UVOD

Djeca u svom razvoju prolaze kroz nekoliko faza dok ne postanu fiziki i psihiki zrele osobe. U razvoju djeteta kao nezaobilazna faza razvoja javlja se faza identifikacije. U fazi identifikacije dijete se poistovjeuje sa drugom linosti i to prvo sa roditeljima, kao osobama sa kojima je svaki dan u neposrednom kontaktu. aza identifikacije traje i zavr!ava se, ali uzor koji djeca imaju ostaje. On se mijenja zajedno sa djetetom i njegovim odrastanjem, ali je prisutan i dosta utie na razvoj i odgoj djeteta. Upravo va"nost, koju uzor#primjer ima u "ivotu djece, a da esto ni sami nisu svjesni toga, je ono !to me zainteresovalo za ovu temu. Djeca su danas izlo"ena brojnim pozitivnim, ali na"alost i negativnim primjerima kako u porodici, tako i u javnom "ivotu, a usudim se rei i u !koli. $erijetko uzimaju upravo negativne primjere za svoje uzore esto ne shvatajui kakva se opasnost krije u tome. U su!tini, dijete u svakom periodu svog razvoja, ima uzor kojem te"i. %itanja na koja u poku!ati odgovoriti u ovom radu su& 'o je djeci od V#V((( razreda osnovne !kole uzor) %riaju li djeca o svojim uzorima) 'oje su to osobine koje djeca najvi!e cijene kod svog uzora) *esu li svjesna da njihovi uzori imaju i mane ili ih smatraju savr!enima) ( na kraju kakva je odgojna vrijednost uzora) +irajui temu smatrala sam da u pored istra"ivanja koje sam trebala provesti relativno lako nai izvore u kojima se spominje uzor#primjer, te napisati i uraditi teorijski dio ovog rada, koji bi sadr"avao ono najva"nije o uzoru !to su do danas utvrdili pedagogijski strunjaci. ,e-utim, nije ba! bilo tako. %relistav!i veliki broj ud"benika pedagogije dajem si za pravo da ka"em da je u njima ova tema u potpunosti zaobi-ena. Donekle sasvim neshvatljiva pojava, jer ako nigdje trebao bi se pojam uzor# primjer barem spomenuti kod sredstava moralnog odgoja. .ko je i spomenut, onda je samo spomenut bez ikakvog daljnjeg obja!njenja ili definicije. (ako smatram da je to u potpunost neshvatljivo i neopravdano, pomi!ljam da ipak u svojoj potrazi nisam prelistala sve ud"benike

pedagogije, te da se barem u nekom mo"da nalazi ne!to vi!e o ovoj va"noj temi. %o!to je uzor u 0%edago!kom rjeniku1 definisan kao sredstvo moralnog odgoja, moja potraga se nastavila u izvorima u kojima se pisalo o moralnom odgoju i njegovim sredstvima. 2aj pristup mi je pru"io vi!e uspjeha, tako da sam prikupila dovoljno podataka da napi!em teorijski uvod u ovu temu i da napravim skalu procjene pomou koje sam ispitala /34 uenika osnovne !kole od V#V((( razreda. U poglavlju / nastojala sam iznijeti ono openito o uzoru#primjeru i njegovoj va"nosti u odgoju djeteta i uope o njegovom cjelokupnom razvoju. %oglavlje 5 nosi naziv 0stvaranje ideala1 i u njemu sam nastojala ukazati na razliku izme-u idola i ideala !to nikako nije isto, te na nepo"eljnost prvih i potrebu i va"nost stvaranja drugih. 2ako-e govori se o razlici izme-u ideala i uzora, njihovoj me-usobnoj povezanosti i uvjetovanosti. U poglavlju 6 je govor o roditeljima i nastavnicima kao pozitivnim i negativnim uzorima, o velikom utjecaju i roditelja i nastavnika na razvoj i odgoj djeteta, te na potrebu ukazivanja tog utjecaja i jednima i drugima kako bi se na minimum sveli eventualni negativni uzori me-u te dvije skupine odgajatelja. %oglavlje 7 sadr"i ono najbitnije o ulasku djeteta u dru!tvenu sredinu i njenom utjecaju kao uzora na dijete, te utjecaju njenih faktora na razvoj i odgoj djeteta. %eto poglavlje je metodologija istra"ivanja, dok !esto sadr"i rezultate provedenog istra"ivanja.

/. O%89$(2O O U:O;U#%;(,*9;U
%rimjer u odgoju ima veliko znaenje u odgoju uope, a posebno u moralnom odgoju linosti. <lu"i kao vrlo efikasno odgojno sredstvo poticanja, uvjeravanja i navikavanja na zahtjeve koje pojedinac postavlja sam sebi ili mu ih postavlja u"a i !ira dru!tvena sredina. $jegova je snaga i mo u konkretnosti, zornosti i uvjerljivosti. On djeluje neposredno, posebno na djecu zbog njihove sklonosti i sposobnosti opona!anja. Dijete rado opona!a, sugestibilno je i reagira osjeajno. Ono ui opona!ajui starije, prihvaa njihove sugestije, a posebno stavove bliskih osoba koje po!tuje i voli. $agon za opona!anjem kod djece je jak, te ona brzo opona!aju primjer koji im je odgajatelj pokazao. 2u okolnost treba iskoristiti i mladima pru"iti primjere pozitivnog ljudskog djelovanja. Odlike dobrog primjera su oite& vrlo je zoran, djeluje nenametljivo i neposredno, te upravo zbog toga vi!e nego rijei ili stvarne mjere =npr. kazne> uvjerava, obja!njava, dokazuje, privlai. $a primjere kao posebno sna"na odgojna sredstva upozorava i 2rstenjak ..& 0%rimjeri utjeu cjelovito, itav ovjek na itavog ovjeka, zato i privlae, zastra!uju, pomaknu ovjeka iz ravnote"e u kojoj se nalazio, te ga dovedu do presudnih padova ili do velianstvenih uspona. %rimjeri su djela, te zato i utjeu na djelovanje.1/ Veliku snagu odgojnog utjecaja primjera odavno su uoili i pedagogijski klasici. 'omensk? *... smatra ga glavnim sredstvom moralnog odgoja. ( @ocke *. vrlo je cijenio pozitivan primjer smatrajui ga jednim od najjaih odgojnih sredstava. Vrlo pozitivno ga je vrednovao i 2rstenjak D. <avjetovao je roditelje& 0'akva hoe! da ti budu djeca, takav budi najprije sam.1 %i!ui o dobrom primjeru ka"e& 0Ato rade djeca) Ato vide od oca. 2ako ka"e narod i pravo veli. Dijete gleda i slu!a, a !to vidi, da drugi rade, to radi i onoB !to uje to i govori. 2ako dijete ui i tako se odgaja.15 Uzori se u toku razvitka linosti mijenjaju. ,ladi se vrlo rado identificiraju sa drugim osobama, pa je nu"no obogaivati dru!tvenu sredinu sa !to vi!e pozitivnih primjera. (stra"ivanja su pokazala da su motivi razliiti, kao !to je razliita i vrsta uzora. $eki se identificiraju sa drugom osobom zbog ljubavi i po!tovanja prema svom uzoru i zbog "elje da mu nalikuju po nekoj osobini. Druge
/ 5

2rstenjak ..&,e-u ljudima, +iskupski ordinarijat Cakovo, Cakovo,/DEF. 2rstenjak D.&O odgoju djece, nagradama i kaznama,%':,:agreb,/DG/.

osobe se mogu opona!ati i da bismo u uspjehu drugih do"ivjeli vlastiti uspjeh, koji nismo mogli sami postii. Hesto se opona!aju i oni uzori koji su vi!e prisutni u okolini preko sredstava javnih komunikacija i sl. (ma "ivih i histrijskih primjera. ( jedni i drugi mogu biti pozitivni =odgojni> ili negativni. %ostoje razliiti pozitivni primjeri iz literature, znanosti, umjetnosti, filma i sl. ,e-utim, najsna"nije djeluju na razvoj linosti pozitivni "ivi primjeri tj. osobe iz stvarnog "ivota i to svojom konkretno!u, nenametljivo!u, ubjedljivo!u i kompleksno!u. %rimjer treba dobro odabrati. $e preporuuje se da odgajatelj sam sebe uzima za primjer. On djeluje samom svojom prisutno!u i radom te mora paziti na svoje odijevanje, vladanje, govor i postupke, te mora initi sve da uenicima pru"i pozitivan primjer.

5. <2V.;.$*9 (D9.@.
*edna od osnovnih djetetovih potreba, pri njegovu odrastanju u ovjeka, je utvr-ivanje vlastitog identiteta. 0'o sam ja)1 filozofski je bitno pitanje upravo zato !to je to presudno pitanje svake ljudske egzistencije, koje nijedna razbu-ena svijest ne mo"e zaobii. 2o !to mnogi 0odrasli ljudi1 na njega prestanu tra"iti odgovor manje je znak njihove odraslosti, a neusporedivo vi!e egzistencijalnog umora zbog kojeg pristaju na uobiajeno, na svakodnevno, na naviku iako ni!ta od toga nije odgovor na ono tako jednostavno i istodobno tako te!ko pitanje kojim su kao djeca posegnuli za istinski ljudskom egzistencijom, za ljudski smislenim "ivotom. 2ra"iti i pronai sebe u svojoj osobnosti nije lako. <toga je osobna identifikacija kojom dijete utvr-uje vlastiti identitet skoro neizbje"no praena identifikacijom tj. poistovjeivanjem sa uzorima u opona!anju kojih dijete poku!ava pronai sebe. 'ako je identifikacija sa uzorima izraz neizgra-enosti vlastite osobnosti, to je razumljivo da je ona najsna"nija u najranijoj dobi, a da kasnije pomalo slabi, pa ak prerasta u otpor i pobunu prema prija!njim uzorima, toliko vi!e koliko je ovisnost o tim uzorima bila vea, jer se samo tako vlastita osobnost i mo"e stei. ,e-utim, nesigurnost i te!koe u utvr-ivanju vlastitog identiteta navode pojedinca ne samo na krajnje nekritiko prihvaanje uzora nego i na njihovo slijepo obo"avanje, ime ih pretvaraju u idole koje slijede i kojima se pokoravaju bez pogovora. .ko je dakle idolatrija =sklonost idolima> i prihvatljiva kod djece i mlade"i, kod starijih ljudi ona je nesumnjivo znak nedoraslosti, odnosno

nerazvijenosti vlastite osobnosti. $e treba stog uditi ako su idolima skloniji autoritarno odgajani pojedinci, odnosno ako je u autoritarnim dru!tvima sklonost ka idolima zakonita pojava, pa se vo-e uzvisuju i po!tuju kao bogovi ili barem kao heroji. U patrijarhalnim dru!tvima to se izra"ava i tako da se vo-e nazivaju oevima nacije, pa im se iskazuje i poslu!nost kakva se u patrijarhalnim dru!tvima oekuje od djece spram oeva. (dole ne bi trebalo brkati sa idealima koji su bitan dio svake razvijene duhovnosti. @judi, se naime, kako od svih drugih bia tako i me-usobno razlikuju upravo po idealima kojima te"e i kojima je no!en njihov "ivot. Iivot bez ideala i nastojanja da se ostvare sveo bi se na puko pre"ivljavanje, odnosno "ivotarenje. ,ladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima. Ve iz djetinjstva oni se zanose pojedinim linostima, "ele imati svoje uzore u koje se "ele ugledati i slijediti ih u "ivotu. %rema njima "ele odabrati zvanje i zato izjavljuju da e biti mornari, !oferi, avijatiari, lijenici, in"injeri, uitelji i sl. %olaskom u !kolu imponira im zvanje nastavnika, a kako postupno upoznaju vei broj ljudi razliitih zanimanja, taj krug se sve vi!e pro!iruje. 2ako dijete svoj "ivotni put i zanimanje povezuje uz lik ovjeka koji je na njega izvr!io sna"niji utjecaj. 2i prvi uzori nisu ideali u pravom smislu rijei, ali poma"u da se oni kasnije, u zrelije doba, oblikuju. %ut vodi od pozitivnog primjera do stvaranja uzora, a od njega do stvaranja ideala. 2ako se stvaranje ideala nadovezuje na pozitivan primjer. Uzor je uvijek stvaran, vezan za neku odre-enu osobu koja postoji, koju mladi ovjek poznaje ili je "ivo predouje i do"ivljava kao stvarni lik. (deal je lik koji se zami!lja, kome se te"i, koji kao moralno savr!enstvo pokazuje cilj, perspektivu, konanu svrhu "ivota, smisao ovjekove egzistencije i zato ga "elimo postii iako nismo vrsto uvjereni da emo uspjeti ostvariti takvo savr!enstvo. Uprkos tome ideali nas vode, daju moralnu snagu, upozoravaju na prave vrijednosti, bez kojih "ivot postaje prazan i vrlo prozaian. 'ao !to se uzori slijede, isto tako ideali potiu, hrabre, odu!evljavaju, zanose. :bog toga mladim ljudima moramo ne samo pru"iti pozitivne uzore nego ujedno raditi na tome da se u njih razviju etiki ideali. 0%rimjer, uzor i ideal predstavljaju za mladog oveka, koji se razvija, utjecaje, koji ga najvi!e formiraju.16 (deali osobito sna"no djeluju kad odgajanici spoznaju povezanost me-u zahtjevima i svojim postupcima. Oni mogu utjecati na moralno oblikovanje pojedinih odgajanika, ali isto tako i na stvaranje javnog mi!ljenja i aktivnost zajednice odgajanika, npr. uenike zajednice.
6

Ailih J.&Odgojna sredstva na!e porodice,%':,:agreb,/DG4.

