciju. Zahtjev dioniara pripojenog drutva za novanim doplatama s naslova vaeeg l. 532. st. 1. re. 2. ZTD-a treba u tom smislu i jezino otro razgraniiti prema zahtjevu dioniara drutva preuzimatelja za novano poravnanje, tj. kompenzaciju. Dioniari drutva preuzimatelja kao primarnu inidbu drutva preuzimatelja ne pribavljaju, naime - poput dioniara pripojenog drutva - nikakva nova lanska prava kojima im drutvo preuzimatelj plaa odnosno doplauje njihovo lanstvo u pripojenom drutvu. Drutvo preuzimatelj svoje dioniare primarno kompenzira zbog razvodnjavanja njihova lanstva, i to ponajprije novanim poravnanjem. Iznimno bi, meutim, de lege ferenda drutvu preuzimatelju trebalo priznati pravo da i prema svojim dioniarima, kao i prema dioniarima pripojenoga drutva, moe istaknuti zahtjev da im umjesto poravnanja, tj. kompenzacije u novcu dade poravnanje, tj. kompenzaciju u svojim dodatnim dionicama, a u smislu dosljedne primjene pravila iz vaeeg l. 532. st. 5. ZTD-a i de lege ferenda. O tome u konanici treba odluiti sud u izvanparninom postupku. Doktrinarno je rije o istijem rjeenju, no na stvari nita ne mijenja prihvati li se rjeenje107 po kojem treba de lege ferenda oba zahtjeva, dakle i dioniara drutva preuzimatelja i dioniara pripojenog drutva, sagledati jedinstveno, i to sa stajalita zahtjeva za poravnanjem, tj. kompenzacijom. Zakljuno, u l. 532. st. 8. ZTD-a treba de lege ferenda umetnuti tri nove reenice, koje glase: Zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene dionica utvruje sud u izvanparninom postupku koji se pokree po prijedlogu ovlatenika. Zahtjev za poravnanjem zbog previsoko odmjerenog omjera zamjene dionica utvruje sud u izvanparninom postupku koji se pokree po prijedlogu ovlatenika. Sud po prijedlogu protivne stranke odlukom
107
Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 12.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
627
utvruje nominalni iznos ili broj dionica drutva preuzimatelja koji se daje umjesto novanog poravnanja.
7.3. Prijedlozi de lege ferenda u vezi s ostalim statusnim promjenama Prijedlozi de lege ferenda vezani uz pripajanje trebaju se zaokruiti odgovarajuim izmjenama l. 562. st. 1., st. 2. i st. 3. ZTD-a.108 Te odredbe tiu se preoblikovanja drutava kapitala i one sadrajno odgovaraju prije spomenutim odredbama l. 532. ZTD-a, pa ih stoga treba uskladiti s izmjenama koje su predloene u vezi s l. 532. ZTD-a. Promjena de lege ferenda neposredno se odraava i na posebna pravila o prekograninom pripajanju propisana l. 549.g st. 1. ZTD-a.109 Nije potrebna posebna promjena kad je rije o ureenju podjele s preuzimanjem (550.a st. 2. i st. 3. ZTD-a).110 Podjela s preuzimanjem odgovara pripajanju radi preuzimanja u sluaju kad drutvo prenositelj kani prenijeti drutvu preuzimatelju jedan dio svoje imovine, primjerice odreeno poslovno podruje ili pogon svojeg poduzea. Odredba l. 550.r st. 1. ZTD-a upuuje neposredno na primjenu odredbe l. 532. ZTD-a, pa se u tom smislu promjene te odredbe de lege ferenda izravno odraavaju i na podjelu s preuzimanjem. Trebat e meutim na odgovarajui nain mijenjati odredbu l. 550.k ZTD-a.
