Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!

ilita u "agre#u

tr. $

RETORIKA

DEFINICIJE: Aristotel: Retorika je umijee pronalaenja uvjerljivog u svakom datom trenutku. Ci eron: Retorika je umijee govorenja prilago!enog "a uvjeravanje. #vintilijan: Retorika je lijepo$ vje%to govorenje. &kari: Retorika je dis iplina kojoj je predmet retori'ko govorenje. Retori'ko je govorenje javno$ usmjereno prema drugima.

FA(E )RI)RE*E +,-,RA:

I.

)RI#.)/JANJE 0inventio1

II. RA2),RE3I-ANJE 0distri4utio1 III. 2A25A-/JANJE 0elo utio1 I-. .6ENJE +,-,RA 0memoria1 -. +,-,RNA I(-ED7A 0a tio1
Retori'ki govor ujedinjuje: volju$ ra"um$ osjeaje$ etiku i poetiku.
5emeljna nakana retorike jest uvjeriti i prido4iti nekoga "a neku ideju ili ak iju. Vrste govora (prema Aristotelu): 8. 9. :. )oliti'ki ili savjetodavni 2udski ili sud4eni Epideikti'ki ili sve'ani

Stilovi govora (u antikoj retorici) 8. visoki

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %

9. :.

srednji jednostavan

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. &

Povijest retorike u tri poteza

I.

. 2iraku"i na 2i iliji u ;. st. pr. #r. prvi 0i"gu4ljeni1 #oraksov u'4enik i" retorike.

. <. st. pr. #r. so=isti 0retori'ari1 naspram platonistima 0dijalekti'arima1. Aristotel jasno odvajao retoriku>topiku 0entimem1 od logike 0silogi"ma1. 0(enon i"mislio am4lem otvoren dlan "a retoriku i pest "a dijalektiku.1

II.

R. Des artes u 8?. st. udario temelje "nanstvenoj metodi. /ogi'ni pristup e se ra"vijati u 8@. st. s

prosvjetiteljstvom$ a pogotovu kro" 8A. st.$ kada je "nanost u punom "amaBu. *oderno do4a prve polovi e 9C. st. pretstavlja potpunu prevlast s ienti"ma D povjerenja u "nanstvene metode$ a potpuni gu4itak ugleda govorni%tva.

III.

Druga je polovi a 9C. st. o"na'ena kao postmoderna$ koju najavljuje F. Niet"s Be: E...'injeni e su

upravo ono drugo D interpreta ije.E *. Feidegger: Retorika je nuna u istraivanju jer su 'injeni e same nijeme... *i moramo govoriti kro" njiB i "a njiB.E 8A@<. na .niversitG o= IoHa odran je simpo"ij Retorika Bumanisti'kiB "nanosti$ gdje su i"nesena istraivanja o tome kako "nanstveni i komuni iraju me!uso4no i s dru%tvom i"van "nanstvene "ajedni e. . "4orniku radova s toga skupa 'lanak *i Baela C. * +ee i JoBna R. /Gne ima duBovit naslov &to rade ovi do4ri ljudi kao %to ste vi 0tj. "nanstveni i1 na mjestu kao %to je ovo 0tj. u retori i1 0EIBat Are Ni e Folks /ike Jou Doing in a )la e /ike 5BisE1.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. '

I Aristotelove retorike:

!eto"e uvjeravanja
8. 9.

5eBni'ke D one koje moemo sami konstruirati metodom i svojim "alaganjem AteBni'ke D one koje nismo sami prona%li$ ve postoje od ranijeK svojstvene sudskom govorni%tvu

#vjeti koji pri"onose uvjerljivosti govora su:

8. 9. :.

#arakterne oso4ine govornika Raspoloenje slu%atelja ,sjeanja 0u"4u!enja du%e pod 'ijim utje ajem ljudi mijenjaju mi%ljenje D ljutnja$ 4lagost$ straB$ stid$ "avist$ plemenito nadmetanje1

!eto"e uvjeravanja aje"nike svima vrstama govorni$tva:

8.

)rimjer D sli'an je induk iji koja je osnovni prin ip doka"ivanja

a1

navo!enje i"vr%eniB djela

41 govornik iB sam nala"i 0 para4ole i 4asne1 9.

Entimem D naj"na'ajnija metoda uvjeravanja$ odre!ena vrsta silogi"ma a1 demonstrativni 0i"vodi "aklju'ke i" pri"natiB premisa1
41 po4ijajui 0i"vodi "aklju'ke i" premisa suprotniB premisama protivnika1

Tri su oslonca u govorni$tvu:

8. 9. :. Etos D etika 0sveope do4ro u dru%tvu1 )atos D osjeaji 0poBvalni$ pokudni1 /ogos D logika 0ono %to je najvjerovatnije istina1

<

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. (

Vje$tina slu$anja govora

8. )ALNJA .2*JERENA NA +,-,RNI#A >

panja aktivirana i usmjerena na i"vor "vuka

9. ,D25RANJENJE 2.7-,#A/I(ACIJE 0unutarnjeg govora1

>

ne ponavljati rije'i u se4i

:. )RED,6A-ANJE 0I*A+INA5I-N,251 M

>

slikovito predo'avanje

<. /,+I6#A #,N5R,/A M

> >

provjerava se logi'nost "aklju'ivanja$ je li tema o4uBvaena u jelini$ jesu li pojmovi de=inirani$ je li ra"dio4a simetri'na i po kojem je kriteriju provedena otkrivaju se manje logi'ke poglre%ke 0lapsusi$ pleona"mi$ oksimoroni i sl.1