:ato mlade ljude moramo odu!evljavati, razvijati njihov smisao za etike ljepote i vrijednosti, uvoditi ih u moralni sistem vrijednosti pokazati im svu ljepotu, toplinu i harmoniju humanih me-uljudskih odnosa. . mladi ljudi imaju smisla za to. 0Omladina je po svojoj prirodi naklona idealima. Ona je uz dobre uitelje "edna nauke i svega, !to je dobro, lijepo i uzvi!eno, !to ovjeka ovjekom ini. Ona se rado zanosi za velike ljude, za njih je spremna i sve dati. Od nje mogli bi krasni uitelji u !esnaest dugih godina odgojiti ipak krasne ljude, plemenite karaktere, gorljive rodoljube, neustra!ive borce, koji svoje tjelesne potrebe ste"u na najni"u mjeru, da mogu !to vi!e napredovati umno i moralno, i !to vi!e uiniti i "rtvovati za svoj narod. $arod takve svoje sinove sam odlikuje svojim nehinjenim i prirodnim odlikovanjem, pokazujui na njih i govorei djeci svojoj& 2o su ljudiK17 ,ladi se rado odu!evljavaju i prihvaaju moralno#etike vrijednosti, ako im se one pravilno predoe i dobro protumae. Uprkos tome u prilinoj mjeri postoji glad i "e- mladih za vrijednostima i idealima. Djelimian uzrok tome je !to nedostaju poticaji, pozitivni uzori i i vrednovanje etikih vrijednosti u dru!tvenoj sredini i !koli. ( upravo zbog toga su neke vrijednosti kao !to su& ovjek, rad, sklad misli, rijei i djela, znanstvene i kulturne vrijednosti dobro poznate, poznate su i pozitivne kvalitete ovjeka, pa ipak te vrijednosti ne djeluju sna"no na mlade ljude. 2akvo stanje i odnos prema vrijednostima i idealima treba mijenjati i pobolj!avati. <a stajali!ta !kole mora se iskoristiti sklonost mladih ljudi prema tim vrijednostima, poticati ih, upravljati i orijentirati prema njima. Va"an je trenutak stvaranja ideala, izgra-ivanje valjanih stavova, odnosa i uvjerenja uz pomo vrijednih uzora. Uenikovu pa"nju usmjeravamo prema tim uzorima i tako ih pravilno upuujemo, pokazujemo im smjer, perspektivu moralnog djelovanja i razvijanja. Velika je vrijednost toga rada !to je orijentiran na pozitivno i !to to pozitivno ima konkretan izraz u odgovarajuem liku koji uenici mogu slijediti, opona!ati, uiti od njega. ,ladi ljudi vole ideale, rado ih prihvaaju, slijede i odu!evljavaju se njihovim djelima. Oni tra"e svoje ideale i nalaze ih, ali ti 0ideali1 nemaju uvijek pozitivno znaenje. Du"nost je odgajatelja da pomogne mladima u izboru ideala, da ih uputi prema pozitivnim uzorima, prema etiki vrijednim idealima. 2reba ih poticati i podr"avati u tome da slijede te i takve uzore. %ozitivni uzori mogu biti iz "ivota, ali se mogu uzeti i iz knji"evnosti, historije, znanosti i umjetnosti. %otkraj !kolovanja u srednjoj !koli ideali mogu biti vezani i za
7

2rstenjak D.&O odgoju djece, nagradama i kaznama,%':,:agreb,/DG/.

ideje, shvaanja "ivota etiki pogled na svijet, izgra-eni sistem vrijednosti i tome slino. Hovjek kao razumno, duhovno, moralno bie mora te"iti za onim vi!im idealima i vrijednostima koje su vezane za njegove kulturne, misaone i moralne potrebe. 2akvi ideali potiu na velika djela i oni su dali ovjeku divovsku snagu kojom pokree kota historije, mijenja prirodu i me-uljudske odnose. Iivot mora imati svoje etike vrijednosti i svoje ideale jer mu oni daju smisao i ljepotu. Veliku pomo u oblikovanju i njegovanju smisla za te vrijednosti i ideale ima razvijanje osjeaja du"nosti i odgovornosti. Dakle, ne smijemo mlade ljudi osloba-ati njihovih du"nosti i obaveza. $aprotiv, treba ih jasno na njih upozoravati i dosljedno tra"iti da se pozitivno odnose prema njima. Velika vrijednost stvaranja ideala, kao oblika metode uvjeravanja, jeste u tome !to je usmjeren na pozitivno i !to to pzitivno ima konkretan izraz u odgovarajuem liku koji odgajanici mogu slijediti, opona!ati, uiti od njega. %ozitivna je injenica to !to se mladi ljudi, osobito djeca, rado odu!evljavaju pozitivnim uzorima, "ele imati svoje uzore i tra"e ih me-u linostima sa kojima se susreu.

6. ;OD(29@*( ( $.<2.V$(L( '.O %O:(2(V.$ (@( $9J.2(V.$ U:O;

$ajsna"nije djelovanje na mlade ljude imaju primjeri roditelja i primjeri nastavnika. $jihova se snaga zasniva na pozitivnom odnosu mladih prema njima i neposrednoj blizini ovih osoba mladim ljudima koji ih uzimaju za uzor#primjer.

6./. ;OD(29@*( '.O %O:(2(V.$ (@( $9J.2(V.$ U:O;

%rimjer u odgoju mo"e biti svaka osoba s kojom dijete dolazi u doticaj, te svaka odgojna situacija u kojoj se dijete mo"e nai. U obitelji primjer mogu pru"iti roditelji i ostali odrasli lanovi, zatim, braa, sestre i cjelokupan obiteljski "ivot, a izvan obitelji svi ljudi s kojima djeca imaju veze. (pak kao najjai primjer na djecu djeluju otac i majka. %ozitivan primjer roditelja u me-usobnim odnosima, u odnosu na djecu i druge lanove obitelji, u odr"avanju osobne higijene, u radu, dru!tvenom
F

anga"iranju, kulturi pona!anja, u iskrenosti, po!tenju, pravednosti i humanosti, u po!tovanju ljudskog dostojanstva, u uva"avanju moralnih du"nosti i obaveza#izvanredno je sna"no i djelotvorno odgojno sredstvo. ;oditelji esto zaboravljaju na to pa se pred djecom pona!aju i nedolino. %oslije se ude, ako im se i djeca tako pona!aju, premda je to logina posljedica njihovih postupaka. Dakle, ako roditelji "ele da im se djeca pona!aju kulturno i da djeluju moralno, moraju paziti na svoje pona!anje, moraju se i sami tako pona!ati i tako djelovati. %rimjer kao sredstvo odgoja predstavlja jedno od najprirodnijih odgojnih sredstava. 2akvo sna"no djelovanje primjera proizilazi iz djetetove sklonosti za opona!anjem drugih, iz djetetove sugestivnosti i uvstvenog reagiranja, a snaga mu proizilazi i iz njegove konkretnosti, zornosti i uvjerljivosti. Opona!anje je za dijete jedan od naina uenja. Ato dijete vidi, uje i do"ivljava u svojoj okolini, to prima i na svoj nain ponavlja, opona!a i tako stjee iskustvo. Ono opona!a postupke, radnje, kretanje, pona!anje, stavove svojih izora. :ato je neobino va"no da stariji paze na svoje postupke. <ugestibilnost je osobina djeteta da je ono, osobito u ranijoj dobi, podlo"no volji drugih i upravo ta osobina djeteta ini primjer sna"nim sredstvom odgoja. Djeca najvi!e padaju pod utjecaj voljenih i cijenjenih osoba, a to su za njih, prije svega, roditelji, starija braa i sestre, pa nastavnici i drugi. :ato se primjer kao sredstvo mo"e i mora povoljno iskoristiti u obitelji i u !koli, ali tu veliku sugestibilnost djece ne bismo smjeli pretjerano koristiti, jer bi mogla !tetiti razvijanju djetetove samostalnosti, koja je vrlo va"na za ukljuivanje u "ivot. %oznato je da dijete prete"no uvstveno do"ivljava svoju okolinu i uvstveno se odnosi prema njoj. Ono je zbog tih svojih osobina vrlo sklono da i usvaja uvstva drugih. 2ako npr. iz svakodnevnog "ivota znamo da kad plae mama, zaplae i dijete, kada se mama smije i dijete je veselo. Dakle, uvstveno reagiranje djeteta proizilazi i razvija se iz samih primjera. 2ako je i sa formiranjem odre-enih stavova i uvjerenja kao npr. ako se u obitelji ne!to smatra vrijednim to postaje vrijedno i za djecu. (z toga mo"emo zakljuiti, !to za dijete znai gledanje roditelja na vrijednost rada, na pojedina zanimanja, na vrijednosti u dru!tvu i sl. %rimjer na dijete djeluje vrlo sna"no i po tome !to je konkretan& on je nazoan, mo"e se zahvatiti osjetilima, djeluje konkretnim sadr"ajem itd. :bog toga primjer djeluje na djecu prirodno, nenametljivo i vrlo uvjerljivo. 2rstenjak ka"e& 0.ko hoe! da ti budu djeca dobra i estita, prednjai im dobrim primjerom...Da ti budu djeca po!tena, budi po!ten u svakoj situaciji. 'ada djeca vide, da ti daje! sve za obraz, a obraz niza!to, znat e, !to je po!tenje i kolika mu je vrijednost. Hini dobra djela, pa e ti djeca vidjeti !to
E

je du"nost.1 $a kraju 2rstenjak zakljuuje& 0Jdje nema uzora, primjera sve je drugo uzalud.1G <ve navedeno pokazuje da se dijete vrsto ve"e uz primjere koji na njega djeluju, pa svoje postupke, pona!anje i djelovanje pode!ava prema njima. 2o potvr-uje da je primjer mono sredstvo odgojnog utjecaja na djecu. ,e-utim, kako to odgojno djelovanje putem primjera mo"e biti u pozitivnom, na"alost, jednako ili jo! jae, mo"e biti i u negativnom smislu, !to ovisi o osobinama i postupcima samog primjera. :ato govorimo o dobrom, pozitivnom, ali i o lo!em, negativnom primjeru. Dobar primjer mogu pru"iti djeci samo oni roditelji, i ostale osobe, koji su i sami odgojeni, pa svojim djelovanjem pokazuju po!tenje, iskrenost, radi!nost, pravednost, savjesnost i druge pozitivne osobine. 2akav primjer roditelja i ostalih vrlo povoljno djeluje na razvitak tih istih pozitivnih osobina kod djeteta, !to je vrlo va"no za njegov svestrani odgoj i budui "ivot i rad. U nastojanju da se djeci daje dobar primjer, roditelji ne smiju ii u krajnost M niti da se svojoj djeci pokazuju savr!enim, jer svaki ovjek pa i roditelj ima svoje odre-ene nedostatke, # niti da se pred svojom djecom pona!aju bezobzirno sa svim manama i negativnim postupcima. $ajbolje je da se roditelji svojoj djeci pokazuju realno kakvi i jesu sa te"njom za savla-ivanjem i otklanjanjem svojih nepo"eljnih postupaka i mana. 2akav primjer !titi dijete od razoarenja, a ui ga da i samo tako postupa. U davanju primjera djeci roditelji esto grije!e, pa govorimo i o lo!em primjeru u obitelji. Dobro je da se sjetimo i nekih primjera lo!eg postupanja roditelja, jer nas to upuuje na ispravljanje pogre!aka u primjeni primjera kao sredstva odgoja. Vrlo je lo!, a na"alost i est, primjer onih rodielja koji svojoj djeci govore kakao bi trebalo postupati, a sami ne postupaju tako kako govore i zahtijevaju. 2ako ponekad roditelji pouavaju svoju djecu o pravilnom odnosu prema drugima, a redovito ogovaraju druge, ak i pred djecomB govore esto o potrebi istinoljubivosti, a majka napi!e la"nu isprinicu i po djetetu je !alje razrednikuB ili, jo! gore M kada otac dijete pouava o radu, o tanosti na poslu, a on sam svakodnevno zaka!njava na posao itd. Uzalud je, dakle, savjetovati ili zabranjivati djeci ono ega se ni sami roditelji ne pridr"avaju. %ri tom je mo"da najgori primjer onih roditelja koji su povr!ni, aljkavi, nesre-eni i neodgovorni u svom cjelokupnom "ivotu i radu. U takvim sluajevima djeca se snagom primjera roditelja navikavaju i sami na lo!e postupke =slijede svoje roditelje>, a s druge strane, djeca gube
G