7.4. Prijedlozi izmjena l. 366. ZTD-a de lege ferenda Sa stajalita drutva preuzimatelja i njegovih dioniara zadae poveanja temeljnog kapitala u postupcima pripajanja radi preuzimanja poduzea preklapaju se sa zadaama stjecanja unoenjem stvari i prava u postupcima poveanja temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima. Odgovarajua izmjena l. 366. ZTD-a namee se stoga sama po sebi. Izjednaavanje pravnog poloaja
108
109
110
U vezi s l. 562. st. 1., st. 2., i st. 3. ZTD-a odgovarajuih odredbi 195. st. 2. i 196 njemakog UmwG-a vidi Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 15 te NZG 2007, str. 502 i 503. U vezi s l. 549.g st. 1. ZTD-a odgovarajuih odredbi 122.h njemakog UmwG-a vidi Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 15 te NZG 2007, str. 502 i 503. U vezi s l. 550.a st. 2. i st. 3. ZTD-a odgovarajuih odredbi 123. st. 2. to. 1. njemakog UmwG-a vidi Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, ZHR 172 (2008), str. 15 te NZG 2007, str. 502 i 503.
628
dioniara drutva preuzimatelja i dioniara pripojenog drutva de lege ferenda mora se odraziti, tj. reektirati na odgovarajuoj izmjeni l. 366. ZTD-a de lege ferenda jer bi u suprotnom nastao neopravdan pozitivnopravni raskorak izmeu razliitih praktinih sluajeva poveanja temeljnog kapitala, to bi bio oiti petitio principi. Po uzoru na l. 532. st. 1. ZTD-a tubu kojom se pobija odluka o poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima treba de lege fernda iskljuiti ako se zasniva na prigovorima o neprimjerenosti iznosa za koji su izdane nove dionice ili najnieg iznosa ispod kojeg se one nee izdavati. Hfferov prijedlog preciznije od prijedloga DAV-a propisuje: Odluka o poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima ne moe se pobijati zbog toga to vrijednost uloga u novcu, stvarima ili pravima nije primjerena vrijednosti dionica koje drutvo daje zauzvrat.111 To pravilo treba de lege ferenda vrijediti i kad se tuba zasniva na tome da je dioniar ili trei, a u korist kojih je iskljueno pravo prvenstva, pobijanom odlukom glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva postigao korist na tetu drutva ili drugih dioniara u smislu l. 360. st. 2. ZTD-a.112 U suprotnom bi dioniari na mala vrata vratili u ivot tube s naslova vaeeg l. 366. ZTD-a, pa bi izostale prednosti predloene reforme. De lege ferenda gubitak prava dioniara na pobijanje odluke glavne skuptine treba nadomjestiti odgovarajuim zahtjevom za poravnanjem. Svaki dioniar kojemu je na temelju 1. reenice ovoga lanka iskljueno pravo na pobijanje odluke o poveanju temeljnog kapitala ulozima ima pravo zahtijevati od drutva poravnanje u novcu ako vrijednost uloga u novcu, stvarima ili pravima nije primjerena vrijednosti dionica koje drutvo daje zauzvrat, a pravo dioniara da stjeu dionice iskljueno je u cijelosti ili djelomino. Pravo prvenstva nije iskljueno ni ogranieno ako dionice treba preuzeti netko trei tko ih treba ponuditi na stjecanje dioniarima. Uspiju li dioniari sa svojim zahtjevom za poravnanje u novcu treba im de lege ferenda priznati i pravo na zakonsku zateznu kamatu ili niu zakonsku kamatu113 po uzoru na odgovarajue rjeenje l. 532. st. 4. ZTD-a, i to od dana upisa odluke drutva o poveanju temeljnog kapitala ulozima u sudski registar.114
111 112 113
114
