CGPorZak07 PDF

Porodini zakon Crne Gore (2007)
PORODINI ZAKON
"Slubeni list RCG", br. 1/2007
PR V I DI O OSNOVNE ODREDBE lan 1 Ovim zakonom ureuju se: brak i odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, usvojenje, porodini smjetaj (hraniteljstvo), starateljstvo, izdravanje, imovinski odnosi u porodi ci i postupci nadlenih organa u vezi sa branim i porodinim odnosima. lan 2 Porodica je ivotna zajednica roditelja, djece i drugih srodnika koji u smislu ovoga zakona imaju meusobna prava i obaveze, kao i druga osnovna zajednica ivota u kojoj se njeguju i podiu djeca. lan 3 Brak se zasniva na slobodnoj odluci mukarca i ene da sklope brak, na njihovoj ravnopravnosti, uzajamnom potovanju i meusobnom pomaganju. lan 4 Odnosi roditelja i djece zasnivaju se na obostranim pravima i dunostima, posebno roditelja da se staraju o zatiti interesa i dobrobiti djece i njihovoj odgovornosti za podizanje, vaspitanje i osposobljavanje za samostalan ivot, i djece da se staraju o svojim roditeljima i da se prema njima odnose sa potovanjem. lan 5 Svako je duan da se rukovodi najboljim interesom djeteta u svim aktivnostima koje se tiu djeteta. Drava je duna da potuje i unapreuje prava djeteta i preduzima sve potrebne mjere za zatitu djeteta od zanemarivanja, zlostavljanja i eksploatacije. lan 6 Prava i dunosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dunosti djece prema roditeljima i srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca roena u braku ili van braka. lan 7 Pravo je svakog lica da slobodno odluuje o raanju svoje djece, a kao r oditelja da stvara mogunosti i obezbjeuje uslove za njihov zdrav psihofiziki razvoj u porodici i drutvu. Drava mjerama socijalne, zdravstvene i pravne zatite, sistemom vaspitanja, obrazovanja i informisanja, politikom zapoljavanja, stambenom i pores kom politikom, kao i razvijanjem svih drugih djelatnosti u korist porodice i njenih lanova obezbjeuje uslove za slobodno i odgovorno roditeljstvo. lan 8 Usvojenjem izmeu usvojioca i usvojenika uspostavljaju se odnosi koji postoje izmeu roditelja i djece, s ciljem da se djetetu koje se usvaja prue uslovi ivota kakve imaju djeca koja ive u porodici. lan 9 Drava starateljstvom prua zatitu djeci koja nijesu pod roditeljskim staranjem i punoljetnim licima koja nijesu sposobna ili koja nijesu u mogun osti da se sama staraju o svojoj linosti, pravima i interesima. Poslove starateljstva vri centar za socijalni rad (u daljem tekstu: organ starateljstva). lan 10
Codex Projuris
Obaveza izdravanja izmeu roditelja i djece i drugih srodnika, kao i branih i vanbranih drugova, izraz je porodine solidarnosti i u interesu je drutva. lan 11 Imovinski odnosi u porodici zasnivaju se na naelima ravnopravnosti, uzajamnosti i solidarnosti, kao i na zatiti interesa djece. lan 12 Zajednica ivota mukarca i ene koja traje due (vanbrana zajednica), izjednaena je sa branom zajednicom u pogledu prava na meusobno izdravanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa. Vanbrana zajednica ne proizvodi dejstvo iz stava 1 ovog lana, ako su u vrijeme njenog zasnivanja postojale smetnje za sklapanje punovanog braka. lan 13 Punoljetstvo se stie sa navrenom 18 godinom ivota. Potpuna poslovna sposobnost stie se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva uz dozvolu suda. lan 14 Za pruanje strune pomoi i zatite prava i interesa djeteta i ostalih lanova porodice, za rjeavanje sporova izmeu lanova porodice, kao i u svim sluajevima poremeenih porodinih odnosa nadlean je organ starateljstva, sud i lice ovlaeno za posredovanje. DR UG I D IO BRAK lan 15 Brak je zakonom ureena zajednica ivota mukarca i ene. I. SKLAPANJE BRAKA 1. Uslovi za punovanost braka lan 16 Brak se sklapa saglasnou volja ene i mukarca datih pred nadlenim organom, na nain predvien ovim zakonom. lan 17 Brak se sklapa radi ostvarivanja zajednice ivota branih drugova. lan 18 Brak ne moe sklopiti lice ija volja nije slobodna. lan 19 Niko ne moe sklopiti novi brak dok mu ranije sklopljeni brak ne prestane. lan 20 Brak ne moe sklopiti lice koje zbog duevne bolesti ili iz drugih razlo ga nije sposobno za rasuivanje. lan 21 Ne mogu sklopiti brak meu sobom krvni srodnici u pravoj liniji, kao ni roeni brat i sestra, brat i sestra po ocu ili majci, stric i sinovica, ujak i sestriina, tetka i bratani, tetka i sestri, ni djeca roene brae i sestara i djeca brae i sestara po ocu ili majci. lan 22 Srodstvo zasnovano potpunim usvojenjem predstavlja smetnju za sklapanje braka na isti nain kao i krvno srodstvo. Srodstvo zasnovano nepotpunim usvojenjem predstavlja smetnju za sklapanje braka samo izmeu usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka. Izuzetno od stava 2 ovog lana, nadleni sud moe, iz opravdanih razloga, dozvoliti sklapanje braka izmeu usvojioca i usvojenika, po prethodno pribavljenom miljenju organa starateljstva. lan 23
Codex Projuris
Ne mogu sklopiti brak srodnici po tazbini i to: svekar i snaha, zet i tata, ouh i pastorka, maeha i pastorak, bez obzira na to da li je brak usljed ijeg sklapanja su oni doli u ove odnose prestao. Izuzetno od stava 1 ovog lana, nadleni sud moe, iz opravdanih razloga, dozvoliti sklapanje braka, po prethodno pribavljenom miljenju organa starateljstva. lan 24 Ne moe sklopiti brak lice koje nije navrilo 18 godina ivota. Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud moe dozvoliti sklapanje braka maloljetnom licu starijem od 16 godina, u skladu sa posebnim zakonom. 2. Postupak sklapanja braka lan 25 Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavu za sklapanje braka organu nadlenom za voenje matinih knjiga u optini (u daljem tekstu: matiar). Uz prij avu podnose izvod iz matine knjige roenih za svakog od njih, a kad je to potrebno i druge isprave. lan 26 Matiar e na osnovu izjava lica koja ele da stupe u brak, priloenih isprava, a po potrebi i na drugi nain utvrditi da li su ispunjeni svi uslovi za punovanost braka. Ako utvrdi da nijesu ispunjeni svi uslovi za punovanost braka predvieni ovim zakonom, matiar e usmeno saoptiti podnosiocima prijave da ne mogu sklopiti brak i o tome sainiti slubenu zabiljeku. lan 27 Lica koja su podnijela prijavu za sklapanje braka, ukoliko nijesu saglasna sa usmenim saoptenjem iz lana 26 stav 2 ovog zakona, mogu traiti da im matiar u roku od tri dana od dana saoptenja donese rjeenje o odbijanju prijave za sklapanje braka. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana podnosioci prijave mogu izjaviti albu nadlenom organu lokalne uprave u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Ovaj organ duan je da odlui po albi u roku od pet dana od dana prijema albe. lan 28 Datum i as za sklapanje braka odreuje matiar u sporazumu sa licima koja ele da stupe u brak. lan 29 Matiar e preporuiti licima koja ele da stupe u brak da se do dana sklapanja braka uzajamno obavijeste o stanju zdravlja, da posjete brano, odnosno porodino savjetovalite i da se upoznaju sa strunim miljenjem o uslovima za razvoj skladnih branih i porodinih odnosa, da posjete zdravstvenu ustanovu radi upoznavanja sa mogunostima i prednostima planiranja porodice, kao i da se sporazumiju o buduem prezimenu. lan 30 Ako se jedno ili oba lica koja su podnijela prijavu za sklapanje braka ne pojave u dogovoreno vrijeme, a izostanak ne opravdaju, smatrae se da je prijava povuena. lan 31 Brak se sklapa pred nadlenim organom lokalne uprave na svean nain, u slubenoj prostoriji prigodno ureenoj za tu namjenu. Izuzetno, matiar moe dozvoliti da se brak sklopi i na nekom drugom prikladnom mjestu, ako to brani drugovi zahtijevaju i za to navedu opravdane razloge. lan 32 Sklapanju braka prisustvuju oba budua brana druga, odbornik skuptine optine koga ona odredi, dva svjedoka i matiar. lan 33 U naroito opravdanim sluajevima nadleni organ lokalne uprave moe dozvoliti da se brak sklopi u prisustvu jednog od buduih branih drugova i punomonika drugog branog druga.
