Professional Documents
Culture Documents
On-Board Diagnostics ili ODB predstavlja elektronski sistem koji prua mogunost samo dijagnostificranja motornog vozila i generisanja detaljnog izvetaja o njegovom trenutnom stanju.Kroz istoriju razvoja ODB tehnologije . Ovi elektronski izvetaji sadre analizu stanja svih vanijih pod sistema u vozilu. Od svojih poetaka ranih osamdesetih godina koliina informacija koju pruaju ovakvi sistemi je znatno poveana.Danas je auto dijagnostika neizostavni deo automobilske industrije I zauzima jdan od najznaajnijih aspekata razvoja motornih vozila u budunosti. Razvojem moderne digtalne tehnologije stvoren je potpuno automatizovan sistem , zatvorenog kruga , detekcije kvara ,njegove analize I predloga mogueg reenja. Ovakav pristup u budunosti moze potpuno preokrenuti funkcionisanj auto servisa irom planete.Svakog dana se sada ve ogroman broj razliith rezenja kako hardwerskog tako I softwerskog tipa usavrava I uveava. Inenjeri projektuju bolje , bre I jednostavnije za upotrebu , sisteme za primenu autodijagnostike. I pored malog ,potencijaalkoji poseduje republika Srbija na planu Auto industrije , projekti u pravcu razvoja sistema za autodijagnostiku , mogu biti vema dobar podsticaj za pokretanje manjih preduzea za zapoljavanje mladih inenjera , kako iz oblasti mainstva tako I iz drugih oblasti povezanih sa informacionim tehnologijama.Rad sadri opis osnovnih pojmova iz ove oblasti I nain funkcionisanja ,kratku analizu stranog I domaeg trita , kao I neke konstruktivne predloge za razvoj ovih sistema u domaoj reiji.
Projektni Zadatak Tema : Auto-Dijagnostika (ODB, ECU, autodijagnostika , interface , auto softver)
o o
o o o o
pojavu kvara ali I ne prue informacije o njegovoj prirodi.Dananji moderni ureaji zahvaljujui velikoj brzini digitalnog prenosa podataka momentalno pruaju detaljan izvetaj , korisniku I uputstvo za dalje postupanje u cilju otklanjaja problema. 1980 godine prvi put se ODB sistemi pojavljuju u serijskoj proizvodnji na odreenim tipovima vozila na teritoriji USA ali jo uvek ne postoji jedinsveni standard po kome funkcioniu. 1982 General Motors inc. formira svoj interni standard pod nazivom Assembly Line Diagnostics Link (ALDL). 1987 Vlasti u Kalifoniji donose odluku da sva nova voyila proizvedena od poetka 1988 godine moraju da poseduju implemetirane bar neke osnovne ODB funkcije. 1988 Donosi se odluka o standardizaciji vrste I poloaja digitalnog link konektora i stea signala. 1994 Na snagu stupa novi unapreeni sistem standarda ODB-II kao i zakoon o njegovoj primeni. 2001 Modifikacija ODB-II za evropskog triste EODB stupa na snagu donoenjem ditektive (European Directive 98/69/EC) 2008 Krajnji rok kada svi proizvoai motornih vozila moraju da u svoj proizvodni program implementiraju ISO15765-4 standard signalizacije.
Diagnostic interface je samo veza izmeu raunara i automobila. Uz njega vam je potreban i raunar.Najprakticnije za ovu svrhu upotrebljavati LAPTOP raunar,ali nije neobhodno.Raunar moe biti i obino, stoni, koji e stajati negde na stolu u radionici, a udaljenost od raunara do automobila ne bi trebalo biti vea od deset metara. Raunar koji koristite ne mora biti zadnja re tehnike jer ce cela stvar raditi i na bilo kojem Pentiumu II, seriskim (COM) portom i Windows 98.Na raunaru morate imati instaliran program za dijagnostiku kompatibilan sa Diagnostic interface-om.Trenutno su testirani programi VAG-COM (verzije 311.2) i VISA koji rade bez ikakvih problema ili dodatnih podeavanja..
Pod VAG-COM kompatabilnim vozilima se podrazumevaju VW, Audi, koda i Seat vozila. Ova vozila koriste KWP-1281 i KWP-2000 protokole. Softver koji se koristi za dijagnostiku na ovim vozilima moe biti iz vie izvora (www.ross-tech.com ili neki drugi) ili bilo kojeg drugog izvora gde softver nije uslovljen prepoznavanjem hardvera ili tako kaemo "vezan" za hardver, pa legalnom kupovinom softvera moete raditi dijagnostiku na vozilima i sa dijagnostikim ureajem u vlastitoj izradi. Hardver je napravljen po ugledu na renomirane evropske proizvoae i testiran je u radu na mnogo razliitih vozila. Softver VAG-COM omoguava pored dijagnosticiranja greaka i druge funkcije kao to je adaptacija novih delova (instrument table, imobilajzera, kljueva itd),
Dijagnostiki ureaj "BMW ALL" je namenjen dijagnostici na svim BMW vozilima ukljuujui vozila sa KW71 i DS2 protokolom.
