OSLOBOENJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJA: MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA I POAREVCU 1664.

. Godine potpisan je Vavarski mir odreeno da Habsburgovci i Osmanlije napuste Erdelj o Erdeljska kneevina sama bira kneza o Osmanlije mogu zadrati osvojena podruja o Porueni Novi Zrin se ne smije obnavljati o Kralj Leopold mora sultanu u znak prijateljstva dati poklon od 200.000 forinti o Mir je potpisan u tajnosti na 20 godina (do 1684. g) 1683. Prije isteka mira Osmanlije prekrile mir o Pod vodstvom Kara-Mustafa Pae pokuali osvojiti Be o Opsada traje dva mjeseca o Kada se ved inilo da de Osmanlije osvojiti Be, u pomod pristie poljski kralj Jan Sobjeski o Osmanlije poraene, a Be spaen Na poticaj pape nastaje SVETA LIGA o To je savez Habsburke Monarhije, Mletake Republike, Poljske, a kasnije i Rusije o lanice saveza napadaju Osmansko carstvo o Glavnina borbi na panonskom podruju, osloboen velik dio ugarskog podruja o 1686. osloboen je BUDIM, a Habsburgovci ulaze duboko u Osmanski teritorij o Habsburkoj se vojsci pridruuju brojni juni Srbi pod vodstvom ARSENIJA 3 CRNOJEVIDA o Kasnije se naseljavaju u junoj Ugarskoj, Srijemu, Slavoniji i dr. o Mleci takoer imali uspjehe u ratu s Osmanlijama RAT ZA OSLOBOEJE TRAJE OD 1683.-1699. LUKA IBRIIMOVID I MARKO MESID: o lanice Svete lige uivale veliku potporu krdanskog stanovnitva sa osmanskih teritorija o Nakon neuspjeha Osmanlija kod Bea brojni ustanci krdana o 1683. Prva pobuna sjeverna Dalmacija osloboen prostor oko Knina i Sinja o Muslimani odlaze u Bosnu, idude godine pomau i Mleani o Franjevac LUKA IBRIIMOVID: Na prostoru Slavonije Organizirao ustanak koji je doprinio oslobaanju tih prostora Vana njegova pobjeda 1689. Godine kod POEGE Sudjeluje i 1691. u bitci kod SLANKAMENA kojom je osloboena cijela Slavonija o MARKO MESID: Prijanji brinjski upnik, kasnije kanonik senjskog kaptola Organizirao ustanak u LICI I KRBAVI 1683. Bio povjerenik Karlovakog generalata Sudjelovao u osloboenju Like i Krbave 1692. i 1693. Sprijeio je Osmanlije da ponovo zauzmu Liku i Krbavu BAN NIKOLA ERDDY o Zasluni hrvatski ban od 1680.-1693. (DO SMRTI) o 1683. VANO! Na Muri sprijeio Osmanlije da poalju vojnu pomod i pojaanja vojnim snagama koje su opsjedale Be o Vaan za osloboenje VIROVITICE, nakon to je 1684. Pobijedio Osmanlije kod Slatine o Ratuje u dolini Une, 1687. Oslobaa KOSTANJICU, NOVI na UNI, BUIM o 1688. Sudjeluje u oslobaanju Broda, Gradike, Kostajnice i Dubice EUGEN SAVOJSKI: 1

Austrijski vojskovoa-princ 1697. Kod Sente pobijedio Osmanlije, 1716. Kod Petrovaradina i 1717. Kod Beograda Razmatranje o zauzimanju Bosne Nakon bitke kod Sente, Savojski upao u Bosnu i palio Sarajevo Neuspjeno zove krdane na ustanak, mora se povudi jer nije spreman na zimu Sa njime se povlai desetak tisuda krdana NJEGOVA VOJNA DJELOVANJA VANA ZA SKLAPANJE MIRA U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA 1699. GODINE MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA: o 1699. GODINE, kada je rat zavrio o Velik dio teritorija osloboen: Lika, Krbava, dio korduna, Banovina, Moslavina, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem o Pripadnost tih prostora se rjeava mirom o Habsburgovci, Mletaka Republika i Osmanlije 1699. Potpisuju mir Nijeme je tono odreena granica izmeu habsburke Monarhije i Osmanskoga Carstva Habsburgovci su zadrali osvojene teritorije Mletaka Republika stekla: podvelebitsko primorje oko Starigrada, od Obrovca do Knina, Vrlike, Sinja, Trilja, makarskog primorija, opuzena, te dio Boke Kotorske o VANO da ovaj mir hrvatskoj ne donosi proirenje teritorija Lika i Krbava postaju dijelom VOJNE KRAJINE Slavonija ide pod dvorsku upravu MIR U POAREVCU 1718. GODINE o Osmanlije i Mleani 1714. Ratuju, ukljuuju se i Habsburgovci o Rat zavrava ovim mirom o Habsburka monarhija je dobila ISTONI SRIJEM, pa je granica tekla Dunavom od Slankamena do Zemuna o Granica sa Osmanlijama prelazi Savu i ide nekoliko kilometara do njezine desne obale o Hrvatskom prostoru pripojeno: podruje na lijevoj obali Une oko Novog i prostor istono od Slunja o U Dalmaciji Mletaka republika ovim mirom iri svoj teritorij o OVAJ MIR ZANI KRAJ OSMANSKE OPASNOSTI ZA NAE TERITORIJE!!!