Codex Projuris
U punomoju, koje mora biti ovjereno i izdato samo radi sklapanja braka, moraju biti oznaeni lini podaci punomonika i lica sa kojim se, preko punomonika, sklapa brak i datum izdavanja punomoja. Punomoje iz stava 2 ovog lana vai 90 dana od dana ovjeravanja. albu protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za sklapanje braka preko punomonika podnosioci zahtjeva mogu izjaviti ministarstvu nadlenom za unutranje poslove i javnu upravu. lan 34 Svjedok pri sklapanju braka moe biti svako poslovno sposobno lice. lan 35 Sklapanje braka poinje utvrivanjem identiteta buduih branih drugova i izvjetajem matiara da su sklapanju braka pristupili podnosioci prijave i da su ispunjeni zakonom predvieni uslovi za punovanost njihovog braka. Ako se brak zakljuuje preko punomonika proitae se priloeno punomoje. lan 36 Poto odbornik skuptine optine utvrdi da na izvjetaj matiara nema prigovora, na prigodan nain upoznae budue brane drugove s odredbama ovog zakona o njihovim pravima i dunostima i istaknuti znaaj braka, a posebno da je skladan brak od najvee vanosti za porodini ivot. Odbornik skuptine optine e pitati budue brane drugove pojedinano da li pristaju da meusobno sklope brak. Poslije datih saglasnih izjava o sklapanju braka, odbornik skuptine opt ine proglaava da je brak sklopljen. lan 37 Sklopljeni brak matiar upisuje u matinu knjigu vjenanih u koju se potpisuju brani drugovi, odbornik skuptine optine, svjedoci i matiar. lan 38 Odmah po sklapanju braka, branim drugovima se izdaje izvod iz matine knjige vjenanih. II. PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA lan 39 Brani drugovi su ravnopravni u braku. lan 40 Brani drugovi duni su da vode zajedniki ivot, da jedan drugom budu vjerni, da se uzajamno pomau, meusobno potuju, razvijaju i odravaju skladne brane i porodine odnose. lan 41 Prilikom sklapanja braka brani drugovi mogu se sporazumjeti da: 1) svaki zadri svoje prezime; 2) kao zajedniko prezime uzmu prezime jednog od njih; 3) kao zajedniko prezime uzmu oba njihova prezimena; 4) samo jedan od njih svom prezimenu doda i prezime drugog branog druga. U sluaju sporazuma o prezimenu iz stava 1 take 3) ovog lana, brani drugovi e odluiti koje e se prezime upotrebljavati na prvom mjestu. lan 42 Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja. lan 43 Brani drugovi su nezavisni u izboru rada i zanimanja. lan 44 Brani drugovi sporazumno odluuju o podizanju zajednike djece i o tome kako e urediti odnose i obavljati poslove koji se tiu brane, odnosno porodine zajedni ce. III. PRESTANAK BRAKA
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 45 Brak prestaje smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim, ponitenjem i razvodom braka. Ako je brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je po pravosnanoj odluci suda utvren kao dan njegove smrti. Brak prestaje ponitenjem i razvodom kad odluka suda o ponitenju, odnosno razvodu braka postane pravosnana. 1. Ponitenje braka lan 46 Nitav je brak, ako izjave volje branih drugova nijesu bile potvrdne ili ako brak nije sklopljen pred nadlenim organom. lan 47 Nitav je brak koji je sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih drugova. Ako brani drugovi iznesu u postupku za ponitenje braka da raniji brak nije punovaan, prethodno e se odluiti o punovanosti ranijeg brak a i ako taj brak bude poniten, njihov se brak nee ponititi. Nee se ponititi novi brak sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih drugova, ako je raniji brak prestao. Ako zbog smrti branog druga koji je sklopio novi brak za vrijeme trajanja ranijeg braka, istovremeno prestanu oba braka, ponitie se novi brak, osim u sluaju ponitenja ranijeg braka, ili ako je novi brak trajao due vrijeme, a brani drug iz ranijeg braka nije nita preduzimao u cilju uspostavljanja brane zajednice. lan 48 Nitav je brak koji sklopi lice koje zbog duevne bolesti ili iz drugih razloga nije sposobno za rasuivanje. Nitav je brak izmeu srodnika po krvi, po usvojenju ili tazbini izmeu kojih zakon ne dozvoljava brak. Ako je brak sklopljen izmeu srodnika po usvojenju ili po tazbini izmeu kojih je brak mogu samo po dozvoli suda (lan 22 stav 3 i lan 23 stav 2 ovog zakona), moe sud, kome je podnijeta tuba za ponitenje braka, dati naknadno ovo odobrenje. lan 49 Brak se moe ponititi ako je brani drug pristao na njegovo sklapanje u strahu izazvanom silom ili ozbiljnom prijetnjom. lan 50 Moe se ponititi brak sklopljen u zabludi o linosti branog druga kad se mislilo da se stupa u brak sa jednim licem, a stupilo se u brak sa drugim, ili kad se stupilo u brak sa odreenim licem, ali koje nije ono za koje se izdavalo. Moe se ponititi brak sklopljen u zabludi o bitnim osobinama jednog branog druga koje bi drugog branog druga odvratilo od stupanja u brak da ih je znao i koje su dovele do ozbiljne i trajne poremeenosti branih odnosa. lan 51 Brak je nitav kada brani drugovi nijesu stvarno eljeli da uspostave zajednicu ivota ve da sklapanjem braka prikriju neki drugi pravni posao ili da ostvare neki drugi cilj (zakonsko nasleivanje, porodina penzija, izbjegavanje krivinog gonjenja, zloupotreba prava na stan i sl.). Ovakav brak nee se ponititi ako je naknadno uspostavljena zajednica ivota. lan 52 Pravo na podizanje tube za ponitenje braka iz uzroka navedenih u l. 46 do 48 i lana 51 ovog zakona pripada branim drugovima i drugim licima koja imaju neposredni pravni interes da brak bude poniten, kao i dravnom tuiocu. Nakon prestanka razloga iz lana 48 ovog zakona, pravo na tubu za ponitenje braka pripada samo branom drugu koji je bio tee duevno bolestan ili je iz drugih razloga bio nesposoban za rasuivanje. Tuba se moe podnijeti u roku od jedne godine od
Codex Projuris
prestanka navedenih razloga, a ako je brani drug bio potpuno lien poslovne sposobnosti, u roku od jedne godine od pravnosnanosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. lan 53 Ponitenje braka sklopljenog pod prinudom ili u zabludi moe traiti samo brani drug koji je bio prinuen ili je u zabludi pristao na brak. Ne moe se traiti ponitenje braka ako je protekla godina dana od dana kada je prinuda prestala ili od kada je zabluda uoena, a brani drugovi su ivjeli zajedno za to vrijeme. lan 54 Po tubi roditelja, odnosno staraoca sud moe, ispitujui sve okolnosti, ponititi brak koji je bez dozvole nadlenog suda zakljuilo lice mlae od 18 godina do punoljetstva tog lica. Pravo na tubu pripada i licu koje je u vrijeme sklapanja braka bilo maloljetno, a u roku od godinu dana nakon punoljetstva. lan 55 Pravo na podizanje tube za ponitenje braka ne prelazi na nasljedn ike, ali nasljednici tuioca mogu produiti ve zapoeti postupak, u cilju dokazivanja osnovanosti tube. 2. Razvod braka lan 56 Brani drug moe traiti razvod braka ako su brani odnosi ozbiljno i trajno poremeeni ili kad se iz drugih razloga ne moe ostvariti svrha braka. lan 57 Brani drugovi mogu traiti da se brak razvede na osnovu njihovog sporazuma. Uz predlog za sporazumni razvod braka brani drugovi su duni da podnesu pisani sporazum o vrenju roditeljskog prava i diobi zajednike imovine. lan 58 Mu ne moe traiti razvod braka za vrijeme trudnoe ene, odnosno dok njihovo dijete ne navri godinu dana ivota, osim ako ena pristane na razvod. T RE I DIO ODNOSI RODITELJA I DJECE I. RODITELJSKO PRAVO lan 59 Roditeljsko pravo sainjavaju prava i dunosti roditelja da se brinu o linosti, pravima i interesima svoje maloljetne djece. lan 60 Roditeljsko pravo pripada majci i ocu zajedno. Ako je jedan od roditelja umro ili nije poznat ili je lien roditeljskog prava, roditeljsko pravo pripada drugom roditelju. Roditelj se ne moe odrei roditeljskog prava. Zabranjena je zloupotreba roditeljskog prava. 1. Prava djeteta lan 61 Dijete ima pravo da zna ko su mu roditelji. Pravo djeteta da zna ko su mu roditelji moe biti ogranieno samo ovim zakonom. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe izvriti uvid u matinu knjigu roenih i u drugu dokumentaciju koja se odnosi na njegovo porijeklo. lan 62
Codex Projuris
Dijete ima pravo da ivi sa roditeljima i pravo da se roditelji o nje mu staraju prije svih drugih. Pravo djeteta da ivi sa roditeljima moe biti ogranieno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu djeteta. Sud moe donijeti odluku o odvajanju djeteta od roditelja ako postoje razlozi za ogranienje ili lienje roditeljskog prava ili u sluaju nasilja u porodici. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe odluiti sa kojim e roditeljem ivjeti. lan 63 Dijete ima pravo da odrava line odnose sa roditeljem sa kojim ne ivi. Pravo djeteta da odrava line odnose sa roditeljem sa kojim ne ivi moe biti ogranieno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu djeteta. Sud moe donijeti odluku o ograniavanju prava djeteta da odrava line odnose sa roditeljem sa kojim ne ivi ako postoje razlozi za ogranienje ili lienje roditeljskog prava ili u sluaju nasilja u porodici. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe odluiti o odravanju linih odnosa sa roditeljem sa kojim ne ivi. Dijete ima pravo da odrava line odnose i sa srodnicima i drugim licima sa kojima ga vezuje posebna bliskost ako je to u njegovom najboljem interesu. lan 64 Dijete ima pravo na obezbjeenje najboljih moguih ivotnih i zdravstvenih uslova za svoj pravilan i potpun razvoj. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata. lan 65 Dijete ima pravo na obrazovanje u skladu sa svojim sposobnostima, eljama i sklonostima. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe odluiti koju e srednju kolu pohaati. lan 66 Dijete koje nije navrilo 14 godina ivota moe preduzimati pravne poslove kojima ne stie ni prava ni obaveze i pravne poslove malog znaaja. Dijete koje je navrilo 14 godina ivota moe preduzimati, pored pravnih poslova iz stava 1 ovog lana, i sve ostale pravne poslove uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, odnosno saglasnost organa starateljstva za pravne poslove iz lana 308 s tav 2 ovog zakona. Dijete koje je navrilo 15 godina ivota moe preduzimati pravne poslove kojima upravlja i raspolae svojom zaradom ili imovinom koju je steklo sopstvenim radom. Dijete moe preduzimati i druge pravne poslove kada je to predvieno zakono m. lan 67 Dijete koje je sposobno da formira svoje miljenje ima pravo slobodnog izraavanja tog miljenja. Dijete ima pravo da blagovremeno dobije sva obavjetenja koja su mu potrebna za formiranje svog miljenja. Miljenju djeteta mora se posvetiti duna panja u svim pitanjima koja ga se tiu i u svim postupcima u kojima se odluuje o njegovim pravima, a u skladu sa godinama i zrelou djeteta. Dijete koje je navrilo 10 godina ivota moe slobodno i neposredno izraziti svoje miljenje u svim postupcima u kojima se odluuje o njegovim pravima. Dijete koje je navrilo 10 godina ivota moe se samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove, obratiti sudu ili organu uprave i zatraiti pomo u ostvarivanju svog prava na slobodno izraavanje miljenja. Nadleni organ utvruje miljenje djeteta u neformalnom razgovoru koji se obavlja na prikladnom mjestu, u saradnji sa kolskim psihologom, odnosno organom starateljstva,
Codex Projuris
