260

refleksivnome obliku teuza nj nema opasnosti od dvoznadnosti, pa je u redenicama toga tipa u koje on ulazi bolje upotrijebiti nominativ nego akuzativ, dakle: eita se Krleia; c) ne valja u takvim redenicama upotrebljavati akuzativ od imenica koje ne znale Livobite: *Cuje se grmljavinu topova, *Nagradu ie se predati sutra, ve6 treba

upotrijebiti nominativ: Cuje se grmljavina topova, Nagrada 6e se predati sutra, a ni *Ku6u se gradi (treba Kuda se gradi). Takve se redenice smatraju supstandardnima i razgovornima.

SROdNOST (kongruenciia) -1. Srodnost je morfosintaktidko slaganje u morfolo5kogramatidkim i leksidkogramatidkim kategorijama - rodu, broju i licu - pridjeva (bolje bi bilo re6i atributa.
svega onoga Sto se u ulozi atributamole pojaviti: pridjev, zamjenica, broj) i glagola s jedne strane i imenica s druge strane. Kategorija padeLa tu ne pripada; ona je utwdena rekcijom glagola, a ne srodno56u. Srodnost se odituje u imenskoj skupini, u redenici i u tekstu kao ponavljanje gramatidkih kategorija lica, broja i roda nadredene rijedi u podredenoj, tj. odredbenice u podredenici. U imenskoj se skupini odituje kao slaganje pridjeva, zamjenica i imenica s imenicom u rodu, broju i padeZu. u redenici kao slaganje subjektne imenske skupine i glagolske skupine, a na razini teksta srodnost se odituje u procesima supstituclje (zamjenjivanja) i anaforizacije. Premda se srodnost u hrvatskome jeziku gotovo beziznimno i zakonito provodi (iznimka je zamjenica vitizrazima po5tovanja: Vi ste dobra djevojka) i premda se ta zakonitost moZe uobliditi i saZeti kao niz pravila, ipak se moZe reii da su pravila o srodnosti desto vrlo sloZena, neujednadena i dvojbena. Dvojbenost i neujednadenost nastaju onda kad sejedinice koje se povezuju razlikuju u rodu, broju ili licu, kad u slaganje ulaze jedinice diji se gramatidki oblik i znadenje (gramatidki i prirodni rod ili broj) ne podudaraju, kad se predikat slaZe s viSe koordiniranih subjekata, pa te nesukladnosti omogu6uju dvostruku ili vi5estruku srodnost. Stoga se ovdje izlaiu samo neka najop6enitija pravila o srodnosti, a posebno se upozorava samo na ona

dvojbena.

-2. Najopdenitije se moZe reii da rod u imenskoj skupini, pa prema tomu i u predikatu, u neobiljeZenome redu rijedi (pod pretpostavkom da nije predikat prvi odreduje imenica ili imenska skupina koja stoji najvi5e lijevo: Ljudi su dodli, ali V*ina je liudi doEla, ItInoiltvo je ljudi doElo, Ova je zbirka sHka, skulpturaipredmeta od staMa izvanredna. Broj im pokazuje determinativ (u determinative se ubrajaju: broj jedan, pokazne, posvojne, upitne i neodredene zamjenice, a oni se najde5ie upotrebljavaju kao atributi uz imenice) koji stoji najvi5e lijevo u imenskoj skupini: Moj je brat.do\ao, Moja su brada do\Ia, Nas smo se tri b.rata dogovorili(a), Tko je oa bra6,e doiab,:Jeilap je od onih Ijudi doiao. To se ne-6diraFi r-ta sludajeve kad su u subjektnoj poziciji [oordinirane dvije ili vi5e imenieb ili if-neu.sliih skupina; tu vladaju