2rstenjak D.&O odgoju djece, nagradama i kaznama,%':,:agreb,/DG/.

povjerenje u roditelje, ni!ta im ne vjeruju, pa nemaju volje i snage ni za usvajanje njihovih dobrih postupaka. 2ako se djeca pogre!no formiraju !to se negativno odra"ava u njihovu buduem "ivotu i radu. @o! primjer daju svojoj djeci i oni roditelji koji neodgovorno i grubo postupaju s njima. 2ako su u svom slobodnom vremenu, kada bi se mogli vi!e posvetiti svojoj djeci, neki roditelji zabavljeni sami sobom, zabavom i razonodom, a dijete biva usamljeno ili prete"no boravi na ulici, skita se, dospijeva u lo!e dru!tvo, te se privikava neurednom "ivotu i besposliarenju. 2akvi roditelji naje!e okrivljuju i napadaju dijete za njegovo nedolino pona!anje, a uope se ne pitaju koliko njihova povr!nost i nebriga ima udjela u skretanju djeteta u nepo"eljnom pravcu. Jrubo postupanje s djecom tako-e predstavlja lo! primjer. Dijete u svakoj dobi ima "iv interes za svoju okolinu, za razna pitanja iz "ivota i rada, pa je potrebno i zadovoljiti takve interese. :ato bi bilo vrlo grubo, kada dijete ne!to pita, da mu roditelj odgovori& 0Auti, !ta gnjavi! i dosa-uje!1, umjesto da mu lijepo odgovori na pitanje. (li, kada nestrpljiva ili nervozna majka istrgne iz ruku posao koji je upravo dala keri, grubo uzvikujui& 0;adije u raditi sama, nego ekati tebe kada si tako nespretna.1 $i!ta bolji nije ni primjer majke, koja za svaku sitnicu grubo ka"njava svoje dijete, a uskoro poslije takvih surovih postupaka naglo prelazi na ma"enje djeteta izjavljujui koliko ga voli, da bi ga ubrzo opet strogo kaznila za sitnicu. U takvim sluajevima dijete postaje zastra!eno i nesigurno, pa slijedei primjer svojih roditelja i samo postepeno postaje grubo, nepovjerljivo i nestrpljivo. 2akvi roditelji naje!e krive djecu, tu"ei se da ih djeca ne vole i ne po!tuju, a ne znaju da ljubav i povjerenje svoje djece roditelji mogu stei tek vlastitim primjerom pravilnog, strpljivog odgojnog djelovanja. Va"an zahtjev koji se postavlja primjeru kao odgojnom sredstvu jeste i zajedniko uskla-eno djelovanje svih lanova obitelji koji slu"e svojim primjerom. $ema ni!ta gore od neuskla-enog djelovanja izme-u oca i majke, a to se odnosi i na ostale ukuane. <tarije dijete u obitelji djeluje kao vrlo sna"an primjer mla-oj djeci. ,la-i se vrlo rado ugledaju na starijeg brata ili sestru i tako se od njih ue, razumije se, zlu ili dobru, ve prema tome kakvo je starije dijete. ;adi toga postoji opravdano shvaanje da prvo dijete valja odgajati stro"e, kako bi mla-oj djeci moglo slu"iti kao dobar primjer. Dakle, svaki lan obitelji kao i sav obiteljski "ivot, slu"i za primjer u odgoju djece, kao osnovno sredstvo odgoja, pa je zadatak obitelji, posebno roditelja, da pru"aju dobre primjere, a sprjeavaju utjecaj lo!ih. :ato roditelji, kao najva"niji primjer u obitelji snose veliku odgovornost za pravilan odgoj svoje djece.
/3

6.5. $.<2.V$(L( '.O %O:(2(V.$ (@( $9J.2(V.$ U:O;

%ored roditelja koji se javljaju kao izuzetno sna"an uzor mladim ljudima, tu su i nastavnici koji nerijetko svojim primjerom mogu i vi!e odgojno utjecati na dijete nego roditelji. %osebno je va"an primjer prvog razrednog nastavnika na poetku !kolovanja. %rvi nastavnik =uitelj> veliki je autoritet, uzor koji djeca rado opona!aju i koji jedno vrijeme sna"nije djeluje i od samih roditelja. 'asnije taj utjecaj ne!to opada, ali osobni primjer nastavnika i dalje ima izvanredno veliku ulogu u odgojnom radu, poma"e razvijanju moralnih pogleda i stavova, moralnih uvjerenja, pona!anja i djelovanja. .ko nastavnik djeluje u skladu sa svojim uvjerenjima, ako uenik osjea da on vrsto stoji iza svake svoje rijei, da je principijelan, po!ten i dosljedan, tada njegova nastava sna"no izgra-uje, a primjer nastavnika nije mogue zamijeniti nikakavim drugim sredstvom. ,ogu u dvije !kole ili dva odjeljenja uvjeti nastavnog rada biti podjednaki, ali ako u jednom djeluje nastavnik cijelom svojom lino!u, svojim stavovima i pogledima, svojim pona!anjem i djelovanjem slu"i kao "ivi primjer kako se treba pona!ati u dru!tvu, a u drugom nastavnik inovnik koji svojim djelovanjem ne potvr-uje svoja izlaganja, onda unaprijed mo"emo biti sigurni da e prvi nastavnik postii neuporedivo bolje odgojne rezultate. :ato 2rstenjak ka"e& 0Uitelj i svaki odgajatelj treba da gori za svoju mlade", da je grije, da joj svijetli i da joj bude uzor u svemu, !to hoe da bude ona u "ivotu. Ato on mo"e sam sobom i svojim primjerom, svojim svjetlom i toplinom, to ne mogu sve nagrade i kazne.14 @ini primjer nastavnika mo"e imati vrlo pozitivan, ali isto tako i negativan utjecaj. $jegovi moralni stavovi i kvalitete imaju sna"no djelovanja na moralno oblikovanje uenika. Odatle veliki zahtjevi na nastavnikovu linost i vladanje. $astavnik je sredi!nja linost odgojnog rada u !koli. O kvalitetima njegove linosti, o njegovom autoritetu i moralnim osobinama, o njegovim stavovima i osobnom primjeru ovisan je u najveoj mjeri uspjeh moralnog oblikovanja. %osebno va"nu ulogu ima nastavnikov autoritet. +ez autoriteta nije mogue postii uspjeh u odgojnom radu. :ato nastavnik mora postii
4

2rstenjak D.&O odgoju djece, nagradama i kaznama,%':,:agreb,/DG/.

//

autoritet, a on se posti"e pozitivnim moralnim stavovima i osobinama, pozitivnim odnosom prema radu i pravilnim stavom prema uenicima, svojom savjesno!u, pravedno!u, dosljedno!u i drugim kvalitetama. .utoritativan nastavnik po!tuje svoje uenike, voli ih i razumije, ali i zahtijeva, dosljedno i strogo tra"i izvr!avanje du"nosti i obaveza, jer svaki ovjek mora izvr!avati svoje du"nosti, mora imati osjeaj odgovornosti. $astavnik#odgajatelj je nosilac odgojno#obrazovnog rada u odgojnim ustanovama. O njemu, njegovim sposobnostima, njegovu odnosu prema radu i zalaganju ovise rezultati i uspjeh toga rada. Dakle, njegova osjetljiva odgojna funkcija zahtijeva da i sam nastavnik bude dobro odgojen. %o DiesterNegovim rijeima, bez vrstine, energije i snage karaktera ne mo"e biti dobrog nastavnika, jer samo tom snagom mo"e on utjecati na uenike. $eposredni utjecaj nastavnika na uenike je izvanredno znaajno odgojno sredstvo i nije ga mogue nadoknaditi drugim sredstvima npr. tehnikim. :ato rad nastavnika mora biti primjeren, uzor organiziranosti, tanosti i savjesnosti. Drugim rijeima, u organizaciji nastave i odgojnog rada uope uloga nastavnika je odluujua. <toga je otac njemakog uiteljstva .. DiesterNeg govorio da je nastavnik za !kolu isto !to i sunce za svemir i gdje god nazaduje !kola da je krivica na nastavnicima, a gdje ona napreduje da je to jedino zasluga nastavnika. $jegov duh i utjecaj nije mogue niim zamijeniti. Uspjeh odgojnog rada u velikoj mjeri zavisi o linosti nastavnika, o njegovom osobnom primjeru. 'omensk? *... smatra nastavniku du"nost toliko poasnom, toliko krasnom, kao nijednu drugu pod suncem. $astavnik mora biti po!ten, radin, jake volje, mora posjedovati sve one vrline koje mora razvijati kod uenika. $eogranieno mora voljeti svoj poziv i roditeljski se odnositi prema uenicima. On mora znati kakvu odgovornu du"nost vr!i u dru!tvu i mora posjedovati osjeaj osobnog dostojanstva. ;ousseau *.*. ka"e da prije nego pone odgajati ovjeka, sam nastavnik mora biti potpun ovjek. On treba da bude mudar, drug i prijatelj odgajaniku, treba da mu u svemu slu"i za primjer. 0UzgojiteljK O uzvi!ena li biaK Doista, ko hoe da odgoji ovjeka, valja ili da je sam otac ili da je vi!i od ovjeka.1F DiesterNeg .. ka"e da se pravi odgoj mo"e oekivati samo od ljudi sre-enih, vrstih, koji djeluju sa uvjerenjem. 2o stoga !to je nemogue dati drugima ono !to ni sam nema!, nemogue je obrazovati, razvijati i odgajati druge, ako sam nisi obrazovan, razvijen i odgojen. 2ako linost nastavnika dobija primarno znaenje u odgojnom radu.
F

;ousseau *.*.&9mil ili ob uzgoju,O%':,:agreb,/EEF.

/5

Dobroljubov $... tra"i da nastavnik uvijek bude "ivi primjer moralnog djelovanja za uenike. 2rstenjak D. ka"e da nastavnik koji podaje samo znanje jest obrtnik, a onaj koji izgra-uje karakter jest umjetnik. 2o je njegov prvi zadatak. :ato on mora biti ne samo struno spreman, nego temperamentan, "iva pogleda, vatrene du!e, pun odu!evljenja, mora znati buditi interes, dramatizirati. Vrline koje nastavnik "eli razviti u mlade"i, mora da sijevaju iz svog njegovog bia. On mora biti po!ten ovjek, savjestan i taan, s osjeajem du"nosti i odgovornosti. :reo nastavnik cijeni ljude prema njihovim postupcima, u"iva u dobrim djelima i mlade" odgaja u tom duhu. ( savremena pedagogijska znanost potvr-uje uvjerenja da je nastavnik kao odgajatelj izvanredno va"an odgojni inilac. $jegov osobni primjer, ugled i njegova linost toliko su znaajni u odgojnom radu i moralnom izgra-ivanju uenika da se esto nagla!ava da je nastavnikova linost klju prema uspjehu ili neuspjehu u odgojno#obrazovnom radu. $astavnici s pozitivnim moralnim kvalitetima u"ivaju veliki ugled i moralno djeluju svojim osobnim primjerom. Uenici ih vole, te!ko zaboravljaju nakon rastanka i uzimaju za svoj osobni uzor. Oni nastoje da se odnose prema ljudima, prema radu i svojim du"nostima kao !to se odnosio njihov omiljeni nastavnik. :bog svega toga tra"i se da nastavnik ima svestrano obrazovanje i kulturu, pravilan filozofijsko#znanstveni pogled na svijet i "ivot, te bogato struno# pedagogijsko znanje i iskustvo. U pogledu moralnih osobina nastavnik mora biti estita linost, treba voljeti svoj poziv i pravilno se odnositi prema radu i odgajanicima, mora biti dosljedan u zahtjevima, pravedan prema uenicima i njihovim problemima, po!tovati linost uenika, ali ne smije popu!tati u odnosu na njihove obaveze. 2ako-e, njegov osobni "ivot mora biti primjeren. $astavnikov autoritet gotovo je uvijek emotivno obojen. Uenici ga po!tuju, dive mu se, vole ga i ponosni su !to imaju takva nastavnika. Oni od njega tra"e savjet, mole ga za mi!ljenje, tra"e da presudi u spornim sluajevima. Ugled mo"e biti i ogranien, specificiran samo na odre-eno podruje, npr. poznavanje svoje struke, me-utim najbolji je utjecaj onda kada itava nastavnikova linost slu"i kao primjer, kao uzor i ideal ovjenosti. Dakako, da i pored svega ovoga, svih mi!ljenja poznatih strunjaka i svih dokaza koji o tome svjedoe, u pedago!koj struci mo"emo nai i prilian broj nastavnika koji, s obzirom na svoj karakter, pona!anje, rad, stavove i sve ostalo !to je va"no za odgoj djeteta, ne samo da nisu ideal ovjenosti nego su i lo! primjer djeci.