porodinim savjetovalitem ili drugom ustanovom specijalizovanom za porodine odnose, i u prisustvu lica koje dijete samo izabere. lan 68 Dijete je duno da roditeljima pomae u skladu sa svojim godinama i zrelou. Dijete koje stie zaradu ili ima prihode od imovine duno je da djelimino podmiruje potrebe svog izdravanja, odnosno izdrava nja roditelja i maloljetnog brata odnosno sestre, pod uslovima odreenim ovim zakonom. 2. Roditeljsko staranje lan 69 Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o djetetu. Staranje o djetetu obuhvata: uvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje, zastupanje, izdravanje, kao i upravljanje i raspolaganje imovinom djeteta. Roditelji imaju pravo da dobiju sva obavjetenja o djetetu od obrazovnih i zdravstvenih ustanova. lan 70 Roditelji imaju pravo i dunost da uvaju i podiu dijete tako to e se oni lino starati o njegovom ivotu i zdravlju. Roditelji ne smiju podvrgavati dijete poniavajuim postupcima i kaznama koje vrijeaju ljudsko dostojanstvo djeteta i duni su da dijete tite od takvih postupaka drugih lica. Roditelji ne smiju ostavljati bez nadzora dijete predkolskog uzrasta. Roditelji mogu privremeno povjeriti dijete drugom licu samo ako to lice ispunjava uslove za staratelja. lan 71 Roditelji imaju pravo i dunost da sa djetetom razvijaju odnos zasnovan na ljubavi, povjerenju i uzajamnom potovanju i da dijete usmjeravaju ka usvajanju onih vrijednosti koje imaju univerzalni karakter. lan 72 Roditelji imaju dunost da obezbijede osnovno kolovanje djetetu, a o daljem obrazovanju djeteta duni su da se staraju prema svojim mogunostima. lan 73 Roditelji imaju pravo i dunost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i u svim postupcima izvan granica poslovne i procesne sposobnosti djeteta (zakonsko zastupanje). Roditelji imaju pravo i dunost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i u svim postupcima u granicama poslovne i procesne sposobnosti djeteta, osim ako nije drukije odreeno zakonom (voljno zastupanje). Roditelji imaju pravo da preduzimaju pravne poslove kojima upravljaju i raspolau prihodom koji je steklo dijete mlae od 15 godina. lan 74 Roditelji imaju pravo i dunost da izdravaju dijete pod uslovima odreenim ovim zakonom. lan 75 Roditelji imaju pravo i dunost da upravljaju i raspolau imovinom djeteta pod uslovima odreenim ovim zakonom. 3. Vrenje roditeljskog prava lan 76 Roditelji roditeljsko pravo vre zajedniki i sporazumno kada vode zajedniki ivot. Roditelji roditeljsko pravo vre zajedniki i sporazumno i kada ne vode zajedniki ivot ako zakljue sporazum o zajednikom vrenju roditeljskog prava i ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. lan 77
Codex Projuris
Sporazum o zajednikom vrenju roditeljskog prava obuhvata sporazum roditelja da e zajedniki i sporazumno vriti sva prava i dunosti iz sadrine roditeljskog prava. Sastavni dio sporazum a o zajednikom vrenju roditeljskog prava jeste i sporazum o tome ta e se smatrati prebivalitem djeteta. lan 78 Jedan roditelj sam vri roditeljsko pravo kada je drugi roditelj nepoznat, ili je umro, ili je potpuno lien roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti. Jedan roditelj sam vri roditeljsko pravo kada samo on ivi sa djetetom, a sud jo nije donio odluku o vrenju roditeljskog prava. Jedan roditelj sam vri roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajedniki ivot, a nijesu zakljuili sporazum o vrenju roditeljskog prava. Jedan roditelj sam vri roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajedniki ivot, a zakljuili su sporazum o zajednikom ili samostalnom vrenju roditeljskog prava, ali sud procijeni da taj sporazum nije u najboljem interesu djeteta. Jedan roditelj sam vri roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji ne vode zajedniki ivot ako zakljue sporazum o samostalnom vrenju roditeljskog prava i ako sud procjeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. lan 79 Sporazum o samostalnom vrenju roditeljskog prava obuhvata sporazum roditelja o povjeravanju zajednikog djeteta jednom roditelju, sporazum o visini doprinosa za izdravanje djeteta od drugog roditelja i sporazum o nainu odravanja linih odnosa djeteta sa drugim roditeljem. Sporazumom o samostalnom vrenju roditeljskog prava prenosi se vrenje roditeljskog prava na onog roditelja kome je dijete povjereno. Roditelj koji ne vri roditeljsko pravo ima pravo i dunost da izdrava dijete, da sa djetetom odrava line odnose i da o pitanjima koja bitno utiu na ivot djeteta odluuje zajedniki i sporazumno sa roditeljem koji vri roditeljsko pravo. Pitanjima koja bitno utiu na ivot djeteta, u smislu ovog zakona, smatraju se naroito: obrazovanje djeteta, preduzimanje veih medicinskih zahvata nad djetetom, promjena prebivalita djeteta i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti. 4. Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta lan 80 Organ starateljstva duan je da roditeljima prua odgovarajue oblike pomoi i podrke i preduzima potrebne mjere radi zatite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja. Organi pravosua, drugi organi, medicinska, obrazovna i druga usta nova, nevladina organizacija i graani duni su da obavijeste organ starateljstva im saznaju da roditelj nije u mogunosti da vri roditeljsko pravo. Organ starateljstva duan je odmah po prijemu obavjetenja da ispita sluaj i preduzme mjere za zatitu prava djeteta. Matiar je duan da prijavi organu starateljstva roenje djeteta iji jedan ili oba roditelja nijesu poznati, radi preduzimanja mjera za njegovu zatitu. lan 81 Ako opravdani interesi djeteta to zahtijevaju, organ starateljstva upozorie rod itelje na greke i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pomoi im da dijete pravilno odgajaju, a moe ih uputiti da se sami ili sa djetetom obrate odreenom savjetovalitu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovarajuoj ustanovi. lan 82 Kad je roditeljima potrebna trajnija pomo i usmjeravanje u vrenju roditeljskih prava i dunosti ili je neophodno neposredno praenje stanja i uslova u kojima dijete ivi, organ starateljstva odredie nadzor nad vrenjem roditeljskog prava u pogledu dj ece ili u pogledu pojedinog djeteta.
Codex Projuris
Odlukom o nadzoru organ starateljstva utvrdie program nadzora i odrediti lice koje e pratiti razvoj djeteta, kontrolisati postupke roditelja, podnositi periodine izvjetaje organu starateljstva i preduzimati druge mjere u interesu djeteta. lan 83 Sud u vanparninom postupku moe po slubenoj dunosti ili na predlog roditelja, odnosno staratelja ili drugog lica kome je dijete povjereno na uvanje i vaspitanje i organa starateljstva, donijeti odluku kojom e dijete uputiti u odgovarajuu ustanovu za vaspitanje ili drugu porodicu, ako je dolo do poremeaja u ponaanju djeteta koji zahtijeva organizovan vaspitni uticaj i izdvajanje djeteta iz sredine u kojoj ivi. Odlukom iz stava 1 ovog lana sud e odrediti i vrijeme t rajanja ove mjere, koje ne moe biti due od godinu dana. Prije isteka vremena koje je odreeno odlukom sud moe po slubenoj dunosti ili na predlog lica iz stava 1 ovog lana produiti vrijeme trajanja ove mjere ili izrei drugu mjeru za zatitu prava djeteta. Odluku o upuivanju sud e bez odlaganja dostaviti organu starateljstva koji e na osnovu nje donijeti rjeenje o upuivanju djeteta u odgovarajuu ustanovu ili drugu porodicu. lan 84 Organ starateljstva moe u opravdanim sluajevima da zahtijeva o d roditelja polaganje rauna o upravljanju imovinom djeteta. Organ starateljstva moe traiti da sud u vanparninom postupku, radi zatite imovinskih prava djeteta, dozvoli sredstva obezbjeenja na imovinu roditelja. Organ starateljstva moe radi zatite imovinskih interesa djeteta, zahtijevati da sud odlui da roditelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta imaju ulogu staraoca. 5. Ogranienje roditeljskog prava lan 85 Sud odlukom u vanparninom postupku moe roditelju koji nesavjesno vri prava ili dunosti prema djetetu ograniiti roditeljsko pravo. Ogranienjem roditeljskog prava roditelju se moe oduzeti vrenje jednog ili vie prava i dunosti prema djetetu, osim dunosti da izdrava Dijete. Sud e roditelju oduzeti pravo da ivi sa djetetom ako u veoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta ili zbog prilika u porodici postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta. Smatra se da roditelj u veoj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta naroito ako ne brine dovoljno o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoi, redovnom pohaanju kole, ne spreava dijete u tetnom druenju, skitnji, prosjaenju ili krai. lan 86 Postupak za ogranienje roditeljskog prava pokree sud po slubenoj dunosti, na predlog organa starateljstva, drugog roditelja ili djeteta. Ogranienje roditeljskog prava se odreuje u trajanju do godinu dana. alba protiv odluke iz lana 85 ovog zakona ne odlae izvrenje. Prije isteka roka iz stava 2 ovog lana sud e ispitati sve okolnosti sluaja i u najboljem interesu djeteta novom odlukom vratiti roditeljima ogranieno pravo, produiti trajanje izreene mjere ili izrei drugu mjeru za zatitu najboljeg interesa djeteta. 6. Lienje roditeljskog prava lan 87 Roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske dunosti, liava se roditeljskog prava. Zloupotreba prava postoji naroito ako roditelj fiziki, seksualno ili emocionalno zlostavlja dijete; izrabljuje dijete prisiljavajui ga na pretjerani rad, ili na rad koji ugroava moral, zdravlje ili obrazovanje djeteta, odnosno na rad koji je zabranjen zakonom; podstie dijete na vrenje krivinih djela; razvija loe navike i sklonosti i sl. Grubo zanemarivanje dunosti postoji naroito ako roditelj: napusti dijete ili se uopte ne stara o osnovnim ivotnim potrebama djeteta sa kojim ivi; izbjegava da izdrava
Codex Projuris
dijete ili da odrava line odnose sa djetetom sa kojim ne ivi, odnosno spreava odravanje linih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne ivi; ako s namjerom i neopravdano izbjegava da stvori uslove za zajedniki ivot sa djetetom koje se nalazi u ustanovi socijalne i djeije zatite. lan 88 Roditelj moe biti lien roditeljskog prava u pogledu sve djece, a ako to posebne okolnosti zahtijevaju moe i samo prema pojedinom djetetu. Odluku o lienju roditeljskog prava donosi nadleni sud u vanparninom postupku. lan 89 Postupak za lienje roditeljskog prava moe pokrenuti drugi roditelj, organ starateljstva ili dravni tuilac. Organ starateljstva duan je da pokrene postupak za lienje roditeljskog prava kad na bilo koji nain sazna da postoje razlozi za to predvieni u ovom zakonu. Ako organ starateljstva sazna da postoji opasnost zloupotrebe roditeljskog prava ili opasnost grubog zanemarivanja roditeljskih dunosti, duan je da hitno preduzme mjere za zatitu linosti, prava i interesa djeteta. lan 90 U branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece sud koji rjeava ove sporove moe po slubenoj dunosti da donese odluku o lienju roditeljskog prava ako utvrdi da postoje razlozi predvieni ovim zakonom. lan 91 Roditelju se moe odlukom suda vratiti roditeljsko pravo kada prestanu razlozi zbog kojih je lien roditeljskog prava. Predlog za vraanje roditeljskog prava mogu podnijeti roditelji i organ starateljstva. U branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece sud koji rjeava ove sporove moe po slubenoj dunosti da donese odluku o vraanju roditeljskog prava, ako utvrdi da za to postoje uslovi. 7. Produenje roditeljskog prava lan 92 Roditeljsko pravo moe se produiti i poslije punoljetstva djeteta ako ono zbog duevne bolesti, zaostalog duevnog razvoja ili tjelesnih mana ili iz drugih razloga nije sposobno da se samo stara o svojoj linosti, pravima i interesima. lan 93 Odluku o produenju roditeljskog prava donosi sud u vanparninom postupku na predlog roditelja ili organa starateljstva. Predlog za produenje roditeljskog prava podnosi se prije punoljetstva djeteta, ali sud moe produiti roditeljsko pravo i u sluaju kad predlog nije blagovremeno pod nijet, ako su u vrijeme nastupanja punoljetstva postojali razlozi za produenje roditeljskog prava. U odluci o produenju roditeljskog prava sud e odrediti da li je lice nad kojim je produeno roditeljsko pravo izjednaeno sa djetetom. lan 94 Kad prestanu razlozi zbog kojih je produeno roditeljsko pravo nad punoljetnim licem sud e, na predlog tog lica, roditelja ili organa starateljstva, donijeti odluku o prestanku produenog roditeljskog prava. 8. Prestanak roditeljskog prava lan 95 Roditeljsko pravo prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, kad bude usvojeno i kad umre dijete ili roditelj. Ako dijete usvoji ouh ili maeha, roditeljsko pravo ne prestaje roditelju koji je brani drug usvojioca. lan 96
Codex Projuris