;. AN5ICI)ACIJA M

> >

slu%anje unaprijed Dpredvi!anje onoga %to slijedi ono %to moemo predvidjeti je redundantno$ a ono %to ne moemo je in=ormativno

N. A5RI7.CIJA

>

ra"lu'iti re'eno 0govornik1 od pomi%ljenog 0slu%atelj1

?. 2E/E#CIJA

> >

ra"likujemo 4itno od ne4itnog otkrivamo sredi%nju misao

@. )RAOENJE RE5,RI6#E 2FE*E

>

tre4a "nati u svakom trenutku prepo"nati na kojem je dijelu govora govornik

A. 2ALE5A#

> >

tre4a i"vui ono %to je 4itno 0"apamtiti$ "apisati1 o 'emu se govorilo 0tema1 i %to se o tome reklo 0rema: sredi%nja misao$ argumenti1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. )

8C. 7I/JE&#E

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. *

V%E&'E (A )*AS I I()OVOR

8. 9. :. <. ;. N. ?. @. A.

(au"imanje poloaja$ prote"anje$ "ijevanje te opu%tanje Du4oko disanje tr4u%nim mi%iima 0udaB kro" polu"atvoren nos$ i"daB na sss1 Impulsno vrlo glasno EBaE tr"ajem i" pleksusa )rodueno 0%to dulje na jednom daBu1 =oniranje EaE u" traenje naj4olje re"ona ije u ustima i drijelu Isto kao pod <. u" poja'ano samoslu%anje 0rukama na u%ima ili traenje re"ona ije u prostoriji$ naj4olje u kutu1 )onoviti vje4e pod 8. I"govarati 4rojeve na na'in pod :. *asaa grla$ spu%tanje grkljana$ produeno =oniranje na niskom tonuK traenje osjeta vi4ra ije na prsnoj kosti > isturiti prsnu kost i ku ati po njoj Energi'no i EvratolomnoE 4r"o 4rojanje u %aptu do sto

8C. )onoviti vje4u pod 8. 88. Nai"mjeni'no energi'no i"govaranje EiE i 4rojevaK osjet vi4ra ija na tvrdom nep u i" EiE tre4a
"adrati i u rije'ima

89. I"govaranje 4rojeva s vrlo jakim i vrlo produenim EsssE 8:. I"govaranje 4rojeva sa "a'epljenim nosom$ ali 4e" unjkanjaK nai"mjeni'no otvarati i "atvarati nos 8<. #ao pod 8. 8;. +lasno govorenje sa 'vrstim i"govorom improvi"iranog teksta s usredoto'enom panjom na donji
0tr4u%ni1 potisak

8N. Isto %to i pod 8;. s dodatnim osjetom vi4ra ija na prsnoj kosti 8?. Isto %to i pod 8N. s dodatnim osjetom na nep u u" povremeni EiE 8@. Isto %to i pod 8?. s poja'anim slu%anjem 0rukama na u%ima1 8A. E2va!anjeE svakog sa svakim glasno s velikom gestomK drati na EokupuE 'etiri to'ke: donji potisak$
prsnu kost$ vi4ra ije na nep u i samoslu%anje

+apomena: Te se vje,-e i vo"e svako"nevno i "ugotrajno. Tim se vje,-ama (pa i re"uciranim) neposre"no pre" javni nastup smanjuje trema.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. +

/O0ET+O 1I(A%+IRA+%E )OVORA I. 2REDI&NJA *I2A, 0P 5E*A1 =ormalno jedna$ i"javna$ stilski neo4ojena re'eni a sadrajno netrivijalna$ o4ranjiva

II. CI/J jasan i to'no odre!en$ mjerljiv

III. )R,FI/ ).7/I#E ne postoji lo%a pu4lika$ ve samo govor neprilago!en toj pu4li i minimalna opserva ija: pretpostavka$ sondaa$ anketa potpuna opserva ija: > demogra=ski poda i: 4roj slu%a'a$ do4$ spol$ nao4ra"4a$ "animanje$ imovinsko stanje$ rasa$ na ionalnost$ strana'ka pripadnost... > "nanje 0odnos o4jektivnog "nanja i svijesti o "nanju1$ > spremnost 0koliko pu4lika ve po"naje temu$ koliko joj je 4itna$ koliko pamti o njoj1$ > o%troumnost 0intelektulanla sposo4nost apstrak ije$ implika ije$ =inog ra"likovanja1$ > vjerovanja$ stavovi$ vrijednosti$ interesi...

I-. 25RA5E+IJE na'ini pristupa slu%ateljima radi posti"anja ilja

in=ormiranje 0npr. vijesti1 instruiranje 0npr. predavanja1 interpretiranje 0npr. kritika umjetni'kog djela ili komentar politi'kog doga!aja1 u"4u!ivanje persua"ija 0uvjeravanje1 argumentiranje 0o4ra"laganje1 "a4avljanje 0npr. govor nakon ru'ka ili ve'ere1 trans=ormiranje rje%avanje pro4lema 04rain storm1

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. ,

-. ,)OI .-JE5I +,-,RA vrijeme: kada i koliko dugo prostorija$ govorni a$ 4roj i raspored slu%a'a s enarij 0koji smo po redu1 s enogra=ija kostimogra=ija pomona sredstva i mediji$ tro%kovi i sl.

