JU Opa gimnazija Bosanska Krupa Bosanska Krupa

MATURSKI RAD IZ ODABRANIH OBLASTI MATEMATIKE SHANNONOV PROBLEM

Mentor: Senka Ibrahimpai, prof. Bosanska Krupa, april 2013.

Uenik: Hasan Bapi IV4

Sadraj

Uvod .......................................................................................................... Error! Bookmark not defined. 1. TEORIJA GRAFOVA ................................................................................. Error! Bookmark not defined. 1.1 Osnovni pojmovi teorije grafova ..................................................... Error! Bookmark not defined. 2. SHANNONOV PROBLEM ........................................................................ Error! Bookmark not defined. 2.1. Parni i neparni cikliki grafovi Cn .................................................... Error! Bookmark not defined. 3. OPI MODEL KOMUNIKACIJSKOG SISTEMA ....................................... Error! Bookmark not defined. Literatura ................................................................................................... Error! Bookmark not defined.

UVOD

Pretpostavimo da elimo poslati poruku preko komunikacijskog kanala do prijemnika. Prilikom prenoenja mogue je da se poruka izmijeni, zbog uma na kanalu. Postavlja se pitanje : ta je maksimalna brzina prijenosa poruke, tako da prijemnik primi originalnu poruku bez greaka? 1956. Claude Elwood Shannon je odgovorio na ovo pitanje definiravi kapacitet grafa, i na taj nain povezao teoriju grafova i teoriju kodiranja tj. prijenosa informacija. Poto se navedeni problem vezuje i za grafove u prvom poglavlju mog maturskog rada u navesti nekoliko definicija vezanih za teoriju grafova. U drugom poglavlju u obraditi Shannonov problem, i opisati ciklike grafove. Takoe u navesti i Shannonov kapacitet za ciklike grafove. U treem poglavlju navodim Shannonov teorem o kapacitetu komunikacijskog kanala i impulsni teorem. Vidimo da su odreeni problemi iz teorije grafova i komunikacija povezani Shannonovim teoremom o kapacitetu.

1. TEORIJA GRAFOVA
1.1 Osnovni pojmovi teorije grafova Graf je matematiki objekat, a u narednoj slici su dani neki primjeri grafova.

Slika 1. Primjeri grafova Sa slike 1 je vidljivo da se graf sastoji od vorova ( oznaeni takama A, B, C itd.) i grana koje te vorove povezuju. Grafovi su nam posebno zanimljivi poto pomou njih moemo veoma jednostavno modelirati sloene probleme, npr. predstavljanje saobraajnica u jednoj dravi, predstavljanje elektrinih mrea, te raunarske mree i sl.

Definicija: Jednostavan graf G se sastoji od nepraznog konanog skupa V(G), ije elemente zovemo vorovi, i konanog skupa E(G), razliitih parova elemenata skupa V(G) koje zovemo grane. Uobiajeno je da u definicijama i teoremima u teoriji grafova vorove oznaimo malim slovima u i v, a grane malim slovima e i f. Pri tome spaja vorove u i v, a to moemo krae zapisati i kao . oznaava granu koja

esto se grani u grafu pridruuje jo jedan broj koji predstavlja njegovu teinu, a taj se dodatni podatak najee koristi pri modeliranju problema grafom. Graf emo oznaavati oznakom .

Radi jednostavnosti za oznaku vorova, na primjerima koristimo velika slova A, B, C itd. Skupovi V i E za primjer sa slike 1.a su:

Teinski graf U raznim primjenama esto su potrebne i dodatne strukture na grafu. Jedna od najprirodnijih je da se svakoj grani e pridrui njegova teina U primjenama je to esto cijena konstrukcije, stvarna udaljenost meu krajevima itd. . Ureeni par

Dakle,

je funkcija

grafa G i funkcija

zove se

teinski graf. G podgraf, onda je teina podgrafa H definirana sa za svaki e E(G).

Ako je H

Obini graf G smatramo teinskim grafom s teinom

Definicija: Za vorove u i v kaemo da su susjedni ako postoji grana u tom grafu koja ih spaja. Za grane e i f kaemo da su susjedne ako postoji vor u tom grafu koji je njima zajedniki. U primjeru sa slike 1.a moemo uoiti da su vrhovi A i B susjedni, isto tako B i C su susjedni itd. Susjedne grane na tom grafu su npr. AB i AE jer im je vrh A zajedniki.

Definicija: Put u grafu G je konaan niz grana v1v2, v2v3, ..., vn-1vn u kojem su svake dvije grane susjedne i svi vorovi razliiti osim eventualno poetnog i krajnjeg. Put moemo oznaavati i kao v1 v2 v3 ... vn.

Definicija: Za graf G kaemo da je povezan onda i samo onda ako postoji put izmeu svaka dva vora.