26L

cenicama

e: ufia se :a koje ne vei treba 'utra, a ni lardnima

4.,

drukdije zakonitosti. I u srodnosti, kao i drugdje, desto dolazi do izrai,aja nepodudaranje, sukob izmedu oblika i znadenja, morfologije i semantike, pa se jedinice katkad istodobno mogu slagati i po obliku i po znadenju: Celjad su doila (mn. s. r. - v. sroinost s imenicama na -ad...); Celjad je do1la (jd. Z. r.) ili samo po znadenju: Brada su doEla; Onaj je kolega dodao ili pak samo po obliku: Pet brodova ved plovi; One su budale stigle. U skladu s time moZe se govoriti o dvije vrste srodnosti: o srodnosti i po obliku i po znadenju ili morfolo5koj srodnosti i o srodnosti samo po znadenju ili semantidkoj srodnosti.
- s vi5e koordiniranih subjekata

leksidko-

atributa,
glagola
s

-1. Kad je u redenici vi5e zamjenidnih subjekata razliditih lica, predikat je uvijek u mnoZini, lice mu je odredeno po brojevnome redoslijedu ili po preteZitosti (prvo lice

1: ona je

kupini, u I i roda l skupini i padeZu, na razini

oriz acij e.

provodi
nda se ta

pravila

nadenost

u, kad u
odni rod
t&, pa te

ima prednost pred drugim i tre6im, drugo pred tre6im), a rod mu je u skladu sa stvarnom izvanjezidnom situacijom ili Zenski (samo ako su svi sudionici Zenskog roda) ili muiki (u svim drugim sludajevima). Ako je jedan od subjekata govorna osoba, predikat je u 1. l. mn.: DoEIi smo lvan i ja, Ja i vi smo za to odgovornr, a ako su subjekti sugovorna i nesugovorna osoba, predikat je u 2. l. mn.: To iete napraviti ti, Ivan i Mafija. -2. Kadje u redenici viSe koordiniranih subjekata u jednini, o brojevnome liku predikata odluduje poloZaj subjekata u odnosu na predikat, brojevni mu lik, dakle, zavisi od togajesu li subjekti ispred (u antepoziciji) ili iza (u postpoziciji) predikata. Ako su subjekti ispred predikata, glagolski predikat dobiva mnoZinski lik: .[van i Marko sutra putuju, Vlada i Sabor zasjedaju sutra, a ako su subjekti iza predikata, predikat je u jednini: Pada snijeg i kiia, Dolazi mi brat, njegova iena i jedan njihov prijatelj ili u mnoZini: Dolaze mi brat, njegova iena i jedan njihov prijatelj. Razloge razliditim brojevnim likovima predikata koji se javljaju kao posljedica poloZaja glagola u odnosu na subjekte treba traZiti u dinjenici da glagolski predikat od
subjekata sa svoje lijeve strane dini neodredenu mnoZinu, skup, a oni s njegove desne strane zadri,avaju svoju pojedinadnost, oni su samo supostavljeni. Ta je pak dinjenica opet utemeljena na razliditome rasporedu komunikativnoga dinamizma u takvim
redenicama. Sto se tide roda, u oblicima koji razlikuju rod, subjekti koji se koordiniraju mogu biti istog ili razliditog roda, u svim moguiim kombinacijama. Ako su subjekti ispred predikata i svi su mu5kog roda, svi su srednjeg roda ili su pak mije5anog roda, predikat se ostvaruje mu5kim rodom: Otac i sin otiili su na utakmicu, Mlijeko i vote
ve6 su doili, Majka i dijete ostali su kod kude, a ako se koordiniraju samo subjekti Zenskog roda, i predikatje u

je tzlaLu i na ona

omuiu
iat prvi) Joili, ali rdmeta
rbrajaju:
najdeSie

wlo su vaini za razvoj djeteta, Prijatelj i njegova iena

skupini: ko je od .ad su u vladaju

Zenskome rodu: Njemaika i Francuska priznale su Hrvatsku. Kad su subjekti u postpoziciji i svi su samo mu$kog, samo srednjeg ili razlidita rod4; pLedikat je ili u mu5kome rodu: Na utakmicu 6u otiili otac i sin, Za razvoj d&]ry.lta.vilpi su vaini