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $-

Sre"i$nja misao 2adrajno: 5o je glavna misao govora$ ono "4og 'ega se odlu'uje govoriti.

2mje%taj sredi%nje misli: 2redi%nja se misao smje%ta u tematsko podru'je$ npr. o maslinarstvu$ o vrsnosti pis a$ o monetarnoj politi i.

2likovito: 5o je "rno$ jaja% e ili gentski kod i" kojega i"rasta ijeli govorK dapa'e$ negativno odre!enje je: sve u govoru %to ne proi"la"i i" sredi%nje misli$ digresija je. Formalno: 2redi%nja misao je jedna i"ri'na ne=igurativna re'eni a 0dakle$ ne pola re'eni e$ ne dvije>tri re'eni e$ ne upitna$ ili uskli'na$ ili "apovjedna ili eljna$ ne slikovita1.

Ilustra ije:

Drava mora poti ati u na%em mediteranskom podru'ju maslinarstvo do mjere da se proi"vodnja maslinovog ulja udeseterostru'i do 89 godina. *arinkovi je 4olji pisa nego &egedin. Frvatska kuna nije pre jenjena. Antiprimjeri:

, maslinarstvu 0to nije ijela re'eni a>to je tema$ a ne sredi%nja misao1. #ako poveati proi"vodnju maslinova uljaQ 0to je upitna re'eni a i ne i"ri'e kako$ nego pita kako1. *aslinarstvo je prava 4udunost ivota na na%im oto ima 0to je slikovito odre!enje i "ato vi%e"na'no1.

)rovjere valjanosti sredi%nje misli:

a1 Na dimen"iji originalnostRtrivijalnost$ a u ve"i s konkretnom pu4likom$ postavlja se pitanje misli li tko od na"o'niB suprotnoK %to iB je manje$ sredi%nja je misao trivijalnija$ pa ako je takviB "anemariv 4roj$ odustaje se od govora te sredi%nje misli toj pu4li i. .nutar iste teme sredi%nja se misao moe pomi ati dok ne postane netrivijalna npr: svi misle da tre4a poti ati maslinarstvo$ ali ne ove$ niti jo% idue godine jer$

8C

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $$

naalost$ nema "a to sredstavaK tada se sredi%nja misao moe promjeniti u: *aslinarstvo tre4a poti ati odmaB od ove godine s :C mil. kuna godi%nje. 5akva sredi%nja misao toj pu4li i nije trivijalna. 41 2redi%nja se misao provjerava na dimen"iji doka"ljivostiK tre4a "a nju pronai 'vrste argumente ili 4arem jedan vrlo jak$ npr. maslinovo ulje je jako "dravo i "ato je siguran i"vo"ni proi"vodK 2ve se druge mediteranske "emlje ve uvelike 4ave maslinarstvom.

)o4ijanje prigovora: tre4a predvidjeti jake prigovore$ npr: Druge "emlje proi"vode toliko da su "asitile svjetsko tri%teK pravila E( ograni'avaju poveanje proi"vodnjeK . prora'unu nema nova a "a poti anje maslinarstva. Neutrali"a ija prigovora npr: 2vjetsko tri%te poka"uje trend porasta potro%nje maslinovog ulja koji uskoro nee 4iti usporen. Na%e je ulje kvalitenije. 5re4a pouriti sa sadnjom maslina 4a% sada dok jo% nismo pod strogim ograni'enjem E(. Nov a koji proi"vodi jo% vi%e nova a uvijek ima u i"o4ilju$ a maslinarstvo je takva pro=ita4ilna investi ija.

88

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $%

1imen ije pro2ila pu-like

8.

,pe demogra=ske oso4ine 04roj slu%a'a$ do4$ spol$ visina i vrsta nao4ra"4e$ "animanje$ imovinsko stanje$ vjera$ pripadnost stran i$ na ionalnost1

9. :.

(nanje i svijest o "nanju 0"a instruktivnu strategiju1

2tupanj spremnosti 2premnost: a1 "aokupljenost temom 41 osjeaj vanosti teme 1 stupanj "apamivanja

<.

2tupanj o%troumnosti ,%troumnost: a mjeri se kro": inteligen ija i "nanje a1 sposo4nost apstrak ije 41 sposo4nost ra"likovanja 1 sposo4nost impli iranja

;.

-jerovanja$ stavovi$ vrijednosti$ interesi 0"a persua"ivnu i u"4u!ujuu strategiju1 -jerovanja: =iksna i promjenjivaK stereotipi > vjerovanja ijele skupine. 2tavovi: po"itivni i negativni emotivni odnos. -rijednosti: temeljni pojmovi koji usmjeruju pona%anja$ vjerovanja i stavove.

N.

2po"naja pro4lema i stupanj elje da ga se ra"rije%i 0"a strategiju rje%avanja pro4lema1

?. @. A.