Put u primjeru sa slike 1.a je npr. A

Svi grafovi na slici 1. su povezani, jer postoji put od svakog vora do svih ostalih vorova u tim grafovima. Primjer nepovezanog grafa dan je na slici 2.

Slika 2. Primjer nepovezanih grafova

Sa slike 2.a je vidljivo da ne postoji nikakav niz grana koji bi inio put od vora D do vora A. Najjednostavniji nain prikazivanja grafa je tablicom incidencije. To je tablica u kojoj retci i stupci predstavljaju vorove grafa, a polje u tablici na krianju retka i i stupca j predstavlja teinu grane koja spaja vorove i i j. Teinu grane najee koristimo kao mjeru udaljenosti dva vora. Za vorove koji nisu spojeni granom podrazumijeva se udaljenost ali se to mjesto u tablici incidencije ostavlja praznim. Poto niti na jednom grafu do sad nismo oznaili udaljenost izmeu vorova na slici 3. dan je graf sa slike 1.a na kojem smo te udaljenosti oznaili. ,

Slika 3. Primjer grafa sa teinama pridruenim granama Za graf sa slike 3. pripadna tablica incidencije glasi: A A B C D E 3 1 0 2 B 2 0 4 2 2 4 0 2 C D 3 2 2 0 3 3 0 E 1 2

Uoavamo da je tablica incidencije za ovakvu vrstu grafa simetrina s obzirom na glavnu dijagonalu. Na glavnoj dijagonali se pojavljuju samo nule, a to znai da u ovakvom prikazu uzimamo da nam je udaljenost vrha od samog sebe jednaka nuli, to ne mora biti u svakom modelu kojeg opisujemo grafom.

2. SHANNONOV PROBLEM

Da bismo mogli tano interpretirati signal, sluimo se sa barem tri nauna podruja: elektrotehnikim ininjerstvom, informatikom i matematikom. U matematici taj problem obrauje teorija kodiranja. Dakle, teorija kodiranja je grana matematike koja se bavi slanjem podataka kroz komunikacijski kanal, u kojem postoje smetnje koje utiu na prijenos, te tanom interpretacijom poslanih podataka. Za razliku od kriptografije koja se trudi zadrati informaciju u obliku tekom za itanje, teorija kodiranja nam pomae da informaciju to lake proitamo. Prilikom prijenosa informacija dolazi do moguih pogreaka. U svrhu rjeavanja problema, 1948. godine je Claude Shannon, koji je radio za Bell Laboratories, dao temelje teorije kodiranja, dokazujui da je mogue kodirati poruku tako da broj pogreaka bude relativno mali. Claude Shannon je imao velik utjecaj kako na podruju komunikacijskih sistema, tako i na podruju informatike.

Definicija Jaki proizvod ili normalni proizvod G H grafova G i H je graf sa skupom vorova H ako i samo ako , a dva vora (u, u') i (v, v') su susjedna u G

je u' susjed sa v' ili u' =v' i u je susjed s v ili u=v . Jaki proizvod grafova G i H moemo shvatiti kao graf dobiven kombiniranjem grana iz G H i grana iz G H.

Definicija: Neka je dan prozivoljan digraf bez petlji. Podskup S skupa vorova X S zove se unutranje stabilni ili nezavisni skup grafa G, ako za svaki par vorova xi, xj vrijedi (xi, xj) U i (xj, xi) U.

Podgraf grafa G, indukovan unutranje stabilnim skupom S ne sadri nijednu granu, tj. sastoji se od izolovanih vorova.

Definicija: Neka je S skup svih unutranje stabilnih skupova grafa G. Broj unutranje stabilnosti (G) grafa G definie se relacijom (G)= . Skupovi S S za koje je |S| = (G) zovu se maksimalni unutranji stabilni ili maksimalni nezavisni skupovi grafa.

*(G) se definie kao maksimalan zbir teina svih vorova, pri emu teina svakog vora
mora biti manja ili jednaka 1. Piemo

Na slici 4. je dan primjer jakog proizvoda jednog grafa sa samim sobom. Svaki od grafova faktora sa slike 4. moe se interpretirati kao graf kretanja kralja na jednodimenzionalnoj ahovskoj tabli sa tri polja (slika 5.). Proizvod odgovara kretanju kralja na kvadratnoj tabli tipa 3 3. Vrijedi , gdje je broj unutranje stabilnosti grafa G.

Slika 4.

Ova situacija ima i drugu interpretaciju. Kroz sistem veze mogu se prenositi signali x1, x2 i x3. Usljed smetnji na vezama na izlazu sistema, signal x1 se moe protumaiti kao x1 ili x2; x2 kao x2 ili x3 i x3 samo kao x3. Mogua izoblienja signala mogu se predstaviti jednim grafom, iji vorovi odgovaraju moguim signalima. Dva vora su spojena granom ako i samo ako odgovarajui signali mogu da izazovu isti izlazni signal. Tako dobijamo graf sa slike 4.