262

mlijeko i vode, Kod kude su ostali maika i dijete ili je u rodu najbliZega mu subjekta (subjekta s kojim je u kontaktu) : Na utakmicu je otiiao otac i sin, Kod ku6e je ostala majka i dijete. Ako su posrijedi subjekti samo Zenskog roda, predikat je takoder Zenskog roda, u jednini ili u mnoZini Hrvatsku su priziale Njemaika i Francuska, Hrvatsku je priznala Njemaika, Francuska i EngLeika. -3' Kad se povezuju subjekti u mnoZini i istog su roda, bez obzira na to u kojemu su poloZaju u odnosu na predikat, predikat je u mnoZini tog roda: Kruske i iibute su lijepe, Sastanienia i zasjedania su dosadna, Topovi i teit<ovi tukli su cijelu no6, Lijepe su i jabuke i kruike, Ciiehu su no6 tukli topovi i tenkovi. Ako su subjekti u antepoziciji, a rod im je razlidit, predikat je u mu5kome rodu ili u rodu kontaktnog subjekta: Gradovi i sela ugroieni su ratom, Vinogradi i njive obrasle su korovom. Ako su pak razlidita roda i u postpoziciji, predikal se obiino slaZe sa subjektom u kontaktu: DoEIe su iene i djeca, Razorena su sela i gradovi. s kontaktnim se subjektom u rodu i broju slaZu i subjekti koji su u postpoziciji, a razlidita su i roda i broja: Do,gao je lvan, Marija i jol neke iene, a subiekti r.urliditu i roda i broja u antepoziciji obidno se slaZu s predikatom u mnoZini i u muskom rodu Ananas, jaiuke i groide bili su sujeii.
- s glagolskim dijelom imenskoga predikata

subjekt.

Kad se subjekt i imenica u predikatu razlikuju u rodu, a u poziciji je subjekta koja pokazna zamjenica i predikatno ime koja opia ili vlastita imenica (tzv. didaktidka imenovanja), glagoiski se dio predikata (predikatni pridjev) slaZe s predikatnim imenom: To je bio moj brat. To je bila moja sestra. Ako je i u subjektnoj poziciji imenica, spona i predikatni pridjev slaZu se u rodu i broju pretlzito s imenicom u subjektu: Vinkovci su prije rata bili prekrasan gtad, Nouinari su iudan suijet, Marija je postala doktor znanosti, Ivo je bio pravi iziajica, Ana je bila dobar ioujek' Sve su te imenice u predikatu funkcionalno atribuii, njima se obiljeZuje

predikatni pridjev beziznimno slaZe s imenicom u subjektu, predikatni pridjev L tom tipu redenica upravo identificira subjekt. Kolebanje je, dini se, izazvano razlikom u medu tim redenicama. U prvima (Medaini suci bila su d.jeca, Don Juan - 1n1denju bila je iena) imenice u predikatu imaju referencijalno znadenje, identificiraju, one doista znade da su djeca bila medasni suci, a ilena da je bila Don Juan, tj. da je igrala Don Juana. u drugima (Meda$ni suci bili su djeca, Don Juan biq.le zena) imenice u predikatu imaju generidko.znadenje, one karakteriziraju r4"ah$tl sirci su iilit""rJ djeca, pona5ali su se kao dJbca, Don Juan je bio ,prava, l"rra;,igi*;;e sve osobin e Lene.

Katkad dolazi do kolebanja u izboru roda glagolskomu pridjevu u tzv. ekvatiwrim redenicama (redenice u kojima je moguil permutirati/obrnuti red komponenata): MedaEni suci bila su djeca ili Medaini ,u"i bili su djeca; Don Juan bila je iena ili Don Juan bio je iena. Kolebanja zapravo ne bi smjelo biti jer se

263

;ubjekta
ie ostala

takoder
tncuska,

kojemu
i jabuke 'elu no6,

u rzrazinLa po5tovanja IJz zamjenicu vi (Vi) kad se upotrebljavakao izraz po5tovanja predikat uvijek stoji u mnoZini muikog roda, bez obzira na to odnosi li se ona na muiku ili Zensku *Jeste osobu; srodnost je u takvim izrazima dakle oblidna: Jeste Ii Vi normalni (ne: li Vi normalan, normalna); Gospodo, wlo ste ljubazni (a ne: *Gospodo, wlo ste Ijubazna). Ako je zamjenica vi u subjektu, a u predikatu imenica u jednini, tada takve redenice karakterizira odsutnost srodnosti izmedu subjekta i predikata, a atribut se slaZe s predikatnom imenicom: Vi ste dobar ioujek; Vi ste dobra djevojka.
-

bjekti u taktnog
orovom.