2tupanj o"4iljnosti 0"a "a4avlja'ku strategiju1

Emotivnost 0"a u"4u!ujuu strategiju1

DesnaRlijeva Bemis=eralnost 0desna: emotivnost$ slikovitost$ jelovitost$ BumorK lijeva: analiti'nost$ sim4oli'nost$ logi'nost1

89

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $&

KO!/O(I3I%A )OVORA

I.

.-,D (aglavlje: po"dravljanje predstavljanje oslovljavanje

)redgovor:

stvaranje naklonosti prema govorniku stvaranje "animanja "a temu

II. +/A-NI DI, )ri'a Ra"dio4a 0u na'elu dvojna1 I"no%enje 0ra"lo"i1 )otkrijepe )o4ijanje

III. (A#/J.6A#

2aetak )o"iv E=ektni "avr%etak (aBvala 0iRili isprika1

8:

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $'

RE5,RI6#E FI+.RE

> i"ra"i kojima se ne%to kae na neo4i'an ili nedoslovan na'in$ spra"umijevaju ljude 4re i potpunije. . retori i 0i teoriji knjievnosti1 opisano je preko 89C =igura...

*ogu se podijeliti u 4rojne skupine: 0logi'ke =igure$ tropi$ =igure misli$ =igure rije'i$ sintakti'ke =igure$ mor=olo%ke tvor4ene =igure i leksi'ke =igure1.

*O)I0KE M de=ini ija M deduk ija M induk ija M silogi"am$ M entimem$ M sorit M analogija M dilema

/OETSKE M uspored4a$ meta=ora$ M metonimija$ M sinegdoBa$ M antite"a rije'i$ M antite"a re'eni a$ antimeta4ola$ para=ra"a$ M peri=ra"a$ M sinatroi"am$

,p%iran popis i opis nala"i se u knji"i: I. &kari E5emelj i suvremenoga govorni%tvaE$ (agre4: &kolska knjiga$ 9CC:.

Jo% neke od 4rojniB "animljiviB =igura: eu=emi"am$ ana=ora$ epi=ora$ klimaks$ preteri ija$ paradoks$ katakre"a$ sim4ol$ am4lem$ pleona"am$ onomatopeja$ antonoma"ija$ astei"am$ litota$ Bipalaga$ epi=ra"a$ oksimoron$ epitoka"am...

8<

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $(

AR+.*EN5I 0logi'ke potkrjrepe1 8. Naravni argumenti: Mpoda i M'injeni e Msvjedo i

9. /ogi'ke =igure:
de=ini ija vrste: esen ijalna ili logi'ka$ rje'ni'ka$ ugovarajua$ pre i"irajua itd. Dijelovi logi'ke de=ini ije: )ravila de=iniranja: )ogre%ke u de=iniranju:

deduk ija induk ija

0"aklju'ivanje od opeg prema pojedina'nom1 0"aklju'ivanje od pojedina'nog prema opem1

silogi"am

> vrsta deduktivnog "aklju'ka > sastoji se od dvije premise 0a$ 41 i konklu"ije 0 1

entimem

> sadrajno: svaki retori'ki "aklju'ak$ vjerojatnost > =ormalno: skraeni silogi"am$ nedostaje premisa ili konklu"ija

sorit

0ni" entimema$ aS4$ 4S $ Sd$ dSGK

"aklju'ak aSG1

analogija

0"aklju'ivanje o sli'nosti dvaju predmeta1

dilema

0daje se na i"4or dvoje D prividno jedina rje%enja$ jedan je od mogunosti o'ito povoljna$ a druga nepovoljna1

:. Namjerne ili slu'ajne logi'ke pogre%ke:

0ERI25I6#E 2*ICA/ICE$ 2,FI(*I$ )ARA/,+I(*I1

8;

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $)

RE5,RI6#,>),E52#E FI+.RE

uspored4a

> poja'ava se i"ra"$ ne o4ja%njava se 0uspored4a nije: on je visok kao ja1$ nego se do'arava neka oso4ina 0Boda gipko D uspored4a: Boda kao srna1

meta=ora

0najivlji trop$ skraena uspored4a > ostaje samo slika s kojom se uspore!uje1

metonimija

0ne%to se i"ri'e rije'ju drugog "na'enja koje je u odnosu s prvim 0autor "a djelo$ vrijeme "a doga!aj u tom vremenu itd.1

sinegdoBa 0podvrsta metonimije$ i"ri'e se dio "a jelinu1

antite"a rije'i R re'eni e0u opreku se stavljaju suprotni pojmovi R dvije re'eni e1

antimeta4ola

0opreka dviju usporedniB re'eni a$ isti su pojmovi u drugom odnosu1

para=ra"a

0po"nati i"ri'aj se preina'i i do4iva novi smisao$ ali ostaje prepo"natljiv1

peri=ra"a

0de=ini ija$ opis umjesto na"iva "a ne%to1

sinatroi"am

0nalik peri=ra"i$ na4rajaju se dijelovi jeline1

8N

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $*

AR)#!E+TA3I%A

De=ini ija:

Argumentiranje je retori'ki postupak kojim tvrdnja "dravora"umski postaje slu%a'ima vrlo

vjerojatnom istinom.