Vidi NZG 2007, str. 503; Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, str. 18. Tako Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, str. 18. Prijedlog DAV-a propisuje zakonsku kamatu ija stopa za dva postotna boda premauje temeljnu kamatnu stopu odnosno eskontnu kamatnu stopu Europske sredinje banke. Vidi NZG 2007, str. 503.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
629
Na zahtjev drutva sud moe dopustiti - po uzoru na odgovarajue rjeenje l. 532. st. 5. ZTD-a - da se dioniarima koji su postavili zahtjev umjesto poravnanja u novcu kao poravnanje dadu dodatne dionice drutva.115 Primjerenost poravnanja u novcu utvruje sud u izvanparninom postupku koji se pokree po prijedlogu dioniara drutva. Sud po prijedlogu drutva odlukom utvruje nominalni iznos ili broj dionica drutva koji se eventualno daje umjesto poravnanja u novcu.116
7.5. Prijedlozi izmjena l. 217. i l. 532. st. 1. re. 2. ZTD-a de lege ferenda Plati li svojim dioniarima s naslova poravnanja, kompenzacije u skladu s prijedlozima de lege ferenda, drutvo na temelju posebnih, specijalnih odredaba l. 366. i l. 532. ZTD-a kri openitu zabranu povrata plaenog iz l. 217. ZTD-a.117 Problem je i u tome to l. 217. ZTD-a propisuje stroa pravila o zabrani vraanja plaenog od 57 njemakog AktG-a, kojega su izmjene stupile na snagu 1. studenoga 2008. U ZTD-u odredbu istog smisla i znaenja u vezi s drutvima s ogranienom odgovornou propisuje l. 407. st. 1. ZTD-a. De lege ferenda bi isto, po uzoru na njemako pravo, trebalo propisati i u l. 217., tako da odredba glasi: Dioniarima se ne smiju vratiti uplaeni ulozi. Vraanjem uplaenog uloga ne smatra se plaanje cijene kod doputenog stjecanja vlastitih dionica. Prva reenica ovog stavka ne vrijedi za inidbe drugoj ugovornoj strani iz ugovora o voenju poslova drutva i ugovora o prijenosu dobiti ili za inidbe u pogledu kojih drutvo ima prema lanu zahtjev na protuinidbu u istoj vrijednosti ili na povrat onoga to je dano u to se ubrajaju i zahtjevi na povrat zajma kojima se nadomjeta kapital i onoga to u gospodarskom smislu odgovara tom zajmu.118 Na tom tragu treba na odgovarajui nain promijeniti i odredbu l. 532. st. 1. re. 2. ZTD-a koja de lege lata ne doputa da se doplate iznosi koji premauju deseti dio ukupnog nominalnog iznosa danih dionica,
115 116 117
118
Vidi NZG 2007, str. 503. Vidi NZG 2007, str. 503. Vlada SR Njemake izrazila je u vezi s tim zabrinutost u obrazloenju Zakona o izmjenama i dopunama 14 UMWG-a. Vidi o tome u: Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, str. 21. To je ve predloio Ceronja, P., O odgovornosti lanova nadzornog odbora ovisnog drutva za tetu zbog povrede obveze nadzora trabina iz ugovora o zajmu sklopljenih izmeu ovisnog i vladajueg drutva, PuG 5 (2011), str. 1175, 1176.
630
odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.119 lanku 532. st. 1. re. 2. ZTD-a odgovarajua odredba 15 st. 1. re. 1. njemakog UmwG-a to doputa ve de lege lata. Zahtjev za poravnanjem, kompenzacijom treba de lege ferenda vezati ne samo uz plaanja u novcu nego i uz plaanja u dionicama kako bi se u najveoj moguoj mjeri odagnao strah od odlijevanja likvidnih sredstava drutva. Ovisno o okolnostima pojedinog sluaja sud treba odluiti hoe li dati prednost interesu dioniara da se naplati u novcu ili interesu drutva da sauva likvidnost i podmiri obveze prema dioniarima svojim dionicama.