Slika 5.

Da ne bi dolo do greaka u prijenosu informacija, za kodiranje saoptenja moraju se koristiti samo signali koji se na izlazu ne mogu pomijeati. vorovi koji odgovaraju ovakvim signalima obrazuju u grafu unutranje stabilni skup. Znai, u ovom sluaju treba koristiti samo signale x1 i x3 za kodiranje pojedinih saoptenja. Umjesto da saoptenje ifriramo posebnim signalima, moemo to uiniti, na primjer, nizom od dva signala. Broj ureenih parova signala koji nam tada stoje na raspolaganju jednak je broju unutranje stabilnosti jakog proizvoda grafa sa samim sobom. Ti parovi su (x1, x1), (x1, x3), (x3, x1), (x3, x3). Izbor pojedinanih signala i parova signala je ekvivalentan sa postavljanjem to veeg broja kraljeva na odgovarajue ahovske table, slika 6. Prilikom kodiranja saoptenja nizovima sa vie od dva signala, morao bi se posmatrati trodimenzionalni, odnosno viedimenzinalni, ah. C.E.Shannon (enon) je pruavao broj unutranje stabilnosti u viestrukim jakim proizvodima grafa sa samim sobom. Pokazalo se da je u nekim sluajevima mogue prenoenje veeg broja saoptenja nego to to na prvi mah izgleda. Takav sluaj nastaje, na primjer, u sistemu veze sa pet signala a, b, c, d, e. Pri emu na izlazu signal a moe da izazove pojavljivanje signala a ili b, signal b moe da izazove b ili c, itd., prema slici 7. Na istoj slici je dat i odgovarajui graf.

Slika 6.

Slika 7.

Ovdje je

, ali

nije 4 nego je 5.

Ovo se moe vidjeti iz slike 8.a, na kojoj grafu G odgovara kretanje kralja na cilindrinoj ahovskoj tabli ( ivice 1-1' treba slijepiti). odgovara ahovska tabla, koju dobijamo sa slike 8.b ako prvo slijepimo gornju i

Grafu

donju ivicu table, pa zatim dobijenu cilindrinu tablu smotamo u oblik torusa i suprotne ivice cilindrine povrine slijepimo. Parovi signala koji se mogu rekonstruisati na izlazu su (a, a), (b, d), (c, b), (d, e), (e, c).

a) Slika 8.

b)

U opem sluaju

Zbog toga se definira veliina grafa.

(G) = sup

, koja se naziva informacioni kapacitet

Odreivanje kapaciteta datog grafa je povezano sa maksimalnim iskoritenjem datog sistema veze. Za graf G sa slike 7. se moe pokazati da je .

Definicija Shannonov kapacitet grafa je definiran sa .

Po

Feketovoj

lemi

moemo

dokazati

da

je

Lema: Neka je a1, a2 , niz realnih brojeva takvih da je an + m an + am za sve n, m .. Onda je

Dokaz: Za svaki mi imamo Za svaki fiksni imamo

) = = =

Poto je ovo istina za pojedine i , za fiksne

imamo

) = )=

10

Prema tome je Odavde slijedi

( )

Koristei proireniju verziju , an + m

an am za sve pozitivne n, m .

, imamo

Ako koristimo bn + m

bn + bm onda dobijemo

i poto je

, onda vrijedi

Feketova lema ima viestruku ulogu, ukljuujui njen znaaj u teoriji brojeva, kombinatorici i analizi.

2.1. Parni i neparni cikliki grafovi Cn

11

Definicija: etnja u grafu G = (V,E) je niz vorova v0, v1, v2,...,vu

V tako da za svaki i = 0, 1, 2,...,k

grana {vi, vi+1} pripada grafu G. U tom sluaju kaemo da se radi o etnji od vrha v0 do vrha vk. Ako su svi vrhovi iz definicije etnje razliiti kaemo da se radi o putu. Definicija: Ciklus Cn sa n vorova moemo definirati skupom vorova V = {1, 2, 3,..., n} i skupom grana E = {(i, i+1), i < n} {1, n}. Ako su svi vrhovi u definiciji etnje razliiti osim v0 = vu kaemo da se radi o ciklusu. Za graf koji ne sadri ciklus kaemo da je aciklian.