lktom u

tnim

se

i roda i broja u ,. jabuke

atributa predikatne imenice Atribut predikatne imenice slaZe se u rodu s imenicom uz koju stoji (kao i svaki atribut): On je ista majka (a ne: *On je isti majka); Onaie pliunuti otac.Iznimka su imenice tipa: kukavica, pijanica, propalica, varalica koje su oblidno Zenskog roda, a po znadenju i mu$koga i Zenskoga. Kad se takva imenica nade u predikatu, a oznaduje mu5ku osobu, atribut uz nju moZe biti ili u mu5kome ili u Zenskome rodu: Ti si pravi kukavica; Ti si prava kukavica.
-

- s brojevima sloZenima s brojem jedan

;ubjekta

ca (tzv.
slaZe s bjektnoj

tei;to s
u iudan
ta dobar

Broj jedan i svi sloZeni brojevi koji zawsavaju njime imaju jedninsku srodnost s predikatom, a rodni oblik predikata odreduje imenica uz koju broj stoji: Sto iezdeset jedan ioujek je doiao, Na predavanje je doila pedeset jedna studentica, PotroEen je sto dvadeset jedan metar tkanine.Imenica uz koju broj jedan stoji kao atribut dolazi *PotroEeno obvezatno u nominativu jednine, a nikako u genitivu mnoZine; ie sto
dvadeset i jedan metara tkanine.

riljeZuje

u tzv. uti red

)n Juan :i jer se iv u tom likom u uan bila e doista ala Don
.enice u i 'prava'
ne Zene.

tri, detiri i brojeva sloZenih s njima Sklonjivi brojevi dva, oba, tri i ietiri, uz koje obvezatno dolazi imenica u dualnome obliku - taj je oblik za mu5ki i srednji rodizrazomjednak genitivu jednine, a za Zenski NAV mnoZine - zahtijevaju mnoZinski oblik predikata. Oblici koji razlikuju rod slaZu se ovako: uz imenice Zenskog roda predikatni su pridjev i atribut u rodu imenice: DoEIe su dvije lijepe djevojke, ProEIe su tri teike godine.I uz imenice srednjegroda predikatni se pridjev slaZe s imenicom po obliku, tj. srednjegaje roda: Tu su predstavu davala dva zagrebaika kazali1ta, Ova su tti pisma napisana :trojem. Uz imenice mu5kog roda atribut je u srednjemu rodu, a predikatni se pridjev moZe slagati ili po obliku ili po znadenju, tj. moZe biti ili u srednjemu rodu ili u mu5kome rodu, s time da je u bliZoj srodnosti preteZitije slaganje po obliku: Pred ku6om su stajala dva..automobila, Tri su vojnika upala u ku6lr,-, a -u daljoj (u procesima relativizacije'i dnafogfzacrie) preteZitije je slaganje pg gnadenjii Ona ietiri iorjeka, koji su juier doili u grad, udole u hotel, Tri su vojnika:g8la--\W6" i cijelu .'e pretraiili. Isto je i kongruencijsko pona5anje vi5edlanih brojeva sloZenih s
- brojeva dva" oba,

264

brojevima dva, oba, tri i ietiri: Do|la su trideset

ietiri

ioujeka.