Tvr"nja 5vrdnja se naj'e%e i"ri'e u o4liku jednostavne re'eni e koja se sastoji od su4jekta i predikata. )redikat je kopula i predikatski dodatak 0npr. Altrui"am je egoi"am.1. 6esto je u o4liku i"ri'ne sloene re'eni e kojoj je glagol u glavnoj: smatram, mislim, drim, tvrdim, ini mi se i sl. (a slu'aj da tvrdnja ne pro!e otvaramo odstupni u kro" rije'i: veina, neki, stanoviti, najee, uglavnom i sl. 0odre!enje jakosti tvrdnje$ stupnja uvjerljivosti tvrdnje1.

Vrste tvr"nji: 8. 6injeni'na tvrdnja 9. ."ro'no>posljedi'na tvrdnja :. -rijednosna tvrdnja <. 5vrdnja o postup ima ili t"v. politi'ka tvrdnja

,no %to je slu%ateljstvu samo po se4i priBvatljivo$ ne tre4a doka"ivati. 6injeni e se 0o'iglednosti1 i okusi ne doka"uju 0ali estetski sudovi da1.

I.

4TO %E +E4TO5

6injeni'na tvrdnja$ tvrdnja o naravi stvari /rimjeri: Frvatska je demokratska drava. Rat u 7osni je mu!uetni'ki suko4. )omirenje Frvata i 2r4a je mogue. Taktike doka"ivanja su: primjeri$ poda i$ induktivni doka"i$ autoriteti$ analogije$ kontrasti$ disjunk ije i de=ini ija predikata 0koji u o4liku silogi"ma tre4a pove"ati sa su4jektom1.

8?

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $+

Sla-a mjesta su: neuvjerljiv primjer$ neprovjeren podatak Ti" rukavaU$ pristran$ nekompetentan ili sporan autoritet$ nerepre"entativna induk ija$ neto'na de=ini ija$ pogre%en silogi"am. II. (A4TO %E +E4TO5 5vrdnja o ve"i u"roka i posljedi e #ad su po"nate posljedi e$ tvrdnje se postavljaju o u"ro ima$ a kad su po"nati u"ro i o posljedi ama 0progno"iraju se isBodi1. /rimjeri: #ineski je "id u"rokovao pad Rimskog arstva. 2manjenje pore"a poveava in=la iju. ,tvaranje 4rojniB ka=ia ja'a domau valutu. )ad proi"vodnje u"rokovan je sla4om motiva ijom radnika. 5re4a ra"likovati uvjete, utjecaje i uzroke. ."ro i su u4r"avajui 0povodi1$ daleki$ 4liski$ potre4ni$ dovoljni$ re ipro'ni. ,dgovornost je vrsta i"vedenog u"roka.

# rok se argumentira (istra,uje): 08 D < su *illove metode1

8. istraivanjem "ajedni'kog pretBodnog doga!aja mnogim istim posljedi ama$ 9. metodom ra"like D 4arem dva slu'aja u svemu jednaka osim u ne'emu imaju i u pretBodnom stanju
neku ra"liku 0koja je u"rok1$

:. korelativna ve"a dviju dimen"ija$ <. metodom elimina ije 0od sviB moguiB u"roka odstranjuje se jedan po jedan D kao %to se 'ini u
"nanstvenom pokusu ili kako 'ini 2Berlo k Folmes1$

;. analogijom 0istraivanje lijekova pokusima na ivotinjama1$ N. utvr!ivanjem pretBo!enja$ ?. uo'avanjem kau"alnog lan a.
Sla-a mjesta: pretBo!enje ne mora 4iti u"rokovanje$ lana pu a na najsla4ijoj kari i$ u metodi elimina ije se ne u"imaju po'etno svi mogui u"ro i$ korela ija moe 4iti samo koin iden ija 0"4og "ajedni'kog treeg u"roka1.

III. KAKVO %E +E4TO5 -rijednosna tvrdnja

8@

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. $,

-rednovanje se 'ini na skali kategorija:

dobar zao, koristan tetan, ispravan pogrean, lijep ruan i sl.

-rednuju se: priro"ne stvari gra6evine lju"i postupci "oga6aji pojmovi

0Na%e je more najljep%e. Juina je ogavna1 07isdenta je vrBunska "u4na pasta. 5ra4ant je %armantan auti.1 0kao djelatnici: *arko je traljav inenjer. Ivan je vrlo savjestan u raduK kao osobe: ,n je vjeran drug.1 05o je 4ilo pravo juna'ko djelo.1 0T,lujaU je 4ila veli'anstvena po4jeda.1 0drava$ slo4oda$ terori"am$ in=ormatika$ kvaliteta ivota1.

Argumentiranje se slui 8. de=ini ijama 9. i"nalaenjem posljedi a

8. )ri "e2iniranju tre4a odrediti predikatni dodatak. ,no 'ime se odre!uje "ove se kriterij ili stan"ar". 0)rimjer: VVV je do4ra tvrtka. )od do4rom tvrtkom podra"umijeva se ona koja... > na4rajaju se kriteriji1

9. # rono7poslje"ino podupiranje ide preko do4riBRlo%iB posljedi a. 0,n je do4ar direktor jer je poveao plae "a <CW1. #ad ima mnogo kriterija ili vi%e posljedi a tre4a iB ponderirati 0odrediti im teinu1. 2uperlativno se vrednovanje podupire stvaranjem kategorije s jednim elementom. 05akav "lo'in nije nigdje vi!en1. /ostupke naj'e%e vrednujemo kriterijem 8. korisnosti 9. etinosti. Tvorevine naj'e%e vrednujemo prema 8. praktinim vrije"nostima 0kao posljedi e1 9. estetskim kriterijima. Estetski su kriteriji: proporcija, mala distorzija proporcije, kontrast, harmonija, umijenost, asocijacije, moralne posljedice 0npr. agresija i rtii1. Sla-a mjesta: prigovor na i"4or kriterija 0"a%to ovi$ a ne drugiK t"v. dvostruki kriteriji1$ neslaganje oko ljestvi e utega$

8A

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %-

sumnja oko toga da su4jekt ispunjava kriterije.