Promotrimo (Cn) i *(Cn) za najjednostavnije krugove: - C3: (C3) = 1, *(C3) = 1 - C4: (C4) = 2, *(C4) = 2 - C5: (C5) = 2, *(C5) = - C6: (C6) = 3, *(C6) = 3 - C7: (C7) = 3, *(C7) = - C8: (C8) = 4, *(C8) = 4 - C9: (C9) = 4, *(C6) = C3 ) = 1 C4 ) = 2 C4 ) C6 ) = 3 C7 ) C8 ) = 4 C9 )

Slika 9.: Cikliki gradovi od C3 do C9

Vidimo ako je n pozitivan, onda (Cn) = *(Cn) =

Rezultat slijedi iz injenice da ako je n paran Cn je perfektan graf, ili mi moemo provjeriti direktno da . = 1 , ali za n > 3 samo moemo dati donju i gornju . je veoma teak zadatak.

Ako je n neparan onda vidimo granicu za , to jest

Openito, tano odreivanje maksimalne neovisnosti skupa u

12

Zadatak: Dokazati da vrijedi !

Kao to smo prethodno naveli, prilikom iznoenja Shannonovog teorema, imamo da je (G) . . = , u naem sluaju imamo

Shodno tome imamo

Poto je obrazac za Shannonov kapacitet grafa sljedee tako da je = sup{2, ,...}, .

Za sve ovakve grafove (cikline) C moramo primjeniti sljedee

Poto

moramo uzeti maksimalan zbir teina vorova, svakom voru dajemo maksimalnu teinu tj. . Daljnjim uvrtavanjem imamo 5 . , to je trebalo i dokazati. Na slici

Vraanjem u poetnu nejednainu imamo 10. je prikazan ovaj graf.

Slika 10.:

13

3. OPI MODEL KOMUNIKACIJSKOG SISTEMA

U svakodnevnom ivotu, pojam komunikacija upotrebljavamo u najrazliitijim moguim kontekstima, od meuljudskih komunikacija do prometnih veza. Da bismo mogli prouavati probleme komunikacije, potrebno je definirati ta taj pojma znai u podruju koje prouavamo, a to su informacijske i komunkacijske tehnologije. Slika 9. prikazuje opi model komunikacijskog sistema koji je postavio Claude E. Shannon 1948.g. Prema njegovoj definciiji, temeljni problem komunikacije je tano ili aproksimativno jednoj taki informacijskog prostora (odredite) reproducirati poruku odabranu na nekoj drugoj taki (izvor). Kako bi ova definicija bila praktino upotrebljiva, Shannon je precizno definirao znaenje svih dijelova opeg komunikacijskog sistema( slika 11.), i najvanije, definirao je ta tano znai poruka i njen prijenos.

Slika 11.

Shannonov teorem: Neka je dan binarni simetrini diskretni kanal bez memorije kapaciteta C>0. Tada postoji blok kod (n,k) i shema odluivanja g tako da vrijedi da se prosjena pogreka moe napraviti po volji malena izborom dovoljno velikog n koji je po volji blizu granice kapaciteta kanala. Intuitivno moemo zakljuiti da za dani komunikacijski kanal kako brzina prijenosa informacija kroz kanal raste raste i broj pogreaka u sekundi.

Shannonov teorem kae da svaki komunikacijski kanal ima neku maksimalnu brzinu prijenosa informacija C koja se zove kapacitet kanala.
14

Ako je brzina prijenosa informacija R manja od kapaciteta kanala C onda se upotrebom odgovarajuih tehnika kodiranja moe postii proizvoljno male vjerojatnosti pogreke. Tvrdnja vrijedi ak i uz prisutnost uma. Vrijedi i obrat Shannonovog teorema: Ako je brzina prijenosa informacija R vea od kapaciteta kanala C onda se pogreke ne mogu izbjei nezavisno od naina kodiranja.

Shannonov teorem (impulsni): Ako je kruna frekvencija uzrokovanja barem dva puta vea od najvie frekvencije zastupljene u kontunuiranom signalu ( prenositi svojstva kontinuiranog signala. Svaki od ovih teorema je vaan za predstavljanje kumunikacijskog sistema. ), uzrokovani e signal potpuno vjerno

15

Literatura
Aigner, M. & Ziegler, G.M. (2010) Proofs from THE BOOK, 4th edition, SpringerVerlag Berlin Heidelberg 241-250. Lov asz, L. (1979) On the Shannon Capacity of a Graph, IEEE Transac- tions on Information Theory, 25, no 1, 1-7. Schrijver, A. (2003) Combinatorial Optimalization, vol. A, SpringerVerlag, Berlin West, D.B. (2001) Introduction to Graph Theory, 2th edition, Prentice Hall. Codenotti, B., Gerace, I. & Resta, G. (2003) Some remarks on the Shan- non capacity of odd cycles, Ars Combinatoria, 66, 243-257. Cvetkovi D., Simi S., Odabrana poglavlja iz diskretne matematike, Beograd, 2004. Blaenka D., Alen L., Diskretna matematika sa teorijom grafova, Varadin, 2005.

16