(Eest, dvadeset, sto...), s brojevnim imenicama ! na -ak (desetak, tridesetak) prilozima (iaho, neito,- oekoliko, dosta...) te s I foliiinskim kolidirrskim izrazitna (oko, jdno, aibrn, nekih, kojih + dvadeset) uz takve brojeve, priloge i imenice predikatni je glagol u jednini, a oblici koji razlikuju rod u srednjemu su rodu: aest igraia iini ekipu, pet uienika radi, pet "Iedan uienika je doilo, Pet osoba je poginuro u prometnoj nesre6i, Doputovalo je dvtje stotine Nijemaca, D,o\lo je dvadesetak ljudi, Stiie mnogo turista, Nekoliko- je lju-di ved prosujedovalo, Ta iena ima oko (dobrih) dvadeset godinu. sre6e se i slaganje po znadenju. MnoZinska srodnost uz takve brojeve i priloge tada je motivirana imenicom u genitivu. Ako je pak predikat u mnoZini, predikatni se pridjev sraZe u rodu s imenicom u genitivu: Petnaest ljudi vidjeli su to, pet iena nifuta nisu rad.ile na svoju ruku.Ipak, takvo slaganje (po znadenju) ne moZe se smatrati standardnim, pa izrazitu prednost i dalje ima jedninsko slaganje. - s brojevnim imenicsrna dvoje, oboje, troje, ietvero ... Te su brojevne imenice oblidno srednjeg roda, a znadenjski

-,s brojevim^ pt

mnozini muskog rcda oboje su bili mladi i veseli.Ako se uz takve brojevne imenice upotrijebe mnozinski oblici zamjenica govorne i sugovorne osobe (koje zamjenice tada redovito dolaze u genitivu), predikat se tada ostvaruje iskljudivo u mnoZini (mnozina je motivirana mnozinskim oblikom zamjenice), a predikatni je pridjev u mnoZini muSkog roda: vas oboje ste nesretni, Nas dvoje smi se juier sreli.
- s brojevnim imenicama sa sufiksom -rba Te su imenice oblidno Zenskog roda, pa je i atribut uz njih uvijek u tom rodu, a oznaduju odreden broj mu5kih osoba. Zbog nesklada izrnedu njihova oblika i

biia razlidita spola. Atributi uz njih uvijek su u srednjemu rodu, a s predikatnim glagolom slazu se ugravnom u jednini: ono dvojes.T'edi. Kad je predikat u jednini, predikatni je pridjev u jednini srednjeg roda: ?o ietero uienika upravo je do\Io, samo je dvoje poloiilo ispit. Ako je predikat u mnozini, predikatni j" p"i41"r, ,.
oznaduju

tj.

su mije5anog spola,

imje srodnost neujednadena. predikatni imje glagol uvijek u mnoZini: Trojica dolaze, a obliei koji razlikuju rod slaZu se preteZito po obliku: ?a su dvojica najvi1e obe1avala, a slaganje po znadenju (Doilli su trojica prijaterja) jo." uvijek se ne moze smatrati standardnim. A ako je pak i govornik liti s,rgorro.rriL; ukljuden u sadrzaj tih imenica, tada predikatni pridjev *Iz" liti i u muskome i u zenskome rodu: Nas dvojica smo dolazili(a) i juier, sva 6ete ietvorica biti zadovoljni(a). I u relativnoj je redenici obidnije shlanje po.o,bliku: Jedanaestorica noi:.,y:* pobieduil:.:umor, a slaganje po ,rrii*;Apri* pobjeduju umor pripadh pojedinadnim ostvarenjima. ,:.,, l, ,..1 -l ,.:

znadenja, predikatna

.-ijr,

i"ir-li"^

265

- s kolidinskim imenicama

na -ak tsta...) te s
.ma

oblici koji radi, Pet Jo je dvije

;.a

iko

je ljudi

laganje po notivirana ev slaZe u t radile na -rdnim, p&

supstandardnim, pa prema tomu treba: Vedina je gnvom.

-

mnoitvo, gomila, masa, ve6ina, nekolicina, dio itd., koje oznaduju neodredenu kolidinu dega, predikatni je glagol obidno u jednini: ve6ina Iiudi misli tako, Gomila automobila tizi nu ulicima a predikatni se pridjev slaZe s upravnom imenicom: Mnoitvo je Ljudi iekaro u redu, lian^ grupa rjudi wa2ala se s izleta.I u toj je kategoriji imenica desto slaganje po znadenju,-pa tako imamo: ve1ina gradana ostali su bez krova nad glavom, ari se t"t rro siugunje joi uvijek smatra

uz kolidinske imenice

grailai

ostala

bez krova

nad.