Pravosnana sudska odluka o ogranienju, lienju, vraanju, produenju i prestanku produenog roditeljskog prava, unijee se u matinu knjigu roenih, a ako to lice ima nepokretnosti i u registar nepokretnosti. II. PORODINI STATUS DJETETA 1. Utvrivanje oinstva i materinstva lan 97 Ocem djeteta, roenog za vrijeme trajanja braka, ili u roku 300 dana od prestanka braka, smatra se mu majke djeteta. Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ocem djeteta smatra se mu majke iz tog braka, ako od prestanka prethodnog braka majke do roenja djeteta nije proteklo 300 dana. Ako mu majke iz kasnijeg braka ospori svoje oinstvo, ocem djeteta smatra se mu majke iz prethodnog braka. lan 98 Dijete roeno van braka smatra se da je roeno u braku kada njegovi roditelji meusobno sklope brak. Ako su roditelji djeteta roenog van braka imali namjeru da sklope brak, pa su u tome bili sprijeeni smru jednog od njih ili oba ili nekom branom smetnjom koja je nastala poslije zaea djeteta, sud e u vanparninom postupku, na predlog jednog od roditelja ili djeteta, proglasiti da je dijete roeno u braku. Ako roditelji nijesu ivi ili je ivi roditelj lien poslovne sposobnosti ili je lien roditeljskog prava, postupak kod suda radi proglaenja da je dijete roeno u braku do punoljetstva djeteta pokree organ starateljstva. lan 99 Ocem djeteta, koje nije roeno u braku ni u roku 300 dana po prestanku braka, smatra se mukarac koji ga prizna za svoje ili ije je oinstvo utvreno odlukom suda. lan 100 im sazna za roenje vanbranog djeteta, a prije upisa u matinu knjigu roenih, matiar je duan pozvati majku djeteta da se izjasni o tome koga smatra ocem djeteta. Ovu izjavu majka moe dati i bez poziva. Kad primi izjavu majke o tome koga smatra ocem njenog djeteta, matiar e pozvati oznaeno lice da se u roku od 30 dana neposredno pred matiarem ili u ovjerenoj ispravi izjasni o svom oinstvu. Poziv ovom licu mora se uruiti lino i na nain kojim se obezbjeuje tajnost. Ako pozvano lice izjavi da nije otac djeteta ili se u roku od 30 dana ne izjasni o oinstvu djeteta, matiar e o tome obavijestiti majku djeteta. Ako pozvano lice izjavi na zapisnik pred matiarem ili u ovjerenoj ispravi da se smatra ocem djeteta, matiar e ga upisati kao oca djeteta u matinu knjigu roenih i o upisu obavijestiti majku djeteta. lan 101 Oinstvo se moe priznati pred matiarem, organom starateljstva, sudom ili drugim organom ovlaenim za sastavljanje javnih isprava. Ovi organi su duni da bez odlaganja ovjereni zapisnik dostave matiaru nadlenom za upis djeteta u matin u knjigu roenih. Oinstvo se moe priznati i u testamentu. lan 102 Izjava o priznanju oinstva moe se dati i prije roenja djeteta. Izjava proizvodi pravno dejstvo pod uslovom da se dijete rodi ivo. lan 103 Poslije smrti djeteta oinstvo se moe utvrditi samo odlukom suda na zahtjev lica koja za to imaju pravni interes. lan 104
Codex Projuris
Oinstvo moe priznati mukarac sposoban za rasuivanje koji je navrio 16 godina ivota. lan 105 Priznanje oinstva proizvodi pravno dejstvo i upisuje se u matinu knjigu ro enih samo ako se sa priznanjem saglasi majka djeteta. Izjava iz stava I ovog lana moe se dati na nain propisan u lanu 101 ovog zakona za priznanje oinstva. Matiar je duan da pozove majku djeteta da se u roku od 90 dana izjasni o priznanju oinstva, ako ona ve ranije nije oznaila isto lice kao oca djeteta. lan 106 Ako je dijete starije od 16 godina potrebna je i njegova saglasnost sa priznanjem oinstva. Ova saglasnost se daje na nain propisan u lanu 100 ovog zakona. Ako je dijete mlae od 16 godina ili je starije od 16 godina ali je trajno nesposobno za rasuivanje, a majka vie nije iva, ili je nepoznatog boravita, ili je proglaena umrlom, ili je potpuno liena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti sa priznanjem oinstva daje staralac djeteta sa odobrenjem organa starateljstva. lan 107 Ako se majka djeteta ili dijete koje je starije od 16 godina ili staralac djeteta kad je njegova saglasnost potrebna ne saglase sa priznanjem oinstva, ili se ne izjasne o tome u roku od 30 dana, po prijem u obavjetenja o priznanju, lice koje je priznalo dijete za svoje moe podnijeti tubu sudu radi utvrivanja da je ono otac djeteta. Tuba se moe podnijeti u roku od tri godine po prijemu obavjetenja o nesaglasnosti majke, odnosno djeteta. Ako je u meuvremenu utvreno oinstvo drugog lica tuba se ne moe podnijeti po proteku roka za osporavanje oinstva tom licu. lan 108 Izjava o priznavanju oinstva, kao i izjave majke i djeteta o saglasnosti sa priznanjem oinstva ne mogu se opozvati. Lice koje je dalo izjavu o priznavanju oinstva, odnosno izjavu o saglasnosti sa priznavanjem oinstva, moe traiti ponitenje izjave ako je ona data pod prinudom ili u zabludi. Tuba za ponitaj izjave moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana kada je prinuda prestala ili zabluda uoena. lan 109 Tubu za utvrivanje oinstva djeteta roenog van braka, pored lica koje sebe smatra ocem djeteta, mogu podnijeti dijete i majka djeteta. Dijete roeno van braka moe podnijeti tubu za utvrivanje oinstva do navrene 2 3 godine ivota. Ako je dijete maloljetno ili je poslovno nesposobno tubu u njegovo ime moe podnijeti majka. Ako majka nije iva, ili je liena poslovne sposobnosti, odnosno roditeljskog prava, kao i kada je majka nepoznatog boravita, tubu moe podnije ti staralac sa odobrenjem organa starateljstva. Tubu za utvrivanje oinstva majka moe podnijeti u svoje ime dok vri roditeljsko pravo. lan 110 Ako je majka oznaila odreeno lice za oca svog djeteta a u roku od godinu dana od roenja djeteta ne pokrene postupak za utvrivanje oinstva, organ starateljstva moe po slubenoj dunosti da pokrene taj postupak u ime djeteta. U tom sluaju djetetu se postavlja poseban staralac za voenje postupka. Organ starateljstva nee po slubenoj dunosti pokrenuti postupak za utvrivanje oinstva, ako se majka iz opravdanih razloga protivi tome. lan 111 Odredbe ovog zakona o utvrivanju oinstva shodno se primjenjuju i pri utvrivanju materinstva, ukoliko iz prirode odnosa ne proizilazi neto drugo. lan 112
Codex Projuris
Nije doputeno utvrivanje oinstva djeteta koje je zaeto vjetakom oplodnjom majke. 2. Osporavanje oinstva i materinstva lan 113 Mu moe osporavati oinstvo djeteta koje je roeno u braku ili prije isteka 300 dana od prestanka braka ako smatra da mu nije otac. Lice iz stava 1 ovog lana tubu za osporavanje oinstva podnosi u roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu da on nije otac, ali najkasnije do navrene pete godine ivota djeteta. lan 114 Majka moe osporavati da je otac njenog djeteta lice koj e se po ovom zakonu smatra njegovim ocem. Tuba za osporavanje oinstva se podnosi u roku od est mjeseci od roenja djeteta. lan 115 Dijete moe osporavati da mu je otac lice koje se po ovom zakonu smatra njegovim ocem. Tuba za osporavanje oinstva se moe podnijeti do navrene 23 godine ivota. lan 116 Lice koje sebe smatra ocem djeteta roenog van braka moe osporiti oinstvo drugom licu koje je to dijete priznalo za svoje, pod uslovom da istom tubom trai da se utvrdi njegovo oinstvo. Tuba se moe podnijeti i u roku od jedne godine od upisa osporavanog oinstva u matinu knjigu roenih. lan 117 Lice koje sebe smatra ocem djeteta roenog u braku moe sporiti oinstvo licu koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, samo ako je ivjelo u zajednici s a majkom djeteta u vrijeme zaea djeteta ili je zajednicu ivota sa njom zasnovalo prije roenja djeteta, pod uslovom da istom tubom trai da se utvrdi njegovo oinstvo. Tuba radi osporavanja oinstva u sluaju iz stava 1 ovoga lana moe se podnijeti u roku od jedne godine od roenja djeteta. lan 118 Mu moe osporavati oinstvo djeteta koje je rodila njegova ena u toku braka ili do isteka 300 dana od prestanka braka, ako je dijete bez njegove saglasnosti zaeto vjetakom oplodnjom majke oplodnim elijama drugog mukarca. Lice iz stava 1 ovog lana tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu da je dijete zaeto vjetakim putem oplodnim elijama drugog mukarca, a najkasnije do navrene pete godine i vota djeteta. lan 119 Poslije smrti djeteta nije doputeno osporavanje oinstva. lan 120 Odredbe ovog zakona o osporavanju oinstva shodno se primjenjuju i pri osporavanju materinstva, ukoliko iz prirode tih odnosa ne proizilazi neto drugo. ET VRT I DI O USVOJENJE I. POJAM USVOJENJA lan 121 Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne, zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki odnos. Usvojenje se moe zasnovati kao nepotpuno i potpuno.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 122 Dijete ima pravo da zna da je usvojeno. Usvojioci su duni da upoznaju dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7 godine ivota, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete i da o tome obavijeste organ starateljstva. II. USLOVI ZA ZASNIVANJE USVOJENJA 1) Zajednike odredbe lan 123 Usvojenje se moe zasnovati samo ako je to u najboljem interesu usvojenika. Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ili sestra. Staratelj ne moe usvojiti svog tienika dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja. lan 124 Ne moe se usvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog roenja. Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete moe usvojiti po proteku jedne godine od njegovog roenja, ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bliih srodnika. Dijete iji su roditelji nepoznati moe se usvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog naputanja. lan 125 Usvojenje izmeu stranog dravljanina kao usvojioca i domaeg dravljanina kao usvojenika ne moe se zasnovati. Izuzetno, strani dravljanin moe usvojiti dijete ako se ne moe nai usvojilac meu domaim dravljanima. Za usvojenje iz stava 2 ovog lana potrebna je saglasnost ministarstva nadlenog za poslove socijalnog staranja. Saglasnost za usvojenje iz stava 3 ovog lana daje se na osnovu miljenja strune komisije. Strunu komisiju iz stava 4 ovog lana obrazuje ministar nadlean za socijalno staranje. Komisija ima 5 lanova i ine je lica koja imaju profesionalno iskustvo u radu sa maloljetnim licima. lan 126 Usvojiti moe samo lice koje je u starosnom dobu od 30 do 50 godina i da je starije od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojioci koji zajedniki usvajaju isto dijete, mogu usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana. Ako postoje naroito opravdani razlozi, usvojilac moe biti i lice starije od 50 godina, ali starosna razlika izmeu usvojilaca i usvojenika ne smije biti vea od 50 godina. Ako usvojioci usvajaju i djecu koja su sestre i braa, ili sestre i braa po majci ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana samo u odnosu na jedno dijete. lan 127 Usvojiti ne moe lice koje: 1) je lieno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko pravo ogranieno; 2) je lieno poslovne sposobnosti; 3) boluje od bolesti koja moe tetno djelovati na usvojenika; 4) ne prua dovoljno jemstva da e pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. Usvojiti ne moe ni lice kod ijeg branog ili vanbranog partnera postoji jedna od okolnosti iz stava 1 ovog lana. lan 128
Codex Projuris
Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Pristanak roditelja mora biti izriit u odnosu na vrstu usvojenja. lan 129 Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika: 1) koji je lien roditeljskog prava; 2) koji ne ivi sa djetetom, a tri mjeseca je u veoj mjeri zanemario staranje o djetetu; 3) koji je lien poslovne sposobnosti; 4) kome je boravite nepoznato najmanje est mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete. lan 130 Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. Ako je staratelj licu zaposlen u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban sluaj. 2) Posebni uslovi za potpuno usvojenje lan 131 Potpuno se moe usvojiti dijete do navrene 10 godine ivota. lan 132 Potpuno usvojiti dijete mogu brani drugovi zajedniki, kao i maeha ili ouh djeteta koje se usvaja. Potpuno mogu usvojiti dijete i vanbrani partneri koji ive u vanbranoj zajednici due vremena. 3) Posebni uslovi za nepotpuno usvojenje lan 133 Nepotpuno se moe usvojiti dijete do navrene 18 godine ivota. Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati znaenje usvojenja potreban je njegov pristanak. lan 134 Nepotpuno mogu usvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug uz pristanak drugog i maeha ili ouh djeteta koje se usvaja. Lice koje nije u braku i vanbrani partneri koji ive u vanbranoj zajednici krae vrijeme mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naroito opravdani razlozi. III. POSTUPAK ZASNIVANJA USVOJENJA lan 135 Usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva. lan 136 Za voenje postupka zasnivanja usvojenja nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita, odnosno boravita djeteta, ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi. Lice koje eli usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva nadlenog za poslove socijalnog staranja. Blie uslove o nainu podnoenja zahtjeva i voenju evidencije propisae ministarstvo nadleno za poslove socijalnog staranja. U postupku zasnivanja usvojenja iskljuena je javnost. lan 137 Organ starateljstva, na osnovu priloenih, odnosno po slubenoj dunosti pribavljenih dokaza, utvruje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani ovim zakonom.
Codex Projuris
Organ starateljstva po slubenoj dunosti pribavlja miljenje o podobnosti lica koje el i da usvoji od organa starateljstva njegovog prebivalita, porodinog savjetovalita, drugih odgovarajuih ustanova, kao i obrazloeno miljenje odgovarajuih strunjaka (socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.) lan 138 U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, brani drug lica koje namjerava usvojiti i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivalita, odnosno boravita, ako se prebivalite ne moe utvrditi. Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ e ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak. Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga eli usvojiti. lan 139 Roditelj svoj pristanak na usvojenje moe dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navri tri mjeseca ivota. Organ starateljstva e roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja. Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prepis zapisnika uruuje se roditelju. Roditelj moe odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika iz stava 3 ovog lana. Roditelj iji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku. lan 140 U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upozorie usvojioce na obavezu iz lana 122 stav 2 ovog zakona. U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upoznae roditelje djeteta, usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja. lan 141 Prije donoenja rjeenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva moe odluiti da smjesti dijete u porodicu buduih usvojilaca na period od est mjeseci bez naknade, osim kad je usvojilac strani dravljanin. Za vrijeme trajanja smjetaja iz stava 1 ovog lana dijete e biti pod posebnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu. lan 142 U dispozitivu rjeenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva navodi: lino ime, datum i mjesto roenja i dravljanstvo usvojenika, lino ime jednog roditelja, matini broj i dravljanstvo usvojilaca, vrstu usvojenja i novo lino ime usvojenika. Protiv rjeenja o zasnivanju usvojenja moe se podnijeti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Usvojenje je zasnovano kad rjeenje o zasnivanju usvojenja postane pravosnano. Organ starateljstva duan je pravosnano rjeenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih. Matiar e upisati u matinu knjigu roenih podatke iz stava 1 ovog lana. lan 143 Organ starateljstva vodi evidenciju i uva dokumentaciju o usvojenju djece. Podaci o usvojenju su slubena tajna. Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustie se punoljetnom usvojeniku, usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak da dijete usvoji ouh ili maeha. Organ starateljstva e dopustiti uvi d u spise predmeta maloljetnom usvojeniku ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu. Blie uslove o nainu voenja evidencije i uvanju dokumentacije, odnosno spisa predmeta, propisae ministarstvo nadleno za poslove socijalnog staranja. IV. PRAVA I DUNOSTI IZ POTPUNOG USVOJENJA
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 144 Potpunim usvojenjem se izmeu usvojilaca i njegovih srodnika s jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka s druge strane zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika. lan 145 Potpunim usvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji maeha ili ouh. lan 146 Usvojioci sporazumno odreuju ime usvojeniku. Usvojenik dobija zajedniko prezime usvojilaca. Ako usvojioci nemaju zajedniko prezime, sporazumno e odrediti prezime usvojenika. Ako se ne postigne sporazum iz st. 1 i 2 ovoga lana, o imenu i prezimenu usvojenika odluie organ starateljstva. lan 147 Osporavanje i utvrivanje materinstva i oinstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja potpunog usvojenja. V. PRAVA I DUNOSTI IZ NEPOTPUNOG USVOJENJA lan 148 Nepotpunim usvojenjem nastaju izmeu usvojilaca s jedne strane i usvojenika i njegovih potomaka s druge strane prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, osim ako zakonom nije drukije odreeno. Nepotpuno usvojenje ne utie na prava i dunosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. lan 149 Usvojioci mogu odrediti ime usvojeniku. Usvojenik dobija prezime usvojilaca, osim ako usvojilac odlui da usvojenik zadri svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojilaca. Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10 godina. VI. RASKID NEPOTPUNOG USVOJENJA lan 150 Nepotpuno usvojenje moe raskinuti organ starateljstva po slubenoj dunosti ili na predlog usvojilaca, ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika. lan 151 O raskidu nepotpunog usvojenja organ starateljstva moe odluiti i na pojedinaan ili zajedniki zahtjev usvojilaca i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. lan 152 Ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su po zakonu duni da ga izdravaju ili oni nijesu u stanju da ga izdravaju, organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdravaju usvojenika. Ako usvojilac nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za ivot, organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljet nog usvojenika da izdrava usvojioca, uzimajui u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja. Rjeenjem iz st. 1 i 2 ovog lana izdravanje se moe odrediti najdue do godinu dana. lan 153 Usvojenje prestaje kada rjeenje o raskidu usvojenja postane pravosnano. U sluaju raskida usvojenja usvojenik moe zadrati prezime usvojilaca.
Codex Projuris
Rjeenje o raskidu usvojenja organ starateljstva duan je u roku od osam dana od dana pravosnanosti dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih. VII. PRESTANAK USVOJENJA lan 154 Usvojenje prestaje ponitenjem. Usvojenje je nitavo ako prilikom zasnivanja nijesu bili ispunjeni uslovi za njegovu punovanost predvieni ovim zakonom. Nitavo je i usvojenje prilikom ijeg zasnivanja je saglasnost data pod prinudom ili u zabludi. lan 155 Pravo na tubu za ponitenje usvojenja imaju usvojenici, usvojenik, roditelji, odnosno staralac usvojenika i druga lica koja imaju pravni interes da usvojenje bude poniteno, kao i dravni tuilac. Lice koje je izjavu o saglasnosti za usvojenje dalo pod prinudom ili u zabludi moe podnijeti tubu za ponitenje usvojenja u roku od godinu dana od dana kada je prinuda prestala, odnosno zabluda uoena. lan 156 Odluku o ponitenju usvojenja sud dostavlja organu starateljstva pred kojim je zasnovano usvojenje. Organ starateljstva e na osnovu odluke iz stava 1 ovog lana donijeti rjeenje o ponitenju rjeenja o novom upisu roenja usvojenika. Na osnovu rjeenja iz stava 2 ovog lana osnauje se prvi upis roenja usvojenika. P ET I DIO PORODINI SMJETAJ - HRANITELJSTVO I. POJAM PORODINOG SMJETAJA lan 157 Dijete bez roditeljskog staranja i dijete iji je razvoj ometen prilikama u sopstvenoj porodici moe biti smjeteno u drugu porodicu radi uvanja, njege i vaspitanja, na na in i pod uslovima predvienim ovim zakonom. U drugu porodicu moe biti smjeteno i vaspitno zaputeno dijete, kao i dijete sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju. lan 158 O smjetaju u drugu porodicu odluuje organ starateljstva, ako je to u najbolje m interesu djeteta. II. USLOVI I POSTUPAK lan 159 Dijete se moe smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja prua dovoljno garancije da e ga njegovati, uvati i vaspitavati. Porodica u koju se smjeta dijete mora da ima obezbijeene stambene i materijalne uslove. Ako se dijete smjeta u porodicu u kojoj postoje oba brana druga, za smjetaj je potrebna njihova saglasnost. lan 160 Pri zbrinjavanju djeteta u drugu porodicu organ starateljstva duan je da posebnu panju posveti nacionalnom, vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta, uzrastu, zdravlju i drutvenom statusu djeteta, kao i udaljenosti od mjesta njegovog prethodnog prebivalita, odnosno prebivalita njegovih roditelja i kolske ustanove koju pohaa.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 161 Dijete ometeno u fizikom i psihikom razvoju ili vaspitno zaputeno dijete moe se smjestiti u drugu porodicu samo ako je utvreno da su lanovi te porodice, po svojim linim svojstvima, sposobni za uvanje, njegu i vaspitanje takvog djeteta. lan 162 Brani drugovi kod kojih se dijete zbrinjava na porodini smjetaj, odnosno lice kod koga se dijete zbrinjava na porodini smjetaj (u daljem tekstu: hranitelj) moe biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je, s obzirom na osobine linosti i skladnost odnosa u porodici, u mogunosti da djetetu obezbijedi uravnoteen razvoj i pomo da se vrati u sopstvenu porodicu. Organ starateljstva duan je da hranitelju obezbijedi odgovarajuu pripremu za podizanje i vaspitanje djeteta na porodinom smjetaju, a za dijete sa posebnim potrebama da obezbijedi pripremu po posebnom programu u skladu sa potrebama djeteta. Program pripreme iz stava 2 ovog lana propisuje organ dravne uprave nadlean za socijalno staranje. lan 163 Braa i sestre smjetaju se, po pravilu, u istu porodicu. lan 164 Porodini smjetaj djeteta koje ima oba ili jednog roditelja odreuje se uz prethodnu saglasnost roditelja. Ako je dijete pod starateljstvom saglasnost daje njegov staralac. Organ starateljstva je duan da, prije odreivanja porodinog smjetaja, omogui djetetu da slobodno izrazi svoje miljenje u vezi sa porodinim smjetajem i da to miljenje cijeni u skladu sa uzrastom i zrelou djeteta. lan 165 Ako se na porodinom smjetaju nalazi dijete bez roditeljskog staranja, organ starateljstva postavlja hranitelja za staraoca. lan 166 Dijete se ne moe smjestiti u porodicu: 1) u kojoj je neko od njenih lanova lien roditeljskog prava ili osuen za krivino djelo protiv braka i porodice; 2) u kojoj jedan od branih drugova ne ispunjava uslove za staraoca; 3) u kojoj bi usljed bolesti nekog lana domainstva bilo ugroeno njegovo zdravlje; 4) u kojoj su poremeeni porodini odnosi; 5) koja je u netrpeljivosti sa djetetom ili njegovim roditeljima. lan 167 U drugu porodicu moe se smjestiti najvie troje djece, odnosno dvoje djece ometene u razvoju, s tim da ukupan broj djece koja ive u porodici hranitelja ne moe biti vei od etiri djeteta. Izuzetno, kada je to u interesu djece, u hraniteljsku porodicu moe biti smjeteno vie djece, i to kada se smjetaju u porodicu srodnika ili kada se smjetaju braa i sestre. lan 168 Porodica u kojoj je maloljetni tienik smjeten duna je da staraocu daje obavjetenje o svim okolnostima vanim za razvoj djeteta, a naroito o njegovom zdravlju, vaspitanju i kolovanju. lan 169 Porodica u kojoj je maloljetno dijete smjeteno ima pravo na naknadu. Trokovi smjetaja djeteta u drugu porodicu odreuju se propisima o socijalnoj zatiti. Iznos i nain plaanja naknade utvruju se ugovorom. lan 170 Rjeenje o porodinom smjetaju djeteta donosi organ starateljstva na ijoj teritoriji dijete ima prebivalite, odnosno boravite.