9C

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %$

Toulminov mo"el argumenta

Jakost tvrdnje zrn.e istine /psolutna istina

2igurno ................-jerojatno ................)riBvatljivo .............*ogue............. Elementi argumenta:

8. TVR1+%A 9. TE!E*% :. KO/0A

"aklju'ak koji elimo utemeljiti na%im argumentom o'itosti: 'injeni e$ poda i... koji tvrdnji daju oslona 0temelj1.... ra"lo"i$ toposi... kojima pove"ujemo tvrdnju i temelj 0velika premisa1 stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo tvrdnji ra"lo"i... kojima osla4ljujemo$ uni%tavamo protivni'ku tvrdnju D kidanje ve"e i"me!u temelja i kop'e

<. /OT/ORA dodatni ra"lo"i.... koji potpomau$ poja%njavaju kop'u ;. %AKOST TVR1+%E N. /O'I%A+%E

98

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %%

Toposi

5opos S 0,)OE1 *JE25, 0mn. topoi i toposi1 ,pa mjesta su openite tvrdnje koje su ,)OE )RIF-AOENE 0od UnarodaU ili od jednog auditorija1 ili koje i"raavaju -R/, -JER,JA5NE I25INE. 5oposi u argumenta iji slue kao -E/I#E )RE*I2E. *A/A )RE*I2A 0ili argument1 *alu premisu 'ine 'injeni e iRli poda i$ pa 'ak i kvali=ika ije 0ili negativno D diskvali=ika ija$ etiketa1. 6injeni e su sporne ili nesporne. 6injeni e tre4a : 8. utvrditi 9. provjeriti da su to$ a ne ne%to drugo. 3iceron8 Kvintilijan: toposi >skladi%ta argumenata

/erelman grupira topose ovako: 8. mjesto kvalitete 0prednost ima jedinstveno$ originalno$ pose4no$ neponovljivo$ te%ko ostvarivo$ ne"amjenjivo$ rijetkoX nad "amjenjivim$ otr anim$ 'estim$ itd.1

9. mjesto kvantitete 0vei 4roj ne'ega$ vea koli'ina ne'ega vrijedi vi%e$ ono %to "adovoljava vei 4roj ljudi$ %to dulje traje$ ono %to je redovnoX valja vi%e nego ne%to i"nimno itd.1 :. mjesto re"a 0vrijedi vi%e ono %to je starije$ nadre!enije$ vi%e vrijedi na'elo nego pojedina'ni slu'ajevi$ vi%e ilj nego sredstvo$ vi%e u"rok nego posljedi a$ norma nego normalnoX1

<. mjesto postojanja 0vi%e vrijedi postojee$ realno$ aktualno$ mogue nego eventualno$ nemogue$ planiranoX1

;. mjesto -iti 0vi%e vrijedi 4itno$ tipi'no$ karakteristi'no nego ne4itno$ sporedno$ nekarakteristi'noX1

N. mjesto oso-nosti 0pose4no se ijeni autonomija$ dostojanstvo$

99

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %&

ponos$ 'ast$ "asluge$ 'estitostX1

/rema Aristotelu 2vaka do4ra de=ini ija je pravi uvjeravajui topos. 2vaki "akonski propis je topos. 2vaka nared4a je topos. 2vaka donesena odluka je topos. 2vaka autoritativna i"java je topos.

)rimjeri 0I. &kari1 7 a prvotne istine: #vadrat nad Bipotenu"om jednak je "4roju kvadrata nad katetama. (4roj unutarnjiB kutova u trokutu i"nosi 8@CC. )aralelni se prav i sijeku u 4eskona'nosti. Livo nastaje od ivoga. 2ila tee je propor ionalna masi. /ogaritam od jedan na svakoj je 4a"i nula.

7 a uvjeravaju9e (prave) topose: #rivi a je individualna. Ratni "lo'ini ne "astarjevaju. 2vatko je nevin dok mu se ne dokae krivi a. 0in du4io pro reo1. 7espravno ste'eno tre4a vratiti. 2vi su ljudi ravnopravni. I jo% nero!eno dijete je 'ovjek. +rani e se ne smiju mijenjati silom. Ni%ta nije prakti'nije nego do4ra teorija. > "a neke eristike topose: 2ve je relativno. *i smo 4ili druk'iji. Do%li smo do dna. Narod je oplja'kan. Novine lau. )olitika je kurva. -elika ri4a jede malu ri4u.

9:

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %'

5ko radi$ taj i grije%i.

9<

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %(

+ever-alni nakovi

.mjesto never4alni$ u govorni%tvu postoji i na"iv uzgovorni "nakovi.

