Statut Haškog Tribunala

UJEDINJENE NACIJE Meunarodni sud za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji
bive Jugoslavije od 1991. godine
Datum: Original:
septembar 2009. engleski i francuski
AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU

(USVOJEN 25. MAJA 1993. REZOLUCIJOM BR. 827) (S IZMJENAMA OD 13. MAJA 1998. SHODNO REZOLUCIJI BR. BR. 1166) (S IZMJENAMA OD 30. NOVEMBRA 2000. SHODNO REZOLUCIJI BR. BR. 1329) (S IZMJENAMA OD 17. MAJA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. BR. 1411) (S IZMJENAMA OD 14. AVGUSTA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. BR. 1431) (S IZMJENAMA OD 19. MAJA 2003. SHODNO REZOLUCIJI BR. BR. 1481) (S IZMJENAMA OD 20. APRILA 2005. SHODNO REZOLUCIJI 1597) (S IZMJENAMA OD 28. FEBRUARA 2006. SHODNO REZOLUCIJI 1660) (S IZMJENAMA OD 29. SEPTEMBRA 2008. SHODNO REZOLUCIJI 1837) (S IZMJENAMA OD 7. JULA 2009. SHODNO REZOLUCIJI 1877)
REZOLUCIJE KOJE SE ODNOSE NA MKSJ: Rezolucija br. 1503 od 28. augusta 2003. Rezolucija br. 1504 od 4. septembra 2003. Rezolucija br. 1534 od 26. marta 2004. Rezolucija br. 1581 od 18. januara 2005. Rezolucija br. 1613 od 26. jula 2005. Rezolucija br. 1629 od 30. septembra 2005. Rezolucija br. 1668 od 10. aprila 2006. Rezolucija br. 1775 od 14. septembra 2007. Rezolucija br. 1786 od 28. novembra 2007. Rezolucija br. 1800 od 20. februara 2008.
(Ovo nije zvanini dokument. Ova zbirka je zasnovana na izvornim rezolucijama Ujedinjenih nacija.)
Prijevod
AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (USVOJEN 25. MAJA 1993. REZOLUCIJOM BR. 827) (S IZMJENAMA OD 13. MAJA 1998. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1166) (S IZMJENAMA OD 30. NOVEMBRA 2000. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1329) (S IZMJENAMA OD 17. MAJA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1411) (S IZMJENAMA OD 14. AVGUSTA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1431) (S IZMJENAMA OD 19. MAJA 2003. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1481) (S IZMJENAMA OD 20. APRILA 2005. SHODNO REZOLUCIJI 1597) (S IZMJENAMA OD 28. FEBRUARA 2006. SHODNO REZOLUCIJI 1660) (S IZMJENAMA OD 29. SEPTEMBRA 2008. SHODNO REZOLUCIJI 1837) (S IZMJENAMA OD 7. JULA 2009. SHODNO REZOLUCIJI 1877)
AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU .... 2 REZOLUCIJA BR. 808 (1993.)............................................................................................................... 13 REZOLUCIJA BR. 827 (1993.)............................................................................................................... 15 REZOLUCIJA BR. 1166 (1998.)............................................................................................................. 17 Prilog ......................................................................................................................................................... 18 REZOLUCIJA BR. 1329 (2000.)............................................................................................................. 19 Prilog I....................................................................................................................................................... 21 Prilog II ..................................................................................................................................................... 24 REZOLUCIJA BR. 1411 (2002.)............................................................................................................. 26 Prilog I....................................................................................................................................................... 27 REZOLUCIJA BR. 1431 (2002.)............................................................................................................. 29 Prilog I....................................................................................................................................................... 30 Prilog II ..................................................................................................................................................... 33 REZOLUCIJA BR. 1481 (2003.)............................................................................................................. 34 Prilog ......................................................................................................................................................... 35 REZOLUCIJA BR. 1597 (2005.)............................................................................................................. 36 Prilog ......................................................................................................................................................... 37 REZOLUCIJA BR. 1660 (2006.)............................................................................................................. 38 Prilog ......................................................................................................................................................... 39 REZOLUCIJA BR. 1837 (2008.)............................................................................................................. 41 Prilog ......................................................................................................................................................... 43 REZOLUCIJA BR. 1877 (2009.)............................................................................................................. 44 Prilog ......................................................................................................................................................... 47 POVEZANE REZOLUCIJE ................................................................................................................... 48 Rezolucije kojima nije izmijenjen Statut, ali koje su relevantne za MKSJ......................................... 48 REZOLUCIJA BR. 1503 (2003.)............................................................................................................. 49 Prilog I....................................................................................................................................................... 51 REZOLUCIJA BR. 1504 (2003.)............................................................................................................. 52 REZOLUCIJA BR. 1534 (2004.)............................................................................................................. 53 REZOLUCIJA BR. 1581 (2005.)............................................................................................................. 55 REZOLUCIJA BR. 1613 (2005.)............................................................................................................. 56 REZOLUCIJA BR. 1629 (2005.)............................................................................................................. 57 REZOLUCIJA BR. 1668 (2006.)............................................................................................................. 58 REZOLUCIJA BR. 1775 (2007.)............................................................................................................. 59 REZOLUCIJA BR. 1786 (2007.)............................................................................................................. 60 REZOLUCIJA BR. 1800 (2008.)............................................................................................................. 61
Prijevod
AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU SADRAJ lan 1 Nadlenost Meunarodnog suda................................................................................................... 3 lan 2 Teke povrede enevskih konvencija iz 1949. ............................................................................. 3 lan 3 Krenja zakona ili obiaja ratovanja............................................................................................ 3 lan 4 Genocid............................................................................................................................................ 3 lan 5 Zloini protiv ovjenosti............................................................................................................... 4 lan 6 Personalna nadlenost.................................................................................................................... 4 lan 7 Individualna krivina odgovornost............................................................................................... 4 lan 8 Teritorijalna i vremenska nadlenost........................................................................................... 5 lan 9 Uporedna nadlenost...................................................................................................................... 5 lan 10 Non bis in idem .............................................................................................................................. 5 lan 11 Organizacija Meunarodnog suda ............................................................................................. 5 lan 12 Sastav sudskih vijea.................................................................................................................... 5 lan 13 Kvalifikacije sudija ...................................................................................................................... 6 lan 13 bis Izbor stalnih sudija ................................................................................................................. 6 lan 13 ter Izbor i naimenovanje sudija ad litem..................................................................................... 6 lan 13 quater Status sudija ad litem ........................................................................................................ 7 lan 14 Funkcioneri i lanovi vijea......................................................................................................... 8 lan 15 Pravilnik o postupku i dokazima ................................................................................................ 8 lan 16 Tuilac ........................................................................................................................................... 8 lan 17 Sekretarijat ................................................................................................................................... 8 lan 18 Istraga i priprema optunice ....................................................................................................... 9 lan 19 Pregled optunice ......................................................................................................................... 9 lan 20 Poetak i voenje sudskog postupka........................................................................................... 9 lan 21 Prava optuenog ........................................................................................................................... 9 lan 22 Zatita rtava i svjedoka............................................................................................................ 10 lan 23 Presuda........................................................................................................................................ 10 lan 24 Krivine sankcije ........................................................................................................................ 10 lan 25 albeni postupak ........................................................................................................................ 10 lan 26 Postupak preispitivanja ............................................................................................................. 10 lan 27 Izvrenje kazne ........................................................................................................................... 11 lan 28 Pomilovanje ili ublaavanje kazne............................................................................................ 11 lan 29 Saradnja i pravosudna pomo................................................................................................... 11 lan 30 Status, povlastice i imunitet Meunarodnog suda................................................................... 11 lan 31 Sjedite Meunarodnog suda .................................................................................................... 11 lan 32 Trokovi Meunarodnog suda .................................................................................................. 11 lan 33 Radni jezici ................................................................................................................................. 11 lan 34 Godinji izvjetaj ........................................................................................................................ 12
Prijevod
AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (USVOJEN 25. MAJA 1993. REZOLUCIJOM BR. 827) (S IZMJENAMA OD 13. MAJA 1998. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1166) (S IZMJENAMA OD 30. NOVEMBRA 2000. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1329) (S IZMJENAMA OD 17. MAJA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1411) (S IZMJENAMA OD 14. AVGUSTA 2002. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1431) (S IZMJENAMA OD 19. MAJA 2003. SHODNO REZOLUCIJI BR. 1481) (S IZMJENAMA OD 20. APRILA 2005. SHODNO REZOLUCIJI 1597) (S IZMJENAMA OD 28. FEBRUARA 2006. SHODNO REZOLUCIJI 1660) (S IZMJENAMA OD 29. SEPTEMBRA 2008. SHODNO REZOLUCIJI 1837) (S IZMJENAMA OD 7. JULA 2009. SHODNO REZOLUCIJI 1877) Meunarodni sud za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine (u daljnjem tekstu Meunarodni sud), osnovan od strane Savjeta bezbjednosti na osnovu Poglavlja VII Povelje Ujedinjenih nacija, djeluje u skladu s odredbama ovog Statuta. lan 1 Nadlenost Meunarodnog suda Meunarodni sud je nadlean da krivino goni osobe odgovorne za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine, u skladu s odredbama ovog Statuta. lan 2 Teke povrede enevskih konvencija iz 1949. Meunarodni sud je nadlean da krivino goni osobe koje su poinile ili naredile da se poine teke povrede enevskih konvencija od 12. augusta 1949., odnosno sljedea djela protiv osoba ili imovine zatienih odredbama relevantne enevske konvencije: (a) (b) (c) (d) hotimino liavanje ivota; muenje ili neovjeno postupanje, ukljuujui bioloke eksperimente; hotimino nanoenje velikih patnji ili tekih povreda tijela ili zdravlja; unitavanje i oduzimanje imovine irokih razmjera koje nije opravdano vojnom nudom i izvedeno je protivpravno i bezobzirno; (e) prisiljavanje ratnog zarobljenika ili civila da slui u snagama neprijateljske sile; (f) hotimino uskraivanje prava ratnom zarobljeniku ili civilu na pravian i redovan sudski postupak; (g) protivpravna deportacija ili premjetanje ili protivpravno zatvaranje civila; (h) uzimanje civila za taoce. lan 3 Krenja zakona ili obiaja ratovanja Meunarodni sud je nadlean da krivino goni osobe koje su prekrile zakone ili obiaje ratovanja. Ta krenja, izmeu ostalog, ukljuuju sljedee: (a) koritenje otrovnih ili drugih oruja ija je svrha nanoenje nepotrebnih patnji; (b) bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustoenje koje nije opravdano vojnom nudom; (c) napadanje, ili bombardovanje, bilo kojim sredstvima, nebranjenih gradova, sela, stambenih ili drugih objekata; (d) zauzimanje, unitavanje ili hotimino oteivanje vjerskih, dobrotvornih i obrazovnih ustanova, ustanova namijenjenih umjetnosti i nauci, istorijskih spomenika i umjetnikih i naunih djela; (e) pljakanje javne ili privatne imovine. lan 4 Genocid 1. Meunarodni sud je nadlean da krivino goni osobe koje su poinile genocid, kako je definisan u stavu 2 ovog lana, ili bilo koje od djela nabrojanih u stavu 3 ovog lana.
Prijevod
2. Genocid predstavlja bilo koje od sljedeih djela, poinjeno s namjerom da se u cijelosti ili djelimino uniti neka nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa kao takva: (a) ubijanje pripadnika te grupe; (b) nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima te grupe; (c) smiljeno nametanje pripadnicima te grupe ivotnih uslova koji su sraunati da dovedu do njenog potpunog ili djeliminog fizikog unitenja; (d) uvoenje mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar te grupe; (e) prisilno premjetanje djece te grupe u drugu grupu. 3. (a) (b) (c) (d) (e) Kanjiva su sljedea djela: genocid; udruivanje radi vrenja genocida; direktno i javno poticanje na vrenje genocida; pokuaj vrenja genocida; sauesnitvo u genocidu. lan 5 Zloini protiv ovjenosti Meunarodni sud je nadlean da krivino goni osobe odgovorne za sljedea krivina djela kada su poinjena u oruanom sukobu, bilo meunarodnog bilo unutranjeg karaktera, i usmjerena protiv civilnog stanovnitva: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) ubistvo; istrebljivanje; porobljavanje; deportacija; zatvaranje; muenje; silovanje; progoni na politikoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; druga nehumana djela. lan 6 Personalna nadlenost Meunarodni sud ima nadlenost nad fizikim licima u skladu s odredbama ovog Statuta. lan 7 Individualna krivina odgovornost 1. Osoba koja je planirala, poticala, naredila, poinila ili na drugi nain pomogla i podrala planiranje, pripremu ili izvrenje nekog od krivinih djela navedenih u lanovima od 2 do 5 ovog Statuta snosi individualnu odgovornost za to krivino djelo. 2. Nijedna optuena osoba, bilo da se radi o efu drave ili vlade ili o odgovornom dravnom funkcioneru, ne moe biti osloboena krivine odgovornosti niti joj se moe ublaiti kazna na osnovu njenog slubenog poloaja. 3. Ukoliko je neko od djela navedenih u lanovima od 2 do 5 ovog Statuta poinio podreeni, njegov nadreeni ne moe biti osloboen krivine odgovornosti ako je znao ili je bilo razloga da zna da se podreeni sprema poiniti takva djela ili da ih je ve poinio, a on nije preduzeo nune i razumne mjere da sprijei takva djela ili kazni poinioce. 4. Optuena osoba koja je postupala prema nareenju vlade ili nadreenog ne moe biti osloboena krivine odgovornosti, ali joj se to moe uzeti u obzir kao osnov za ublaavanje kazne ako Meunarodni sud utvrdi da je to u interesu pravde.
Prijevod
lan 8 Teritorijalna i vremenska nadlenost Teritorijalna nadlenost Meunarodnog suda obuhvata teritoriju bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, to podrazumijeva njenu kopnenu povrinu, zrani prostor i teritorijalne vode. Vremenska nadlenost Meunarodnog suda obuhvata razdoblje od 1. januara 1991. godine. lan 9 Uporedna nadlenost 1. Meunarodni sud i nacionalni sudovi imaju uporednu nadlenost za krivino gonjenje osoba za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1. januara 1991. godine. 2. Meunarodni sud ima primat nad nacionalnim sudovima. Meunarodni sud moe u bilo kojoj fazi postupka formalno zatraiti od nacionalnih sudova da ustupe nadlenost Meunarodnom sudu u skladu s ovim Statutom i Pravilnikom o postupku i dokazima Meunarodnog suda. lan 10 Non bis in idem 1. Nijednoj osobi kojoj je ve sueno pred Meunarodnim sudom za djela koja prema ovom Statutu predstavljaju teka krenja meunarodnog humanitarnog prava ne moe se za ista djela suditi pred nacionalnim sudom. 2. Osobi kojoj je pred nacionalnim sudom sueno za djela koja predstavljaju teka krenja meunarodnog humanitarnog prava moe se poslije toga suditi pred Meunarodnim sudom samo: (a) ako je djelo za koje joj je sueno okvalifikovano kao obino krivino djelo; ili (b) ako postupak pred nacionalnim sudom nije bio nepristrasan ili nezavisan, ako je bio smiljen da optuenog zatiti od meunarodne krivine odgovornosti ili ako krivini postupak nije bio revnosno proveden. 3. Razmatrajui kaznu koju e izrei osobi osuenoj za neko od krivinih djela prema ovom Statutu, Meunarodni sud e uzeti u obzir koliki je dio eventualne kazne koju joj je za isto djelo izrekao nacionalni sud ta osoba ve izdrala. lan 11 Organizacija Meunarodnog suda Meunarodni sud ine sljedei organi: (a) sudska vijea, koja se sastoje od tri pretresna vijea i jednog albenog vijea; (b) tuilac, i (c) Sekretarijat, koji opsluuje i sudska vijea i tuioca. lan 12 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie dvanaest nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu sa lanom 13 ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie devet sudija ad litem istovremeno. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po troje sudija, meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem, osim u sluajevima utvrenim paragrafom 5 ovog lana. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i donosi presudu u skladu s istim pravilima. 3. albeno vijee ini sedam stalnih sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova.