Pored dijagnostike motora ureaj omuguava resetovanje servisnog intervala, aktiviranje ZKE/ZVM komponente, oitavanje podataka u toku rada motora, sinhronizaciju imobilajzera i motornog kompjutera itd. Softver funkcijski gledano prua sve mogunosti rada na autu isto kao i carsoftov softver 6.1 sa servis pakom 4 i radi na svim Windows platformama..
Dijagnostiki ureaj "MERCEDES ALL" je namenjen dijagnostici putnikog programa Mercedesovih vozila kao to su A,SLK,CLK,C,E,S i SL klasa, zatim dipovi G463 i W163 kao i za komercijana vozila Vito i Sprinter. Pored standardnih dijagnostikih funkcija softver prua i specijalne funkcije kao to su resetovanje servisnog intervala, itanje "ivih podataka", kodiranje, aktivaciju nekih modula, testiranje dizni na CDI motorima i jo drugih stvari.
BOSCH dijagnostika
Dijagnostiki ureaj KTS520/550 je namenjen dijagnostici na svim putnikim vozilima prodavanim na evropskom tritu ukljuujui tu i vozila proizvedena u Aziji i Americi. Ovaj veoma moan dijagnostiki alat (KTS520/550) sa svojim novim adapterom (U-boks) koji je ujedno i multiplekser radi dijagnostiku i na najnovijim vozilima sa CAN protokolom. KTS550 za razliku od 520 poseduje ugraen dvokanalni osciloskop.
Dijagnostiki Konektor
Specifikacija ODB-II standarda predvia jedinstven hardverski interfejs - enski 16 pinski (2x8) J1962 konektor .Za razliku od prvobitnih standarda gde je pozicija konektora varilala na razliitim lokacijama kod ODB-II se nalazi u unutranjosti kabine sa deesne strane upravljaa.
5. Softver u auto-dijagnostici
Veliki broj proizvoaa softverskih paketa za autodijagnostiku stvorio je paletu velikog broja proizvoda razliite primene.Neki od najpoznatijih jesu AUTO DATA I ELSA.
Tehniki Podaci Zupasti i PK kai Vremena popravke Podaci za reglazu trapa Servisni intervali Indikatori servisa i programiranje kljuceva Dijagnostiki kodovi Elektronska kontrola rada motora Airbag, Klima, ABS eme elektrihih instalacija.
o Elsa 3.30
Elsa je najkompletniji i najbolji mogui program na tritu za VAG grupu. Sadri ogromnu koliinu informacija, slika, ilustracija, ema. Sadrzi servisne podatke, prirunik za popravke, eme elektroinstalacija, slike sklopova delova, mere za limare.
6. Autodijagnostika u Srbiji
U Srbiji je rasprostranjenost autodijagnostikih ureaja na veoma niskom nivou. Potreba za takvom vrstom usluge je neminovna .Sva moderna vozila zahtevaju analizu kvara upravo putem dijagnostikih ureaja.Kao glavni problem slabe primene u Srbiji ja vidim nepostojanje adekvatne verije softvera na srpskom jeziku. Veina operatera u Srbiji ne poseduje znanje stranog jezika I samim time su u staru uskraeni upotrebe ovih sistema. Odreeni kursevi koje organizuju neke nae firme obuavaju polaznike samo za osnovni rad na ovakvoj tehnologiji , to nije I dovoljno. Velike firme proizvoazi softvera ne vide unosnu verziju svojih programa I na srpskom jeziku pa ih zato I ne plasiraju na trzite. Reenje koje se samp po sebi namee jeste Lokalizacija softvera na srpski jezik po postojeoj lincenci neke od softverskih kua ili dizajniranje I konstrukcija sopstvenog sistema na srpskom jeziku koji bi bio dostupan svim potencijalnim korisnicima u zemlji.
7. Zakljuak
Auto dijagnostika uzima sve vie maha u automobilskoj industriji I postaje neizbean deo iste. Moderna reenja olakavaju rad sa razliitim problemima koji prate razvoj motornih vozila. Softver I Hardver koji se u njima primenjuje postaje sve dostupniji. ansa Srbije da se ukljui u ovaj process zapoljavajui svoje resurse mladih strunjaka je velika. Velika prednost ovakvih projekata je mala koliina ulaganja u razvoj slinih sistema to je direktan poziv malim I srednji preduzeima za investicije sa garantovanim uspehom. Informacione tehnologije I njihova primena ulaze u sve pore privrede , iskorienje njihovih potencijala zavisi samo od mladih strunjaka koje e umeti da prepoznaju, konstruiu I implementirju prava reenja u pravom smislu.