/6

,nogo je onih koji jedno govore, a drugo rade, ime znatno zbunjuju uenike. :a neke nastavnike je karakteristino da imaju duple standarde, zavisno od uenika do uenika, ime djecu navikavaju na licemjernost. O po!tivanju uenikove linosti, objektivnosti i pravednosti kod nekih je nastavnika suvi!no i govoriti. $a"alost, takvi nastavnici postoje i oni daju djeci onaj negativni primjer ovjeka, koji djeca s lakoom prihvataju, pogotovo kada takvim pona!anjem nastoje opravdati neke svoje postupke ili izvui korist za sebe.

7. D;UA2V9$. <;9D($. '.O U:O;

Ope poznato je da !kola pored toga !to obrazuje tako-er i odgaja. 2u se dijete prvi put susree sa izriitim zahtjevom da postupa u skladu sa realno!u i napusti pona!anje po principu ugode, dakle ono u kome je bitno !to prije i potpunije zadovoljiti neku svoju potrebu, bez obzira na okolinu i posljedice. $ajrazliitije aktivnosti u nastavi i izvan nje zahtijevaju saradnju sa uiteljicom ili uiteljem i drugom djecom, a za to je potrebno razviti marljivost, upornost, samodisciplinu i sposobnost postupanja u skladu sa pravilima. $a poetku !kolovanja uiteljica ili uitelj, a kasnije sve vi!e i vr!njaci, 0konkuriraju1 roditeljskom odgoju. U !koli se mnogo toga ini s namjerom da djeluje odgojno, ali ba! kao i u obitelji, mnogo toga djelovat e na dijete i mimo namjere da bude odgojno. < polaskom u !kolu dijete ulazi u jedan nov i vrlo specifian odnos sa odraslom osobom, svojom uiteljicom ili uiteljem. 2aj je odnos obilje"en stanovitom dvojno!u. Uiteljica se mo"e do"ivjeti bliskom osobom koja se mo"e dotaknuti, kojoj se mo"e dopasti ili ne dopasti, koja mo"e voljeti ili ne voljeti. .li, u susretu s njom dijete do"ivljava i prvi susret s dru!tvenom disciplinom i dru!tvenim autoritetom. 2o je novo iskustvo, drukije od onog koje u vezi sa disciplinom i autoritetom ima iz obitelji. Uiteljica zahtijeva, hvali, ka"njava, neprestano potie na uenje. Ona je vrst i neumoljiv dio stvarnosti. %rvi susret sa !kolom ustvari je susret sa uiteljicom. O njegovu ishodu mo"e uveliko ovisiti i daljnje snala"enje djeteta u !koli.

/7

Uiteljica ima u sebi ne!to od roditeljske uloge, ali je prije svega predstavnik dru!tva koje ima vrlo jasno odre-ene zahtjeve. Veina roditelja shvata delikatnost uiteljskog poziva uglavnom tek onda kada im se vlastito dijete na-e u !kolskoj klupi. Da li e zavoljeti ili omrznuti uenje, da li e pokazati svoje sposobnosti i mogunosti i razvijati se u samopouzdanu linost, ili e mu !kola postati teret, muili!te...Hak ni mnogi nastavnici nisu dokraja svjesni moi koju imaju i koja stoga podrazumijava golemu odgovornost. U toku !kolovanja djeca e susresti mnoge nastavnike i u odnosu sa njima i njihovom lino!u, koju e posmatrati kao uzor, stjecati raznolika i vrijedna "ivotna iskustva o razliitim ljudskim osobinama, navikama, pona!anjima. $eki od njih ostavit e dubok trag, bit e linosti s kojima e te"iti da se poistovjete, iji e entuzijazm i zaljubljenost u svoj predmet prijei i na djecu, inei uenje zadovoljstvom. $a"alost, bie i onih kojih e se djeca sjeati s nelagodom, ak i sa mr"njom jer su im svojim odnosom razorili samopouzdanje i ugasili interes za predmet, i dakako, time uenje uinili beskrajnim muenjem. 2a su iskustva sastavni dio "ivota. Onih lijepih svjesni smo upravo zato !to postoje i ova druga. %rva nas oplemenjuju, druga nas ranjavaju, ali nas i ine opreznijim, mudrijim. Uiteljica je odrasla, formirana linost koja u odnos s djetetom unosi svoje struno znanje, iskustvo koje je stekla, i, dakako, svoju linost. .li dijete koje je pred njom nije prazna ploa koju e ona ispisivati, ve 0ploa1 ispisana naslje-em i odgojem koji je dijete dobilo u obitelji. <toga ona jest mona, ali nije i svemona i to roditelji nikada ne bi trebali smetnuti s uma. Uz to !to e posredovati izme-u gradiva i djeteta, uiteljica e nizom namjernih, svjesnih postupaka nastojati i da ga odgaja. $o ona e biti i uzor, model koji e dijete vi!e ili manje opona!ati. Djeci prvog razreda puna su usta& 02ako je rekla uiteljica1, 0.li ti ne zna!, zna na!a uiteljica1. Odjednom roditelji nisu sami u odgoju svog djeteta, osjeaju da ga na neki nain dijele sa uiteljicom zbog pa"nje i ljubavi s kojom se dijete odnosi prema njezinim zahtjevima. Da li uope treba rei da nema idealne uiteljice) 'ao, uostalom, ni idealne mame, tate, supruga ili supruge, !efa, pa ni djeteta. ( ba! kao !to i roditelji sa svojim djetetom imaju divnih i ru"nih trenutaka, tako e ih imati i uiteljica =a ne treba zaboraviti sa koliko djece ona radi>, pa e se i njoj dogoditi, ali mnogo rije-e nego roditeljima, da uini ne!to !to mo"da u drugom, pogodnijem trenutku ne bi uinila. <lika o socijalizacijskoj ulozi !kole ne bi bila potpuna, kada se ne bi spomenula jo! neka znaenja !kole. $erijetko se ona pojavljuje kao korektor roditeljskog odgoja. Do !kole dio djece stekne neka pona!anja, navike,
/G

shvaanja koji su u neskladu s onim !to se smatra dru!tveno po"eljnim. Akola je dru!tvena institucija i kao takva pozvana je ne samo da ui ve i oduava, !to nije nimalo lak posao. %osebno je slo"ena situacija djeteta koje dolazi iz obitelji u kojoj se po!tuju drukije vrijednosti. $isu malobrojna djeca koja dolaze iz obitelji u kojima se jo! uvijek dirastino potcjenjuje "ena. Djeaci iz takvih obitelji obino su nenavikli na bilo kakve obaveze, du"nosti i disciplinu, agresivni su prema djevojicama. %olazak u !kolu donosi djetetu ne samo susret s novom odraslom osobom# uiteljicom ili uiteljem ve i susret s vr!njacima koji se nisu mogli birati. $eki e mu postati prijatelji, ali s mnogima e tek trebati nauiti "ivjeti zajedno. ,orat e nauiti podnositi poraz, ali i pobjedu, prihvatiti tu-u pobjedu ili poraz na dostojan nain, brinuti se o potrebama drugih, jer bez drugih ne mo"e zadovoljiti svoje potrebe. .ktivnosti i igre u kojima e sudjelovati bit e i takmiarske i kooperativne, pa e se morati nauiti i podre-ivanju i saradnji, ako "eli da ga vr!njaci prihvate. 2o je va"no uenje u kojem dijete stjee mnogo socijalne vje!tine. Uiteljica ili uitelj nad tim e imati tek djeliminu kontrolu. Ato je dijete starije to e njegovi vr!njaci biti sna"niji izvor socijalizacije i uzora. Veliki dio socijalizacije djeteta odvijat e se mimo svjesnih odgojnih postupaka, putem opona!anja =imitacije> i poistovjeivanja =identifikacije>. <naga tih oblika uenja je golema i proizilazi iz ovisnosti djeteta o starijima i njegova do"ivljaja moi koje stariji imaju u odnosu prema njemu. Hesto nismo uope svjesni kolika je va"nost uenja putem opona!anja. .ko npr. pogledamo dijete koje upravo polazi u !kolu, prije 4#F godina bilo je malo, nemono stvorenje, obdareno jedino prirodnim refleksima, a sada govori, zakljuuje, ma!ta, crta, gradi, vje!to tri i radi jo! mnogo toga i to sve bez !kole. Dijete nas promatra, izabire i ugra-uje u svoje pona!anje ono !to vidi, a vidi ne samo ono !to bi smo mi "eljeli da vidi ili mislimo da ne primjeuje. Ono promatra i druge ljude, djecu, likove iz crtanih i igranih filmova, tv#emisija. Opona!a ona pona!anja koja mu se ine uspje!nim, a da mu pritom same osobe koje opona!a ne moraju biti simpatine. 2ako roditelje, ali i druge odrasle osobe iz djetetove okoline esto iznenadi kada vide da dijete opona!a gest, mimiku ili izraze nekog svog vr!njaka kojeg inaa ne voli. $o, budui da je dijete opazilo da ovaj takvim pona!anjem ima uspjeha, poku!ava to i samo. $pr. Djeak u drugom razredu kada mu majka pregleda zadau i zahtijeva da ispravi gre!ku, najprije grubo odgurne teku, ustane i ka"e da mu je svega dosta, ba! kao !to njegov djed esto ini s novinama, tanjurom ili cigaretom

/4

kada je njemu 0svega dosta1. ,alo zatim se umiri i zaas uradi !ta treba ba! kao i djed. .ko postoji duboka uzajamna emocionalna veza izme-u djeteta i roditelja ili neke druge njemu va"ne osobe, npr. uiteljice ili vr!njaka i ako ono uvi-a slinost izme-u sebe i te osobe tada se radi o procesu poistovjeivanja =identifikacije>. 'ada djevojica ka"e& 0*a sam ista kao i mama1, to znai da e se pona!ati kao da jest mama do"ivljavajui njezine misli, emocije i te"nje kao svoje. +udui da poiva na dubokoj uzajamnoj emocionalnoj povezanosti djeteta i odraslog 0modela1 poistovjeivanje je izuzetno sna"no 0oru-e1 socijalizacije. Dijete usa-uje u sebe cjelokupno, kompleksno pona!anje modela#uzora, prihvaajui ga kao vlastito, a svako odstupanje od njega prati osjeaj krivnje i straha da e izgubiti njegovu ljubav. (ako se ne mo"e porei biologijski utjecaj na karakter ovjeka, ipak je za ovjeka kao dru!tveno bie mnogo va"niji utjecaj dru!tvene sredine i odgoja. Vrlo su va"ni pogledi, uvjerenja, pona!anja i rad ljudi koji okru"uju odgajanika. Unato tome mora se rei da isti utjecaji mogu razliito djelovati na pojedine odgajanike. 2o je stoga !to ovjek nije pasivni proizvod vanjskih utjecaja, nego "ivi subjekt koji aktivno reagira na vanjske utjecaje, !to opet u velikoj mjeri ovisi o stupnju moralnog razvitka. U svakom sluaju, mnogo su povoljniji uvjeti tamo gdje u okolini odgajanika ima dosta valjanih primjera. Iivot ima svoje lice i nalije, svoje pozitivne i negativne manifestacije i primjere. 2reba djelovati organizirano da se potisnu negativne pojave, da se lo!i i negativni primjeri svedu na !to je mogue manju mjeru. :ato se u svakom naprednom i racionalnom dru!tvenom poretku odgojem bave brojni dru!tveni inioci, ustanove i organizacije. .ko dru!tveni "ivot daje mnogo negativnih primjera, tj. vi!e negativnih nego pozitivnih uzora, ako ne postoji dosljedan sklad raznovrsnih odgojnih utjecaja, tada je vrlo te!ko odgajati i te!ko se posti"u po"eljni rezultati na podruju moralnog odgoja i odgoja uope. Dakle, treba upozoriti na slo"enosti, pa i proturjenosti "ivota, na "ivotne te!koe i opasnosti, ali i na ljepotu i moralnu vrijednost ispravnih moralnih postupaka. U tom smislu posebnu pa"nju treba pokloniti pozitivnim primjerima. 2reba, tako-e, analizirati i vrednovati i negativne primjera, ali oni ne smiju zasjeniti pozitivne uzore. ,ora se izbjegavati da se kao negativni primjeri pojave sami uenici, njihovi roditelji i osobe s kojima su tijesno vezani, jer to lo!e odgojno djeluje.

/F

G. ,92ODO@OJ(*. (<2;.I(V.$*.
G./. %;9D,92 (<2;.I(V.$*. %redmet istra"ivanja je prouavanje odgojne vrijednosti uzora#primjera kod uenika. %rimjer u odgoju ima veliko znaenje i rijetka je pojava da dijete tokom svog razvoja barem u jednom periodu razvoja nema uzor#primjer.