Prijevod
4. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u vijeima Meunarodnog suda moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava. 5. Na zahtjev predsjednika Meunarodnog suda, generalni sekretar moe od sudija ad litem izabranih u skladu sa lanom 13 ter naimenovati rezervne sudije, koji e biti prisutni u svakoj fazi nekog postupka za koji su naimenovani kako bi zamijenili nekog sudiju koji nije u mogunosti da nastavi obavljati dunost sudije. 6. Ne dovodei u pitanje odredbe paragrafa 2 ovog lana, u sluaju da vanredne okolnosti zahtijevaju da sudije u nekoj od sekcija pretresnog vijea budu zamijenjeni, a rezultat toga bude da se ta sekcija u cijelosti sastoji od sudija ad litem, postupak se i dalje moe voditi pred tom sekcijom bez obzira na to to u njenom sastavu vie nema nijednog stalnog sudije. lan 13 Kvalifikacije sudija Stalne sudije i sudije ad litem moraju biti nepristrasne i estite osobe visokih moralnih kvaliteta koje posjeduju kvalifikacije potrebne za izbor na najvie pravosudne funkcije u zemlji iz koje dolaze. Prilikom odreivanja ukupnog sastava sudskih vijea i sekcija pretresnih vijea, duna panja posveuje se iskustvu sudija u krivinom i meunarodnom pravu, ukljuujui meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. lan 13 bis Izbor stalnih sudija 1. Izbor etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata razliitog dravljanstva, ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji drugi sudija lan albenog vijea koji je izabran ili naimenovan za stalnog sudiju Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za genocid i druga teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji Ruande i graana Ruande odgovornih za genocid i druga takva krenja poinjena na teritoriji susjednih drava izmeu 1. januara 1994. i 31. decembra 1994. (u daljem tekstu: Meunarodni sud za Ruandu) u skladu sa lanom 12 bis Statuta tog Suda; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje dvadeset osam i najvie etrdeset dva kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva dobiju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova. 2. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima meu stalnim sudijama koji su izabrani ili naimenovani u skladu s ovim lanom, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u lanu 13 Statuta. 3. Stalne sudije izabrane u skladu s ovim lanom biraju se na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda pravde. Sudije mogu biti ponovo izabrane. lan 13 ter Izbor i naimenovanje sudija ad litem 1. Izbor sudija ad litem Meunarodnog suda na sljedei nain vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti:
6
Prijevod
(a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije ad litem Meunarodnog suda; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti po etiri kandidata ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, vodei pritom rauna o pravilnoj zastupljenosti kandidata enskog i mukog pola; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset etiri kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni, i vodei rauna o ravnopravnoj geografskoj zastupljenosti; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira dvadeset sedam sudija ad litem Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija proglasie se izabranim; (e) sudije ad litem biraju se na mandat od etiri godine. Sudije ad litem mogu biti ponovo izabrane. 2. Za vrijeme bilo kog mandata sudija ad litem, generalni sekretar e ih, po zahtjevu predsjednika Meunarodnog suda, imenovati u pretresna vijea za jedno ili vie suenja na ukupan period do tri godine. Prilikom podnoenja zahtjeva za imenovanje sudije ad litem, predsjednik Meunarodnog suda mora imati na umu kriterije iz lana 13 Statuta koji se odnose na sastav vijea i sekcija pretresnih vijea, odredbe stava 1 (b) i (c) ovog lana, kao i broj glasova koje je dotini sudija ad litem dobio u Generalnoj skuptini. lan 13 quater Status sudija ad litem 1. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: (a) (b) (c) (d) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. imaju ovlasti da rjeavaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni kao lanovi pretresnog vijea.
2. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika Meunarodnog suda niti za predsjedavajueg pretresnog vijea shodno lanu 14 Statuta; (b) nemaju ovlasti: (i) da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu sa lanom 15 Statuta. Oni e, meutim biti konsultovani prije usvajanja tih pravila; (ii) da pregledaju optunicu u skladu sa lanom 19 Statuta; (iii) da uestvuju u konsultacijama sa predsjednikom u vezi s rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom 14 Statuta, niti u vezi sa pomilovanjem ili ublaavanjem kazne u skladu sa lanom 28 Statuta. 3. Bez obzira na odredbe paragrafa 1. i 2. ovog lana, sudije ad litem koji postupaju kao rezervne sudije, u periodu u kom postupaju u tom svojstvu: (a) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; (b) imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. (c) imaju ovlasti da rjeavaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni i u tu svrhu imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; 4. U sluaju da rezervni sudija zamijeni nekog sudiju koji nije u stanju da obavlja dunost sudije, njegov status e od tada biti regulisan odredbama paragrafa 1. ovog lana. (a)
Prijevod
lan 14 Funkcioneri i lanovi vijea 1. Predsjednika Meunarodnog suda biraju stalne sudije iz svojih redova. 2. Predsjednik Meunarodnog suda je lan albenog vijea i predsjedava njegovim radom. 3. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje etvoro stalnih sudija, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 13bis Statuta, u albeno vijee, a devetoro u pretresna vijea. Bez obzira na odredbe stava 1 lana 12, i stava 3 lana 12, predsjednik moe u albeno vijee imenovati najvie etiri dodatne stalne sudije koji su rasporeeni u pretresnim vijeima, po okonanju postupaka u kojima te sudije rjeavaju. Mandat svakog pojedinog sudije prerasporeenog u albeno vijee bie isti kao i mandat sudija koji su lanovi albenog vijea. 4. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu, u konsultaciji sa predsjednikom Meunarodnog suda, odreuje dvoje stalnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 12bis Statuta tog Meunarodnog suda, za lanove albenog vijea i za stalne sudije Meunarodnog suda. Bez obzira na odredbe stava 1 lana 12, i stava 3 lana 12, predsjednik tog Meunarodnog suda moe u albeno vijee imenovati najvie etiri dodatne stalne sudije koji su rasporeeni u pretresnim vijeima Meunarodnog krivinog suda za Ruandu, po okonanju postupaka u kojima te sudije rjeavaju. Mandat svakog pojedinog sudije prerasporeenog u albeno vijee bie isti kao i mandat sudija koji su lanovi albenog vijea. 5. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje u pretresna vijea one sudije ad litem koje povremeno budu imenovane da rade na Meunarodnom sudu. 6. Sudija moe biti lan samo onog vijea u koje je rasporeen. 7. Predsjedavajueg sudiju koji nadgleda cjelokupan rad pretresnog vijea biraju stalne sudije tog pretresnog vijea iz svojih redova. lan 15 Pravilnik o postupku i dokazima Sudije Meunarodnog suda usvajaju pravila o postupku i dokazima za voenje pretpretresne faze postupka, suenja i albenog postupka, prihvatanje dokaza, zatitu rtava i svjedoka i druga relevantna pitanja. lan 16 Tuilac 1. Tuilac je odgovoran za voenje istrage i krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1. januara 1991. godine. 2. Tuilac djeluje nezavisno kao zasebni organ Meunarodnog suda. On ne smije traiti ni primati uputstva ni od koje vlade niti od bilo kojeg drugog izvora. 3. Tuilatvo se sastoji od tuioca i drugog potrebnog kvalifikovanog osoblja. 4. Tuioca predlae generalni sekretar, a imenuje Savjet bezbjednosti. Tuilac mora biti osoba visokih moralnih kvaliteta i posjedovati najvii stepen strunosti i iskustva u voenju istraga i krivinog gonjenja u krivinim predmetima. Tuilac ima mandat od etiri godine i moe biti ponovno izabran. Uslovi slube tuioca odgovaraju uslovima slube podsekretara Ujedinjenih nacija. 5. Osoblje Tuilatva imenuje generalni sekretar na preporuku tuioca. lan 17 Sekretarijat 1. Sekretarijat je odgovoran za administraciju i opsluivanje Meunarodnog suda. 2. Sekretarijat se sastoji od sekretara i drugog potrebnog osoblja.
Prijevod
3. Sekretara imenuje generalni sekretar Ujedinjenih nacija nakon konsultacija s predsjednikom Meunarodnog suda. Sekretar ima mandat od etiri godine i moe biti ponovno izabran. Uslovi slube sekretara odgovaraju uslovima slube pomonika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. 4. Osoblje sekretarijata imenuje generalni sekretar na preporuku sekretara Meunarodnog suda. lan 18 Istraga i priprema optunice 1. Tuilac pokree istrage ex officio ili na temelju informacija pribavljenih iz bilo kojeg izvora, posebno od vlada, organa Ujedinjenih nacija, meuvladinih i nevladinih organizacija. Tuilac mora procijeniti informacije koje je primio ili pribavio i odluiti postoje li dovoljne osnove za pokretanje postupka. 2. Tuilac je ovlaten da ispituje osumnjiene, rtve i svjedoke, prikuplja dokaze i provodi istragu na licu mjesta. Prilikom obavljanja tih poslova tuilac moe, kada je to prikladno, zatraiti pomo nadlenih dravnih vlasti. 3. Prilikom ispitivanja osumnjieni ima pravo na pomo pravnog zastupnika po vlastitom izboru, to ukljuuje pravo da mu se, ako nema dovoljno sredstava da je sam plati, dodijeli besplatna pravna pomo, kao i na neophodno prevoenje na jezik i s jezika koji govori i razumije. 4. Poto je utvrdio da prima facie postoje osnove za to, tuilac priprema optunicu koja sadri saet prikaz injenica i krivino djelo ili djela za koja se optueni tereti prema Statutu. Optunica se dostavlja sudiji pretresnog vijea. lan 19 Pregled optunice 1. Optunicu pregleda sudija pretresnog vijea kojem je ona dostavljena. Ako se uvjeri da je tuilac utvrdio da prima facie postoje osnove, sudija e potvrditi optunicu. Ako se u to ne uvjeri, optunica se odbacuje. 2. Poto se optunica potvrdi, sudija moe na zahtjev tuioca izdavati sudske naloge i naloge za hapenje, pritvor, predaju ili dovoenje osoba, kao i sve druge naloge potrebne za voenje suenja. lan 20 Poetak i voenje sudskog postupka 1. Pretresna vijea moraju osigurati da suenje bude pravino i ekspeditivno, te da se postupak vodi u skladu s pravilima o postupku i dokazima uz puno potovanje prava optuenog i dunu brigu o zatiti rtava i svjedoka. 2. Osoba protiv koje je potvrena optunica mora, na temelju sudskog naloga ili naloga za hapenje Meunarodnog suda, biti pritvorena, odmah obavijetena o optubama protiv nje i prebaena na Meunarodni sud. 3. Pretresno vijee e proitati optunicu, uvjeriti se da se potuju prava optuenog, potvrditi da optueni razumije optunicu i uputiti ga da se izjasni o krivici. Pretresno vijee e zatim odrediti datum poetka suenja. 4. Pretres je javan osim kada pretresno vijee odlui da zatvori pretres za javnost u skladu s pravilima o postupku i dokazima. lan 21 Prava optuenog 1. Sve osobe su ravnopravne pred Meunarodnim sudom. 2. Prilikom rjeavanja po optubama protiv optuenoga, on ima pravo na pravino i javno suenje, uz ograde predviene lanom 22 Statuta. 3. Optueni se smatra nevinim dok mu se ne dokae krivica u skladu s odredbama ovog Statuta. 4. Prilikom rjeavanja po svim optubama na osnovu ovog Statuta, optuenom se, uz puno potovanje naela ravnopravnosti, garantuju sljedea minimalna prava:
Prijevod
da bude pravovremeno i detaljno obavijeten, na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optubi protiv njega; (b) da ima odgovarajue vrijeme i uslove za pripremu odbrane i komunikaciju s pravnim zastupnikom po vlastitom izboru; (c) da mu se sudi bez nepotrebnog odgaanja; (d) da mu se sudi u njegovom prisustvu i da se brani lino ili putem pravnog zastupnika po vlastitom izboru; da se, ako nema pravnog zastupnika, obavijesti o tom pravu; te da mu se, kad god to zahtijevaju interesi pravde, dodijeli pravni zastupnik, a da on pritom ne snosi trokove odbrane ako za to nema dovoljno sredstava; (e) da ispita svjedoke koji ga terete ili da se oni ispitaju u njegovo ime, kao i da se svjedoci odbrane dovedu i ispitaju pod istim uslovima kao i svjedoci koji ga terete; (f) da ima besplatnu pomo prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi na Meunarodnom sudu; (g) da ne bude primoran da svjedoi protiv sebe ni da prizna krivicu. lan 22 Zatita rtava i svjedoka Meunarodni sud u svojim pravilima o postupku i dokazima osigurava zatitu rtava i svjedoka. Zatitne mjere obuhvataju, pored ostalog, voenje postupka in camera i zatitu identiteta rtava. lan 23 Presuda 1. Pretresno vijee izrie presude i odmjerava kazne i krivine sankcije osobama osuenim za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava. 2. Presuda se donosi odlukom veine sudija pretresnog vijea, koje je izrie javno. Presudu prati pismeno obrazloenje kojem se mogu dodati izdvojena ili suprotna miljenja. lan 24 Krivine sankcije 1. Krivine sankcije koje izrie pretresno vijee ograniene su na kaznu zatvora. Prilikom odreivanja kazne zatvora pretresno vijee imae u vidu optu praksu izricanja zatvorskih kazni na sudovima bive Jugoslavije. 2. Prilikom izricanja kazni, pretresna vijea uzimaju u obzir faktore poput teine krivinog djela i linih prilika osuenika. 3. Uz kaznu zatvora, pretresna vijea mogu naloiti povrat eventualne imovine i imovinske koristi steene kanjivim ponaanjem, ukljuujui i sredstvima prisile, pravim vlasnicima. lan 25 albeni postupak 1. albeno vijee rjeava po albama osoba koje su osudila pretresna vijea i po albama tuioca na sljedeim osnovama: (a) greka u primjeni prava koja obesnauje odluku, ili (b) greka u utvrivanju injeninog stanja zbog koje je dolo do neostvarenja pravde. 2. albeno vijee moe odluke pretresnih vijea potvrditi, ponititi ili preinaiti. lan 26 Postupak preispitivanja Kad se otkrije nova injenica koja nije bila poznata u vrijeme postupka pred pretresnim vijeima ili albenim vijeem a koja je mogla biti odluujui faktor prilikom donoenja odluke, osuenik ili tuilac mogu Meunarodnom sudu podnijeti prijedlog za preispitivanje presude.