)ARA/IN+-I25I6#I

> oni koji se 'uju u govornoj i"ved4i 04oja glasa$ ja'ina$ ton$ intona ija$ tempo$ stanke$ ritam$ govorne modula ije: vi4rato i tremolo1K npr. i"ved4a *artina /utera #inga

E#25RA/IN+-I25I6#I > #INE(I6#I 0o'i$ mimika$ gesta 0najvi%e ruke1$ dranje tijela1 > )R,#2E*I6#I 0"na'enje prostorniB odnosa: udaljenost govornika$ prostorni raspored npr. sjedenja "a stolom$ teritorijalno pona%anje1

/o"jela prema ulogama 0uglavnom kine"i'ki "nakovi1: :. i ra i osje9aja ;. ilustratori D dirigenti 0prate tempo i nagla%ena mjesta u govoru1 > piktogra=i 0poka"uju o4lik1 > kinetogra=i 0ilustriraju ak iju$ 4r"inu1 > ideogra=i 0logi'ki ra"dijeljuju govor$ 8$ 9$ :...1 <. am-lemi =. regulatori >. a"aptori 0konven ionalni "nakovi: na'in 4ojanja na prste$ po4jeda$ =iga$ ,#. i sl.1 0reguliraju komunika iju: kontakt o'ima$ kimanje glavom$ poka"ivanje rukom1 0poka"uju tjelesnu adapta iju: gutanje$ pijenje vode i sl.1

/o"jela prema o-liku: koji su poeljni$ a koji nepoeljniQ npr. dlanovi prema dolje ili prema goreQ pal'evi$ Tpranje rukuU$ diko4ra"$ pi%tolj$ "vonik... prin'evska gesta>ruka u depu$ stisnuta pesni a$ kaiprstX

Ostali never-alni nakovi: npr. vrijeme$ mirisi$ odjea$ %minka$ =ri"ura$ rekvi"iti i pomoni mediji$ olovka itd.

9;

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %)

!O1A*+I I(RA(I

De=ini ija: *odalni su i"ra"i kratki stereotipni komentari koje i"ri'e sam govornik tijekom govora. .'in i:

> > >

govornik istan'uje svoju misao$ i"raava odnos prema svom iska"u i prema slu%a'ima govor do4iva na glatkoi$ elegan iji$ uljudnosti i pro"irnosti 0redundan iji1 govornik prikriva mjesta oklijevanja$ tj. i"4jegava po%tapali e i "astoje

.loge 0=unk ije1: ?atika 0uspostavljanje$ u'vr%ivanje$ provjera komunika ije1: o4ratite panju$ gledajte... /o iv ili sugestija: kao %to "nate$ sloit ete se sa mnom$ ako dopustite$ sapienti sat...

Spojnice (konektori): nadalje$ kao %to rekoB$ prije je re'eno$ u ve"i s tim... Rastavljanje: s jedne strane..$ a s druge$ no$ "a ra"liku$ naprotiv... Implikacije: u krajnjoj liniji$ ra"a4ire se$ "na'i$ dakle$ mutatis mutandis...

Kvali2ikacije: naalost$ na 0svu1 sreu$ ne daj 7oe$ jednostavno$ Borri4ile di tu... Su-jektivnost: po mom sudu$ smatram$ eterum enseo... Isticanje@pojaanje: "asigurno$ jama'no$ dakako$ tre4a naglasiti$ ur4i et or4i$ last 4ut not least... #-la,avanje: usu!ujem se rei$ ako se ne varam$ s va%im dopu%tenjem$ gru4o govorei...

/o$tapalice: 0postale od modalniB i"ra"a$ i"4jegavati Y1: no$ "na'i$ Bou rei$ kako da kaem...

9N

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %*

S!I3A*I3E 0Eristi'ke =igure1

2 BoppenBauer:

eristi'ka dijalektika je umijee vo!enja rasprave 0prepirke1 u kojoj je ilj uvijek 4iti u pravu 4e" o4"ira na apsolutnu istinu.

#lai:

eristika 0gr. erisSsva!a$ prepirka1 D vje%tina prepiranja

8. (aAtjev "a se "e2inira pojam

A: 2vi koji ele estetsku opera iju nosa su psiBopati. 7: &to su vama psiBopatiQ

9. /ro$irenje protivnikove tvr"nje i su,avanje vlastite tvr"nje (insatnca)

A: -ladina politika je do4ra. 7: -ladina politika nije do4ra jer smanjuje standard$ poveava 4roj ne"aposleniB... A: *islio sam samo na vladinu monetarnu politiku i ti na nje"in antiin=la ijski aspekt.

:. I vo" "o apsur"a

A: 2vijet se urotio protiv Frvatske. 7: .rota podra"umijeva 'vrst save" 'lanova. -i$ dakle$ tvrdite da je svijet u 'vrstom save"u.

<. /retericija
Neu ja ovdje i"nositi 'injeni u da je moj sugovornik 4io tri puta optuivan "a pronevjeru nov a$ ve elim raspravljati o na%oj dana%njoj temi.

;. /rolepsa (pre"uAitrenje)
Netko e rei da je ovo govorim i" vlastitiB interesa$ me!utim$...

N. Retorsio argumenti (preotimanje)

A: ,n je dijete i ne tre4a ga ka"niti. 7: 7a% "ato %to je dijete tre4a ga ka"niti$ jer ako sada ne nau'i kako se tre4a pona%ati$ nee nikada.