Codex Projuris
Na osnovu rjeenja iz stava 1 ovog lana organ starateljstva zakljuuje ugovor sa hraniteljem, koji treba da sadri: 1) ime i prezime hranitelja u iju porodicu se dijete smjeta i njegovu adresu; 2) poetak i, po potrebi, trajanje smjetaja; 3) obaveze hranitelja i porodice u koju se dijete smjeta u pogledu njegovog vaspitanja, kolovanja i uopte osposobljavanja za samostalan ivot, kao i u pogledu ishrane i smjetaja; 4) iznos i nain plaanja naknade za smjetaj; 5) vrijeme i nain obavjetavanja o vrenju zatite; 6) otkazni rok. lan 171 Roditelji djeteta koje je smjeteno u drugu porodicu imaju pravo i dunost da zastupaju dijete, da upravljaju i raspolau imovinom djeteta, da izdravaju dijete, da sa djetetom odravaju line odnose i da odluuju o pitanjima koja bitno utiu na ivot djeteta zajedniki i sporazumno sa hraniteljem, osim ako nijesu lieni roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti ili se radi o roditeljima koji se ne staraju o djetetu ili se staraju na neodgovarajui nain. lan 172 Ako je dijete smjeteno u porodicu koja ne ivi na teritoriji optine iji je organ starateljstva zakljuio ugovor o porodinom smjetaju djeteta, jed an primjerak ugovora dostavie se organu starateljstva na ijoj teritoriji ivi porodica u kojoj je dijete smjeteno. lan 173 Organ starateljstva prati razvoj djece koja su smjetena u druge porodice i utvruje da li se njihovo uvanje, njega, vaspitanje i kolovanje ostvaruje u skladu sa odredbama ovog zakona i ugovora o smjetaju. Organ starateljstva duan je da ukazuje porodici u kojoj je dijete smjeteno na nedostatke u pogledu uvanja, njege i vaspitanja maloljetnika, da joj predlae mjere za otklanjanje tih nedostataka, da daje savjete po svim pitanjima, odnosno da preduzima mjere za koje je po zakonu ovlaen. lan 174 Organ starateljstva koji je zakljuio ugovor o porodinom smjetaju djeteta vodi evidenciju djece koja su smjetena u drugu porodicu. Ta evidencija obuhvata sve vanije podatke o smjetenom djetetu. lan 175 Dijete moe, na osnovu odluke organa starateljstva, biti smjeteno i u ustanovu socijalne i djeje zatite. Ustanova iz stava 1 ovog lana stara se o vaspitanju, obrazovanju i zdrav stvenom stanju djeteta dok se nalazi u toj ustanovi, s tim to staralac vri ostale dunosti predviene ovim zakonom i vodi optu brigu o vaspitanju i obrazovanju djeteta. III. PRESTANAK PORODINOG SMJETAJA lan 176 Smjetaj djeteta u drugu porodicu prestaje: 1) sporazumom ugovornih strana; 2) istekom ugovornog roka; 3) otkazom ugovora; 4) raskidom ugovora; 5) punoljetstvom; 6) usvojenjem djeteta. Otkaz ugovora daje se u pisanoj formi. Organ starateljstva moe produiti ugovor o smjetaju djeteta u drugu p orodicu ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju, a najdue pet godina po punoljetstvu djeteta. lan 177
Codex Projuris
Organ starateljstva raskinue ugovor o smjetaju djeteta u drugu porodicu ako nastupi koji od sluajeva predvien u lanu 166 ovog zakona. E ST I DIO STARATELJSTVO lan 178 Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja ili punoljetno lice koje nije u mogunosti da se stara o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama. Lice kojem se obezbjeuje starateljska zatita u smislu ovog zakona smatra se tienikom. lan 179 Svrha starateljstva nad djetetom je da se zbrinjavanjem, vaspitanjem i obrazovanjem to potpunije razvije njegova linost i da se osposobi za samostalan ivot i rad. Svrha starateljstva nad drugim licem koje nije u stanju ili nije u mogunosti da se stara o svojim pravima i interesima je zatita njegovih prava i interesa. Starateljstvo ima za svrhu i obezbjeivanje imovinskih i ostalih prava i interesa tienika i drugih lica kojima se prua zatita po odredbama ovog zakona. lan 180 Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva. Odluka o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadri i plan staranja. Odlukom o stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i odluuje o smjetaju tienika. Ako tienik ima imovinu, popis i procjenu vrijednosti imovine tienika vri komisija organa starateljstva. I. ORGAN STARATELJSTVA lan 181 Poslove starateljstva organ starateljstva vri preko imenovanog staraoca ili neposredno preko strunog lica. lan 182 Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji nain ostvari svrha starateljstva. Organ starateljstva u pripremanju, donoenju i sprovoenju rjeenja i pojedinih mjera koristi sve oblike socijalne zatite, metode socijalnog i drugog strunog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, vaspitno-obrazovnih i drugih organizacija i ustanova. lan 183 Organ starateljstva moe obrazovati savjetodavno struno tijelo sastavljeno od odgovarajuih strunjaka (doktora, pedagoga, pravni ka, psihologa, socijalnog radnika i dr.) sa zadatkom da razmatra struna pitanja i daje predloge za preduzimanje pojedinih mjera starateljstva. lan 184 Prilikom stavljanja pod starateljstvo i postavljanja staraoca, organ starateljstva je duan da blagovremeno preduzima sve mjere u cilju pravilnog ostvarivanja zadataka starateljstva u pogledu linosti i imovine tienika. lan 185 Organ starateljstva stalno prati i ispituje uslove pod kojima ive tienici, naroito maloljetnici i kontrolie njihov smjetaj, vaspitanje, zdravstveno stanje, osposobljavanje za samostalan ivot, drutvenu sredinu u kojoj ive, drutvene odnose koje odravaju, kao i kako se upravlja njihovom imovinom i kako se tite njihova prava i interesi. lan 186 Organ starateljstva koji je donio odluku o stavljanju nekog lica pod starateljstvo ija se imovina nalazi na teritoriji druge optine moe povjeriti staranje o imovini tog lica organu starateljstva one optine na ijoj se teritoriji nalazi ta imovina.