(a)
10
Prijevod
lan 27 Izvrenje kazne Kazna zatvora izdrava se u dravi koju Meunarodni sud odredi s popisa drava koje su Savjetu bezbjednosti izrazile spremnost da prihvate osuene osobe. Kazna zatvora izdrava se u skladu s vaeim zakonskim propisima dotine drave i pod nadzorom Meunarodnog suda. lan 28 Pomilovanje ili ublaavanje kazne Ako prema vaeim pravnim propisima drave u kojoj osuenik izdrava kaznu zatvora on ima pravo na pomilovanje ili ublaavanje kazne, ta drava mora o tome obavijestiti Meunarodni sud. Nakon to se posavjetuje sa sudijama, predsjednik Meunarodnog suda donosi odluku na temelju interesa pravde i optih pravnih naela. lan 29 Saradnja i pravosudna pomo 1. Drave moraju saraivati s Meunarodnim sudom u istrazi i krivinom gonjenju osoba optuenih da su poinile teka krenja meunarodnog humanitarnog prava. 2. Drave moraju bez nepotrebnog odgaanja udovoljiti svakom zahtjevu za pomo ili nalogu koji je izdalo pretresno vijee, to, izmeu ostalog, ukljuuje sljedee: (a) (b) (c) (d) (e) utvrivanje identiteta i pronalaenje osoba; uzimanje iskaza i dostavu dokaza; uruenje dokumenata; hapenje ili pritvaranje osoba; predaju ili dovoenje optuenih pred Meunarodni sud. lan 30 Status, povlastice i imunitet Meunarodnog suda 1. Konvencija o povlasticama i imunitetu Ujedinjenih nacija od 13. februara 1946. primjenjuje se na Meunarodni sud, sudije, tuioca i njegovo osoblje, te sekretara i njegovo osoblje. 2. Sudije, tuilac i sekretar uivaju povlastice i imunitet, izuzea i druge olakice koje prema meunarodnom pravu pripadaju diplomatskim predstavnicima. 3. Osoblje tuioca i sekretara uiva povlastice i imunitet koji pripadaju slubenicima Ujedinjenih nacija u skladu s lanovima V i VII Konvencije iz stava 1 ovog lana. 4. Sa svim drugim osobama, ukljuujui optuene, ije je prisustvo potrebno u sjeditu Meunarodnog suda, postupae se na nain koji je neophodan za ispravno funkcionisanje Meunarodnog suda. lan 31 Sjedite Meunarodnog suda Sjedite Meunarodnog suda je u Haagu. lan 32 Trokovi Meunarodnog suda Trokovi Meunarodnog suda podmiruju se iz redovnog budeta Ujedinjenih nacija u skladu s lanom 17 Povelje Ujedinjenih nacija. lan 33 Radni jezici Radni jezici Meunarodnog suda su engleski i francuski.
11
Prijevod
lan 34 Godinji izvjetaj Predsjednik Meunarodnog suda podnosi Savjetu bezbjednosti i Generalnoj skuptini godinji izvjetaj o radu Meunarodnog suda.
12
Prijevod
UJEDINJENE NACIJE
Savjet bezbjednosti
Distribucija: Opta S/RES/808 (1993.) 22. februar 1993.
REZOLUCIJA BR. 808 (1993.) Usvojena od strane Savjeta bezbjednosti na 3175. sjednici, 22. februara 1993. Savjet bezbjednosti, Ponovo potvrujui svoju Rezoluciju br. 713 (1991.) od 25. septembra 1991. i sve potonje relevantne rezolucije, Podsjeajui na paragraf 10 rezolucije 764 (1992.) od 13. jula 1992., u kojem je potvrdio da se sve strane moraju povinovati obavezama koje proistiu iz meunarodnog humanitarnog prava, a posebno iz enevskih konvencija od 12. augusta 1949., te da osobe koje izvre ili narede izvrenje tekih povreda tih konvencija snose individualnu odgovornost za takva krenja, Podsjeajui, takoe, na svoju Rezoluciju br. 771 (1992.) od 13. augusta 1992., u kojoj je, pored ostalog, zahtijevao da sve strane i drugi u bivoj Jugoslaviji kojih se to tie, kao i sve oruane snage u Bosni i Hercegovini, odmah prekinu sva krenja meunarodnog humanitarnog prava i uzdre se od njih, Podsjeajui, nadalje, na svoju Rezoluciju br. 780 (1992.) od 6. oktobra 1992., u kojoj je od generalnog sekretara zatraio da hitno formira nepristrasnu Ekspertnu komisiju koja treba da ispita i analizira informacije dostavljene shodno rezolucijama br. 771 (1992.) i br. 780 (1992.), kao i eventualne dodatne informacije do kojih bi komisija mogla da doe, s ciljem da generalnom sekretaru iznese svoje zakljuke o dokazima o tekim povredama enevskih konvencija i drugim krenjima meunarodnog humanitarnog prava izvrenim na teritoriji bive Jugoslavije, Razmotrivi privremeni izvjetaj Ekspertne komisije formirane shodno Rezoluciji br. 780 (1992.) (S/25274), u kojem je komisija konstatovala da bi odluka da se osnuje ad hoc meunarodni sud u vezi s dogaajima na teritoriji bive Jugoslavije bila u skladu sa smjerom njenog djelovanja, Izraavajui jo jednom duboku zabrinutost zbog daljnjih vijesti o rasprostranjenom krenju meunarodnog humanitarnog prava koje se vri na teritoriji bive Jugoslavije, ukljuujui izvjetaje o masovnom ubijanju i nastavljanju prakse "etnikog ienja", Zakljuivi da ta situacija predstavlja prijetnju meunarodnom miru i bezbjednosti, Odluan da stane na put takvim zloinima i preduzme efikasne mjere kako bi se pred lice pravde izvele osobe koje su za njih odgovorne, Uvjeren da bi, u posebnim okolnostima bive Jugoslavije, osnivanje meunarodnog suda omoguilo ostvarenje tog cilja i doprinijelo ponovnom uspostavljanju i ouvanju mira, Imajui u vidu, s tim u vezi, preporuku kopredsjedavajueg Upravnog komiteta Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji za osnivanje takvog meunarodnog suda (S/25221), Imajui takoe u vidu, s dubokom zabrinutou, "Izvjetaj Istrane komisije Evropske zajednice o postupanju prema muslimanskim enama u bivoj Jugoslaviji" (S/25240, Prilog 1),
13
Prijevod
Imajui u vidu, nadalje, izvjetaj komisije pravnika koji je podnijela Francuska (S/25266), izvjetaj komisije pravnika koji je podnijela Italija (S/25300), te izvjetaj koji su dostavili stalni predstavnici vedske u ime aktuelnog predsjedavajueg Konferencije o evropskog bezbjednosti i saradnji (KEBS) (S/25307), 1. Donosi odluku o osnivanju meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine; 2. Zahtijeva od generalnog sekretara da to prije, a po mogunosti najkasnije 60 dana po usvajanju ove Rezolucije, podnese Savjetu na razmatranje izvjetaj o svim aspektima ovog pitanja, ukljuujui konkretne prijedloge i, gdje je to mogue, opcije za djelotvorno i ekspeditivno izvrenje odluke iz paragrafa 1 gore, uzimajui pritom u obzir prijedloge koje u tom smislu daju drave lanice; 3. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
14
Prijevod
UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti
Distribucija: OPTA S/RES/827 (1993.) 25. maj 1993.
REZOLUCIJA BR. 827 (1993.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 3217. sjednici, 25. maja 1993. Savjet bezbjednosti, Ponovo potvrujui svoju Rezoluciju br. 713 (1991.) od 25. septembra 1991. i sve relevantne rezolucije koje su donesene poslije toga, Razmotrivi izvjetaj generalnog sekretara (S/25704 i Add.1) shodno paragrafu 2 Rezolucije br. 808 (1993.), Izraavajui jo jednom krajnju zabrinutost zbog daljnjih izvjetaja o iroko rasprostranjenim i flagrantnim krenjima meunarodnog humanitarnog prava koja se vre na teritoriji bive Jugoslavije, a posebno u Republici Bosni i Hercegovini, ukljuujui izvjetaje o masovnim ubistvima, masovnom, organizovanom i sistematskom zatoenju i silovanju ena, te o nastavku prakse etnikog ienja iji je cilj, pored ostalog, osvajanje i zadravanje teritorije, Utvrdivi da ta situacija i dalje predstavlja prijetnju meunarodnom miru i bezbjednosti, Odluan da zaustavi takve zloine i preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde, Uvjeren da bi, u konkretnim okolnostima koje vladaju u bivoj Jugoslaviji, kao ad hoc mjera Savjeta, osnivanje meunarodnog suda i krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava omoguilo postizanje tog cilja i doprinijelo ponovnom uspostavljanju i odravanju mira, Smatrajui da e osnivanje meunarodnog suda i krivino gonjenje osoba odgovornih za gorepomenuta krenja meunarodnog humanitarnog prava doprinijeti da se osigura obustavljanje takvih krenja i njihovo efektivno sankcionisanje, Imajui u vidu, s tim u vezi, preporuku kopredsjedavajuih Upravnog komiteta Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji za osnivanje takvog suda (S/25221), Ponovo potvrujui, s tim u vezi, svoju odluku iz Rezolucije br. 808 (1993.) da se osnuje meunarodni sud za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991., Uzevi u obzir da, dok se ne imenuje tuilac Meunarodnog suda, Komisija eksperata koja je osnovana u skladu sa Rezolucijom br. 780 (1992.) treba da nastavi s hitnim prikupljanjem podataka koji se odnose na dokaze o tekim povredama enevskih konvencija i drugim krenjima meunarodnog humanitarnog prava, kao to je i predloila u svom privremenom izvjetaju (S/25274), Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Odobrava izvjetaj generalnog sekretara; 2. Ovim donosi odluku da se osnuje meunarodni sud sa iskljuivim zadatkom da krivino goni osobe odgovorne za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1. januara 1991. do datuma koji odredi Savjet bezbjednosti nakon ponovne uspostave mira, te da se u tom cilju usvoji Statut Meunarodnog suda koji je priloen uz gorepomenuti izvjetaj; 3. Trai od generalnog sekretara da sudijama Meunarodnog suda, kad budu naimenovane, prenese sve sugestije drava u vezi s pravilnikom o postupku i dokazima koji se predvia lanom 15 Statuta Meunarodnog suda;
15
Prijevod
4. Donosi odluku da sve drave u punoj mjeri sarauju s Meunarodnim sudom i njegovim organima u skladu s ovom Rezolucijom i Statutom Meunarodnog suda, te da, shodno tome, sve drave preduzimaju sve mjere koje su neophodne po odredbama njihovih nacionalnih zakona da provedu odredbe ove Rezolucije i Statuta, ukljuujui obavezu drava da udovolje zahtjevima za pomo ili nalozima koje izda Pretresno vijee shodno lanu 29 Statuta; 5. Poziva drave i meuvladine i nevladine organizacije da daju doprinos Meunarodnom sudu u vidu novanih sredstava, opreme i usluga, ukljuujui i struno osoblje; 6. Donosi odluku da e se sjedite Meunarodnog suda utvrditi poslije zakljuenja odgovarajuih sporazuma izmeu Ujedinjenih nacija i Nizozemske koje Savjet bude smatrao prihvatljivim, te da Meunarodni sud moe biti smjeten i negdje drugdje ukoliko se bude smatralo da je to nuno za efikasno obavljanje njegovih funkcija; 7. Donosi i odluku da rad Meunarodnog suda ne naruava pravo rtava da, putem odgovarajue procedure, trae naknadu za tetu koja im je nanesena krenjima meunarodnog humanitarnog prava; 8. Trai od generalnog sekretara da hitno provede ovu Rezoluciju, a posebno da preduzme praktine korake za efikasno funkcionisanje Meunarodnog suda to je prije mogue, te da periodino izvjetava Savjet; 9. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
16
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1166 (1998.) 13. maj 1998.
REZOLUCIJA BR. 1166 (1998.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 3878. sjednici, 13. maja 1998. Savjet bezbjednosti, Potvrujui svoju Rezoluciju br. 827 (1993) od 25. maja 1993., Vjerujui i nadalje da krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije doprinosi uspostavljanju i odravanju mira na podruju bive Jugoslavije, Razmotrivi pismo generalnog sekretara predsjedniku Savjeta bezbjednosti od 5. maja 1998. (S/1998/376), Uvjeren da je potrebno poveati broj sudija i pretresnih vijea kako bi se Meunarodnom sudu za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. (u daljem tekstu Meunarodni sud) omoguilo da bez odlaganja pokrene sudski postupak protiv velikog broja optuenih koji ekaju suenje, Imajui u vidu znaajan napredak postignut u poboljanju rada Meunarodnog suda i uvjeren da je nuno da organi Suda nastave sa svojim naporima za postizanje takvog napretka, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Donosi odluku da osnuje tree pretresno vijee Meunarodnog suda i odluuje da u tu svrhu izmijeni lanove 11, 12 i 13 Statuta Meunarodnog suda i zamijeni ih odredbama koje su navedene u prilogu ovoj Rezoluciji; 2. Donosi odluku da se tri nove sudije izaberu to je prije mogue kako bi vrile dunost u dodatnom pretresnom vijeu i uz to odluuje, bez obzira na odredbe lana 13.4 Statuta Meunarodnog suda, da sudije, kada jednom budu izabrane, tu dunost vre do isteka mandata postojeih sudija, a da u svrhu tog izbora Savjet bezbjednosti, bez obzira na lan 13.2(c) Statuta, na osnovu dobijenih nominacija sastavi popis koji e sadravati najmanje est, a najvie devet kandidata; 3. Poziva sve drave da u potpunosti sarauju s Meunarodnim sudom i njegovim organima u skladu s njihovim obavezama shodno Rezoluciji br. 827 (1993) i Statutu Meunarodnog suda, te pozdravlja pomo koja je ve pruena Sudu u ispunjavanju njegovog mandata; 4. Trai od generalnog sekretara da provede praktine pripreme kako za izbore pomenute u gornjem stavu 2, tako i za poboljanje efikasnog funkcionisanja Meunarodnog suda, ukljuujui blagovremeno obezbjeenje osoblja i sredstava, posebno za tree pretresno vijee i pratee slube tuioca, te takoe trai od generalnog sekretara da o napretku tog procesa detaljno obavjetava Savjet bezbjednosti ; 5. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
17
Prijevod
PRILOG lan 11 Organizacija Meunarodnog suda Meunarodni sud ine sljedei organi: (a) Sudska vijea, koja se sastoje od dva pretresna i jednog albenog vijea; (b) tuilac, i (c) Sekretarijat, koji opsluuje oba vijea i tuioca. lan 12 Sastav vijea Sudska vijea ini jedanaest nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, a koji rade kako slijedi: (a) po troje sudija u svakom pretresnom vijeu; (b) pet sudija u albenom vijeu. lan 13 Kvalifikacije i izbor sudija 1. Sudije moraju biti nepristrasne i estite osobe visokih moralnih kvaliteta koje posjeduju kvalifikacije potrebne za izbor na najvie pravosudne funkcije u zemlji iz koje dolaze. Prilikom odreivanja ukupnog sastava sudskih vijea, duna panja posveuje se iskustvu sudija u krivinom i meunarodnom pravu, ukljuujui meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava.. 2. Izbor sudija Meunarodnog suda vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u paragrafu 1 gore, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji drugi sudija; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje dvadeset osam i najvie etrdeset dva kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira etrnaest sudija Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva dobiju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova. 3. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u paragrafu 1 gore. 4. Sudije se biraju na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda pravde. Sudije mogu biti ponovo izabrane. ________ (a)
18
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1329 (2000.) 30. novembar 2000.
