Bijakovii, 23. X. 2012.

ovjek

je kulturno bie, on ivi kulturnim ivotom. ovjek se ne ponaa kao prirodno bie, on ne ivi prirodnim, nego kulturnim ivotom. Njegov ivot i djelatnost odreeni su kulturom. ovjek je postao kulturno bie samim tim to je drutveno bie.

Osobenu prirodu ljudskog bia najbolje izraavaju Ernst Cassirer i Leslie White, prema kojima je ovjek prije svega animal symbolicum - dakle "simbolika ivotinja". Jednostavno reeno: ovjek je bie koje stvara simbole. Cjelina svih tih simbola ini kulturu. Prije svega, u nastajanju simbolikih tvorevina: u jeziku i vjerovanjima, umjetnosti i vrijednostima sudjeluje cjelokupna ovjekova priroda-i svjesna, racionalna sposobnost, sposobnost planskog mijeanja svijeta, ali nita manje i njegove emocije, osjeta, imaginacija, kao i ovjekova psiha.

 Simbol

je, dakle, naa ljudska zamisao, naa projekcija, da u osjetnim predmetima "vidimo" jo i neto drugo, to ivotinja nikako nije u stanju shvatiti. Ameriki teoretiar kulture Leslie White kae: "Svekoliko ljudsko ponaanje nastaje uporabom simbola. Simbol je preobrazio nae antropoidne pretke u ljude i nainio ih humanim. Sva civilizacija je nastala i odrava se jedino uporabom simbola".

 Ukratko,

kulturu ini ukupnost predmetnih i duhovnih dobara to ih je stvorio ovjek u svojoj povijesno-drutvenoj praksi.

 Kao

cjelokupnost proizvodnih drutvenih dobara i vrijednosti, kultura se prenosi s generacije na generaciju putem uenja i odgoja, pri emu esto nove generacije unose i dodaju nove vrijednosti. Prema tome, kultura ima izvjesni kontinuitet tj. kultura jednog drutva kroz njegovu povijest ima sposobnost da je budue generacije na svoj nain asimiliraju. Elementi starih kultura se asimiliraju i dalje ugrauju u novu kulturu. Ona je jedan oblik drutvenoga naslijea.

 Kultura

oblikuje modele ljudskih navika; osvjeuje i upravlja nagonskim elementima ivotnosti. Na taj nain odvija se proces oovjeenja.

18. stoljeu pojavio se izraz s gotovo istovijetnim znaenjem kao i pojam kultura. To je pojam civilizacija. Evropske zemlje, u potrazi za sirovinama, osvajaju kontinente u doba tzv. kolonizacije. Upravo izrazom civilizacija eljela se napraviti odluna razlika izmeu evropskih graanskih, "civiliziranih" drava i tzv. divljih primitivnih naroda na koje su Evropljani "naili" u procesu kolonizacije.

 Tako

se pod izrazom civilizacija poeo oznaavati onaj oblik vieg stupnja drutvenog razvitka nastao poslije epohe divljatva i barbarstva. Civilizaciju odlikuje pronalazak pisma. "Civilizirani" narodi Europe postavili su sebi zadatak da te "divlje narode" koje su kolonizirali prosvijete, da ih i u vjerskom smislu "preobrate".

 Iz

svega ovoga proizlazi da je civilizacija veliki kulturni organizam sastavljen od nekoliko nacionalnih kultura, koje esto odlikuje i zajedniki, nacionalni jezik koji se koristi u tzv. slubenoj uporabi.

 Evo

primjera kako je to zapravo izgledalo u 18. stoljeu, u susretu dviju civilizacija.

Gledamo:

http://www.youtube.com/watch?v=xBLbH6v

Rwk8BLbH6vRwk8 http://www.youtube.com/watch?v=dzDj4l_H mJE&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=PfG_orG M_K8&feature=related http://www.youtube.com/watch?feature=pla yer_detailpage&v=F54dhf98qgg