Codex Projuris
Organ starateljstva kome je povjereno staranje o imovini lica pod starateljstvom iz stava 1 ovog lana odredie posebnog staraoca za tu imovinu. O toj imovini i dalje odluuje organ starateljstva koji je donio odluku o stavljanju tog lica pod starateljstvo. II. STARALAC lan 187 Organ starateljstva postavlja tieniku staraoca, ukoliko interesi tienika i okolnosti sluaja ne nalau da dunost staraoca vri neposredno. Za staraoca se postavlja lice koje ima lina svojstva i sposobnosti potrebne za vrenje dunosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. Ako je to u interesu tienika i staralac pristane, moe se isto lice postaviti za staraoca vie tienika. lan 188 Pri postavljenju staraoca organ starateljstva briljivo e ispitati prilike lica koje se stavlja pod starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje e, s obzirom na te prilike, najbolje moi da vri starateljsku dunost. lan 189 Pri postavljanju staraoca organ starateljstva uzee u obzir i elje tienika, ako je ovaj u stanju da ih izrazi, kao i elje bliih srodnika tienika. Za staraoca se prvenstveno postavlja brani drug ili srodnik tienika, ako je to u interesu tienika. lan 190 tieniku koji je smjeten u vaspitno-obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu ili drugu ustanovu organ starateljstva postavie staraoca za vrenje poslova starateljstva koje ta ustanova vri u okviru svoje djelatnosti. lan 191 Organ starateljstva moe odlukom ograniiti ovlaenje staraoca i odluiti da pojedine poslove staraoca vri neposredno. Ako organ starateljstva vri dunost staraoca ili odreene poslove staraoca neposredno, moe pojedine poslove da povjeri drugim strunim licima da ih obavljaju u njegovo ime i pod njegovim nadzorom. lan 192 Organ starateljstva odlukom kojom postavlja staraoca odreuje njegove dunosti i obim ovlaenja. Organ starateljstva prije donoenja odluke iz stava 1 ovog lana upoznaje staraoca sa znaajem starateljstva, njegovim pravima i dunostima i sa drugim vanijim podacima potrebnim za vrenje dunosti staraoca. lan 193 Ako tienik ima nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavjestie organ nadlean za voenje evidencije o nepokretnostima o stavljanju pod starateljstvo, odnosno prestanku starateljstva. lan 194 Staralac je duan da se briljivo i savjesno stara o linosti, pravima, obave zama i interesima tienika i da savjesno upravlja njegovom imovinom. lan 195 Staralac je duan da, uz pomo organa starateljstva, preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva za sprovoenje mjera koje je u interesu tienika odredio organ starateljstva. lan 196 Izdaci za sprovoenje odreenih mjera koje se preduzimaju u interesu tienika podmiruju se iz: 1) prihoda tienika;
Codex Projuris
2) sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da izdravaju tienika; 3) imovine tienika; 4) sredstava dobijenih za tienika po osnovu socijalne zatite; 5) drugih izvora. lan 197 Staralac ne moe biti: 1) lice koje je lieno roditeljskog prava; 2) lice koje je lieno poslovne sposobnosti; 3) lice iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika; 4) lice od koga se, s obzirom na njegovo ranije i sadanje vladanje i lina svojstva i odnose s tienikom i njegovim roditeljima i drugim srodnicima, ne moe oekivati da e pravilno vriti dunost staraoca. lan 198 Ako tienik ima imovinu, organ starateljstva donijee odluku da se ona popie, procijeni i preda staraocu na upravljanje. Popis i procjenu imovine tienika vri komisija koju imenuje organ starateljstva. Popisu i procjeni imovine tienika obavezno prisustvuje staralac i tienik, ako je u stanju da shvati o emu se radi, kao i lica koja dre tienikovu imovinu koja se popisuje. lan 199 Imovina tienika e se popisati i tanim popisom utvrditi u asu stavljanja pod starateljstvo. Imovina se mora u popisu tano oznaiti i procijeniti po trinim cijenama. Popis imovine sa procjenom vrijednosti sastavie se u dva primjerka, od kojih se jedan predaje organu starateljstva, a drugi staraocu. lan 200 Organ starateljstva koji je pokrenuo postupak da se neko lice stavi pod starateljstvo moe sprovesti popis i procjenu imovine i preduzeti potrebne mjere da se imovina zatiti prije donoenja rjeenja o stavljanju takvog lica pod starateljstvo. lan 201 Staralac moe samo sa odobrenjem organa starateljstva da: 1) prekine kolovanje tienika ili promijeni vrstu kole; 2) odlui o izboru i vrsti zanimanja tienika; 3) preduzme i druge vanije mjere u pogledu linosti tienika; 4) otui ili optereti nepokretnu imovinu tienika; 5) otui iz imovine tienika pokretne stvari vee ili posebne line vrijednosti ili raspolae imovinskim pravima vee vrijednosti; 6) da izjavu o odricanju od nasljedstva, legata ili poklona; 7) preduzme druge mjere odreene zakonom. Organ starateljstva u postupku davanja odobrenja staraocu, u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom, odnosno pravima tienika, odreuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu. lan 202 Staralac moe bez odobrenja organa starateljstva da otui plodove, sitnu stoku, predmete male vrijednosti namijenjene prodaji, predmete podlone kvaru i druge predmete, ukoliko je to u okviru redovnog poslovanja i upravljanja imovinom tienika. Novana sredstva dobijena prodajom predmeta i stvari iz stava 1 ovog lana mogu se koristiti samo za potrebe tienika. lan 203 Staralac ne moe bez prethodnog odobrenja organa starateljstva preduzeti radnju ili posao koji prelazi okvire redovnog poslovanja i upravljanja imovinom tienika. Staralac ne moe davati poklone ili na drugi nain raspolagati tienikovom imovinom bez naknade i ne moe da obavezuje tienika kao jemca. lan 204
Codex Projuris
Organ starateljstva duan je da staraocu prui pomo u vrenju onih radnji koje ovaj nije u mogunosti sam da obavi, a naroito u sastavljanju podnesaka u zastupanju pred sudom i drugim organima i sl. lan 205 Staralac zastupa tienika. Organ starateljstva zastupa tienika kad dunost staraoca vri neposredno ili ako je ograniio ovlaenje staraoca ili odluio da tienika sam zastupa. lan 206 U pravnim poslovima u kojima kao druga strana uestvuje brani drug ili bliski srodnici staraoca tienika e zastupati organ starateljstva ili drugi staralac koga on postavi. lan 207 Staralac moe da zakljui pravni posao sa tienikom o kome se stara samo ako organ starateljstva nae da to zahtijevaju interesi tienika i ako to prethodno odobri. lan 208 Staralac samostalno, u ime tienika i za njegov raun, vri poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje tienikovom imovinom. Pri preduzimanju poslova iz stava 1 ovog lana staralac e se posavjetovati i sa tienikom, ako je ovaj u stanju da razumije o emu se radi. lan 209 Staralac je duan da podnese organu starateljstva godinji izvjetaj o svom radu, kao i poseban izvjetaj o svome radu kad to zahtijeva organ starateljstva. U sluaju neposrednog starateljstva, izvjetaj je duan da podnese zaposleni u organu starateljstva ili drugo lice koje, u ime organa starateljstva, vri poslove starateljstva. Izvjetaj se podnosi pisano ili usmeno na zapisnik i treba da sadri informacije o tieniku, o njegovom zdravlju, izdravanju i osposobljavanju za samostalan ivot, podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom, konanom stanju njegove imovine, kao i informacije od znaaja za linost tienika. Pored podataka iz stava 3 ovog lana, kod maloljetnog tienika izvjetaj treba da sadri i informacije o njegovom vaspitanju i obrazovanju. lan 210 Staralac vie tienika koji imaju zajedniku imovinu moe podnijeti zajedniki izvjetaj. Staralac moe dati izvjetaj i na zapisnik kod organa starateljstva. lan 211 Organ starateljstva je duan da razmotri izvjetaj o radu staraoca i, po potrebi, preduzme odgovarajue mjere radi zatite interesa tienika. Pored kontrole rada staraoca kroz izvjetaje o njegovom radu, organ starateljstva povremeno vri neposrednu kontrolu rada staralaca. lan 212 Staralac ima pravo na naknadu opravdanih trokova uinjenih u vrenju dunosti. Organ starateljstva moe odrediti staraocu nagradu ako se posebno zalagao u vrenju dunosti. Visinu naknade trokova staraoca utvruje organ starateljstva. Nagradu i naknadu trokova odobrava organ starateljstva iz prihoda tienika, a ukoliko bi se time ugrozilo izdravanje tienika, ti trokovi pada ju na teret sredstava kojima se obezbjeuje socijalna i djeija zatita. lan 213 Staralac je duan da nadoknadi tieniku tetu koju mu je nanio nesavjesnim vrenjem dunosti. Organ starateljstva utvruje iznos tete i poziva staraoca da u odreenom roku tetu naknadi. Ukoliko staralac ne naknadi utvrenu tetu organ starateljstva naknauje tetu tieniku. Organ starateljstva moe kod suda da zahtijeva od staraoca naknadu isplaenog iznosa iz stava 2 ovog lana.
Codex Projuris
Radi obezbjeivanja prava tienika, koja su povrijeena nesavjesnim radom staraoca, organ starateljstva duan je da prema staraocu preduzme i druge mjere predviene zakonom. lan 214 Ako staralac umre ili samovoljno prestane da vri dunost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti koje spreavaju staraoca da vri svoju dunost, organ starateljstva duan je da bez odlaganja, preduzme mjere za zatitu interesa tienika, do postavljanja novog staraoca. lan 215 Organ starateljstva razrijeie staraoca od dunosti, ako utvrdi da je u vrenju dunosti staralac nesavjestan, da zloupotrebljava svoja ovlaenja, da se njegovim radom ugroavaju interesi tienika, ili ako smatra da bi za tienika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. Organ starateljstva razrijeie staraoca od dunosti kad ovaj sam to zatrai, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva i preduzeti sve potrebne mjere za zatitu interesa tienika. Staralac kome je prestala dunost podnosi izvjetaj o svom radu organu starateljstva u roku koji odredi organ starateljstva. lan 216 U sluaju prestanka potrebe za starateljstvom, organ starateljstva poziva staraoca da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine, i da preda svu imovinu na upravljanje tieniku, odnosno roditelju ili u svojiocu. Predaja imovine se vri u prisustvu staraoca, tienika, odnosno roditelja ili usvojioca i predstavnika organa starateljstva. lan 217 U sluaju smrti tienika staralac e predati svoju dunost, zapisniki pred slubenim licem organa starateljstva, na nain i po postupku koji odredi organ starateljstva. lan 218 Organ starateljstva duan je da preduzme prema staraocu potrebne mjere za zatitu prava i interesa tienika koje proistiu iz nepravilnog rada staraoca, kao i mjere za zatitu prava i interesa drugih lica koje proistiu iz odnosa starateljstva. III. NADLENOST I POSTUPAK lan 219 Mjesna nadlenost organa starateljstva odreuje se prema prebivalitu, ako se ovo ne moe utvrditi, prema boravitu lica koje treba staviti pod starateljstvo. Prebivalite, odnosno boravite odreuje se prema vremenu kada su se stekli uslovi za stavljanje odreenog lica pod starateljstvo. lan 220 Ako se promijeni prebivalite tienika mijenja se i organ starateljstva koji e odluiti da li e se mijenjati mjere koje je odredio raniji organ starateljstva. U sluaju sukoba nadlenosti, u vezi sa promjenom prebivalita tienika, organ starateljstva nadlean za tienika do pokretanja postupka o sukobu nadlenosti duan je i dalje da se u svemu stara o tieniku do donoenja pravosnanog rjeenja u tom postupku. lan 221 Ne mijenja se nadlenost organa starateljstva za vrijeme dok se tienik nalazi privremeno van podruja tog organa, radi kolovanja, profesionalnog osposobljavanja, rehabilitacije, socijalne i zdravstvene zatite ili iz drugih opravdanih razloga. lan 222 Postupak za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva pokree i vodi po slubenoj dunosti organ starateljstva. lan 223
Codex Projuris