REZOLUCIJA BR. 1329 (2000.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4240. sjednici, 30. novembra 2000. Savjet bezbjednosti, Potvrujui svoje Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993. i 995 (1994.) od 8. novembra 1994., I dalje u uvjerenju da krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije doprinosi ponovnom uspostavljanju i odravanju mira u bivoj Jugoslaviji, Isto tako, i dalje u uvjerenju da u specifinim okolnostima u Ruandi krivino gonjenje osoba odgovornih za genocid i druga teka krenja meunarodnog humanitarnog prava doprinosi procesu nacionalnog pomirenja i ponovnom uspostavljanju i odravanju mira u Ruandi, te u toj regiji uopte, Razmotrivi pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 7. septembra 2000. (S/2000/865), kao i priloena pisma predsjednika Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju generalnom sekretaru od 12. maja 2000. i predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu od 14. juna 2000., Uvjeren u potrebu formiranja grupe sudija ad litem na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju i poveanja broja sudija za albena vijea meunarodnih sudova, kako bi se meunarodnim sudovima omoguilo da svoj rad okonaju to je prije mogue, Imajui u vidu znaajan napredak koji je postignut u poboljanju postupka koji se primjenjuje na meunarodnim sudovima i uvjeren u potrebu da njihovi organi nastave da ulau napore kako bi se postigao daljnji napredak u toj oblasti, Imajui u vidu stav koji su izrazili meunarodni sudovi, da bi se na tim sudovima trebalo suditi prvenstveno civilnim, vojnim i paravojnim elnicima, a ne osumnjienima nieg ranga, Podsjeajui na to da su meunarodni sudovi i nacionalni sudovi istovremeno nadleni za krivino gonjenje osoba osumnjienih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava, te imajui u vidu da Pravilnik o postupku i dokazima Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju predvia da pretresno vijee moe odluiti da suspenduje odreenu optunicu i dopusti nacionalnom sudu da preuzme odreeni predmet, Imajui u vidu i cijenei trud koji su uloile sudije Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju kako bi relevantni organi Ujedinjenih nacija stekli relativno preciznu sliku o tome koliko treba da traje mandat Meunarodnog suda, to je istaknuto u prilogu I pisma Generalnog sekretara od 7. septembra 2000., Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Odluuje da formira grupu sudija ad litem na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju i da povea broj lanova albenih vijea Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i Meunarodnog suda za Ruandu i, u tom cilju, odluuje da izmijeni lanove 12, 13 i 14 Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i zamijeni ih odredbama navedenim u prilogu I ove Rezolucije, te takoe odluuje da izmijeni lanove 11, 12 i 13 Statuta Meunarodnog suda za Ruandu i zamijeni ih odredbama navedenim u prilogu II ove Rezolucije; 2. Odluuje da se, to je prije mogue, izaberu dvojica dodatnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu i takoe odluuje, bez tete po lan 12, paragraf 4 Statuta tog Meunarodnog suda, da te sudije, kada budu izabrani, obavljaju slubu do isteka mandata postojeih sudija, te da Savjet bezbjednosti, u cilju obavljanja tog
19
Prijevod
izbora, bez obzira na lan 12, paragraf 2 (c) Statuta, utvrdi spisak kandidata na osnovu prijava primljenih od najmanje etiri, a najvie est kandidata; 3. Odluuje da, kada dvojica sudija budu izabrani u skladu sa gorenavedenim paragrafom 2 i kada preuzmu dunost, predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu, to je prije mogue, u skladu sa lanom 13, paragrafom 3 Statuta Meunarodnog suda za Ruandu i lanom 14, paragrafom 4 Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, preduzme neophodne korake da se dvojica sudija koji budu izabrani ili imenovani u skladu sa lanom 12 Statuta Meunarodnog suda za Ruandu imenuju za lanove albenih vijea Meunarodnih sudova; 4. Trai od generalnog sekretara da preduzme praktine pripreme za izbore spomenute u paragrafu 2 gore kako bi se to je prije mogue izvrio izbor dvadeset sedam sudija ad litem u skladu sa lanom 13 ter Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, te da bi se za Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju i Meunarodni sud za Ruandu pravovremeno obezbijedio personal i uslovi za rad, a posebno za sudije ad litem, albena vijea i s njima povezani dio Tuilatva; nadalje, trai od generalnog sekretara da detaljno izvjetava Savjet bezbjednosti o napretku po ovom pitanju; 5. Poziva sve drave da u potpunosti sarauju sa Meunarodnim sudovima i njihovim organima u skladu sa njihovim obavezama shodno Rezolucijama br. 827 (1993.) i 955 (1994.) i Statutima meunarodnih sudova, te pozdravlja pomo koja je ve pruena meunarodnim sudovima u ispunjavanju njihovih mandata; 6. Trai od generalnog sekretara da to je prije mogue Savjetu bezbjednosti podnese izvjetaj koji e sadravati procjenu i prijedloge vezane za datum okonanja vremenske nadlenosti Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju; 7. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
20
Prijevod
Prilog I lan 12 Sastav vijea 1. Sudska vijea ini esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie devet nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu sa lanom 13 ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie est sudija ad litem istovremeno. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po troje sudija, meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i donosi presudu u skladu s istim pravilima. 3. albeno vijee ini sedam stalnih sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. lan 13 Kvalifikacije sudija Stalne sudije i sudije ad litem moraju biti nepristrasne i estite osobe visokih moralnih kvaliteta koje posjeduju kvalifikacije potrebne za izbor na najvie pravosudne funkcije u zemlji iz koje dolaze. Prilikom odreivanja ukupnog sastava sudskih vijea i sekcija pretresnih vijea, duna panja posveuje se iskustvu sudija u krivinom i meunarodnom pravu, ukljuujui meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. lan 13 bis Izbor stalnih sudija 1. Izbor etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije;
(b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata razliitog dravljanstva, ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji drugi sudija lan albenog vijea koji je izabran ili naimenovan za stalnog sudiju Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za genocid i druga teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji Ruande i graana Ruande odgovornih za genocid i druga takva krenja poinjena na teritoriji susjednih drava izmeu 1. januara 1994. i 31. decembra 1994. (u daljem tekstu: Meunarodni sud za Ruandu) u skladu sa lanom 12 bis Statuta tog Suda; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje dvadeset osam i najvie etrdeset dva kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva dobiju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova. 2. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima meu stalnim sudijama koji su izabrani ili naimenovani u skladu s ovim lanom, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u lanu 13 Statuta. 3. Stalne sudije izabrane u skladu s ovim lanom biraju se na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda pravde. Sudije mogu biti ponovo izabrane.
21
Prijevod
lan 13 ter Izbor i naimenovanje sudija ad litem 1. Izbor sudija ad litem Meunarodnog suda na sljedei nain vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije ad litem Meunarodnog suda; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti po etiri kandidata ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, vodei pritom rauna o pravilnoj zastupljenosti kandidata enskog i mukog pola; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset etiri kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni, i vodei rauna o ravnopravnoj geografskoj zastupljenosti; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira dvadeset sedam sudija ad litem Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija proglasie se izabranim; (e) sudije ad litem biraju se na mandat od etiri godine. Sudije ad litem ne mogu biti ponovo izabrane. 2. Za vrijeme mandata sudija ad litem, generalni sekretar e ih, po zahtjevu predsjednika Meunarodnog suda, imenovati u pretresna vijea za jedno ili vie suenja na ukupan period do tri godine. Prilikom podnoenja zahtjeva za imenovanje sudije ad litem, predsjednik Meunarodnog suda mora imati na umu kriterije iz lana 13 Statuta koji se odnose na sastav vijea i sekcija pretresnih vijea, odredbe stava 1 (b) i (c) ovog lana, kao i broj glasova koje je dotini sudija ad litem dobio u Generalnoj skuptini. lan 13 quater Status sudija ad litem 1. Tokom perioda na kojem su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: (a) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; (b) imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; (c) imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. 2. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika Meunarodnog suda niti za predsjedavajueg pretresnog vijea shodno lanu 14 Statuta; (b) nemaju ovlasti: (i) da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu sa lanom 15 Statuta. Oni e, meutim biti konsultovani prije usvajanja tih pravila; (ii) da pregledaju optunicu u skladu sa lanom 19 Statuta; (iii) da uestvuju u konsultacijama sa predsjednikom u vezi s rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom 14 Statuta, niti u vezi sa pomilovanjem ili ublaavanjem kazne u skladu sa lanom 28 Statuta. (iv) rjeavaju u pretpretresnim postupcima. lan 14 Funkcioneri i lanovi vijea 1. 2. Predsjednika Meunarodnog suda biraju stalne sudije iz svojih redova. Predsjednik Meunarodnog suda je lan albenog vijea i predsjedava njegovim radom. (a)
3. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje etvoro stalnih sudija, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 13 bis Statuta u albeno vijee, a devetoro u pretresna vijea.
22
Prijevod
4. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu, u konsultaciji sa predsjednikom Meunarodnog suda, odreuje dvoje stalnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 12 bis Statuta tog Meunarodnog suda,, za lanove albenog vijea i za stalne sudije Meunarodnog suda. 5. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje u pretresna vijea one sudije ad litem koje povremeno budu imenovane da rade na Meunarodnom sudu. 6. Sudija moe biti lan samo onog vijea u koje je rasporeen.
7. Predsjedavajueg sudiju koji nadgleda cjelokupan rad pretresnog vijea biraju stalne sudije tog pretresnog vijea iz svojih redova.
23
Prijevod
Prilog II lan 11 Sastav sudskih vijea Sudska vijea ini esnaest nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, a rade kako slijedi: (a) svako pretresno vijee sastoji se od troje sudija; (b) albeno vijee ini sedam sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. lan 12 Kvalifikacije i izbor sudija 1. Sudije moraju biti nepristrasne i estite osobe visokih moralnih kvaliteta koje posjeduju kvalifikacije potrebne za izbor na najvie pravosudne funkcije u zemlji iz koje dolaze. Prilikom odreivanja ukupnog sastava sudskih vijea i sekcija pretresnih vijea, duna panja posveuje se iskustvu sudija u krivinom i meunarodnom pravu, ukljuujui meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. 2. Izbor jedanaest sudija Meunarodnog suda za Ruandu vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: generalni sekretar poziva zemlje-lanice Ujedinjenih nacija i drave ne-lanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije; (b) u roku od ezdeset dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata razliitog dravljanstva, ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u paragrafu 1 gore, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji od sudija lan albenog vijea koji je izabran ili naimenovan za sudiju Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine (dalje u tekstu: Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju) u skladu sa lanom 13 bis Statuta tog Suda; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje dvadeset dva i najvie trideset tri kandidata, starajui se da na Meunarodnom sudu za Ruandu budu zastupljeni glavni svjetski pravni sistemi; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog spiska bira jedanaest sudija Meunarodnog suda za Ruandu. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija, bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva dobiju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova. 3. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima meu sudijama koji su izabrani ili naimenovani u skladu sa ovim lanom, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u paragrafu 1 gore. 4. Sudije izabrane u skladu s ovim lanom biraju se na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju. Sudije mogu biti ponovo izabrani. lan 13 Funkcioneri i lanovi vijea 1. Sudije Meunarodnog suda za Ruandu biraju predsjednika. 2. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu mora biti lan jednog od pretresnih vijea tog suda. 3. Nakon konsultacija sa sudijama Meunarodnog suda za Ruandu, predsjednik odreuje dvoje sudija izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 12 ovog Statuta za lanove albenog vijea Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i osam sudija za pretresna vijea Meunarodnog suda za Ruandu. Sudija moe biti lan samo onog vijea u koje je rasporeen. (a)
24
Prijevod
4. lanovi albenog vijea Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju takoe e slubovati kao lanovi albenog vijea Meunarodnog suda za Ruandu. 5. Sudije svakog pretresnog vijea biraju predsjedavajueg sudiju, koji e predsjedavati radom dotinog pretresnog vijea kao cjeline.
25
Prijevod
REZOLUCIJA BR. 1411 (2002.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4535. sjednici, 17. maja 2002. Savjet bezbjednosti, Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 955 (1994.) od 8. novembra 1994., 1165 (1998.) od 30. aprila 1998., 1166 (1998.) od 13. maja 1998. i 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., Prihvatajui da osobe koje su kandidovane, izabrane ili imenovane za sudije Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju ili Meunarodnog krivinog suda za Ruandu mogu imati dravljanstvo dviju ili vie drava, Svjestan da je barem jedna takva osoba ve izabrana za sudiju jednog od meunarodnih krivinih sudova, Uzimajui u obzir da se u smislu lanstva u vijeima meunarodnih krivinih sudova smatra da takve osobe imaju dravljanstvo samo one drave u kojoj inae ostvaruju graanska i politika prava, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. donosi odluku da izmijeni lan 12 Statuta Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju i zamijeni ga odredbama utvrenim u Prilogu I ove Rezolucije; 2. donosi takoe odluku da izmijeni lan 11 Statuta Meunarodnog krivinog suda za Ruandu i taj lan zamijeni odredbama utvrenim u Prilogu II ove Rezolucije, 3. donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
26
Prijevod
Prilog I lan 12 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie devet nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu s lanom 13 ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie est sudija ad litem. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po tri sudije, meu kojima su i stalne i ad litem sudije. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i ona donosi presude u skladu s istim pravilima. 3. albeno vijee ini sedam stalnih sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. 4. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u vijeima Meunarodnog suda moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava.
27
Prijevod
Prilog II lan 11 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini esnaest nezavisnih sudija koji ne smiju biti dravljani iste drave, a rade kako slijedi: (a) po troje sudija u svakom pretresnom vijeu; (b) albeno vijee ini sedam sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. 2. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u vijeima Meunarodnog suda za Ruandu moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava.
28
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1431 (2002.) 14. august 2002.