/E

'od veine uzor se mijenja s obzirom na uzrast i stepen zrelosti. 2ako-er, prisutni su razliiti uzori, poev od roditelja, starije brae i sestara, pa preko nekih javnih linosti, kao !to su sporta!i, pjevai i slino, do nekih likova iz knjiga i historije, te izmi!ljenih likova. %rimjer#uzor je vrlo efikasno odgojno sredstvo, a njegova je snaga i mo u konkretnosti, zornosti i uvjerljivosti. <vakodnevno je prisutan u djeijem "ivotu, ak i onda kada ni samo dijete toga nije svjesno. ;oditelji, nastavnici i svi drugi iz djetetove u"e i !ire okoline htjeli to ili ne pru"aju djetetu jedan odre-eni model pona!anja koje dijete u veini sluajeva i prihvata, a onda do-e i do formiranja uzora koje dijete nastoji slijediti u "ivotu. Odatle proizilazi i velika va"nost uzora i opravdanost njegovog istra"ivanja. Djeca su danas izlo"ena brojnim pozitivnim ali i negativnim uzorima kako u porodici, tako i u javnom "ivotu, a na"alost sve je vi!e negativnih uzora i me-u nastavnicima. Upravo takve pojave ine ovo istra"ivanje jo! bitnijim, jer e se u njemu nastojati utvrditi va"nost uzora i njegova nezaobilaznost u djeijim "ivotima, a samim time i potreba da se radi na otklanjanju negativnih uzora iz djeije okoline. G.5. L(@* (<2;.I(V.$*. Lilj istra"ivanja je utvrditi koliki je znaaj uzora#primjera u razvoju djeteta. G.6. :.D.L( (<2;.I(V.$*. /. 5. 6. 7. G. (stra"iti da li djeca u predmetnoj nastavi imaju uzor. (stra"iti ko je naje!e uzor djeci. (stra"iti da li djeca nastoje dostii svoje uzore u toku "ivota. Utvrditi koje osobine djeca najvi!e cijene kod svog uzora. Utvrditi da li su djeca svjesna toga da njihov uzor ima i negativne osobine.

G.7. (<2;.I(V.H'9 O(%O29:9 /. 5. 6. 7. G. %retpostavljamo da uzor ima veliki znaaj u razvoju djeteta. %retpostavljamo da djeca u predmetnoj nastavi imaju uzor. %retpostavljamo da su javne linosti naje!i uzori djeci. %retpostavljamo da djeca nastoje dostii svoj uzor u "ivotu. %retpostavljamo da su iskrenost, odgovornost i jaka volja osobine koje djeca najvi!e cijene kod svog uzora.
/D

4. %retpostavljamo da su djeca svjesna injenice da njihov uzor ima i negativne osobine. G.G. (<2;.I(V.H'9 ,92OD9 ( 29O$('9 U okviru istra"ivanja kori!tena je metoda teorijske analize i servej istra"ivaki metod. Obje metode kori!tene su za dokazivanje pojedinih hipoteza koje su postavljene u istra"ivanju, pa se stoga mo"e rei da su osnovne. G.G./. ,92OD. 29O;(*<'9 .$.@(:9 Ovaj nauni metod kori!ten je da se proui teorijska osnova za cjelokupno istra"ivanje, a posebno da se utvrdi znaaj uzora u razvoju djeteta. Opredjeljenje za ovu metodu uvjetovano je samim predmetom istra"ivanja, kao i injenicom da ova metoda omoguava da se nakon prouavanih izvora, prikupljenih injenica i analiziranih veza i odnosa prouavanih predmeta i pojava, logiko#misaonim putem do-e do novih rje!enja, zakljuaka i istina. ilipovi $ikola u svojoj 0Didaktici /1 ka"e& 1(stra"ivanje ovom metodom polazi od spoznaje va"nih shvatanja, odnosa i rje!enja, te logiko#misaonim putem, uz odabrane primjere i ilustracije dolazi do novih rje!enja, pogleda i naunih istina.1E ,etod teorijske analize prouava publikovane pisane izvore koji primjenjuju naunu metodologiju i tehniku rada, iji su zakljuci nauno pouzdani i koji su do"ivjeli kritiku u naunoj javnosti. (za tih izvora stoje nauno kvalifikovani pojedinci, naune organizacije i struni timovi. U okviru ovog istra"ivanja analizirani su pedago!ki rjenici, znaajniji ud"benici pedagogije, te lanci i rasprave objavljene u pedago!kim asopisima. G.G.5.<9;V9* (<2;.I(V.H'( ,92OD <ervej#metod ili empirijsko#neeksperimentalna metoda naje!e se koristi za ispitivanje, odnosno upoznavanje savremene neizmjenjene pedago!ke prakse, onakve kakva ona zaista jeste, u sada!njim okvirima i sada!njem prostoru i vremenu. 0Ovom metodom sakupljamo injenice o iniocima i tokovima nastave, sre-ujemo ih i kodiramo, upore-ujemo, analiziramo i
E

ilipovi $.&Didaktika /,(J';O <vjetlost, <arajevo,/DFE.

53

sintetiziramo osnovne rezultate.1D Ovom metodom se mogu skupljati injenice ne samo u nastavi, nego u cjelokupnoj pedago!koj teoriji i praksi, te se dalje upore-ivati, analizirati i sintetizirati. :a istra"ivanje servej# metodom naroito je potrebno odabrati reprezentativan i homogen uzorak, na osnovu kojeg e se moi generalizirati zakljuci u potpunosti na sam uzorak, dobrim dijelom na sline skupine i djelimino na cijelu populaciju. G.G.6. <'.@. %;OL*9$9 'ao istra"ivaka tehnika u istra"ivanju kori!tena je skala procjene. <kala se sastojala od 6/ tvrdnje na koje su uenici odgovarali tako !to su izra"avali svoj stupanj slaganja sa svakom pojedinom tvrdnjom. (mali su pet mogunosti i to& .Ppotpuno se sla"em, +Psla"em se, LPneodluan sam, DPne sla"em se, 9Pnikako se ne sla"em. <kala je provedena anonimno i od uenika se tra"ila objektivnost i iskrenost. G.4. <2.2(<2(H'( %O<2U%L( U istra"ivanju su kori!teni slijedei statistiki postupci& a> aritmetika sredina b> postotak c> grafiko i tabelarno prikazivanje rezultata

G.F. U:O;.' Uzorak je inilo ukupno /34 uenika OA 0$ovi Aeher1 u $ovom Aeheru i to 56 uenika petog razreda, 67 uenika !estog razreda, 56 uenika sedmog razreda i 54 uenika osmog razreda. Od ovog broja je 4/ djeak i 7G djevojica.
D

ilipovi $.&Didaktika /,(J';O <vjetlost,<arajevo,/DFE.

5/

2.+9@. / V razred V( razred V(( razred V((( razred SVEGA mu!ki /G /D // /4 61 "enski E /G /5 /3 45 ukupno 56 67 56 54 106 Q 5/,4D 65,3F 5/,4D 57,G6 100,00

4. ($29;%;92.L(*. ( .$.@(:. ;9:U@2.2. (<2;.I(V.$*.

%rimjer#uzor u odgoju slu"i kao vrlo efikasno odgojno sredstvo poticanja, uvjeravanja i navikavanja na zahtjeve koje pojedinac postavlja sam sebi ili mu ih postavlja u"a i !ira dru!tvena sredina. Dijete rado opona!a, sugestibilno je i reagira osjeajno. Ono ui opona!ajui starije, prihvaa njihove sugestije, a posebno stavove bliskih osoba koje po!tuje i voli.
55

Veina djece kroz svoj razvoj ima uzore koje u neemu opona!a ili barem to nastoji initi. (stra"ivanjem se nastojalo utvrditi koliki je postotak djece koji imaju uzor, ko su osobe koje su im uzori, koje osobine djeca cijene kod svojih uzora itd. (spitivanje je je izvr!eno skalom procjene, koja u sebi sadr"i 6/ tvrdnju, a sa istima uenici su mogli iskazati svoj stupanj slaganja birajui jedan od pet ponu-enih odgovora i to& .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em. $a prvu tvrdnju skale procjene koja glasi& Ja imam uzor-primjer osobu poput koje elim biti , dobiveni su sljedei odgovori. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f GD 5F /6 5 G /34 R 3,GGF 3,5GG 3,/56 3,3/D 3,37F / fQ GG,44 5G,7F /5,54 /,ED 7,F5 /33

D(*.J;., /

56

60 50 40 30 20 10 0 Series1

Dakle, na osnovu ovih dobivenih rezultata mo"e se primjetiti da preko FG Q ispitanih uenika ima uzor#primjer . Vidi se tako-e i prilian broj onih koji su neodluni, dok se samo oko 4 Q ispitanih uenika izjasnilo da nema uzor poput kojeg "eli biti. ,e-u tim negativnim odgovorima primjeti se vei broj onih koji se nikako ne sla"u od onih koji se samo ne sla"u.

Druga tvrdnja je glasila& !Ve"i#a moji$ prijatelja ima uzor- primjer osobu poput koje eli biti%, i na nju su dobiveni sljedei odgovori. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 67 G/ /7 7 6 /34 R 3,65/ 3,7E/ 3,/65 3,36E 3,35E / fQ 65,3F 7E,// /6,5/ 6,FF 5,E6 /33

D(*.J;., 5
57

50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

Ato se tie rezultata tj. odgovora na ovo pitanje zanimljivo je da se oko EGQ ispitanih uenika izjasnilo da njihovi prijatelji imaju uzore, dok se za /3Q manje uenika izjasnilo da ima uzor kada se pitanje odnosilo na njih lino. Ostala tri odgovora slina su sa odgovorima iz prethodnog pitanja. D(*.J;., 6
60 50 40 30 20 10 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

$a dijagramu broj 6 upre-eni su odgovori na tvrdnju / i na tvrdnju 5. %lava linija pokazuje odgovore uenika na tvrdnju /, dok roza linija pokazuje odgovore uenika na tvrdnju 5. 'ada su u pitanju odgovori neodluan sam, ne sla"em se i nikako se ne sla"em mo"e se primjetiti da se ove dvije linije gotovo poklapaju. ;azilaze se kod odgovora potpuno se sla"em i sla"em se i

5G

to na dva razliita naina. Dok je na prvu tvrdnju vei broj uenika odgovorio sa odgovorom potpuno se sla"em, a manji broj uenika sa odgovorom sla"em se, dotle je na drugu tvrdnju vei broj uenika odgovorio sa sla"em se, a manji broj uenika sa potpuno se sla"em. (z ove usporedbe mo"e se izvui zakljuak da djeca uglavnom pretpostavljaju da i njihovi prijatelji imaju uzore, ali da u to nisu toliko sigurni da bi odgovorili sa potpuno se sla"em. Djeca dakle imaju u veini sluajeva uzore, o njima priaju dovoljno da bi znali da i njihovi prijatelji imaju uzor, a zanimljiv je i skoro podjednak broj onih neodlunih, !to donekle i nije pozitivno, jer nemaju svoje mi!ljenje o tom prilino va"nom pitanju za njihov uzrast. 2rea tvrdnja je glasila& !&aj uzor je u'la(#om #eka osoba iz #a)e' #eposre*#o' okrue#ja%, i dobiveni su ovi odgovori. Odgoovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 7
30 25 20 15 10 5 0 Series1

f 5E 57 /G /D 53 /34

R 3,547 3,554 3,/7/ 3,/FD 3,/ED /

fQ 54,7/ 55,47 /7,/G /F,D5 /E,EF /33

54

Ovdje su odgovori uenika prilino ujednaeni, mada je ipak vei broj onih uenika kojima uzor jeste iz njihovog neposrednog okru"enja. Uz ovu tvrdnju jo! bih napomenula da su uenici u svim razredima u kojima je provedeno testiranje pitali da im se objasni pojam 0neposredno okru"enje1. Uzimajui u obzir da se prilino veliki broj djece danas odu!evljava javnim linostima i njih uzima za uzore, odgovori na ovo pitanje ipak daju nadu da ima djece koja shvataju pravu va"nost i pravi smisao uzora u "ivotu, te ga nalaze u svojim roditeljima, nastavnicima ili nekoj drugoj osobi sa kojom dolaze u kontakt. Ato se tie etvrte tvrdnje, ona je glasila& Smatram *a s(ako treba u i(otu imati uzor poput koje' eli biti , a dobiveni su ovo odgovori. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., G
60 50 40 30 20 10 0 Series1

f 43 53 /6 D 7 /34

R 3,G44 3,/ED 3,/56 3,3EG 3,36E /

fQ G4,43 /E,EF /5,54 E,7D 6,FF /33

$a ovu tvrdnju uenici su uglavnom odgovorili da se potpuno sla"u ili samo sla"u i to njih oko FGQ, uglavnom prosjean je broj onih koji su neodluni,
5F

dok je isti toliki broj onih koji se ne sla"u ili se nikako ne sla"u. Odgovori na ovo pitanje jo! jednom potvr-uju pretpostavku da djeca imaju uzore i da shvataju va"nost tih uzora u svojim "ivotima, te ih kako sam ve napomenula FGQ smatra da bi svako trebao imati uzor u "ivotu. :animljiv je gotovo jednak broj onih koji su se izjasnili kao neodluni na prve 7 tvrdnje, !to nam opet da naslutiti da ima djece koja su zbunjena, pa ne znaju !ta da misle u vezi sa uzorom kada su dovedena u situaciju da se direktno o tome izjasne. Od G#// tvrdnje ove skale su tvrdnje pomou kojih sam nastojala utvrditi ko je naje!e uzor djeci ovog uzrasta =od //#/G godina>, pa je shodno tome peta tvrdnja glasila& !+oj uzor su moji ro*itelji ili je*a# o* #ji$% Odgovori su sljedei. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 4
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

f 57 /7 65 /E /E /34

R 3,554 3,/65 3,635 3,/4D 3,/4D /

fQ 55,47 /6,5/ 63,/D /4,DE /4,DE /33

:animljivo je da je ovdje najvei broj neodlunih uenika, dok je gotovo identian broj onih koji su odgovorili sa . i + i onih koji su odgovorili sa
5E