?. Epi2ra a
A: Na% je klu4 osvojio tree mjesto. 7: Da$ od ukupno tri klu4a koja su se natje ala.

@. #vr$9enje in"ukcije 9?

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %+

A: Jesmo li u trgovinama "a vrijeme rata imali kruBa$ mlijeka$ ulja...Q 7: Jesmo. A: Je li na pumpama 4ilo gorivaQ 7: Je. A: Je li gradski promet =unk ioniraoQ 7: Jest. A: Dakle$ u vrijeme rata ivjeli smo normalno.

A. #ni$tavanje protivnikove in"ukcije (eBemplum in contrario)

7: Da$ ali vlakovi nisu vo"ili na svim rela ijama$ okolna sela su 4ila i"olirana$ %kole nisu radile tri mjese a...

8C. Antiparasta a
Da$ ja sam lagao$ ali laganje me je spasilo od sigurne smrti.

88. A" Aominem

2metaju vam visoke ijene$ a "astupate slo4odno tri%te.

89. A" personam

5o mi kaete -i$ koji ste dugogodi%nji alkoBolo'arY

8:. A" populum

5ko je po%ten$ sloit e se sa mnom.

8<. A" au"itores

)rotivnik kae da je in=la ija korisna$ a mi se okrenemo pu4li i i ironi"iramo: Epa svi "naju da nijeE.

8;. A" misericor"iam

I"gu4ila je mua i dje u$ pa nemojte joj jo% i kuu u"eti.

8N. A- utile
)rotivni ima i"gradnje este kaemo da e se vrijednost njiBova "emlji%ta utrostru'iti.

8?. A" -aculum

Ako ne povu'ete svoje snage$ i"vr%it emo "ra'ne udare na va%e gradoveY

8@. Koncesija
)ri"najem da varijanta koju predlaete ima ekonomskiB prednosti$ me!utim$ ona u potpunosti "anemaruje demogra=ske =aktore koji su ovdje mnogo 4itniji.

,stale smi ali e: etiketiranje$ kvali=ika ija$ =ino ra"likovanje$ odlaganje$ iv iranje suparnika...

9@

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. %,

/RI)O1+I )OVORI

)lavne su vrste prigo"niA govora:

8. uvo!enje i predstavljanje govornika 9. prigodom unapre!enja$ promo ije$ nagra!ivanja$ umirovljenja :. "aBvala na pri"nanju$ unapre!enju <. komemorativni govori 0ra"ne o4ljetni e1 ;. nadgro4ni govori N. inaugura ijski govori ?. po"dravni govori @. "dravi e A. otvaranje i"lo4e$ nekog o4jekta$ "avr%etak nekog rada$ potpisivanje spora"uma$ prije po'etka neke ak ije$ postavljanje kamena temelj a i dr.

2ve'ani prigodni govor 0T2pee BU1

#pute:

8. 9. :. <. ;. N. ?. @. A.

+ovor mora trajati to'no prema dogovoru 0:C sekundi do ; min. u na'elu1 )o tonu mora 4iti sve'an$ a po sadraju prigodan. ,kosni a mu je anegdota s poantom 0kao prigodom dodjele ,s ara1. 5re4a spominjati oso4na imena prisutniB. 5re4a govoriti oso4no. 5re4a i"4jegavati otr ane i"ra"e$ a sluiti se poetskim i retori'kim =igurama. . govoru je osjeajnost dominantna. +ovor mora 4iti maksimalno elegantan. 5re4a se drati o4rednosti.

8C. +ovor mora imati Bumora 0ako prigoda to ne isklju'uje1. 88. Ne smije se 'itati 0tre4a memoriratiY1 89. )ogled mora 4iti usmjeren prema pu4li i pravilno raspore!en. 8:. +ovoriti tre4a slo4odno s primjerenom mimikom i gestom. 8<. Neposredno pred govor tre4a impostirati glas i i"govor 0po"natim vje4ama1. 8;. . pogodnom trenutku 0ili predvi!enom1 tre4a se sam TspontanoU javiti "a rije'.

9A

Kolegij: Govornitvo (mini skripta E. Pletikos) Odsjek za fonetiku Filozofski fakultet veu!ilita u "agre#u

tr. &-

("ravice

(dravi e su stare retori'ke vrste. . nas su se njegovale u narodu pose4no svatovske$ ro!endanske$ svetkovinske$ "a kr%tenja$ "a moma'kiB "a4avaX

Dvije su svrBe:

8. "aBvala i poBvala 9. stvaranje ugodnog o"ra'ja

,4ve"atni sadraj: 8. tre4a jasno istaknuti komu se govori 9. tre4a Bvaliti vrline onoga kome se o4raamo i "aBvaljivati mu

:. tre4a pri'ati anegdote$ davati ilustra ije <. tre4a isti ati ope mi%ljenje
5re4a i"4jegavati: 8. pou'avanje 9. uvjeravanje :. o4ra"laganje 0argumentiranje1 <. neslaganje 0isti anje svog pose4nog mi%ljenja1 2til je: 8. Bumoristi'an 9. elegantan

:. slikovit$ s mnogo =igura

Trajanje: od :C sekundi do : minute.

:C