REZOLUCIJA BR. 1431 (2002.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4601. sjednici, 14. augusta 2002. Savjet bezbjednosti, Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 955 (1994.) od 8. novembra 1994., 1165 (1998.) od 30. aprila 1998., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000. Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 955 (1994.) od 8. novembra 1994., 1165 (1998.) od 30. aprila 1998., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000. i 1411 (2002.) od 17. maja 2002., Razmotrivi pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 14. septembra 2001. (S/2001/764), kao i priloeno pismo predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu od 9. jula 2001. upueno generalnom sekretaru, Razmotrivi takoe pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 4. marta 2002. (S/2002/241), kao i priloeno pismo predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu od 6. februara 2002. upueno generalnom sekretaru, Uvjeren u potrebu formiranja grupe sudija ad litem na Meunarodnom sudu za Ruandu kako bi se tom Meunarodnom sudu omoguilo da svoj rad okona to je prije mogue i odluan da pomno prati kako napreduje rad Meunarodnog suda za Ruandu, Postupajui u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Odluuje da formira grupu sudija ad litem na Meunarodnom sudu za Ruandu i u tu svrhu odluuje da izmijeni lanove 11, 12 i 13 Statuta Meunarodnog suda za Ruandu i zamijeni ih odredbama iz Priloga I ove Rezolucije, te takoe odluuje da izmijeni lanove 13 bis i 14 Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i zamijeni ih odredbama iz Priloga II ove Rezolucije; 2. Trai od generalnog sekretara da izvri praktine pripreme kako bi se to prije proveo izbor osamnaest sudija ad litem u skladu s lanom 12 ter Statuta Meunarodnog suda za Ruandu te kako bi se pravovremeno obezbijedilo osoblje i uslovi za rad, posebno sudija ad litem i s njima povezanih slubi Tuilatva; nadalje, trai od generalnog sekretara da detaljno izvjetava Savjet bezbjednosti o napretku u vezi s ovim pitanjem; 3. Poziva sve drave da prue punu saradnju Meunarodnom sudu za Ruandu i njegovim organima u skladu sa svojim obavezama iz Rezolucije br. 955 (1994.) i Statutom Meunarodnog suda za Ruandu; 4. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
29
Prijevod
Meunarodni sud za Ruandu Prilog I lan 11 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie etvoro nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu sa lanom 12 ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie etvoro sudija ad litem istovremeno. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po troje sudija, meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i donosi presudu u skladu s istim pravilima. 3. albeno vijee ini sedam stalnih sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. 4. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u vijeima Meunarodnog suda za Ruandu moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava. lan 12 Kvalifikacije sudija Stalne sudije i sudije ad litem moraju biti nepristrasne i estite osobe visokih moralnih kvaliteta koje posjeduju kvalifikacije potrebne za izbor na najvie pravosudne funkcije u zemlji iz koje dolaze. Prilikom odreivanja ukupnog sastava sudskih vijea i sekcija pretresnih vijea, duna panja posveuje se iskustvu sudija u krivinom i meunarodnom pravu, ukljuujui meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. lan 12 bis Izbor stalnih sudija 1. Izbor jedanaest stalnih sudija Meunarodnog suda vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju stalne sudije Meunarodnog suda za Ruandu;
(b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata razliitog dravljanstva, ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 12 Statuta, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji od sudija lan albenog vijea koji je izabran ili naimenovan za stalnog sudiju Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. (dalje u tekstu: Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju) u skladu s lanom 13 bis Statuta tog Suda; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih nominacija Savjet bezbjednosti sastavlja popis s najmanje dvadeset dva i najvie trideset tri kandidata, starajui se da na Meunarodnom sudu za Ruandu glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni;
(d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira jedanaest stalnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva imaju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova.
30
Prijevod
2. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima meu stalnim sudijama koji su izabrani ili naimenovani u skladu s ovim lanom, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u lanu 12 Statuta. 3. Stalne sudije izabrane u skladu s ovim lanom biraju se na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju. Sudije mogu biti ponovo izabrani. lan 12 ter Izbor i naimenovanje sudija ad litem 1. Izbor sudija ad litem Meunarodnog suda za Ruandu na sljedei nain vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije ad litem Meunarodnog suda za Ruandu; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti po etiri kandidata ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 12 Statuta, vodei pritom rauna o pravilnoj zastupljenosti kandidata enskog i mukog pola; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje trideset est kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni, i vodei rauna o ravnopravnoj geografskoj zastupljenosti; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira osamnaest sudija ad litem Meunarodnog suda za Ruandu. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija proglasie se izabranim; (e) sudije ad litem biraju se na mandat od etiri godine. Sudije ad litem ne mogu biti ponovo izabrane. 2. Za vrijeme mandata sudija ad litem, generalni sekretar e ih, po zahtjevu predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu, imenovati u pretresna vijea za jedno ili vie suenja na ukupan period do tri godine. Prilikom podnoenja zahtjeva za imenovanje sudije ad litem, predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu mora imati na umu kriterije iz lana 12 Statuta koji se odnose na sastav vijea i sekcija pretresnih vijea, odredbe stava 1 (b) i (c) ovog lana, kao i broj glasova koje je dotini sudija ad litem dobio u Generalnoj skuptini. lan 12 quater Status ad litem sudija 1. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu za Ruandu, sudije ad litem: (a) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda za Ruandu; (b) imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda za Ruandu, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; (c) imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda za Ruandu. 2. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu za Ruandu, sudije ad litem: nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu niti za predsjedavajueg sudiju pretresnog vijea shodno lanu 13 Statuta; (b) nemaju ovlasti: (i) da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu s lanom 14 Statuta. Oni e, meutim, biti konsultovani prije usvajanja tih pravila; (ii) da pregledaju optunicu u skladu s lanom 18 Statuta; (iii) da uestvuju u konsultacijama s predsjednikom Meunarodnog suda za Ruandu u vezi s rasporeivanjem sudija u skladu s lanom 13 Statuta, niti u vezi sa pomilovanjem ili ublaavanjem kazne u skladu s lanom 27 Statuta; (iv) da rjeavaju u pretpretresnim postupcima. (a)
31
Prijevod
lan 13 Funkcioneri i lanovi vijea 1. Predsjednika Meunarodnog suda za Ruandu biraju stalne sudije iz svojih redova. 2. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu je lan jednog od njegovih pretresnih vijea. 3. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda za Ruandu, predsjednik odreuje dvoje stalnih sudija albenog vijea Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, izabranih ili naimenovanih u skladu s lanom 12 bis Statuta, a osmoro u pretresna vijea Meunarodnog suda za Ruandu. 4. lanovi albenog vijea Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju postupaju i kao lanovi albenog vijea Meunarodnog suda za Ruandu. 5. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik u pretresna vijea rasporeuje one sudije ad litem koji povremeno budu imenovane da rade na Meunarodnom sudu. 6. Sudija moe biti lan samo onog vijea u koje je rasporeen. 7. Predsjedavajueg sudiju koji nadgleda cjelokupan rad pretresnog vijea biraju stalne sudije tog pretresnog vijea iz svojih redova.
32
Prijevod
Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju Prilog II lan 13 bis Izbor stalnih sudija 1. Izbor etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti, na sljedei nain: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti najvie dva kandidata razliitog dravljanstva, ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji drugi sudija lan albenog vijea koji je izabran ili naimenovan za stalnog sudiju Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za genocid i druga teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji Ruande i graana Ruande odgovornih za genocid i druga takva krenja poinjena na teritoriji susjednih drava izmeu 1. januara 1994. i 31. decembra 1994. (u daljem tekstu: Meunarodni sud za Ruandu) u skladu sa lanom 12 bis Statuta tog Suda; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje dvadeset osam i najvie etrdeset dva kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira etrnaest stalnih sudija Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu Ujedinjenih nacija bie proglaeni izabranim. U sluaju da dva kandidata istog dravljanstva dobiju potrebnu veinu glasova, izabranim e se smatrati onaj koji je dobio vei broj glasova. 2. U sluaju upranjenog mjesta u sudskim vijeima meu stalnim sudijama koji su izabrani ili naimenovani u skladu s ovim lanom, nakon konsultacija s predsjedavajuim Savjeta bezbjednosti i Generalne skuptine, generalni sekretar na upranjeno mjesto do kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvalifikacije navedene u lanu 13 Statuta. 3. Stalne sudije izabrane u skladu s ovim lanom biraju se na mandat od etiri godine. Uslovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda pravde. Sudije mogu biti ponovo izabrane. lan 14 Funkcioneri i lanovi Vijea 1. Predsjednika Meunarodnog suda biraju stalne sudije iz svojih redova. 2. Predsjednik Meunarodnog suda je lan albenog vijea i predsjedava njegovim radom. 3. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje etvoro stalnih sudija, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 13 bis Statuta, u albeno vijee, a devetoro u pretresna vijea. 4. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu, u konsultaciji sa predsjednikom Meunarodnog suda, odreuje dvoje stalnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 12 bis Statuta tog Meunarodnog suda, za lanove albenog vijea i za stalne sudije Meunarodnog suda. 5. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje u pretresna vijea one sudije ad litem koje povremeno budu imenovane da rade na Meunarodnom sudu. 6. Sudija moe biti lan samo onog vijea u koje je rasporeen. 7. Predsjedavajueg sudiju koji nadgleda cjelokupan rad pretresnog vijea biraju stalne sudije tog pretresnog vijea iz svojih redova.
33
Prijevod
REZOLUCIJA BR. 1481 (2003.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4759. sjednici, 19. maja 2003. Savjet bezbjednosti, Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002. i 1431 (2002.) od 14. augusta 2002. Razmotrivi pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 18. marta 2002. (S/2002/304), kao i priloeno pismo predsjednika Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju od 12. marta 2002. upueno generalnom sekretaru, Razmotrivi, takoe, pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 7. maja 2003. (S/2003/530), kao i priloeno pismo predsjednika Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju od 1. maja 2003. upueno generalnom sekretaru, Uvjeren u potrebu poveanja ovlasti sudija ad litem na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju kako bi, dok su rasporeeni da rade u jednom predmetu, mogli postupati i u pretpretresnim postupcima u drugim predmetima ako se za to ukae potreba i ako su u situaciji da to uine, Postupajui u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Donosi odluku da izmijeni lan 13 quater Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i zamijeni ga odredbama u prilogu ove Rezolucije; 2. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
34
Prijevod
Prilog lan 13 quater Status sudija ad litem 1. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: (a) (b) (c) (d) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. imaju ovlasti da rjeavaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni kao lanovi pretresnog vijea.
2. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika Meunarodnog suda niti za predsjedavajueg pretresnog vijea shodno lanu 14 Statuta; (b) nemaju ovlasti: (i) da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu sa lanom 15 Statuta. Oni e, meutim biti konsultovani prije usvajanja tih pravila; (ii) da pregledaju optunicu u skladu sa lanom 19 Statuta; (iii) da uestvuju u konsultacijama sa predsjednikom u vezi s rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom 14 Statuta, niti u vezi sa pomilovanjem ili ublaavanjem kazne u skladu sa lanom 28 Statuta. (a)
35
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1597 (2005.) 20. april 2005.
REZOLUCIJA BR. 1597 (2005.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5165. sjednici, 20. aprila 2005. Savjet bezbjednosti, Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002. i 1431 (2002.) od 14. augusta 2002., 1481 (2003.) od 19. maja 2003., 1503 (2003.) od 28. augusta 2003. i 1534 (2004.) od 26. marta 2004., Razmotrivi pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 24. februara 2005. (S/2005/127), kojim je dostavljen spisak kandidata za izbor sudija ad litem Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, Imajui u vidu sugestiju generalnog sekretara da se krajnji rok za predlaganje kandidata produi do 31, marta 2005. godine, a da je u odgovoru predsjedavajueg od 14. marta 2005. (S/2005/159) ukazano na to da se Savjet bezbjednosti sloio s tim da se krajnji rok produi, Razmotrivi, takoe, pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 11. aprila 2005. (S/2005/236), kojim se predlae da se krajnji rok za predlaganje kandidata za izbor sudija ad litem ponovo produi, Imajui u vidu injenicu da je broj kandidata za sudije ad litem i dalje ispod minimuma predvienog Statutom Meunarodnog suda koji je potreban za njihov izbor, Svjestan injenice da 27 sudija ad litem, koje je Savjet bezbjednosti izabrao na svom 102. plenarnom zasjedanju od 12. juna 2001. i kojima mandat istie 11. juna 2005., ispunjavaju uslove za ponovni izbor i u elji da u tu svrhu izmijeni i dopuni Statut, Imajui u vidu da, ukoliko ukupan period slube sudija ad litem na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju bude tri godine ili vie, to nee dovesti ni do kakve promjene njihovih prava i privilegija, a posebno da nee imati za posljedicu nova prava i povlastice izuzev onih to postoje, ve e one, ako do toga doe, biti produene razmjerno produenju slube, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Donosi odluku da izmijeni i dopuni lan 13 ter Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i da taj lan zamijeni odredbom navedenom u prilogu ovoj Rezoluciji; 2. Donosi odluku da se, na osnovu pisma generalnog sekretara od 11. aprila 2005. (S/2005/236), za dodatnih 30 dana od dana usvajanja ove Rezolucije, produi krajnji rok za predlaganje sudija ad litem u skladu sa ovom izmijenjenom odredbom Statuta; 3. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
36
Prijevod
Prilog lan 13 ter Izbor i naimenovanje sudija ad litem 1. Izbor sudija ad litem Meunarodnog suda na sljedei nain vri Generalna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti: (a) generalni sekretar poziva drave lanice Ujedinjenih nacija i drave nelanice koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija da kandiduju sudije ad litem Meunarodnog suda; (b) u roku od 60 dana od poziva generalnog sekretara, svaka drava moe predloiti po etiri kandidata ije kvalifikacije odgovaraju onima navedenim u lanu 13 Statuta, vodei pritom rauna o pravilnoj zastupljenosti kandidata enskog i mukog pola; (c) generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. Na osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset etiri kandidata, starajui se da glavni svjetski pravni sistemi budu adekvatno zastupljeni, i vodei rauna o ravnopravnoj geografskoj zastupljenosti; (d) predsjedavajui Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis kandidata predsjedavajuem Generalne skuptine. Generalna skuptina sa tog popisa bira dvadeset sedam sudija ad litem Meunarodnog suda. Kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova drava lanica Ujedinjenih nacija i drava nelanica koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu Ujedinjenih nacija proglasie se izabranim; (e) sudije ad litem proglaavaju se izabranim na mandat od etiri godine. Sudije ad litem mogu biti ponovo izabrane. 2. Za vrijeme bilo kog mandata sudija ad litem, generalni sekretar e ih, po zahtjevu predsjednika Meunarodnog suda, imenovati u pretresna vijea za jedno ili vie suenja na ukupan period do tri godine. Prilikom podnoenja zahtjeva za imenovanje sudije ad litem, predsjednik Meunarodnog suda mora imati na umu kriterije iz lana 13 Statuta koji se odnose na sastav vijea i sekcija pretresnih vijea, odredbe stava 1 (b) i (c) ovog lana, kao i broj glasova koje je dotini sudija ad litem dobio u Generalnoj skuptini.
37
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1660 (2006.) 28. februar 2006.
REZOLUCIJA BR. 1660 (2006.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5382. sjednici, 28. februara 2006. Savjet bezbjednosti, Potvrujui Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002. i 1431 (2002.) od 14. augusta 2002., 1481 (2003.) od 19. maja 2003., 1503 (2003.) od 28. augusta 2003., 1534 (2004.) od 26. marta 2004. i 1597 (2005.) od 20. aprila 2005., Razmotrivi prijedlog predsjednika Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju da generalni sekretar, na zahtjev predsjednika, od sudija ad litem naimenuje rezervne sudije u skladu sa lanom 13 ter, koji e biti prisutni u svakoj fazi nekog postupka za koji su naimenovani kako bi zamijenili nekog sudiju koji nije u mogunosti da nastavi obavljati dunost sudije, Uvjeren da je opravdano dozvoliti generalnom sekretaru da naimenuje rezervne sudije za konkretne postupke na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju kad to zatrai predsjednik Meunarodnog suda, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Donosi odluku da izmijeni i dopuni lanove 12 i 13 quater Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i da ih zamijeni odredbama navedenim u prilogu ovoj Rezoluciji; 2. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
38
Prijevod
Prilog lan 12 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie dvanaest nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu sa lanom 13 ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie devet sudija ad litem istovremeno. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po troje sudija, meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem, osim u sluajevima utvrenim paragrafom 5 ovog lana. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i donosi presudu u skladu s istim pravilima. 3. albeno vijee ini sedam stalnih sudija. albeno vijee u svakom albenom postupku ini pet njegovih lanova. 4. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u vijeima Meunarodnog suda moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave, smatrae se dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava. 5. Na zahtjev predsjednika Meunarodnog suda, generalni sekretar moe od sudija ad litem izabranih u skladu sa lanom 13 ter naimenovati rezervne sudije, koji e biti prisutni u svakoj fazi nekog postupka za koji su naimenovani kako bi zamijenili nekog sudiju koji nije u mogunosti da nastavi obavljati dunost sudije. 6. Ne dovodei u pitanje odredbe paragrafa 2 ovog lana, u sluaju da vanredne okolnosti zahtijevaju da sudije u nekoj od sekcija pretresnog vijea budu zamijenjeni, a rezultat toga bude da se ta sekcija u cijelosti sastoji od sudija ad litem, postupak se i dalje moe voditi pred tom sekcijom bez obzira na to to u njenom sastavu vie nema nijednog stalnog sudije. lan 13 quater Status sudija ad litem 1. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: (a) (b) (c) (d) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana; imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. imaju ovlasti da rjeavaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni kao lanovi pretresnog vijea.