VIII. ZAKLJUAK ZTD upuuje dioniare na to da svoja prava u drutvu ostvaruju svojim sudjelovanjem u radu glavne skuptine (l. 274. st. 1. ZTD-a) te ih podvrgava korporacijskoj volji odnosno volji veine koja se stvara odlukama glavne skuptine (l. 290. ZTD-a). Pravu drutava svojstvena prevaga korporacijskopravnog elementa - a na koji se nadovezuju posebnosti burzovnog prava i prava trita kapitala
119
Barbi, J., op. cit. u bilj. 1, str. 1422, tumai u tom smislu da pravilo o ouvanju kapitala drutva dolazi do izraaja i kad se poveava temeljni kapital da bi se provelo pripajanje, pa se i na ukupni temeljni kapital nakon njegova poveanja odnosi zabrana da drutvo preuzimatelj, kad pri zamjeni dionica plaa doplate u novcu, ne smije tim doplatama prijei iznos koji odgovara desetom dijelu ukupnog nominalnog iznosa danih dionica tog drutva odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa. Petrovi, S., op. cit. u bilj. 5, str. 93, istie da je svrha tog ogranienja - osim zabrane vraanja uplaenih uloga - ponajprije spreavanje izigravanja pravila prema kojem dioniari pripojenog drutva koji se protive pripajanju ne mogu traiti da im se u zamjenu za njihove dionice umjesto dionica drutva preuzimatelja isplati otpremninu (poravnanje, kompenzaciju, op. a.). Svoje stajalite temelji na njemakoj doktrini odnosno tada vaeem 344 AktG-a i 68 st. 3. njemakog UmwG-a, koji je odgovarao l. 520. st. 2. ZTD-a koji je bio na snazi 1999. Za razliku od vaeeg 15. st. 1. re. 1. UmWG-a, l. 532. st. 1. re. 2. ZTD-a nije se promijenio. U meuvremenu je brisan i spomenuti 344 AktG-a. Vidi poblie Bork, R., u: Lutter, Winter (ur.), UmwG Kommmentar, Band I, 4. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kln, 2009., 15, Rbr. 5. Petrovi, S., op. cit. u bilj. 5, str. 93, primjeuje da je ameriko pravo ve tada, 1999., dioniarima drutva preuzimatelja priznalo pravo da im se u zamjenu za njihove dionice u pripojenom drutvu umjesto dionica drutva preuzimatelja dade kompenzacija u novcu.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
631
- nautrb zatite relativne, subjektivne, obveznopravne pozicije pojedinih dioniara, osigurava prijeko potrebnu sigurnost svima koji ulaze u obvezne odnose s drutvom. Korporacijska volja ne smije meutim protupravno zadrijeti u lanstvo pojedinog dioniara. Stupanj sigurnosti u drutvu i u odnosima drutva prema treima osnova je za djelovanje drutva u pravnom prometu, a da bi ga se doseglo i odralo u uvijek novim okolnostima treba nai mjeru izmeu nadreenog korporacijskog interesa drutva te interesa prava trita kapitala, s jedne strane, i podreenog subjektivnoimovinskog, pa i korporacijskog interesa dioniara, s druge strane. Zabranjujui izdavanje novih dionica za neprimjereno nizak iznos l. 366. ZTD-a titi imovinsku vrijednost lanstva kao pripadnosti drutvu, a koja je kao posebno imovinsko pravo utjelovljeno u dionicama. Zatita iskljuenih dioniara tada nije sporna. Krajnje je meutim dvojbeno iziskuje li zatita iskljuenih dioniara u tim sluajevima posebno pravo iskljuenih dioniara na pobijanje odluke glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva - kao to je to de lege lata sluaj s odredbom l. 366. ZTD-a - ili ju je de lege ferenda mogue osigurati u za te pravne stvari primjerenijem izvanparninom postupku. Zatita imovinskih lanskih prava dioniara ve de lege lata vie naginje izvanparninom nego parninom postupku. Postupak istiskivanja manjinskih dioniara120 potvruje, primjerice, pravnopolitiki pristup po kojem problem visine otpremnine glavni dioniar i istisnuti dioniar trebaju rjeavati u izvanparninom, a ne u parninom postupku. Tako je i s postupcima ispitivanja omjera zamjene dionica u postupcima pripajanja (vidi l. 532. ZTD-a) te s postupcima utvrivanja primjerenosti naknade lanovima drutva koji su se protivili odluci skuptine svojeg drutva o preoblikovanju (vidi l. 562. st. 3. ZTD-a). lanstvo je kao pravna kategorija rascijepljeno na jai, upravljaki, i slabiji, imovinski pol. Imovinska lanska pozicija blia je obveznopravnoj, za razliku od upravljake koja je dominantno korporacijske prirode. Kljuan zaokret de lege ferenda lei u tome da se dioniarima oduzme pravo na tubu s naslova l. 366. ZTD-a, dakle protiv odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva ako su nove dionice izdane za neprimjereno nizak iznos, i da im se zauzvrat dade pravo na poravnanje, kompenzaciju koje bi oni ostvarivali u izvanparninom postupku u kojemu bi drutvo bilo protivna stranka. Sudska kontrola odluka o iskljuenju ili ogranienju prava prvenstva susree se s pravilom iz l. 211. ZTD-a, po kojem dioniari imaju jednak poloaj u
120
Vidi l. 300.f i dalje ZTD-a.