D i 9. Dobiveni odgovori na ova pitanja mogu se protumaiti i kao negativna i kao pozitivna pojava. < jedne strane mo"emo navesti da je prilino lo!e !to djeca svoje roditelje ne uzimaju za uzore u veem broju ili !to mo"da smatraju da njihovi roditelji nisu dobri uzori, dok s druge strane mo"emo rei da ova djeca koja su ispitana uglavnom potiu iz sredine u kojoj njihovi roditelji nisu mogli ostvariti neke velike ambicije, te djeca smatraju da "ele postii vi!e od svojih roditelja. <matram da ove rezultate ipak treba uzeti sa rezervom, jer je veliki broj onih neodlunih. Aesta tvrdnja je& !+oj uzor je moj stariji brat ili sestra%, Dobiveni su ovi odgovori. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., F
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

f /F // /7 66 6/ /34

R 3,/43 3,/37 3,/65 3,6// 3,5D5 /

fQ /4,37 /3,6E /6,5/ 6/,/6 5D,57 /33

U ovom sluaju ne mo"e se ne zapaziti veliki broj negativnih odgovora, !to odra"ava stavove ispitanih uenika da im stariji braa i sestre uglavnom nisu uzor u ovim godinama, mada nije ni zanemarljiv broj od njih oko 63Q
5D

kojima stariji braa i sestre jesu uzor#primjer. (ako je veina uenika odgovorila negativnim odgovorom, ipak ima onih uenika koji realno mogu sagledati situaciju i za uzora uzeti nekoga ije postupke i "ivot mogu posmatrati i pratiti iz neposredne blizine !to se mo"e smatrati pozitivnom pojavom. <edma tvrdnja je glasila& !+oj uzor je #eko *ru'i iz moje poro*i-e%, a dobiveni su sljedei odgovori. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f /6 /G /D 6G 57 /34 R 3,/56 3,/7/ 3,/FD 3,663 3,554 / fQ /5,54 /7,/G /F,D5 66,35 55,47 /33

D(*.J;., E
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

'ao i na prethodnoj tvrdnji, veliki je broj negativnih odgovora iako u ovom sluaju jo! i vei, s tim da ipak ima onih uenika, njih oko 5GQ, koji su odgovorili sa . i +. 2ako-e ne!to vei postotak onih neodlunih, !to je

63

prema mom mi!ljenju jo! nepovoljnije od negativnog odgovora, jer odra"ava zbunjenost i nepostojanje vlastitog stava i mi!ljenja. .,!+oj uzor je #eko o* moji$ #asta(#ika% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 5G /G /D 5E /D /34 R 3,564 3,/7/ 3,/FD 3,547 3,/FD / fQ 56,GE /7,/G /F,D5 54,7/ /F,D5 /33

D(*.J;., D
30 25 20 15 10 5 0 Series1

(ako se prilian broj ispitanih uenika potpuno sla"e i sla"e da su im njihovi nastavnici uzor, jo! je vei broj onih koji se ne sla"u ili se nikako ne sla"u, tako-e prilian broj je i onih neodlunih, mada sve u svemu ne ba! zadovoljavajua slika za nastavnike koji poku!avaju u svemu !to rade biti uzor svojim uenicima. :animljivo bi bilo uti razloge ovih uenika koji se nikako ne sla"u sa ovom tvrdnjom ili pogledati njihov opi uspjeh u !koli, me-utim s obzirom na to da je ispitivanje bilo anonimno to nije mogue

6/

provesti, ali moja pretpostavka je da su se uenici koji vjerovatno imaju problema i sa vladanjem i sa opim uspjehom ovako izjasnili. /, !+oj uzor je #eki lik iz 0ilma ili k#ji'e% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 57 /4 /E 55 54 /34 R 3,554 3,/G/ 3,/4D 3,53F 3,57G / fQ 55,47 /G,3D /4,DE 53,FG 57,G6 /33

D(*.J;., /3
25 20 15 Series1 10 5 0

(ako je skoro isti broj onih uenika koji su kao svoj odgovor na ovu tvrdnju ponudili stupanj slaganja potpuno se sla"em i nikako se ne sla"em, ipak je vei broj onih uenika koji se ne sla"u, nego onih koji se sla"u kada se uzmu u obzir i odgovori pod + i D. +roj neodlunih uglavnom se kree kao i do sada oko /GQ. %ribli"an je broj uenika kojima osobe iz knjiga i filmova jesu i onih kojima nisu uzor. 'ada bi te osobe bile neke linosti koje su zaista u nekom vremenu "ivjele, pa su svojim djelima zaslu"ile da se o njima snimi film ili napi!e knjiga, bili bi to pozitivni uzori za djecu. ,e-utim, ako se radi o nekim izmi!ljenim likovima, te!ko je rei koliko je to pozitivna, a koliko negativna pojava.
65

10, !+oj uzor je #eki zami)lje#i samo me#i poz#ati lik% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., //
30 25 20 15 10 5 0 Series1

f 5/ /7 /F 56 6/ /34

R 3,/DE 3,/65 3,/43 3,5/F 3,5D5 /

fQ /D,E/ /6,5/ /4,37 5/,F3 5D,57 /33

,o"e se rei da je prilino veliki broj onih uenika koji se ne sla"u sa ovom tvrdnjom, njih negdje oko polovine, dok se druga polovina podijelila na neodlune i na one koji se sla"u, njih negdje oko 63Q. :a razliku od prethodne tvrdnje ovdje je znaajnija razlika izme-u onih koji se sla"u i onih koji se ne sla"u, !to mo"emo protumaiti pozitivno, jer se djeca ne zanose nekim izmi!ljenim likovima ije postupke i "ivot ne mogu promatrati.

66

11, !+oj uzor je #eka poz#ata ja(#a li1#ost 2'luma-, pje(a1, sporta) ili sli1#o3% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., /5
60 50 40 30 20 10 0 Series1

f GF 55 E /6 4 /34

R 3,G6E 3,53F 3,3FG 3,/56 3,3GF /

fQ G6,FF 53,FG F,GG /5,54 G,44 /33

U odgovoru na ovo pitanje mo"e se vidjeti primjetno veliki broj odgovora pod . i + =negdje oko E3Q>, dok se preostalih 53Q ispitanih uenika opredjelilo za ostala tri odgovora. (z ovakvih rezultata mo"e se zakljuiti da je veini uenika ove dobi uzor neka javna linost koju uglavnom poznaju preko medija.Ovakvi rezultati su se i oekivali jer djeca ove dobi uglavnom se odu!evljavaju javnim linostima. 'oliko je to lo!e, a koliko dobro te!ko je rei i prvenstveno zavisi od osobina javnih linosti zbog kojih su ih djeca izabrala za svoje uzore.

67

$a tabeli koja slijedi prema spolu su analizirane tvrdnje od G#//, tj. one tvrdnje pomou kojih se nastojalo ispitati ko je djeci od V#V((( razreda uzor. (z ove tabele mo"e se vidjet razlika ili eventualna slinost izme-u djeaka i djevojica, odnosno injenice ko je naje!e uzor djeacima, a ko djevojicama. %o!to se u tabeli nalaze samo redni brojevi pod kojima se javlja tvrdnja u skali radi bolje preglednosti navest u jo! jednom tih F tvrdnji. G. ,oj uzor su moji roditelji ili jedan od njih. 4. ,oj uzor je moj stariji brat ili sestra F. ,oj uzor je neko drugi iz moje porodice. E. ,oj uzor je neko od mojih nastavnika D. ,oj uzor je neki lik iz filma ili knjige. /3. ,oj uzor je neki zami!ljeni, samo meni poznat lik. //. ,oj uzor je neka poznata javna linost =glumac, pjeva, sporta! ili sl.>

2.+9@. 5 G. mu!ki "enski 4. mu!ki "enski F. mu!ki "enski E. mu!ki "enski D. mu!ki "enski /3.mu!ki "enski //.mu!ki "enski . 57,GDQ /7,FGQ 55,DGQ 4,4FQ D,E7Q /G,GGQ 55,DGQ 57,77Q 5F,EFQ /G,GGQ 5/,6/Q /F,FEQ GG,F7Q G/,//Q + /6,//Q /6,66Q 4,G4Q /G,GGQ /E,36Q E,EDQ //,7FQ /F,FEQ /6,//Q /F,FEQ /6,//Q /6,66Q /D,4FQ 55,55Q L 5F,EFQ 66,66Q /6,//Q /6,66Q /E,36Q /F,FEQ /4,6DQ /7,FGQ /7,FGQ /7,FGQ /4,6DQ /G,GGQ 4,G4Q E,EDQ D 9 /4,6DQ /E,36Q /F,FEQ /G,GGQ 5D,G/Q 5F,EFQ 66,66Q 6/,//Q 54,56Q 5F,EFQ 75,55Q /G,GGQ 57,GDQ 57,GDQ 5E,EDQ E,EDQ /E,36Q 54,56Q 57,77Q 55,55Q /7,FGQ 67,76Q 6/,//Q 55,55Q //,7FQ 4,G4Q /6,66Q 7,77Q

<lijede i dijagrami usporedbe za svaku ovu pojedinanu tvrdnju na kojima se jo! jasnije mo"e vidjeti razlika ili slinost u stavovima djeaka i djevojica, a u vezi sa njihovim uzorom.

6G

G. ,oj uzor su moji roditelji ili jedan od njih. D(*.J;., /6

35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

,o"e se vidjeti da se mi!ljenja djeaka i djevojica razilaze kada su u pitanju odgovori pod . i 9, dok su ostali odgovori uglavnom slini, sa ne!to veim postotkom neodlunih me-u djevojicama, nego me-u djeacima. 4. ,oj uzor je moj stariji brat ili sestra. D(*.J;., /7
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

Ovdje se mo"e vidjeti razila"enje u odgovorima pod . i + tj. potpuno se sla"em i sla"em se, i to na dva razliita naina. Dok je vei postotak djeaka u odnosu na djevojice izabrao odgovor ., dotle je vei postotak djevojica izabrao odgovor +.

64

F. ,oj uzor je neko drugi iz moje porodice. D(*.J;., /G

45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

:animljivo je da se kod ovog pitanja svi odgovori razilaze i to u prilinom rasponu dok se odgovori pod L tj. neodluan sam gotovo poklapaju. E. ,oj uzor je neko od mojih nastavnika. D(*.J;., /4
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

Dosta ujednaeni odgovori, osim odgovora pod 9Pnikako se ne sla"em, gdje je dosta manji procenat djevojica izabrao taj odgovor u odnosu na djeake.

6F

D. ,oj uzor je neki lik iz filma ili knjige. D(*.J;., /F

30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

'ao i kod tvrdnje F, svi odgovori se razilaze osim odgovora neodluan sam, s tom razlikom !to je ovdje podjednak broj neodlunih djeaka i djevojica. /3. ,oj uzor je neki zami!ljeni, samo meni poznat lik. D(*.J;., /E
40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

Ujednaeni odgovori pod ., + i L, dok se primjetno razilaze kada su u pitanju odgovori D i 9.

6E

//.,oj uzor je neka poznata javna linost =glumac, pjeva, sporta! ili sl.> D(*.J;., /D
60 50 40 30 20 10 0 1 2 3 4 5 Series1 Series2

<koro identini odgovori na ovu tvrdnju, kakvi se nisu mogli primjetiti ni ujednoj prethodno upore-ivanoj tvrdnji.

Dvanaesta tvrdnja ove skale je glasila& !4a* sam bio5bila mla6i5a imao5la sam *ru'i uzor% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 6F 5F /7 /7 /7 /34 R 3,67D 3,5GG 3,/65 3,/65 3,/65 / fQ 67,D3 5G,7F /6,5/ /6,5/ /6,5/ /33

6D

D(*.J;., 53
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

Vi!e od polovine ispitanih uenika se izjasnilo da su imali drugi uzor kada su bili mla-i, !to jo! jednom dokazuje brojne tvrdnje da se uzori u "ivotu djece mjenjaju sa njihovim uzrastom i sazrijevanjem.