2. Tokom perioda na koji su imenovani da rade na Meunarodnom sudu, sudije ad litem: nemaju pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika Meunarodnog suda niti za predsjedavajueg pretresnog vijea shodno lanu 14 Statuta; (b) nemaju ovlasti: (i) da usvajaju pravila o postupku i dokazima u skladu sa lanom 15 Statuta. Oni e, meutim biti konsultovani prije usvajanja tih pravila; (ii) da pregledaju optunicu u skladu sa lanom 19 Statuta; (iii) da uestvuju u konsultacijama sa predsjednikom u vezi s rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom 14 Statuta, niti u vezi sa pomilovanjem ili ublaavanjem kazne u skladu sa lanom 28 Statuta. 3. Bez obzira na odredbe paragrafa 1. i 2. ovog lana, sudije ad litem koji postupaju kao rezervne sudije, u periodu u kom postupaju u tom svojstvu: (a) imaju iste uslove slube, mutatis mutandis, kao i stalne sudije Meunarodnog suda; (b) imaju povlastice i imunitet, izuzea i olakice kakve pripadaju sudijama Meunarodnog suda. (c) imaju ovlasti da rjeavaju u pretpretresnim postupcima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni i u tu svrhu imaju iste ovlasti kao i stalne sudije Meunarodnog suda, uz ograde navedene u stavu 2 ovog lana;
39
(a)
Prijevod
4. U sluaju da rezervni sudija zamijeni nekog sudiju koji nije u stanju da obavlja dunost sudije, njegov status e od tada biti regulisan odredbama paragrafa 1. ovog lana.
40
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1837 (2008.) 29. septembar 2008.
REZOLUCIJA BR. 1837 (2008.) koju je usvojio Savjet bezbjednosti na svojoj 5986. sjednici 29. septembra 2008. Savjet bezbjednosti, Primajui na znanje dopis Generalnog sekretara predsjedniku Savjeta od 24. septembra 2008., kojem su priloena dva dopisa koja je Generalnom sekretaru uputio predsjednik Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju (dalje u tekstu: Meunarodni sud) od 5. juna 2008. i 1. septembra 2008. (S/2008/621), Podsjeajui na svoje rezolucije br. 1581 (2005.) od 18. januara 2005., 1597 (2005.) od 20. aprila 2005., 1613 (2005.) od 26. jula 2005., 1629 (2005.) od 30. septembra 2005., 1660 (2006.) od 28. februara 2006., 1668 (2006.) od 10. aprila 2006. i 1800 (2008.) od 20. februara 2008., Podsjeajui posebno na svoje rezolucije br. 1503 (2003.) od 28. avgusta 2003. i br. 1534 (2004.) od 26. marta 2004., kojima je Savjet bezbjednosti pozvao Meunarodni sud da preduzme sve mogue mjere kako bi sve istrage zavrio do kraja 2004. godine, sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine, a svoj rad priveo kraju 2010. godine, Izraavajui odlunost da podri napore Meunarodnog suda da to prije okona svoj rad, Izraavajui oekivanje da e produetak mandata navedenim sudijama poveati efikasnost sudskih postupaka i doprinijeti provoenju Strategije okonanja rada Meunarodnog suda, Postupajui u skladu s Glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Odluuje da produi mandat sljedeim stalnim sudijama Meunarodnog suda koji su lanovi albenog vijea do 31. decembra 2010., ili do okonanja predmeta u albenom postupku za koje su imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma; - Liuu Daqunu (Kina) - Theodoru Meronu (Sjedinjene Amerike Drave) - Faustu Pocaru (Italija) - Mohamedu Shahabuddeenu (Gvajana) 2. Odluuje da produi mandat sljedeim stalnim sudijama na Meunarodnom sudu do 31. decembra 2009., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma: - Carmelu Agiusu (Malta) - Jean-Claudeu Antonettiju (Francuska) - Iainu Bonomyju (Ujedinjeno Kraljevstvo) - Christophu Flggeu (Njemaka) - O-Gonu Kwonu (Juna Koreja) - Bakoneu Justiceu Molotou (Junoafrika Republika) - Alphonsu Orieju (Nizozemska) - Kevinu Parkeru (Australija) - Patricku Robinsonu (Jamajka) - Christini Van den Wyngaert (Belgija)
41
Prijevod
3. Odluuje da se do 31. decembra 2009., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani, u sluaju da to bude prije navedenog datuma, produi mandat sljedeim sudijama ad litem koji trenutno rade na Meunarodnom sudu: - Aliju Nawazu Chowhanu (Pakistan) - Pedru Davidu (Argentina) - Elizabeth Gwaunzi (Zimbabve) - Frederiku Harhoffu (Danska) - Tsvetani Kamenovoj (Bugarska) - Uldisu Kinisu (Latvija) - Flaviji Lattanzi (Italija) - Antoineu Kesia-Mbe Mindui (Demokratska Republika Kongo) - Janet Nosworthy (Jamajka) - Michle Picard (Francuska) - rpdu Prandleru (Maarska) - Kimberly Prost (Kanada) - Oleu Bjrnu Stleu (Norveka) - Stefanu Trechselu (vajcarska) 4. Odluuje da se do 31. decembra 2009., ili do okonanja predmeta za koje mogu biti imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma, produi mandat sljedeim sudijama ad litem koji trenutno nisu imenovani da rade na Meunarodnom sudu: - Melvilleu Bairdu (Trinidad i Tobago) - Fransu Bauduinu (Nizozemska) - Burtonu Hallu (Bahami) - Franku Hpfelu (Austrija) - Raimu Lahtiju (Finska) - Jawdatu Nabotyju (Sirijska Arapska Republika) - Chiomi Egondu Nwosu-Iheme (Nigerija) - Prisci Matimba Nyambe (Zambija) - Brynmoru Pollardu (Gvajana) - Vonimbolani Rasoazanany (Madagaskar) - Kristeru Thelinu (vedska) - Klausu Tolksdorfu (Njemaka) - Tanu Sriju Datou Laminu Hajiju Mohdu Yunusu (Malezija) 5. Odluuje da, ne dovodei u pitanje odredbe rezolucije br. 1800 (2008.) od 20. februara 2008., izmijeni paragrafe 1 i 2 lana 12 Statuta Meunarodnog suda i da te paragrafe zamijeni odredbama navedenim u dodatku ovoj rezoluciji. 6. Donosi odluku da e i dalje aktivno rjeavati ovo pitanje.
42
Prijevod
Prilog lan 12 Sastav sudskih vijea 1. Sudska vijea ini najvie esnaest stalnih nezavisnih sudija, koji ne smiju biti dravljani iste drave, i najvie dvanaest nezavisnih sudija ad litem istovremeno, naimenovanih u skladu sa lanom 13ter, stavom 2 Statuta, koji ne smiju biti dravljani iste drave. 2. Svako pretresno vijee sastoji se od troje stalnih sudija i najvie devet sudija ad litem istovremeno. Svako pretresno vijee u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sekcije od po troje sudija, meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem, osim u sluajevima utvrenim paragrafom 5 ovog lana. Sekcija pretresnog vijea ima iste nadlenosti i odgovornosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vijeu i donosi presudu u skladu s istim pravilima.
43
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1877 (2009.) 7. jul 2009.
REZOLUCIJA BR. 1877 (2009.) koju je usvojio Savjet bezbjednosti na svojoj 6155. sjednici 7. jula 2009. Savjet bezbednosti, Primajui na znanje dopis Generalnog sekretara predsjedniku Savjeta upuen 19. juna 2009., kojem su priloeni dopis predsjednika Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju (dalje u tekstu: Meunarodni sud) od 27. maja 2009. i dopis predsjednika Meunarodnog krivinog suda za Ruandu (dalje u tekstu: MKSR) od 29. maja 2009. (S/2009/333), Podsjeajui na svoje rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 1581 (2005.) od 18. januara 2005., 1597 (2005.) od 20. aprila 2005., 1613 (2005.) od 26. jula 2005., 1629 (2005.) od 30. septembra 2005., 1660 (2006.) od 28. februara 2006., 1668 (2006.) od 10. aprila 2006., 1800 (2008.) od 20. februara 2008., 1837 (2008.) od 29. septembra 2008. i 1849 (2008.) od 12. decembra 2008., Podsjeajui posebno na svoje rezolucije br. 1503 (2003.) od 28. avgusta 2003. i br. 1534 (2004.) od 26. marta 2004., kojima je Savjet bezbjednosti pozvao Meunarodni sud da preduzme sve mogue mjere kako bi sve istrage zavrio do kraja 2004. godine, sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine, a svoj rad priveo kraju 2010. godine, Primajui na znanje procjenu Meunarodnog suda iznijetu u Izvjetaju o okonanju rada Suda (S/2009/252) da Meunarodni sud nee biti u mogunosti da okona sav svoj rad 2010. godine, Razmotrivi prijedloge koje je podnio predsjednik Meunarodnog suda, Izraavajui odlunost da podri napore Meunarodnog suda da to prije okona svoj rad, Podsjeajui na svoju rezoluciju br. 1837 (2008.), kojom je Savjet bezbjednosti produio mandat stalnim sudijama Meunarodnog suda, ukljuujui i stalne sudije Liu Daquna (Kina), Theodora Merona (Sjedinjene Amerike Drave) i Fausta Pocara (Italija), koji su lanovi albenog vijea, do 31. decembra 2010. ili do okonanja predmeta za koje su imenovani ako se to dogodi prije navedenog datuma, Izraavajui oekivanje da e produetak mandata sudijama poveati efikasnost sudskih postupaka i doprinijeti provoenju Strategije okonanja rada Meunarodnog suda, Konstatujui da su stalne sudije Iain Bonomy (Ujedinjeno Kraljevstvo), Mohamed Shahabuddeen (Gvajana) i Christine Van den Wyngaert (Belgija) dali otkaz na Meunarodnom sudu, Uvjeren da je uputno da se Generalnom sekretaru odobri imenovanje dodatnog sudije ad litem, pored 12 sudija ad litem koliko doputa Statut, kao privremena mjera kako bi se Meunarodnom sudu omoguilo da imenuje rezervnog sudiju u jedan postupak, te primajui na znanje uvjeravanja predsjednika Meunarodnog suda da e se ova privremena mjera provesti u okviru postojeih resursa, Uvjeren, nadalje, u potrebu da se povea broj lanova albenog vijea radi predvienog poveanja obima posla albenog vijea po okonanju prvostepenih postupaka, Naglaavajui potrebu da se obezbijedi da nijedan sudija albenog vijea ne bude imenovan u predmet u kojem je rjeavao u pretpretresnoj ili pretresnoj fazi postupka,
44
Prijevod
Pozivajui Meunarodni sud da preduzme sve mogue mjere da ekspeditivno okona svoj rad, Postupajui u skladu s Glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Odluuje da preispita produetak mandata stalnih sudija Meunarodnog suda koji su lanovi albenog vijea do 31. decembra 2009., u svjetlu napretka Meunarodnog suda u primjeni Strategije okonanja rada Suda; 2. Odluuje da produi mandat sljedeim stalnim sudijama na Meunarodnom sudu do 31. decembra 2010., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma: - Carmelu Agiusu (Malta) - Jean-Claudeu Antonettiju (Francuska) - Christophu Flggeu (Njemaka) - O-Gonu Kwonu (Juna Koreja) - Bakoneu Justiceu Molotou (Junoafrika Republika) - Alphonsu Orieju (Nizozemska) - Kevinu Parkeru (Australija) - Patricku Robinsonu (Jamajka) 3. Odluuje da se produi mandat stalnim sudijama imenovanim da zamijene Iaina Bonomyja (Ujedinjeno Kraljevstvo), Mohameda Shahabuddeena (Gvajana) i Christine Van den Wyngaert (Belgija) do 31. decembra 2010., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma; 4. Odluuje da se do 31. decembra 2010., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani, u sluaju da to bude prije navedenog datuma, produi mandat sljedeim sudijama ad litem koji trenutno rade na Meunarodnom sudu: - Melvilleu Bairdu (Trinidad i Tobago) - Pedru Davidu (Argentina) - Elizabeth Gwaunzi (Zimbabve) - Frederiku Harhoffu (Danska) - Uldisu Kinisu (Latvija) - Flaviji Lattanzi (Italija) - Antoineu Kesia-Mbe Mindui (Demokratska Republika Kongo) - Michle Picard (Francuska) - rpdu Prandleru (Maarska) - Stefanu Trechselu (vajcarska) 5. Odluuje da se do 31. decembra 2010., ili do okonanja predmeta za koje su imenovani u sluaju da to bude prije navedenog datuma, produi mandat sljedeim sudijama ad litem koji trenutno rade na Meunarodnom sudu: - Fransu Bauduinu (Nizozemska) - Burtonu Hallu (Bahami) - Raimu Lahtiju (Finska) - Jawdatu Nabotyju (Sirijska Arapska Republika) - Chiomi Egondu Nwosu-Iheme (Nigerija) - Prisci Matimba Nyambe (Zambija) - Brynmoru Pollardu (Gvajana) - Vonimbolani Rasoazanany (Madagaskar) - Tanu Sriju Datou Laminu Hajiju Mohdu Yunusu (Malezija) 6. Odluuje da se sudijama ad litem Harhoffu, Lattanzi, Mindui, Prandleru i Trechselu dopusti ostanak u slubi Meunarodnog suda i nakon kumulativnog perioda slube propisanog stavom 2 lana 13ter Statuta Meunarodnog suda; 7. Odluuje da na Zahtjev predsjednika Meunarodnog suda Generalni sekretar moe imenovati dodatne sudije ad litem radi okonanja postojeih postupaka ili provoenja dodatnih postupaka, bez obzira na to to e ukupni broj sudija ad litem na Meunarodnom sudu povremeno biti vei od najvie 12, koliko je propisano stavom 1 lana 12 Statuta Meunarodnog suda, pri emu broj tih sudija u bilo kojem trenutku moe biti najvie 13, te e se vratiti na najvie 12 do 31. decembra 2009.;
45
Prijevod
8. Odluuje da izmijeni stav 3 lana 14 i stav 4 lana 14 Statuta Meunarodnog suda i da te dijelove zamijeni odredbama navedenim u dodatku ovoj rezoluciji. 9. Donosi odluku da e i dalje aktivno rjeavati ovo pitanje.