632
drutvu pod jednakim uvjetima. Iskljui li se pravo prvenstva neravnopravan poloaj dioniara ne utvruje se samo s puke formalne strane, nego i s materijalnopravne strane i to s pomou razliitih uinaka iskljuenja prava prvenstva na pojedine stare dioniare. Glavni sluaj materijalnopravne neravnopravnosti jest kad iskljuenje prava prvenstva ne pogaa sve, nego samo neke dioniare, pa oni zbog toga padnu sa svojim ueem u temeljnom kapitalu ispod 5 % ili 10 % temeljnog kapitala drutva.121 tite se podredno i dioniari s krupnijim sudjelovanjem u temeljnom kapitalu, i to od stalnog pada njihova utjecaja u drutvu. I krupnije dioniare treba zatititi od nasrtanja po kojima bi oni korak po korak naposljetku potpuno izgubili svaki imalo vaniji utjecaj u drutvu. Kani li se stoga odlukom glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva - neovisno ili ovisno o tome to se nove dionice izdaju za neprimjereno nizak iznos! - ponajprije potpuno ili djelomino razvodniti glasaku mo ciljano iskljuenih dioniara, a da to nema uporite u zatiti preih interesa drutva, nije rije o odluci koja se rukovodi interesima drutva, pa je ona u istoj mjeri i de lege lata i po prijedlozima de lege ferenda pobojna s naslova l. 360. st. 1. ZTD-a.122 Odluka o iskljuenju ili ogranienju prvenstva ne smije se ponajprije koristiti kao snano sredstvo meudioniarskih obrauna, nad njom uvijek mora stajati dominantan interes drutva za nanciranjem. Odredba l. 366. ZTD-a u tom smislu i de lege lata samo konkretizira podruje primjene l. 360. st. 1. ZTD-a. Problem je taj to to ini preiroko. Reforma koju rad brani ne iskljuuje ni u kojem sluaju parninu sudsku kontrolu odluka glavne skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje prava prvenstva sa stajalita l. 360. st. 1. ZTD-a, ve je suava i vezuje uz iznimne situacije koje se ne mogu uspjeno rijeiti u za te pravne stvari de lege ferenda matinom izvanparninom postupku. Razlika izmeu stanja de lege lata i de lege ferenda u tome je to iskljueni dioniar u tom sluaju sam odluuje hoe li se zadovoljiti pravom na poravnanje, kompenzaciju ili e posegnuti za tubom s naslova l. 360. st. 1. ZTD-a. I interesima iskljuenih dioniara ee, naime, odgovara potena imovinska kompenzacija za pretrpljeni gubitak korporacijske moi, od ulaska u parnicu koja na koncu ne rezultira njegovim imovinskim namirenjem, nego ponitenjem odluke glavne skuptine koje moe, ali ne mora, ii pod ruku njegovim subjektivnim interesima. Zlouporaba prava stoga je po prijedlozima de lege ferenda samo naelna vanjska granica pri ocjeni o tome je li odluka glavne
121 122
Tako i Tettinger, P. W., op. cit. u bilj. 1, str. 149. Vidi u tom smjeru Hffer, U., op. cit. u bilj. 1, str. 20.
Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)
633
skuptine o poveanju temeljnog kapitala uz iskljuenje odnosno ogranienje prava prvenstva valjana. Nijedna rasprava o tome je li, u sluaju izriitog ili faktinog iskljuenja prava prvenstva, inidba drutva kojom izdaje nove dionice novim dioniarima pretjerano visoka s obzirom na protuinidbu koju novi dioniari daju drutvu unoenjem uloga u novcu, stvarima pravima, poduzeem ne smije ispustiti iz vida to to konkretno drutvo dobiva na ime uloga. Nije, naime, svejedno kako novi dioniari tada uplauju drutvu ulog. Pri unoenju trabina, stvari i prava posebice, treba voditi rauna o tome jesu li ti predmeti generiki ili je rije o predmetima koji su species. Interes drutva da pribavi species mora se u svakom sluaju posebno cijeniti. Procjena poduzea kao predmeta uloga rezultat je naglaenog dogovora o zamjeni koji posebice dolazi do izraaja u postupcima pripajanja, spajanja i podjele s preuzimanjem. Procjena poduzea mora stoga imati pred sobom sloene pregovore pune esto i bolnih ustupaka, a sve u cilju da se drutvo preuzimatelj domogne ivog gospodarskog organizma koji na koncu i njega samog mijenja inei ga konkurentnijim u trinoj utakmici. Zatita starih iskljuenih dioniara ne trai uvijek istu metodu procjene, neovisno o tome ostvaruje li se pravna zatita u parninom ili izvanparninom postupku. S novelama Zakona openito ne treba srljati, a posebice ne s novelama nae najpotpunije i najsloenije kodikacije - ZTD-a. Treba i nadalje paljivo pratiti kako se stvar po ovom delikatnom pitanju razvija u EU-u, posebice u njemakom pravu. Eventualna ira europska reforma ove materije ne smije nas, u svakom sluaju, zatei nespremne. Summary Petar Miladin * COMPARATIVE ANALYSIS OF AN EXTRA-JUDICIAL CONTENTIOUS PROCEEDINGS IN THE COMPANIES ACT AND ANCILLARY PROPOSALS DE LEGE FERENDA The work critically examines the application of the Article 366 of the Companies Act de lege lata and consequently provides proposals de lege ferenda. The challenge claim to
*
Petar Miladin, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg marala Tita 14, Zagreb
634
nd the decision of the general meeting of the company void pursuant to the Article 366 of the Companies Act is not a fortunate solution if the whole issue is reduced to the fact that the new shares are not issued for a proportionate amount. If one considers that in such situations the shareholder structure is usually not undermined, apart from the mere subjective position of the shareholders assets, the issue of a proportionate amount for which the shares are issued should be resolved de lege ferenda in extra-judicial contentious proceedings instead through regular civil proceedings. Other substantive and procedural violations of the general meetings decisions on the increase of the companys share capital against contributions with the exclusion of the shareholders preemptive right should retain de lege ferenda protection pursuant to the Article 360 Para. 1 of the Companies Act. In that sense Article 532, Article 562, Article 550.k of the Companies Act, which are also critically examined de lege lata and for which proposals de lege ferenda are given since they are functionally relative to Article 366 of the Companies Act, should be amended. Afnity is especially present between the increase of the share capital against contribution of an enterprise to the company and between a merger, amalgamation and separation with the takeover of a company. In all of these cases, explicitly or factually excluded issuers shareholders - in regard to their preemptive right of subscription of new shares - are exposed to the risk of overvaluing the share in the name of which the takeover company increases its own share capital in order to undertake this statutory change, that is to acquire the other companys enterprise or a plant. The existing normative shortfalls are recognized and consequently it is concluded that they should be removed de lege ferenda while simultaneously solutions are provided to that effect. Commission for the Commercial Law of the German Bar Association (DAV) created a proposal for the amendment of the German AktG which is also instructive to the Croatian law since German law served as a role model, not only during the making of the rst text of the Companies Act, but also during subsequent amendments. This proposal along with the following reactions of the German legal literature present a good ground for the discussion on the issues that in that sense also ail the Croatian law de lege lata. Key words: preemption right, exclusion of preemption right, voidable decisions of the general meeting, merger, extra-judicial contentious proceeding

21 Miladin Indd

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

21 Miladin Indd

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POREDBENOPRAVNA ANALIZA IZVANPARNINOG POSTUPKA U ZAKONU O TRGOVAKIM DRUTVIMA I PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Vidi l. 300.f i dalje ZTD-a.

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

Zbornik PFZ, 62, (1-2) 589-634 (2012)

Petar Miladin: Poredbenopravna analiza izvanparninog postupka u Zakonu o trgovakim drutvima...

You might also like