atribut u brojevnim izrazima Imenice u brojevnim izrazima mogu dobiti vrastiti atribut, a on, kao i svaki atribut, mora se slaeati u gramatidkim kategorijama sa svojom imenicom: eekali smo dobrih pet sati, iekali smo dobra tri sati, n", c*ai ,*o aonrin
tui sata.
- osobne zamjenice uz brojeve

rog spola,
r

rodu, a s predikat

upravo

je

pridjev u : imenice
amjenice

avoJrca.

mnoZinske osobne zamjenice uvijek stoje u genitivu mnoZine: nas dvojica, njih troje, vas deset' a nominativni oblici tih zamjenica u brojevn im izrazima(osim u apoziciji. ..,.mi.petero njegove djece, pitali smo se samo...) smatraju se nestandardnima: *Mj

brojevnim skupinama uz brojeve veie od jedan, uz brojevne imenice itd.

mnoZini pridjev u

r rodu, a

zbirnih

mnoZinom, Takve su imenice morfoloiki u Zenskome rodu jednine, a oznaduju skup Zivih bi6a, stvarno su dakle mnoZina, Ta razlika u realnome"i gramatidkome broju (u

i gramatidki broj i rod veiina imenica ima gramatidku kategoriju broja, tj. moZe imati jedninu i i mnoZinu. Mali je broj imenica (dijete, brat, tele) koje nemaju pravu mnoZinu, pa taj nedostatak nadoknaduju posebnim, supletivnim obrikom za mnoZinu , tzv. zbirnom

- sroinost s rijedima u kojima se razrikuju rearni

je imenica zapravo kategorija

oblika i
uvijek u

kolebanja u njihovoj srodnosti.

broja neutraliziraria) uvjetuje

mnoga

u: Ta su
elja) jo5 lvornik)

- zbirne imenice na -a: bra6a" djec4 gospoda, vlastela

omeiu ica biti

estorica

igrom

Te se imenice slazu s predikatnim glagorom po znadenju, tj. u mnoZini, a predikatni im je pridjev.obidno u mnoZini srednjeg roda (ili paukala):,.Dj.eq a se igraju, Moja braca su doila, Djeva srh.se dugo igrala. Imenice iraca i-d.7.eb.a.inra.iu samo mnoZinsku i samo srednjorodnu srodnosf, a imenice vrasterar g*Frd"*;;;; mnoZinsku i jedninsku i srednjorodnu i zenskorodnu: Gospodi su doilla, Cospodaje doila, wastela je skupljala umjetniike predmete. Jedninsk'tr i Zenskorodnu srodnost te imenice imaju kad oznaduju drustvenu skupinu, kad imaju vise zbirno nego

266

mnozinsko znadenje.
srodnost.

U daljoj srodnosti one katkad mogu imati i

mu5korodnu

- sroinost s imenieama na _ad, _adija, _arija, -urlija

zbirne imenice tipa paiiad, ierjad, muilkadija, mradarija, djeiuflija slaZu se s glagolskim predikatom po obliku, dakle u jednini: paiiai laje, a s predikatnim pridjevom u jednini Zenskog rcda: ierjad je stigla.Imenica momiad (kad oznaduje ekipu) slaZe se sa svojim predikatom .*-o ., jednini Zenskog roda: cijela je momiad izvanredno dobro igrala. slaganje po znadenju, tj. u -rrozirri i u srednjemu rodu: PaEiad laju; celjad su stigla obiljezeno je kao dijarektno i/ili pokrajinsko, pa stoga u standardnome jeziku izrazituprednost ima jedninsko i Zenskorodno sraganje.
- sroinost imenica +sklonidbe u kojih se razrikuju gramatidki rod i spor u hrvatskome se jeziku gramatidke oznake roda ne podudaraju

razlikovanjem po spolu, pa
morfologije

ponaSanju.