46
Prijevod
Prilog lan 14 Funkcioneri i lanovi vijea 3. Nakon konsultacija sa stalnim sudijama Meunarodnog suda, predsjednik rasporeuje etvoro stalnih sudija, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 13bis Statuta, u albeno vijee, a devetoro u pretresna vijea. Bez obzira na odredbe stava 1 lana 12, i stava 3 lana 12, predsjednik moe u albeno vijee imenovati najvie etiri dodatne stalne sudije koji su rasporeeni u pretresnim vijeima, po okonanju postupaka u kojima te sudije rjeavaju. Mandat svakog pojedinog sudije prerasporeenog u albeno vijee bie isti kao i mandat sudija koji su lanovi albenog vijea. 4. Predsjednik Meunarodnog suda za Ruandu, u konsultaciji sa predsjednikom Meunarodnog suda, odreuje dvoje stalnih sudija Meunarodnog suda za Ruandu, izabranih ili naimenovanih u skladu sa lanom 12bis Statuta tog Meunarodnog suda, za lanove albenog vijea i za stalne sudije Meunarodnog suda. Bez obzira na odredbe stava 1 lana 12, i stava 3 lana 12, predsjednik tog Meunarodnog suda moe u albeno vijee imenovati najvie etiri dodatne stalne sudije koji su rasporeeni u pretresnim vijeima Meunarodnog krivinog suda za Ruandu, po okonanju postupaka u kojima te sudije rjeavaju. Mandat svakog pojedinog sudije prerasporeenog u albeno vijee bie isti kao i mandat sudija koji su lanovi albenog vijea.
47
Prijevod
POVEZANE REZOLUCIJE Rezolucije kojima nije izmijenjen Statut, ali koje su relevantne za MKSJ
Rezolucija br. 1503 (2003.).....................................................................................................................49 Prilog I......................................................................................................................................................51 Rezolucija br. 1504 (2003.)..............................................................................................52 Rezolucija br. 1534 (2004.)..............................................................................................53 Rezolucija br. 1581 (2005.)..55 Rezolucija br. 1613 (2005.)..56 Rezolucija br. 1629 (2005.)...57 Rezolucija br. 1668 (2006.)...58 Rezolucija br. 1775 (2007.)...59 Rezolucija br. 1786 (2007.)...60 Rezolucija br. 1800 (2008.)...61
48
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1503 (2003.) 28. august 2003.
REZOLUCIJA BR. 1503 (2003.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4817. sjednici, 28. augusta 2003. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na Rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 955 (1994.) od 8. novembra 1994., 978 (1995.) od 27. februara 1995., 1165 (1998.) od 30. aprila 1998., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002., 1431 (2002.) od 14. augusta 2002. i 1481 (2003.) od 19. maja 2003., Imajui u vidu pismo generalnog sekretara upueno predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 28. jula 2003. (S/2003/766), Odajui priznanje Meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju (MKSJ) i Meunarodnom krivinom sudu za Ruandu (MKSR) za vaan doprinos postizanju trajnog mira i bezbjednosti u bivoj Jugoslaviji i Ruandi i napretku koji su ostvarili od svog osnivanja, Imajui u vidu da je vaan preduslov ostvarivanja ciljeva zacrtanih u strategiji za okonanje rada MKSJ-a i MKSR-a puna saradnja svih drava i to posebno u hapenju svih osoba koje su jo na slobodi, a protiv kojih su podignute optunice na MKSJ-u ili MKSR-u, Pozdravljajui korake koje su preduzele drave na Balkanu i one u regiji Velikih jezera Afrike da bi unaprijedile saradnju u hapenju svih osoba koje su na slobodi, a protiv kojih su na MKSJ-u i MKSR-u podignute optunice, no izraavajui zabrinutost zbog injenice da neke drave jo uvijek nisu osigurale punu saradnju, Potiui drave lanice da razmotre mogunost donoenja mjera protiv pojedinaca i grupa ili organizacija koje pomau optuenima da ostanu na slobodi i da i dalje izbjegavaju privoenje pravdi, ukljuujui mjere kojima se eli ograniiti mogunost putovanja i zamrznuti sredstva tim pojedincima, grupama i organizacijama, Ponavljajui i najenerginije potvrujui izjavu predsjedavajueg Savjeta bezbjednosti (S/PRST/2002/21) od 23. jula 2002., kojom se daje podrka strategiji MKSJ-a, na osnovu koje e istrage biti zavrene do kraja 2004. godine, svi prvostepeni postupci do kraja 2008. godine, a kompletan rad Suda do 2010. godine (strategija okonanja rada MKSJ-a) (S/2002/678), s tim to e se Sud u svom radu usredsrediti na krivino gonjenje najviih rukovodilaca za koje se sumnja da su najodgovorniji za krivina djela u nadlenosti MKSJ-a i na suenje tim voama, dok e predmete u vezi s onima koji ne snose odgovornost tog nivoa prenijeti na nadlene nacionalne jurisdikcije, prema okolnostima, uz jaanje sposobnosti tih jurisdikcija da obavljaju taj posao, Potiui MKSR na izradu detaljne strategije po uzoru na strategiju okonanja rada MKSJ-a, kako bi se predmeti koji se odnose na optuene srednjeg i nieg ranga mogli prenijeti na nadlene nacionalne jurisdikcije, u zavisnosti od svakog konkretnog sluaja, ukljuujui i Ruandu, kako bi se MKSR-u omoguilo da ostvari svoj cilj okonanja istraga do kraja 2004. godine, svih prvostepenih postupaka do kraja 2008. i kompletnog rada Suda do 2010. godine (strategija okonanja rada MKSR-a), Imajui u vidu da gorepomenuta strategija okonanja rada ni na koji nain ne mijenja obavezu Ruande i zemalja bive Jugoslavije da provode istrage koje se odnose na optuene kojima se nee suditi na MKSJ-u i MKSR-u i da preduzmu odgovarajue radnje u vezi s podizanjem optunica i krivinim gonjenjem, imajui istovremeno na umu da MKSJ i MKSR imaju prvenstvo nad nacionalnim sudovima, Imajui u vidu da je jaanje nacionalnih pravosudnih sistema od kljune vanosti za funkcionisanje pravne drave uopte, a pogotovo za provoenje strategije okonanja rada MKSJ-a i MKSR-a,
49
Prijevod
Imajui u vidu da je osnovni preduslov za ostvarivanje ciljeva strategije okonanja rada MKSJ-a hitno osnivanje, pod pokroviteljstvom Visokog predstavnika, i to skorije funkcionisanje posebnog Vijea pri dravnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Vijee za ratne zloine") kojem e MKSJ potom upuivati optuene nieg i srednjeg ranga, Uvjeren da MKSJ i MKSR mogu najefikasnije i najekspeditivnije ispuniti svoj zadatak ako svaki od njih ima svog tuioca, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Poziva meunarodnu zajednicu da u sklopu strategije okonanja rada sudova pomogne nacionalnim jurisdikcijama da poveaju svoju sposobnost krivinog gonjenja u predmetima koji e biti prenijeti s MKSJ-a i MKSR-a i potie predsjednike, tuioce i sekretare MKSJ-a i MKSR-a da razvijaju i unapreuju svoje "outreach" programe; 2. Poziva sve drave, posebno Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, da pojaaju saradnju sa MKSJ-om i prue mu svu potrebnu pomo, pogotovo kako bi se Radovan Karadi i Ratko Mladi, kao i Ante Gotovina i svi ostali optueni izveli pred MKSJ, i poziva ove i sve ostale osobe protiv kojih je na MKSJ-u podignuta optunica a koje su jo uvijek na slobodi da se predaju MKSJu; 3. Poziva sve drave, posebno Ruandu, Keniju, Demokratsku Republiku Kongo i Republiku Kongo da pojaaju saradnju sa MKSR-om i prue mu svu potrebnu pomo, ukljuujui pomo u vezi s istragama koje se odnose na Patriotsku vojsku Ruande i s naporima da se Felicien Kabuga i svi ostali optueni dovedu pred MKSR, i poziva ovu i sve ostale osobe protiv kojih je na MKSR-u podignuta optunica a koje su jo uvijek na slobodi da se predaju MKSR-u; 4. Poziva sve drave da sarauju s Meunarodnom kriminalistikom policijom (MKP Interpol) kako bi osobe protiv kojih su na MKSJ-u i MKSR-u podignute optunice bile uhapene i prebaene na te sudove; 5. Poziva donatore da podre rad Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu na osnivanju posebnog savjeta na dravnom sudu Bosne i Hercegovine, koji e suditi na osnovu optubi za teke povrede meunarodnog humanitarnog prava; 6. Trai da predsjednici MKSJ-a i MKSR-a i njihovi tuioci u svojim godinjim izvjetajima Savjetu obrazloe svoje planove o provedbi strategija okonanja rada MKSJ-a i MKSR-a; 7. Poziva MKSJ i MKSR da preduzmu sve mjere kako bi zavrili istrage do kraja 2004. godine, sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine i kako bi okonali svoj rad 2010. godine (strategija okonanja rada); 8. Donosi odluku o izmjeni lana 15 Statuta Meunarodnog krivinog suda za Ruandu, koji se mijenja odredbom iz Priloga I ove Rezolucije, te trai da generalni sekretar imenuje tuioca MKSR-a; 9. Pozdravlja namjeru, koju je generalni sekretar naveo u svom pismu od 28. jula 2003. godine, da se Savjetu bezbjednosti dostavi ime ge Carle Del Ponte kao kandidata za tuioca MKSJ-a; 10. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
50
Prijevod
Prilog I lan 15 Tuilac 1. Tuilac je odgovoran za istrage i krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji Ruande i graana Ruande odgovornih za takva krenja poinjena na teritoriji susjednih drava u razdoblju od 1. januara 1994. do 31. decembra 1994. 2. Tuilac djeluje nezavisno kao zasebni organ Meunarodnog suda za Ruandu. On ne smije traiti ni primati uputstva ni od koje vlade niti bilo kojeg drugog izvora. 3. Tuilatvo se sastoji od tuioca i drugog potrebnog kvalifikovanog osoblja. 4. Tuioca predlae generalni sekretar, a imenuje Savjet bezbjednosti. Tuilac mora biti osoba visokih moralnih kvaliteta i posjedovati najvii stepen strunosti i iskustva u voenju istraga i gonjenja u krivinim predmetima. Tuilac ima mandat od etiri godine i moe biti ponovno izabran. Uslovi slube tuioca odgovaraju uslovima slube podsekretara Ujedinjenih nacija. 6. Osoblje Tuilatva imenuje generalni sekretar na preporuku tuioca.
51
Prijevod
REZOLUCIJA BR. 1504 (2003.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4819. sjednici, 4. septembra 2003. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na svoju Rezoluciju br. 1503 (2003.) od 28. augusta 2003., Imajui u vidu da je tom Rezolucijom Savjet uspostavio novu funkciju tuioca na Meunarodnom sudu za Ruandu, Imajui u vidu da je u svojoj Rezoluciji br. 1503 (2003.) Savjet pozdravio namjeru generalnog sekretara da za tuioca Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju pred Savjetom kandiduje gu Carlu Del Ponte, Uzimajui u obzir lan 16(4) Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, Razmotrivi kandidaturu ge Carle Del Ponte za tuioca Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju od strane generalnog sekretara, Imenuje gu Carlu Del Ponte za tuioca Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju. Imenovanje stupa na snagu od 15. septembra 2003. sa etvorogodinjim mandatom.
52
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1534 (2004.) 26. mart 2004.
REZOLUCIJA BR. 1534 (2004.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 4935. sjednici, 26. marta 2004. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 955 (1994.) od 8. novembra 1994., 978 (1995.) od 27. februara 1995., 1165 (1998.) od 30. aprila 1998., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002., 1431 (2002.) od 14. augusta 2002. i 1481 (2003.) od 19. maja 2003., Ponavljajui i najenerginije potvrujui izjavu predsjedavajueg Savjeta bezbjednosti (S/PRST/2002/21) od 23. jula 2002., kojom se daje podrka strategiji okonanja rada MKSJ-a i Rezoluciji br. 1503. (2003.) od 28. augusta 2003., Podsjeajui na Rezoluciju br. 1503 (2003.), kojom se Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ) i Meunarodni krivini sud za Ruandu (MKSR) pozivaju da preduzmu sve mogue mjere kako bi sve istrage zavrili do kraja 2004. godine, sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine i svoj rad priveli kraju 2010. godine (strategija okonanja rada), a od predsjednika i tuilaca MKSJ-a i MKSR- trai da u svojim godinjim izvjetajima Savjetu bezbjednosti obrazloe svoje planove za provoenje strategije okonanja rada, Pozdravljajui izlaganja predsjednika i tuilaca MKSJ-a i MKSR-a pred Savjetom bezbjednosti od 9. oktobra 2003., Odajui priznanje ovim meunarodnim sudovima na velikom doprinosu postizanju trajnog mira, bezbjednosti i nacionalnog pomirenja, te napretku koji su ostvarili od svoga osnivanja, kao i na dosadanjim naporima na provoenju strategije okonanja rada i pozivajui ih da se, s punom odgovornou, postaraju da se njihovi budeti koriste efikasno i djelotvorno, Ponovo podvlaei svoju podrku tuiocima MKSJ-a i MKSR-a u njihovim daljnjim naporima da optuene koji su jo uvijek na slobodi izvedu pred MKSJ i MKSR, Konstatujui sa zabrinutou probleme u osiguranju odgovarajue regionalne saradnje, istaknute u izlaganjima pred Savjetom bezbjednosti od 9. oktobra 2003., Konstatujui, osim toga, sa zabrinutou naznake iznesene u izlaganjima pred Savjetom bezbjednosti od 9. oktobra 2003. da se strategija okonanja rada iz Rezolucije br. 1503 (2003.) moda nee moi provesti, Postupajui u skladu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, 1. Potvruje nunost suenja svim osobama koje je optuio MKSJ i ponovo poziva sve drave, posebno Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, da pojaaju saradnju sa MKSJ-om i prue mu svu potrebnu pomo, pogotovo kako bi se Radovan Karadi i Ratko Mladi, kao i Ante Gotovina i svi ostali optueni, izveli pred MKSJ, i poziva sve osobe protiv kojih je na MKSJ-u podignuta optunica a koje su jo uvijek na slobodi da se predaju MKSJ-u; Potvruje nunost suenja svim osobama koje je optuio MKSR i ponovo poziva sve drave, posebno Ruandu, Keniju, Demokratsku Republiku Kongo i Republiku Kongo da pojaaju saradnju sa MKSR-om i prue mu svu potrebnu pomo, ukljuujui pomo u vezi s istragama koje se odnose na Patriotsku vojsku Ruande i naporima da se Felicien Kabuga i svi ostali optueni dovedu pred MKSR, i poziva sve osobe protiv kojih je na MKSR-u podignuta optunica a koje su jo uvijek na slobodi da se predaju MKSR-u;
53
2.
Prijevod
3.