<ljedea, trinaesta tvrdnja u instrumentu je& !+oj uzor poziti(#o *jeluje #a me#e i moj raz(oj%, dobiveni su odgovori koji slijede. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 76 6/ 53 4 4 /34 R 3,734 3,5D5 3,/ED 3,3GF 3,3GF / fQ 73,GF 5D,57 /E,EF G,44 G,44 /33

D(*.J;., 5/

73

45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

'ako se moglo i oekivati veina uenika smatra da njihov uzor pozitivno djeluje na njih, ak njih oko F3Q, zanimljivo je spomenuti i prilian broj onih neodlunih, oko 53Q, ali tu je /3Q onih uenika koji smatraju da njihov uzor ne djeluje na njih pozitivno, ali ga ipak imaju za uzor. +ilo bi interesantno uti razloge onih uenika koji su za uzor izabrali osobu koja ne djeluje pozitivno na njihov razvoj. (ako se tako izjasnilo samo /3Q uenika ukupno tj. GQ sa odgovorom ne sla"em se i isto toliko posto sa odgovorom nikako se ne sla"em, ipak je takvo mi!ljenje uenika zabrinjavajue i nepo"eljno. 14, !7eki moji prijatelji ili poz#a#i-i imaju za uzore osobe koje se me#i uop"e #e s(i6aju% Ovako je glasila etrnaesta tvrdnja, a ovo su odgovori na nju. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 55
7/

f 66 57 53 /D /3 /34

R 3,6// 3,554 3,/ED 3,/FD 3,3D7 /

fQ 6/,/6 55,47 /E,EF /F,D5 D,76 /33

35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

$e!to vi!e od G3Q ispitanih uenika slo"ilo se da neki njihovi prijatelji imaju uzore koji se njima ne svi-aju. Oko 53Q uenika je neodluno u vezi s tim, dok su preostali uenici izjavili da se s tvrdnjom ne sla"u, s tim !to se manje od /3Q uenika izjasnilo da se nikako ne sla"e. %o ovim rezultatima moglo bi se zakljuiti da se djeca razlikuju po tome ko im je uzor, a upravo su te tvrdnje o tome ko je djeci uzor detaljnije razra-ene u ovom radu te donekle i potvr-uju taj zakljuak. Ostaje pitanje za!to se djeca iz slinog okru"enja i pribli"no istog uzrasta opredjeljuju za razliite uzore.

15, !Sa mojim prijateljima 1esto pri1am o s(om i #ji$o(im uzorima% Ovo je petnaesta tvrdnja, a odgovori na nju su sljedei. Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 56 f 6G 67 // /E E /34 R 3,663 3,65/ 3,/37 3,/4D 3,3FG / fQ 66,35 65,3F /3,6E /4,DE F,GG /33

75

35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

<tupanj svog slaganja sa ovom tvrdnjom, tj. odgovorima pod . i + izrazilo je 4GQ ispitanih uenika, /3Q je neodluno, a ostali su se opredjelili za odgovore D i 9. Ovakvi rezultati potvr-uju da djeca priaju o svojim uzorima i djele o tome svoja mi!ljenja i stavove, ali dakako da ima i onih koji radije to zadr"avaju za sebe i ne priaju o tome sa svojim prijateljima.

16,%S(e )to ra*im #astojim ra*iti o#ako kako to ra*i moj uzor ili o#ako kako mislim *a bi o#5o#a ra*io5la, Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 75 /E /D /E D /34 R 3,6D4 3,/4D 3,/FD 3,/4D 3,3EG / fQ 6D,45 /4,DE /F,D5 /4,DE E,7D /33

D(*.J;., 57

76

40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

Veina ispitanih uenika smatra da u onome !to rade i kako rade slijede svoj uzor ili to barem poku!avaju, me-utim i oko 5FQ uenika se izjasnilo da se ne sla"u sa ovom tvrdnjom birajui odgovore pod D i 9, dakle svjesno ne slijede svoj uzor, namee se onda pitanje, a za!to ga uope imaju i koja je njegova svrha u "ivotima tih uenika.

18,%+islim *a "u i s(oje bu*u"e za#ima#je izabrati kao o#o koje ra*i moj uzor% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 6F /E 6/ /3 /3 /34 R 3,67D 3,/4D 3,5D5 3,3D7 3,3D7 / fQ 67,D3 /4,DE 5D,57 D,76 D,76 /33

D(*.J;., 5G
77

35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

%olovina uenika tj. njih G3Q smatra da e izabrati zanimanje po ugledu na svoj uzor. %rilino veliki broj je onih neodlunih oko 63Q, dok preostalih 53Q uenika smatra da to nee uraditi, odnosno da se nee u "ivotu baviti onim ime se bavi njihov uzor. (nteresantan je i potpuno isti broj onih uenika koji se ne sla"u i onih koji se nikako ne sla"u. $a osnovu ovih odgovora mo"e se zakljuiti da djeca od V#V((( razreda osnovne !kole ve razmi!ljaju o svom buduem pozivu, !to je jo! jedan razlog vi!e da se malo detaljnije radi na profesionalnoj orjentaciji i da joj se posveuje malo vi!e pa"nje.

1.,%7astojat "u u i(otu *osti"i s(oj uzor% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 7F 67 /G 4 7 /34 R 3,776 3,65/ 3,/7/ 3,3GF 3,36E / fQ 77,67 65,3F /7,/G G,44 6,FF /33

D(*.J;., 54
7G

45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

Veliki postotak uenika nastojat e u "ivotu dostii svoj uzor, njih oko FGQ, dok manje od /3Q ispitanih uenika to nee nastojati. *o! jednom potvr-ena pretpostavka o va"nosti uzora u razvoju djeteta.

<ljedeih /5 tvrdnji odnose se na pozitivne osobine koje uenici cijene kod svojih uzora. <lijedi prvo tabelarni pregled svih osobina iz skale, zatim pojedinani prikazi svake osobine dijagramom. 2.+9@. 6
A ISKRENOST MARLJI OST "RA EDNOST #$MANOST DR$%T ENOST 59,43 % 44,34 % 57,55 % 33,96 % 53,!! B 20,75 % 24,53 % 29,24 % 23,58 % 30,19 C 16,98 % 16,04 % 5,66% 28,30 % 10,38 D 0,94% 11,32 % 3,!!% 9,43% 0,00% E 1,89% 3,!!% 3,!!% 4,!2% 5,66%

74

% OD&O ORNOST SKROMNOST NESEBI'NOST $'TI OST #RABROST JAKA OLJA "ATRIOTI(AM 53,!! % 43,39 % 44,34 % 32,0! % 60,38 % 62,26 % 42,45 %

% 23,58 % 26,41 % 28,30 % 39,62 % 23,58 % 26,41 % 23,58 %

% 16,04 % 21,69 % 1!,92 % 1!,92 % 11,32 % 8,49% 1!,92 % 3,!!% !,55% 4,!2% 5,66% 2,83% 0,94% !,55% 2,83% 0,94% 4,!2% 4,!2% 1,89% 1,89% 8,49%

1/,%4o* mo' uzora osobi#a koju -ije#im je iskre#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 5F f 46 55 /E / 5 /34 R 3,GD7 3,53F 3,/4D 3,33D 3,3/D / fQ GD,76 53,FG /4,DE 3,D7 /,ED /33

7F

1 2 3 4 5

90,% 4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je marlji(ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Pne sla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 5E f 7F 54 /F /5 7 /34 R 3,776 3,57G 3,/43 3,//6 3,36E / fQ 77,67 57,G6 /4,37 //,65 6,FF /33

1 2 3 4 5

7E

91,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je pra(e*#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 4/ 6/ 4 7 7 /34 R 3,GFG 3,5D5 3,3GF 3,36E 3,36E / fQ GF,GG 5D,57 G,44 6,FF 6,FF /33

D(*.J;., 5D

1 2 3 4 5

99,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je $uma#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 64 5G 63 /3 G /34 R 3,66D 3,564 3,5E6 3,3D7 3,37F / fQ 66,D4 56,GE 5E,63 D,76 7,F5 /33
7D

D(*.J;., 63

1 2 3 4 5

9:,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je *ru)t(e#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 6/ f GF 65 // 3 4 /34 R 3,G6E 3,635 3,/37 3,333 3,3GF / fQ G6,FF 63,/D /3,6E 3,33 G,44 /33

G3

1 2 3 4 5

94,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je o*'o(or#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f GF 5G /F 7 6 /34 R 3,G6E 3,564 3,/43 3,36E 3,35E / fQ G6,FF 56,GE /4,37 6,FF 5,E6 /33

D(*.J;., 65

G/

1 2 3 4 5

95,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je skrom#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 66 f 74 5E 56 E / /34 R 3,767 3,547 3,5/F 3,3FG 3,33D / fQ 76,6D 54,7/ 5/,4D F,GG 3,D7 /33

1 2 3 4 5

G5

96,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je #esebi1#ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 67 f 7F 63 /D G G /34 R 3,776 3,5E6 3,/FD 3,37F 3,37F / fQ 77,67 5E,63 /F,D5 7,F5 7,F5 /33

1 2 3 4 5

98,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je u1ti(ost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 6G
G6

f 67 75 /D 4 G /34

R 3,65/ 3,6D4 3,/FD 3,3GF 3,37F /

fQ 65,3F 6D,45 /F,D5 G,44 7,F5 /33

1 2 3 4 5

9.,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je $rabrost% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 64 f 47 5G /5 6 5 /34 R 3,437 3,564 3,//6 3,35E 3,3/D / fQ 43,6E 56,GE //,65 5,E6 /,ED /33

1 2 3 4 5

G7

9/,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je jaka (olja% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 6F f 44 5E D / 5 /34 R 3,456 3,547 3,3EG 3,33D 3,3/D / fQ 45,54 54,7/ E,7D 3,D7 /,ED /33

1 2 3 4 5

:0,%4o* mo' uzora osobi#a koju (eoma -ije#im je patriotizam% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno f 7G 5G /D E D /34 R 3,757 3,564 3,/FD 3,3FG 3,3EG / fQ 75,7G 56,GE /F,D5 F,GG E,7D /33

D(*.J;., 6E
GG

1 2 3 4 5

Ato se tie tvrdnji od /D#63 uenici su se uglavnom izja!anjavali sa velikim postotkom da se sla"u. < obzirom na to da su sve osobine pozitivne takvi su se rezultati mogli i oekivati. %ostotak slaganja, tj. uenikih odgovora pod . i + kree se uglavnom izme-u 43#EGQ, dok je postotak odgovora pod D i 9 prilino nizak i kree se od /#/GQ. %ostotak neodlunih uenika u odnosu na ove pozitivne osobine njihovih uzora je od G#5GQ. $ajvei procenat neodlunih uenika je uz tvrdnju o humanosti, a najmanji uz tvrdnju o pravednosti. $ajvei stupanj slaganja ispitanih uenika nalazi se uz tvrdnju o jakoj volji ak EEQ, kao i uz tvrdnju o pravednosti i to E4Q. $ajvei stupanj neslaganja zabilje"en je uz tvrdnju o patriotizmu i to oko /GQ, a najmanji stupanj neslaganja je uz tvrdnju o jakoj volji i to manje od 5Q. Uenici su prilikom ispunjavanja skale uglavnom postavljali pitanja da im se objasni pojam patriotizma, utivosti i marljivosti. 2i pojmovi su bili nejasni pojedinim uenicima u sva etiri razreda u kojima je provedeno istra"ivanje. %oneki uenik je jo! zatra"io obja!njenje pojma humanost i nesebinost. Hinjenica, da djeca uglavnom cijene pozitivne osobine svojih uzora mo"e se smatrati pozitivnom pojavom koja ohrabruje.

G4

:1,%+oj uzor ima i #e'ati(#e osobi#e, ali o#e #e *olaze m#o'o *o izraaja u #je'o(oj li1#osti% Odgovori .Ppotpuno se sla"em +Psla"em se LPneodluan sam DPne sla"em se 9Pnikako se ne sla"em Ukupno D(*.J;., 6D
35 30 25 20 15 10 5 0 1 2 3 4 5 Series1

f 64 54 5D /3 G /34

R 3,66D 3,57G 3,5F6 3,3D7 3,37F /

fQ 66,D4 57,G6 5F,64 D,76 7,F5 /33

U vezi sa ovom posljednjom tvrdnjom vi!e od polovine, odnosno skoro 43Q uenika iskazalo je svoje slaganje, !to je prilino dobro jer iz toga se mo"e zakljuiti da uenici shvataju da njihovi uzori nisu savr!eni i da imaju mane, ali da zato imaju i dosta vi!e dobrih tj. pozitivnih osobina.