zenski spol, da se mogu odnositi i na musku i na Zensku osobu. sve se imenice koje oznaduju Sto zivo mogu odnositi i na muiku i na zensku osobu (on je dufua te skupine, ona je dobri duh ove ustanove). Problem je s tim imenicama u tome Sto one mogu imati i muskorodnu i zenskorodnu srodnost, jednu vrstu srodnosti u jednini, drugu (ili druge) u mnozini, problem je dakle u njihovu kongruencijskome

i semantike, sklonidbenoga i kongruencijskoga tipa. valja dosljedno razrikovati rod kao gramatidku kategoriju od spola kao semantidke kategorije. Nije dostatno reii da takve imeni." *ogr oznadivati mu5ki i

srodnosti dorazi do sukoba oblika

dosljedno

znadenja,

Morfoloski (sklonidbeno) te su imenice Zenskog roda, a semantidki muskog i zenskog spola. u odredivanju kongruencijskoga ponasanja imenica treba primijeniti morfosintaktidki kriterij. l"ia".,ziuarr;"- tih tim imenicama kongruencijskih pokazaterja roda (zamjenica, pridjeva predikatnih pridjeva) i morfologizira se znadenje spola, pa bi se, u{etno redeno, mogro govoriti o "sintaktidkome" rodu takvih imenica.
- sroinost s imenicarrrarra -a

Medu takvim imenicama na -a moy',e se razlikovati nekoliko skupina s obzirom na njihovo kongruencijsko ponaBanje:
1. Imenice koje u jednini, i kad se odnose na muske i kad se odnose na zenske osobe, imaju muskorodnu, a u mnoZini i mu5korodnu i zenskorodnu srodnost;

SU:

takve

'

.-!

a) nesloZdne imeqice domaiega

barba, tata, gazda, Iiina,

vladftai

stranoga podrij.etl?i (p-W,a,rlrgu, voda, kolega, : _{:, ,.. 1. ,.i

267

s-azu se
='i
i

katnirn 7 :- znaiuje : t: omiad ':r l rodu:

.3. sf
1_3

b) sloZene imenice doma.ega podrijetra (drvosjeia, kavopija, kolovoda, knjigoveia, mladoienja, paziku1a, uietrogonia, vod.onofua, vinotoia, skoroteia) c) odglagolne imenice na -ria i -Ba (Etedi*a, radiEa, prista'a, usta'a) d) pejorativi na -onja (glavonja, ideronja, rogonja, mlakonja)
e) umanjenice tatica).

taj kolega; ti kolege, te kolege; kolege su doilIi, kolege su doille taj sluga; ti sluge, te sluge; sluge su doilIi, sluge su doile

i hipokoristici na -ica koji

oznaduju muSku osobu

(iiiica,

djedica,

oga u

srodnosti.

Prednost se u takvih imenica u mnoZini, izrazita

ili

blaZa, daje muskorodnoj

i-_'=Cno s

2. Imenice koje i u jedinini i u mnoZini, i kad se odnose na muske osobe, imaju mu5korodnu i Zenskorodnu srodnost; takve su:

: acenja,
:

la

a) imenice na'ica koje oznaduju kakvu osobinu muskih i Zenskih osoba (izjelica, kukavica, izdajica, pijanica, propalica, varalica)

kao
se

n rSki i
:ce koje

taj vatalica, ta vatalica;

udruiile.

ti varalice, te varalice; varakce

su se

udruiili, varalice

su

1:sa te
::
-,_

one fne

I u tih se imenica prednost i u jednini i u mnozini daje muskorodnoj srodnosti. Kad se takve imenice odnose na Zensku osobu imaju se samo zenskorodnu
srodnost.

=-j::rni,
-i:ir-t

"r"rr-i.y"

b) augmentativi i pejorativi (graveilina, Iopui,a, rjudeskara, rjudina, magariina, pijandura, prostaiina, starkelja)
c) baraba, sotona, budala

ic,rB i :: eba
ca]lta
j- -.'a)
=

U imenica b) i c) skrrpine de5ia je i u jednini i u mnoZini Zenskorodna srodnost, i kad se odnose na muske osobe. Iznimno se rijetko susreie muikorodna srodnost u takvih imenica.
3) Imenice koje i u jednini i u mnoZini imaju iskljudivo Zenskorodnu srodnost Iuda, hulja, bluna, protuha, dika)

" F r-

_7.'-.]

ta luda; te lude; lude su doile

- imenice na -o

ske

:-,e

i:::H:i[srodnost.
"<4.

Te imenice u jednini iqaju muskorodnu, a u mnozini i muskorodngr i Takve sir:traeg brko, brico, medo, pobro,-r"r;fje

;f*"

taj medo;

ti mede i te mede.