o o o o o o o

UROTA ZRINJSKO-FRANKOPANSKA: Zrinjski i Frankopani: skrbnici i zatitnici hrvatske ZRINJSKI: o U 16. St izgubili svoje posjede uz Unu, stjeu nove na sjeveru kraljevstva o POSJEDI: Meimurje, Vinodol sa sjevernim primorjem, Ozalj, oko Zagreba Medvedgrad i Brezovica, te oko Vrbovca FRANKOPANI: o Tijekom ratovanja sa osmanlijama izgubili vedi dio posjeda o 17. St POSJEDI: oko rijeke Kupe u okolici Ogulina, Vrboskog, Severina, Otarija, i Novigrada, te Bosiljeva i rnomelija Hrvatski i ugarski velikai su bili nezadovoljni apsolutistikom i centralistikom vladavinom Bekoga dvora i Habsburgovaca Nezadovoljstvo prelazi u ORGANIZIRANI OTPOR Na elu otpora su bili: ban NIKOLA ZRINJSKI, ugarski palatin FRANJO WESSELENY i ostrogonski nadbiskup JURAJ LIPPAY koji je brzo umro NIKOLA ZRINJSKI-glavni voa, dobar ratnik i diplomat, vrlo obrazovan i bogat o Bio nezadovoljan time to je Varavskim mirom odlueno da se njegova poruena utvrda Novi Zrin ne smije obnavljati Nezadovoljnici vide da kralj leopold usmjerava vanjsku politiku u korist Habsburgovaca o Sami se htjeli rijeiti Osmanlija bez pomodi Habsburgovaca, nego uz pomod zapadnih zemalja pr. Francuske Jo prije potpisivanja Vavarskog mira Katarina, ena Petra Zrinjskog predloila da LUJ 14 preuzme skrbnitvo nad Hrvatskom i Ugarskom te da pomogne u ustanku protiv Leopolda 1. Suradnju izmeu Francuza i Zrinjskih prekida smrt Nikole koji je poginuo tokom lova na vepra 1664. godine. o Nezadovoljnici izgubili glavnog vou Nikolu nasljeuje Petar Zrinjski koji je nastavio pregovore sa francuskim poslanikom u Beu Uz Petra u otporu sudjeluju i: Franjo Wesseleny, Franjo Nadasdy, Franjo Rakoczy, Erazam Tatenbah Uslijedili i dogovori sa osmanlijama Luj 14 samo iskoritavao urotnike da dobije to vie iz pregovora za panjolsku batinu sa Leopoldom Francuzi i Osmanlije se povlae, a beki dvor preko Osmanlija saznaje za urotu Na prijelazu iz 1668. Na 1669 dolazi do konanog loma otpora jer su na bekome dvoru sve znali Petar Zrinjski postaje glavna osoba urote, pridruuje mu se FRAN KRSTO FRANKOPAN o Glavni saveznik u Ugarskoj je Franjo Rakoczy Neuspjeh od dobivanja meunarodne pomodi, trae pomod od Osmanlija Unutar zemlje velikai se nisu htjeli pridruiti nezadovoljnicima Petar Zrinjski nije dobio odgovor od Sultana, ali svejedno priprema ustanak Oujak 1670. Petar i Fran Krsto Frankopan imaju dogovor u akovcu za oruani ustanak Pokuavaju pridobiti vlasteline ali bezuspjeno (sabor u Brezovici) Kapetan Franjo Bukovaki uspio je podignuti ustanak na prostoru BANSKE KRAJINE, ali ga 1670. HERBERTAJN porazio to je oznailo VOJNI SLOM USTANKA P. ZRINJSKI je na beki dvor kao posrednika poslao biskupa Martina Borkovida Oujak 1670. Na tajnoj bekoj konferenciji odlueno je da zrinjskog treba namamiti u Be Petar alje kralju uvjete za izmirenje U travnju Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinjski odlaze u Be vjerujudi da im se nita nede dogoditi, ali IN SU STIGLI UHIDENI SU=KONANI KRAJ UROTE 3

Suenje se krilo sa kraljevim obedanjem i stalekim pravima, mogao je suditi samo Ugarski sud, a svi njegovi lanovi su bili Leopoldovi i Beki pristae o OSUENI SU NA SMRT BEZ OBZIRA NA PRIJANJE ZASLUGE POGUBLJENI SU U BEKOM NOVOM MJESTU 30. TRAVNJA 1671. Godine Katarina Zrinski i Zora Veronika (kdi) smjetene su u samostane, majka kod dominikanki u Graz, a Zora urulinkama u Klagenfurt Katarina umire 1673. Godine SMRT PETRA ZRINJSKOG I FRANE KRSTA FRANKOPA POSLUILI ZA PRIMJER PROTIV SVAKE POBUNE