Naglaava znaaj punog provoenja strategije okonanja rada, izloene u paragrafu 7 Rezolucije br. 1503 (2003.), kojom se MKSJ i MKSR pozivaju da preduzmu sve mogue mjere kako bi sve istrage zavrili do kraja 2004. godine, sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine i svoj rad priveli kraju 2010. godine, pri emu se na svaki od ovih meunarodnih sudova apeluje da na tome temelji svoje planove i aktivnosti; Poziva tuioce MKSJ-a i MKSR-a da pregledaju nerijeene predmete kako bi se utvrdilo koji e se dalje rjeavati, a koje bi trebalo prenijeti na nadlene nacionalne jurisdikcije, kao i koje mjere treba preduzeti da bi se provela strategija okonanja rada izloena u Rezoluciji br. 1503 (2003.) i apeluje na njih da taj pregled obave to prije i da u procjene koje moraju dostaviti Savjetu bezbjednosti shodno paragrafu 6 ove Rezolucije ukljue i izvjetaj o postignutom; Poziva oba meunarodna suda da prilikom pregleda i potvrde svake eventualne nove optunice osiguraju da su te optunice usredsreene na najvie voe za koje se sumnja da su najodgovorniji za krivina djela u nadlenosti relevantnog meunarodnog suda, kako je izloeno u Rezoluciji br. 1503 (2003.); Trai od oba meunarodna suda da do 31. maja 2004. godine, a poslije toga svakih est mjeseci, dostavi Savjetu bezbjednosti procjene njihovog predsjednika i tuioca u kojima e biti detaljno navedeno kakav je napredak ostvaren u smislu provoenja strategije okonanja rada ovih sudova, uz obrazloenje o tome koje su mjere preduzete da bi se strategija okonanja provela, a koje jo treba preduzeti, ukljuujui prenoenje predmeta koji se odnose na optuene srednjeg i nieg ranga na nadlene nacionalne jurisdikcije; izraava namjeru Savjeta bezbjednosti da se sa predsjednikom i tuiocem oba meunarodna suda sastane kako bi razgovarali o tim procjenama; Izraava opredjeljenje Savjeta bezbjednosti da preispita situaciju i da, u svjetlu procjena iz prethodnog paragrafa, osigura potovanje rokova zacrtanih u okviru strategije okonanja rada i potvrenih Rezolucijom br. 1503 (2003.); Odaje priznanje onim dravama koje su zakljuile sporazum o izvravanju kazne osoba koje je osudio MKSJ i MKSR ili koje su po drugim osnovama prihvatile da takvi osuenici slue kazne na njihovim teritorijama; potie druge drave koje imaju takve mogunosti da uine isto; poziva MKSJ i MKSR da nastave i pojaaju napore na zakljuivanju novih sporazuma za izvrenje kazni ili da u tom pogledu osiguraju saradnju drugih drava; Podsjea na injenicu da je jaanje nadlenih nacionalnih pravosudnih sistema od sutinske vanosti za vladavinu prava uopte, a posebno za provoenje strategije okonanja rada MKSJ-a i MKSR-a;
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10. Pozdravlja posebno napore OHR-a, MKSJ-a i donatora da se osnuje vijee za ratne zloine u Sarajevu; potie sve strane da nastave s naporima na efikasnom osnivanju ovog vijea; potie donatore da prue dovoljnu finansijsku podrku kako bi se osiguralo uspjeno voenje krivinih postupaka u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu; 11. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
54
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1581 (2005.) 18. januara 2005.
REZOLUCIJA BR. 1581 (2005.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5112. sjednici, 18. januara 2005. Savjet bezbjednosti, Imajui u vidu pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta od 6. januara 2005. (S/2005/9), Podsjeajui na svoje rezolucije br. 1503 (2003.), od 28. augusta 2003., i 1534 (2004.), od 26. marta 2004., Imajui u vidu izjavu koju je 23. novembra 2004. na 5086. zasjedanju Savjeta bezbjednosti dao predsjednik Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), u kojoj je potvrdio privrenost Meunarodnog suda strategiji okonanja rada, Izraavajui oekivanje da e produenje mandata sudija ad litem poboljati efikasnost voenja postupaka i doprinijeti tome da se obezbijedi primjena strategija okonanja rada, 1. Donosi, na zahtjev generalnog sekretara, odluku da: (a) sudija Rasoazanany i sudija Swart, koji su bili zamijenjeni kao sudije ad litem Meunarodnog suda, okonaju predmet Hadihasanovi, koji su zapoeli prije nego to im je istekao mandat; (b) sudija Brydensholt i sudija Eser, koji su bili zamijenjeni kao sudije ad litem Meunarodnog suda, okonaju predmet Ori, koji su zapoeli prije nego to im je istekao mandat; (c) sudija Thelin i sudija Van Den Wyngaert, koji su bili zamijenjeni kao sudije ad litem Meunarodnog suda, okonaju predmet Limaj, koji su zapoeli prije nego to im je istekao mandat; (d) sudija Canivell, koji je bio zamijenjen kao sudija ad litem Meunarodnog suda, okona predmet Krajinik, koji je zapoeo prije nego to mu je istekao mandat; (e) sudija Sznsi, koji je bio zamijenjen kao sudija ad litem Meunarodnog suda, ukoliko bude naimenovan da radi na Meunarodnom sudu tokom postupka u predmetu Halilovi, okona taj predmet, koji je trebao zapoeti prije nego to mu je istekao mandat; (f) sudija Hanoteau, koji je bio zamijenjen kao sudija ad litem Meunarodnog suda, ukoliko bude naimenovan da radi na Meunarodnom sudu tokom postupka u predmetu Krajinik, okona taj predmet, koji je trebao zapoeti prije nego to mu je istekao mandat; 2. Ima u vidu namjeru Meunarodnog suda da predmet Haihasanovi okona prije kraja septembra 2005., predmet Halilovi prije kraja oktobra 2005., predmete Ori i Limaj prije kraja novembra 2005., a predmet Krajinik prije kraja aprila 2006.
55
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1613 (2005.) 26. juli 2005.
REZOLUCIJA BR. 1613 (2005.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5236. sjednici, 26. jula 2005. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na rezolucije br. 827 (1993.) od 25. maja 1993., 1166 (1998.) od 13. maja 1998., 1329 (2000.) od 30. novembra 2000., 1411 (2002.) od 17. maja 2002., 1431 (2002.) od 14. augusta 2002. i 1481 (2003.) od 19. maja 2003., 1503 (2003.) od 28. augusta 2003., 1534 (2004.) od 26. marta 2004. i 1597 (2005.) od 20. aprila 2005., Razmotrivi spisak kandidata za sudije ad litem Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju, koji je primio generalni sekretar, Prosljeuje sljedei spisak kandidata Generalnoj skuptini u skladu sa lanom 13 ter (1) (d) Statuta Meunarodnog suda: g. Tanvir Bashir Ansari (Pakistan) g. Melville Baird (Trinidad i Tobago) g. Frans Bauduin (Nizozemska) g. Giancarlo Roberto Belleli (Italija) g. Ishaq Usman Bello (Nigerija) g. Ali Nawaz Chowhan (Pakistan) g. Pedro David (Argentina) g. Ahmad Farawati (Sirijska Arapska Republika) ga. Elizabeth Gwaunza (Zimbabve) g. Burton Hall (Bahamska Ostrva) g. Frederik Harhoff (Danska) g. Frank Hpfel (Austrija) ga. Tsvetana Kamenova (Bugarska) g. Muhammad Muzammal Khan (Pakistan) g. Uldis Kinis (Latvija) g. Raimo Lahti (Finska) ga. Flavia Lattanzi (Italija) g. Antoine Mindua (Demokratska Republika Kongo) g. Jawdat Naboty (Sirijska Arapska Republika) ga. Janet Nosworthy (Jamajka) ga. Chioma Egondu Nwosu-Iheme (Nigerija) ga. Prisca Matimba Nyambe (Zambija) ga. Michle Picard (Francuska) g. Brynmor Pollard (Gvajana) g. rpd Prandler (Maarska) ga. Kimberly Prost (Kanada) g. Sheikh Abdul Rashid (Pakistan) ga. Vonimbolana Rasoazanany (Madagaskar) g. Ole Bjrn Stle (Norveka) g. Krister Thelin (vedska) g. Klaus Tolksdorf (Njemaka) g. Stefan Trechsel (vicarska) g. Abubakar Bashir Wali (Nigerija) g. Tan Sri Dato Lamin Haji Mohd Yunus (Malezija)
56
Prijevod
REZOLUCIJA BR. 1629 (2005.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5273. sjednici, 30. septembra 2005. Savjet bezbjednosti, Imajui u vidu pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 14. septembra 2005. (S/2005/539), Donosi odluku da, bez obzira na lan 12 Statuta Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju i bez obzira na to to mandat sudije Christine Van Der Wyngaert kao stalnog sudije Meunarodnog suda u skladu sa lanom 13 bis Statuta Meunarodnog suda poinje tek 17. novembra 2005., ona bude rasporeena kao stalni sudija u predmet Mrki i drugi, u kojem suenje treba da pone 3. oktobra 2005.
57
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1668 (2006.) 10. april 2006.
REZOLUCIJA BR. 1668 (2006.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5407. sjednici, 10. aprila 2006. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na rezoluciju Savjeta bezbjednosti br. 1581 (2005.) od 18. januara 2005., Imajui u vidu pismo generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 27. marta 2006., Donosi odluku da, kao odgovor na zahtjev generalnog sekretara, potvrdi da sudija Joaquin Canivell moe nastaviti da obavlja dunost sudije u predmetu Krajinik poslije aprila 2006. i ostati do kraja suenja, bez obzira na to to e ukupan period njegovog rada na Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju u to vrijeme dostii i biti dui od tri godine, Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
58
Prijevod
REZOLUCIJA BR. 1775 (2007.) koju je usvojio Savjet bezbjednosti na svojoj 5742. sjednici, 14. septembra 2007. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na svoju rezoluciju br. 1504 (2003.) od 4. septembra 2003. godine, Imajui u vidu lan 16(4) Statuta Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, Svjestan injenice da mandat ge Carle Del Ponte kao tuioca Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju istie 14. septembra 2007. godine, Imajui u vidu potrebu da se osigura neometan prijelazni period izmeu odlaska ge Carle Del Ponte i preuzimanja dunosti od strane lica koje e je zamijeniti, Uzimajui u obzir zahtjev generalnog sekretara da se produi mandat ge Carle Del Ponte od 15. septembra 2007. do 31. decembra 2007. godine (S/2007/538), Imajui u vidu namjeru generalnog sekretara da dostavi ime svog kandidata za poloaj tuioca Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, Odluuje, nezavisno od odredbi lana 16(4) Statuta, da mandat ge Carle Del Ponte kao tuioca Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, produi za zavrni period koji e trajati od 15. septembra 2007. do 31. decembra 2007. godine.
59
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1786 (2007.) 28. novembar 2007.
REZOLUCIJA BR. 1786 (2007.) koju je usvojio Savjet bezbjednosti na svojoj 5785. sjednici, 28. novembra 2007. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na svoju Rezoluciju br. 1775 (2007.) od 14. septembra 2007. godine, Imajui u vidu lan 16(4) Statuta Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, S obzirom na to da je generalni sekretar imenovao g. Sergea Brammertza za tuioca Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (S/2007/678), Podsjeajui na to da je Rezolucijom br. 1503 (2003.) od 28. augusta 2003. Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju pozvan da preduzme sve potrebne mjere da se prvostepeni postupci dovre do kraja 2008., a da svoj rad okona 2010. godine (strategija okonanja rada MKSJ), Podsjeajui takoe na svoju Rezoluciju br. 1534 (2004.) od 26. marta 2004., u kojoj se naglaava znaaj punog provoenja strategije okonanja rada Meunarodnog suda, a Meunarodni sud poziva da svoje planove i akcije provodi u skladu s tim, Odluuje da imenuje g. Sergea Brammertza za tuioca Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, pri emu to imenovanje stupa na snagu 1. januara 2008. u trajanju od etiri godine, uz mogunost da Savjet bezbjednosti taj mandat okona ranije, po zavretku rada Meunarodnog suda.
60
Prijevod
Distribucija OPTA S/RES/1800 (2008.) 20. februar 2008.
REZOLUCIJA BR. 1800 (2008.) koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj 5841. sjednici, 20. februara 2008. Savjet bezbjednosti, Podsjeajui na svoje rezolucije br. 1581 (2005.) od 18. januara 2005., 1597 (2005.) od 20. aprila 2005., 1613 (2005.) od 26. jula 2005., 1629 (2005.) od 30. septembra 2005., 1660 (2006.) od 28. februara 2006. i 1668 (2006.) od 10. aprila 2006., Imajui u vidu pisma generalnog sekretara predsjedavajuem Savjeta bezbjednosti od 31. decembra 2007., 22. januara 2008. i 8. februara 2008., Razmotrivi prijedlog predsjednika Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (dalje u tekstu: Meunarodni sud) da se generalnom sekretaru, u okviru raspoloivih resursa, da ovlatenje da, na zahtjev predsjednika Meunarodnog suda, imenuje dodatne sudije ad litem, bez obzira na injenicu to e tako njihov broj povremeno porasti s najvie dvanaest, koliko je predvieno lanom 12(1) Statuta, na najvie esnaest u bilo koje vrijeme, uz ponovno smanjenje na najvie dvanaest do 31. decembra 2008., kako bi se Meunarodnom sudu omoguilo da vodi dodatne postupke kad jedan ili vie stalnih sudija Meunarodnog suda postanu raspoloivi, Podsjeajui na to da je Rezolucijom br. 1503 (2003.) od 28. augusta 2003. Meunarodni sud pozvan da preduzme sve mjere kako bi zavrio sve prvostepene postupke do kraja 2008. godine i kako bi okonao svoj rad 2010. godine (strategija okonanja rada Meunarodnog suda), a da je Rezolucijom br. 1534 (2004.) od 26. marta 2004. naglaen znaaj punog provoenja strategije okonanja rada Meunarodnog suda, Uvjeren da je uputno da se generalnom sekretaru, pored dvanaest sudija ad litem odreenih Statutom, odobri da imenuje dodatne sudije ad litem kao privremenu mjeru da se Meunarodnom sudu omogui voenje dodatnih postupaka to je prije mogue kako bi se ispunili ciljevi strategije okonanja rada, Postupajui u skladu s glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija 1. Odluuje stoga da generalni sekretar moe da, u okviru raspoloivih resursa, imenuje dodatne sudije ad litem na zahtjev predsjednika Meunarodnog suda radi voenja dodatnih postupaka, bez obzira na injenicu to e tako njihov broj povremeno porasti s najvie dvanaest, koliko je predvieno lanom 12(1) Statuta, na najvie esnaest u bilo koje vrijeme, uz ponovno smanjenje na najvie dvanaest do 31. decembra 2008., 2. Donosi odluku da i dalje aktivno prati ovu problematiku.
61

Statut Haškog Tribunala

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Statut Haškog Tribunala

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UJEDINJENE NACIJE Meunarodni sud za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji

bive Jugoslavije od 1991. godine

septembar 2009. engleski i francuski

AURIRANI STATUT MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU

Distribucija: Opta S/RES/808 (1993.) 22. februar 1993.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija: OPTA S/RES/827 (1993.) 25. maj 1993.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1166 (1998.) 13. maj 1998.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1329 (2000.) 30. novembar 2000.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1411 (2002.) 17. maj 2002.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1431 (2002.) 14. august 2002.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1481 (2003.) 19. maj 2003.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1597 (2005.) 20. april 2005.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1660 (2006.) 28. februar 2006.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1837 (2008.) 29. septembar 2008.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1877 (2009.) 7. jul 2009.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1503 (2003.) 28. august 2003.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1504 (2003.) 4. septembar 2003.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1534 (2004.) 26. mart 2004.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1581 (2005.) 18. januara 2005.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1613 (2005.) 26. juli 2005.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1629 (2005.) 30. septembar 2005.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1668 (2006.) 10. april 2006.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1775 (2007.) 14. septembar 2007.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1786 (2007.) 28. novembar 2007.

UJEDINJENE NACIJE Savjet bezbjednosti

Distribucija OPTA S/RES/1800 (2008.) 20. februar 2008.

You might also like