:.'@*UH.'
GF

U uvodnom dijelu rada nastojali su se iznijeti argumenti koji bi potvrdili va"nost ove teme, te ukazati na razloge radi kojih sam se odluila za ovu temu. U okviru teorijskog dijela definisan je pojam uzor#primjer u odgoju, iznesene su injenice koje potvr-uju va"nost uzora u "ivotu djeteta, detaljnije obra-ene dvije skupine odgajatelja koji se smatraju naje!im i najva"nijim uzorima kod djece, tj. roditelji i nastavnici, te je jedno poglavlje posveeno dru!tvenoj sredini i njenom utjecaju kao uzora na dijete. Op!irnije se govorilo o stvaranju ideala i potrebi njihovog stvaranja, kao i me-usobnoj uvjetovanosti izme-u ideala i uzora. 2eorijski dio rada pru"io je dovoljno podataka i za izradu skale kojom su ispitani uenici u vezi sa njihovim uzorom#primjerom. 2eorijski dio rada potvrdio je prvu istra"ivaku hipotezu o va"nosti i znaaju uzora u "ivotu djeteta. Dakle, veina djece u pojedinim fazama svog razvoja imaju uzore koji su od izuzetnog znaaja za njihov odgoj i uspjeh u "ivotu openito. Uzori se mijenjaju kako dijete sazrijeva i raste. 2ako od perioda identifikacije, kada se iz pojedinih razloga poistovjeuju sa nekim osobama iz svog okru"enja, djeca dolaze do onog perioda kada su u mogunosti da razlikuju uzor od ideala. Djeca su uvijek manje#vi!e spremna da prime vanjske utjecaja, pogotovo od starijih osoba koje vole i cijene. 2o svakako treba iskoristiti, ali voditi rauna o tome da pored pozitivnih postoje i negativni utjecaji, odnosno uzori. %rema tome treba voditi rauna da osobe koje su u stalnom i neposrednom kontaktu sa djecom uvijek pru"aju pozitivne primjere pona!anja. 2reba tako-er napomenuti da djeca i nesvjesno opona!aju druge osobe, !to jo! jednom potvr-uje tezu o tome kako se treba pona!ati u njihovom prisustvu. $a osnovu rezultata istra"ivanja dobijeni su odgovori na ostale postavljene hipoteze. (stra"ivanje je provedeno u osnovnoj !koli, u predmetnoj nastavi i ukupno je ispitano /34 uenika. Odgovor na drugu istra"ivaku hipotezu dobijen je na osnovu prvog pitanja, odnosno tvrdnje iz skale procjene, tj. o tome imaju li djeca uzor u "ivotu. Veina ispitanih uenika je odgovorila da ima uzor tj. osobu poput koje "eli biti, ak njih oko E3Q. Oko 4Q ispitanih uenika se izjasnilo da nema uzor u "ivotu, dok je njih oko /5Q neodluno. (z takvih rezultata proizilazi zakljuak da veina djece u uzrastu od //#/G godina ima uzor#primjer.

GE

2rea hipoteza se odnosila na naje!i uzor kod djece, te je pretpostavka bila da su to javne linosti. $a osnovu rezultata ispitivanja i ta je istr"ivaka hipoteza potvr-ena. Oko FGQ ispitanih uenika se izjasnilo da su im javne linosti koje poznaju iskljuivo preko medija uzori u "ivotu. .ko se uzme u obzir da su ispitana djeca u uzrastu u kojem vanjski utjecaji imaju veliki utjecaj na njihove postupke i pona!anje openito, ovakvim rezultatima mogli bi se objasniti neki postupci i stavovi djece, kako prema !koli tako i prema "ivotu uope. (majui javne linosti za uzore djeca se odu!evljavaju i zanose "ivotom koji je te!ko dostupan, ali nasreu ima u sebi i pozitivnih stvari. Oumanost nekih javnih linosti daje nadu da su djeca uvidjela tu stranu njihovog "ivota, te ih iz tih i slinih razloga uzela za svoje uzore. Hetvrta pretpostavka je bila da djeca u "ivotu nastoje dostii svoj uzor. ( ova pretpostavka je potvr-ena, i to sa oko FGQ potvrdnih odgovora. Dakle, djeca nastoje dostii uzor koji imaju. %oku!avaju raditi i postupati onako kako samatraju da bi to radio njihov uzor. (maju neku nit vodilju u "ivotu i znaju prema emu su usmjereni. 'oliko je to dobro, a koliko ne opet zavisi od onog najva"nijeg pitanja u ovom radu, a to je ko je uzor djeci. %eta hipoteza odnosila se na pozitivne osobine koje djeca najvi!e cijene kod svog uzora. (ako su sve tvrdnje u skali koje su se odnosile na osobine uzora dobile veliki postotak potvrdnih odgovora, sa najvi!e potvrdnih odgovora istaknula se osobina Sjaka voljaT, sa skoro EDQ odgovora potpuno se sla"em i sla"em se. Osobina SiskrenostT ima oko E3Q odgovora potpuno se sla"em i sla"em se, dok osobina SodgovornostT te iste odgovore ima u postotku od oko FGQ. (z toga proizilazi da osobe koje djeca uzimaju za uzore imaju pozitivne osobine navedene u skali i da djeca cijene te pozitivne osobine svojih uzora. :adnja hipoteza je bila da li su djeca svjesna da njihovi uzori imaju i negativne osobine. (ako sa ne!to manjim postotkom potvrdnih odgovora od prethodnih hipoteza je potvr-ena, i to sa oko GFQ odgovora potpuno se sla"em i sla"em se. (ako je postotak ne!to manji, vrlo je va"no da vi!e od polovine djece smatra da njihovi uzori imaju i negativne osobine i da nisu savr!eni. ,isao ili stav djeteta da je njegov uzor bez mana dovela bi do opasnosti da se dijete zanese nepostojeim idolom, !to bi ga poslije dovelo do razoarenja u "ivotu. (doli su dopu!teni i prisutni u "ivotu djeteta, ali u ranijoj dobi i vrlo je bitni da se djeca u dobi od //#/G godina ne zanose takvim idejama. Dakle, uzor je veoma bitan u razvoju djeteta. %risutan je u "ivotu djece i utie na njihove postupke, stavove i mi!ljenja. 'od osoba koje uzimaju za
GD

uzore djeca cijene pozitivne osobine i nastoje dostii svoj uzor u "ivotu. %rema tome, djeci treba pru"iti !to vi!e pozitivnih uzora u odgoju i "ivotu uope.

43

@(29;.2U;.
/. +ezi, I., /DED.& S;azvojni put mladihT, Cakovo, +iskupski ordinarijat Cakovo. 5. +rki, ,., /DE5.& S,oralno vaspitanje u na!oj pedago!koj teoriji i !kolskoj praksiT, %edagogija /, +eograd. 6. +rki, ,., /DEG.& S2eorija i praksa moralnog odgoja uenikaT, <arajevo, Veselin ,asle!a. 7. 9nciklopedijski rjenik, /D46., :agreb, ,atica Orvatska. G. ilipovi, $., /DFE.& SDidaktika /T, <arajevo, (J';O. 4. Oitrec, J., /DD/.& S'ako pripremiti dijete za !koluT, :agreb, Akolska knjiga. F. *akeli, ., /DF/.& S;oditelji i izbori zanimanja njihove djeceT, <plit, Udru"enje za profesionalnu orjentaciju. E. *uri, V., /DFF.& S,etodika rada !kolskog pedagogaT, :agreb, %edago!ko#knji"evni zbor. D. %ea!inovi, ;., /D4G.& S'omparativno prouavanje moralnih uzora uenika srednjih !kola u +eogradu i ,anesteruT, :bornik /, +eograd, (nstitut za pedago!ka istra"ivanja. /3.%ea!inovi, ;., /D4G.& S:naaj pozitivnih uzora u vaspitanju moralnih osobina linosti, %edagogija /#5, +eograd. //.%edago!ka enciklopedija, /DED., +eograd, :avod za ud"benike i nastavna sredstva. /5.;ousseau, *.*., /EEF.& S9mil ili ob uzgojuT, :agreb, O%':. /6.Ailih, J., /DG4.& SOdgojna sredstva na!e porodiceT, :agreb, %':. /7.2rstenjak, .., /DEF.& S,e-u ljudimaT, Cakovo, +iskupski ordinarijat Cakovo. /G.2rstenjak, D., /DG/.& SO odgoju djece, nagradama i kaznamaT, :agreb, %':. /4.Vuji, V., /DE/.& S%roturjenosti u moralnom odgojuT, :agreb, Akolska knjiga. /F.Vukasovi, .., /DFF.& S,oralni odgojT, :agreb, <veuili!na naklada @iber. /E.Vukasovi, .., /DD7.& SObitelj#vrelo i nositeljica "ivotaT, :agreb, Orvatski katoliki zbor S,(T.

%O%(< 2.+9@. ( D(*.J;.,.

4/

/. Dijagram /, str. 55 5. Dijagram 5, str. 56 6. Dijagram 6, str. 57 7. Dijagram 7, str. 5G G. Dijagram G, str. 54 4. Dijagram 4, str. 5F F. Dijagram F, str. 5E E. Dijagram E, str. 5D D. Dijagram D, str. 63 /3.Dijagram /3, str. 6/ //.Dijagram //, str. 65 /5.Dijagram /5, str. 66 /6.Dijagram /6, str. 6G /7.Dijagram /7, str. 6G /G.Dijagram /G, str. 64 /4.Dijagram /4, str. 64 /F.Dijagram /F, str. 6F /E.Dijagram /E, str. 6F /D.Dijagram /D, str. 6E 53.Dijagram 53, str. 6D 5/.Dijagram 5/, str. 73 55.Dijagram 55, str. 7/ 56.Dijagram 56, str. 75 57.Dijagram 57, str. 76 5G.Dijagram 5G, str. 77 54.Dijagram 54, str. 7G 5F.Dijagram 5F, str. 74 5E.Dijagram 5E, str. 74 5D.Dijagram 5D, str. 7F 63.Dijagram 63, str. 7E 6/.Dijagram 6/, str. 7E 65.Dijagram 65, str. 7D 66.Dijagram 66, str. G3 67.Dijagram 67, str. G3 6G.Dijagram 6G, str. G/

64.Dijagram 64, str. G5 6F.Dijagram 6F, str. G5 6E.Dijagram 6E, str. G6 6D.Dijagram 6D, str. G7 73.2abela /, str. 55 7/.2abela 5, str. 6G 75.2abela 6, str. 74 i 7F

45

%;(@O:(

Lijenjeni uenici,

46

Lilj ovog prouavanja je da istra"i ulogu uzora#primjera u va!em "ivotu i da otkrije koje su osobe naje!e vama#uenicima uzor, te koje su to osobine koje vi najvi!e cijenite kod svog uzora. :ato e va!i pogledi, stavovi i mi!ljenja o svemu tome biti vrlo dragocjeni. $apominjem da nema dobrih i lo!ih odgovora. <vi su odgovori koje e te dati na skali procjene dobri ako su iskreni i objektivni. Odgovarat ete anonimno. 2o je razlog da budete potpuno objektivni i iskreni u va!im odgovorima. Akola&.................................................u.............................................................. ;azred&..............................................,odjeljenje&............................................... spol& m........."........ Upute za rad. Ovaj instrument sadr"i 6/ skalu procjene. <vaka se skala sastoji od odre-ene tvrdnje i od pet moguih odgovora& . P potpuno se sla"em + P sla"em se L P neodluan sam D P ne sla"em se 9 P nikako se ne sla"em. Va! je zadatak da prouite svaku tvrdnju i da zaokru"ivanjem jednog od pet odgovora iska"ete stupanj va!eg slaganja ili neslaganja s tom tvrdnjom. Ovala na saradnjiK

/. *a imam uzor#primjer#osobu poput koje "elim biti. 5. Veina mojih prijatelja ima uzor primjer# osobu poput koje "eli biti. 6. 2aj uzor je uglavnom neka osoba iz na!eg neposrednog okru"enja. 7. <matram da svako treba u "ivotu imati uzor poput kojeg "eli biti. G. ,oj uzor su moji roditelji ili jedan od njih. .

. . . +

+ + + L

L L L D

D D D 9

9 9 9

47

4. ,oj uzor je moj stariji brat ili sestra. F. ,oj uzor je neko drugi iz moje porodice. E. ,oj uzor je neko od mojih nastavnika. D. ,oj uzor je neki lik iz filma ili knjige. /3. ,oj uzor je neki zami!ljeni, samo meni poznat lik. //. ,oj uzor je neka poznata javna linost =glumac, pjeva, sporta! ili slino>. /5. 'ada sam bioUla mla-iUla imaoUla sam drugi uzor. /6. ,oj uzor pozitivno djeluje na mene i moj razvoj. /7. $eki moji prijatelji ili poznanici imaju za uzore osobe koje se meni uope ne svi-aju. /G. <a mojim prijateljima esto priam o svom i njihovim uzorima. /4. <ve !to radim, nastojim raditi onako kako to radi moj uzor ili onako kako mislim da bi onUona radioUla.

. . . . .

+ + + + +

L L L L L

D D D D D

9 9 9 9 9

. . .

+ + +

L L L

D D D

9 9 9

. .

+ +

L L

D D

9 9

4G

/F. ,islim da u i svoje budue zanimanje izabrati kao ono koje radi moj uzor. /E. $astojat u u "ivotu dostii svoj uzor. /D. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je iskrenost. 53. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je marljivost. 5/. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je pravednost. 55. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je humanost. 56. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je dru!tvenost. 57. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je odgovornost. 5G. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je skromnost. 54. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je nesebinost. 5F. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je utivost. 5E. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je hrabrost. 5D. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je jaka volja.

. . . . . . . . . . . . .

+ + + + + + + + + + + + +

L L L L L L L L L L L L L

D D D D D D D D D D D D D

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

44

63. 'od mog uzora osobina koju veoma cijenim je patriotizam. 6/. ,oj uzor ima i negativne osobine, ali one ne dolaze mnogo do izra"aja u njegovoj linosti.

4F