.,

268

- srodnost s imenicama na

_lo

piskarato, ztopamtitoitd. -#"fi:;1if,?::r:1":" mogu se s predikarom .ro: t po znadenju' tj' i u srednjemu

poobrikur,""*,lffi
poloZaj enklitike

dugo pamtil"

t;y

:i;':::f,:,lX1lf*f#t*?:i:Jff

"

-nsr.orrre rodu; zlopamtilo je

:*x""ff

:fi;"*

-l' Kad se kaze da je u hrvatskome

fi :::lilT:":3,fi 'L:lill*F;*inosti'*i;;;;ozaiaiezidn*,i"ai,,i"",, ilisepak,i."r,"e"r.i"r."i,,i""ffi (npr. francuskosa) Tff il:?:,lrH"?il,#l? ldll,il,?nfi -,,.,4 u kojima;" dwsii i obvezatniji. ""rpo""a "-1"r";;;;;;_" u rid aju t1t""..il-,Tt T situacij skim,

jeziku red rijedi naderno srobodan, onda to

]j,ff:i*' jlJ*r:.

iz

"to.,u,,i

;H:il:I,,ifi:I:*t_;iil;"T'"""J#lT"?,,1#u:i:ffi
t;1;i*Aif;nklitike
naf

":::,ff;f,"ffi*tj
., sroZenim glagolskim

-3' Ritmidki, intonacijski, stilski i obavijesn pojavljivanja enklitike ir"" t"f.""*"J'rt".,f."

p"u" r,ug'r"se"ne rijedi ,, ,eeeniJit ilu orr"nagra.ene druge prozodijske cjll.ine:.pro riiedi ui""i"'i1i"L zir"ir"^i"ii, proile ovako: bio iznimnoslrup'i godine. iivotle u zusr"bZ"nio irnnno ,nlirtiou, or,"r.o proile iivot u zagrebu bio( iz1im, godine ;;zg.c,r noe.elru ,,upada,, i u veoma dvrste sintaktidke "k;. desto i ,J*""riAf.e cjeline""tJr,.J, i;fi; ""klitika imenica' neodredena zamjenica i imenica, apozicija i i neodredeni p"ilos skupina): Na^fje Ivo duia-od imensko_prezimenska il;; c";"k;a;td a zagr:;b *i"*'a"niti biblioteku' Tko je colt: ,i"i ii i'oduieffi, ,"*'ir'Ho*rt novusveui,iinu postati akademikom' Taklv;" mosao uskoro poroz"i"nkritike z,nt5egstla, a enklitika koja razbija imensko-prerim".r.k., "jrft"r"-# .r..rpirr,, izrazitoje st'ski obiljezena.

pritiskom intonalllrrirr ui-u""lr.u"!iugorrk" errHitike oblicima najdesie sto.r11za

a.ja"""df :i:T;:,'iiH,:iTtilti?#i{HfiJffi

(naslonjenice) uvjet.ovan prozodijskim, ritmo-merodijskim

#|i"ff

,rt"o5rtu"tf'.Ii^.] :T redenidniprloziitarp,biotI;d#;""rj*,lff

osamostafeni 'ttrb'reiqnidnog

r*11'f::",:1,? proslaui li"oo*"

" ,"AJ"i-iiru one koja ".;:.:1'^":l::.F*i;,I"::,,iu),

razrozi prijede

i:3::3X?'::?;:Y':

dietini stva,u doputouua u i"g,"a,-* Nu

i moguinost se " odekuje se ostvaruje iza dti,e

,t.rrt

,tqi".P-

je obiljez"e;-;;;

!,Ji::::!":#3::fl,:':ni p-^,ioi't)i'

ll,llbf;;ijil;l;#i:*;,1.T1,";
se oblik takvih

iukstaponiran" ,"u"lo,'^l^?'-:u :1:p::"1it1i,'{n"e"'i"'i"" 1lcq se moga -zu*o odjeljivati crtom.'No"_rli*i

^3r3,

*Ljudi, koji _ i,iii"i,"i,ti, su veznika (asindetske,