O potrebi da se neko lice stavi pod starateljstvo ili da se na njega primijeni neki oblik zatite koji prua organ starateljstva, odnosno o potrebi prestanka starateljstva duni su da organ starateljstva obavijeste i to: 1) matiar, dravni organi, organi lokalne uprave, nevladine organizacije, zdravstvene, socijalne, vaspitno-obrazovne i druge ustanove, kad u vrenju dunosti saznaju za takav sluaj; 2) srodnici, lanovi domainstva i druga lica koja imaju uvid u ivotne prilike takvog lica. lan 224 Postupak stavljanja pod starateljstvo je hitan. Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba da se stavi pod starateljstvo ili da se na njega primijeni neki oblik zatite koji prua organ starateljstva duan je da u roku od 24 sata donese privremeni zakljuak o smjetaju tienika i preduzme odmah potrebne mjere za zatitu linosti, imovine, prava i interesa takvog lica i pokree postupak da se ono stavi pod starateljstvo, odnosno da se na njega primijeni neki oblik zatite. Organ starateljstva duan je da rjeenje o stavljanju pod starateljstvo donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je obavijeten o postojanju potrebe za starateljstvom nad djetetom, odnosno od dana prijema sudske odluke o lienju poslovne sposobnosti punoljetnog lica. lan 225 Prilikom odluivanja o obliku zatite koji e se primijeniti na tienika, organ starateljstva rukovodi se prvenstveno interesima tienika, primjenom savremenih strunih metoda socijalnog rada i materijalnim mogunostima koje mu stoje na raspolaganju. lan 226 Organ starateljstva moe promijeniti rjeenja, na nain propisan zakonom, kad to zahtijevaju interesi tienika, ako se time ne vrijeaju prava i interesi treih lica. lan 227 tienik koji je u stanju da to uini, pravosudni i drugi organi, ustanove, nevladine organizacije i graani, mogu podnijeti prigovor na rad staraoca i organa starateljstva. Organ starateljstva ispituje prigovore koji su njemu upueni i ako nae da su osnovani odreuje mjere koje treba preduzeti. Ako je prigovor iz stava 1 ovog lana upuen drugostepenom organu, a drugostepeni organ nae da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateljstva kako da postupi. Organ starateljstva po primljenom uputstvu odluuje koje e mjere preduzeti i o tome obavjetava drugostepeni organ. lan 228 Akt o stavljanju lica pod starateljstvo i akt o prestanku starateljstva dostavlja se matiaru u roku od 15 dana po njegovoj pravosnanosti. lan 229 Organ starateljstva duan je da vodi evidenciju i dokumentaciju o licima stavljenim pod starateljstvo, preduzetim mjerama i o imovini tienika. Uputstvo o nainu voenja evidencije i dokumentacije iz stava 1 ovog lana propisuje ministarstvo nadleno za poslove socijalnog staranja. IV. STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIKOM lan 230 Pod starateljstvo e se staviti maloljetno lice iji su roditelji: 1) umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog prebivalita najmanje mjesec dana; 2) lieni roditeljskog prava; 3) lieni poslovne sposobnosti; 4) zloupotrijebili ili grubo zanemarili vrenje roditeljskog prava;
Codex Projuris
5) odsutni i nijesu u mogunosti da se redovno staraju o njemu, a nijesu ga povjerili na uvanje i vaspitanje licu za koje je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uslove za staraoca. lan 231 Staralac maloljetnog tienika duan je da se kao roditelj stara o njegovoj linosti, a naroito zdravlju, vaspitanju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan ivot i rad. lan 232 Maloljetni tienik koji je navrio 14 godina ivota moe sam da zakljuuje pravne poslove, ali je za pravovaljanost tih poslova potrebno odobrenje njegovog staraoca, a za one poslove koje, u sm islu ovog zakona, staralac ne moe sam da zakljuuje potrebno je i odobrenje organa starateljstva. lan 233 Maloljetni tienik koji je u radnom odnosu moe sam da raspolae svojom zaradom, s tim to je duan da doprinosi za svoje izdravanje, vaspitanje i obrazovanje. lan 234 Starateljstvo nad maloljetnim tienikom prestaje njegovim punoljetstvom, sklapanjem braka, usvojenjem ili smru. V. STARATELJSTVO NAD LICIMA LIENIM POSLOVNE SPOSOBNOSTI lan 235 Punoljetno lice koje zbog duevne bolesti, duevne za ostalosti ili kojeg drugog uzroka nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se liava poslovne sposobnosti. Punoljetno lice koje svojim postupcima ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica zbog duevne bolesti, duevne zaostalosti, prekomjernog uivanja alkohola ili opojnih sredstava, senilnosti ili drugih slinih razloga djelimino se liava poslovne sposobnosti. Odluku o lienju poslovne sposobnosti donosi nadleni sud u vanparninom postupku. lan 236 Lica koja su odlukom suda djelimino ili potpuno liena poslovne sposobnosti organ starateljstva stavie pod starateljstvo. Pravosnanu odluku o lienju, odnosno ogranienju poslovne sposobnosti sud je duan da bez odlaganja dostavi nadlenom organu starateljstva, koji e u roku od 30 dana od dana prijema odluke lice lieno poslovne sposobnosti staviti pod starateljstvo. lan 237 Staralac lica koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti ili mu je poslovna sposobnost ograniena duan je da se stara naroito o njegovoj linosti, smjetaju, zdravlju i o uzrocima zbog kojih je lieno poslovne sposobnosti i da nastoji da se ti uzroci otklone. lan 238 Ako staralac utvrdi da su se kod lica lienog poslovne sposobnosti stekle okolnosti koje upuuju na potrebu vraanja poslovne sposobnosti, odnosno izmjenu ranije odluke, duan je da bez odlaganja o tome obavijesti organ starateljstva. lan 239 Staralac lica koje je potpuno lieno poslovne sposobnosti ima dunosti i prava staraoca tienika koji nije navrio 14 godina ivota. Staralac lica koje je djelimino lieno poslovne sposobnosti ima dunosti i prava staraoca tienika koji je navrio 14 godina ivota, ali organ starateljstva moe, kad je to potrebno, da odredi poslove koje lice djelimino lieno poslovne sposobnosti moe da preduzme samostalno i bez odobrenja staraoca. lan 240 Sud kod koga je pokrenut postupak da se neko lice lii poslovne sposobnosti duan je da o tome odmah izvijesti nadleni organ starateljstva, koji e, ako je potrebno, postaviti tom licu privremenog staraoca.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 241 Privremeni staralac ima ista prava i dunosti kao staralac nad tienikom koji je navrio 14 godina ivota. Organ starateljstva moe, ako je to potrebno, proiriti na privremenog staraoca prava i dunosti koja ima staralac nad tienikom koji nije navrio 14 godina ivota. Dunost privremenog staraoca prestaje kad se postavi stalni staralac ili kad odluka suda da nema mjesta lienju poslovne sposobnosti postane pravosnana. lan 242 Starateljstvo nad licem lienim poslovne sposobnosti prestaje kad mu se odlukom suda vrati poslovna sposobnost ili smru. lan 243 Na starateljstvo nad licem lienim poslovne sposobnosti i licem kojem je postavljen privremeni staralac za koje je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti odnose se odredbe ovog zakona o starateljstvu nad tienikom, ukoliko posebnim zakonom nije drukije regulisano ili to ne proizilazi iz prirode stvari starateljstva nad ovim licem. VI. STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUAJEVE lan 244 Organ starateljstva postavie staraoca za pojedine poslove ili odreenu vrstu poslova odsutnom licu ije prebivalite, odnosno boravite nije poznato, a koje nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kad je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite prava i interesa odreenog lica. lan 245 Licima iz lana 244 ovog zakona moe, pod uslovima odreenim zakonom, postaviti staraoca sud ili drugi organi pred kojima se vodi postupak, koji su duni da bez odlaganja o tome izvijeste nadleni organ starateljstva. Organ starateljstva ima prema staraocu postavljenom u smislu stava 1 ovog lana sva ovlaenja kao i prema staraocu koga je sam postavio. lan 246 Posebni staralac postavie se djetetu nad kojim roditelji vre roditeljsko pravo za voenje spora izmeu njega i njegovih roditelja, za sklapanje pojedinih poslova izmeu njih, kao i u drugim sluajevima kad su njihovi interesi u suprotnosti. lan 247 Licu pod starateljstvom postavie se poseban staralac za voenje spora izmeu njega i staraoca, za sklapanje pravnih poslova izmeu njih, kao i u drugim sluajevima kad su njihovi interesi u suprotnosti. lan 248 Kad meu djecom nad kojima isto lice vri roditeljsko pravo ili meu licima koja imaju istog staraoca treba da se vodi spor ili zakljui pravni posao u kome su interesi djece, odnosno tienika u suprotnosti postavie se svakom od njih posebni staralac za voenje spora, odnosno sklapanje posla. lan 249 Kad roditelji, usvojioci, staraoci, pravosudni i drugi dravni organi, u vrenju dun osti saznaju za sluajeve iz l. 246, 247 i 248 ovog zakona, duni su da te sluajeve prijave organu starateljstva. lan 250 Ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, organ starateljstva, u sluajevima predvienim ovim zakonom, preduzee potrebne mjere za zatitu linosti, prava i interesa stranog dravljanina, dok organ drave iji je on dravljanin ne donese potrebnu odluku i ne preduzme odreene mjere nad takvim licima. lan 251 Na zahtjev poslovno sposobnog lica organ starateljstva moe postavit i staraoca tom licu za obavljanje odreenih poslova, ako ono nije u mogunosti da se samo stara o svojim pravima i interesima iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 252 Pri postavljanju staraoca za posebne sluajeve organ starateljstva odredie dunosti i prava staraoca, imajui u vidu okolnosti svakog pojedinog sluaja. Na starateljstvo za posebne sluajeve primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na starateljstvo nad maloljetnim licima, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. S EDM I DIO IZDRAVANJE lan 253 Meusobno izdravanje lanova porodice i drugih srodnika je njihova dunost i pravo. U sluajevima u kojima se meusobno izdravanje lanova porodice ili drugih srodnika ne moe ostvariti u cjelosti ili djelimino, drava prua, pod uslovima odreenim zakonom, neobezbijeenim lanovima porodice sredstva neophodna za izdravanje. Odricanje od prava na izdravanje nema pravnog dejstva. I. IZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA lan 254 Roditelji su duni da izdravaju svoju maloljetnu djecu. Ako dijete nakon punoljetstva nije zavrilo kolovanje, roditelji su duni da ga prema svojim mogunostima izdravaju do isteka vremena trajanja kolovanja u odgovarajuoj koli, odnosno fakultetu, a ako je kolovanje iz opravdanih razloga produeno, najkasnije do navrene 26-te godine ivota. lan 255 Ako je dijete nakon punoljetstva zbog bolesti, tjelesnih ili duevnih nedostataka nesposobno za rad, nema dovoljno sredstava za izdravanje ili ih ne moe ostvariti iz postojee imovine, roditelji su duni da ga izdravaju dok to stanje traje. lan 256 Roditelj koji je lien roditeljskog prava ne oslobaa se dunosti da izdrava svoju djecu. lan 257 Djeca su duna da izdravaju svoje roditelje koji su nesposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za izdravanje ili ih ne mogu ostvariti iz postojee imovine. Izuzetno, sud moe odbiti zahtjev za izdravanje kad izdravanje trai roditelj koji je bio lien roditeljskog prava i nije izdravao dijete, i ako je za to imao mogunosti, ili ako sud, cijenei sve okolnosti sluaja, nae da bi to predstavljalo oiglednu nepravdu za dijete. lan 258 Ouh i maeha su duni da izdravaju svoje maloljetne pastorke, ako ovi nemaju srodnike koji su po ovom zakonu duni da ih izdravaju ili srodnici nemaju mogunosti za to. Obaveza ouha i maehe da izdravaju svoje maloljetne pastorke postoji i poslije smrti njihovog roditelja sa kojim su ouh odnosno maeha bili u braku, ako je do smrti tog roditelja izmeu ouha, odnosno maehe i pastoraka postojala porodina zajednica. Ako je brak izmeu roditelja i ouha, odnosno maehe djeteta poniten ili je razveden, obaveza ouha, odnosno maehe da izdrava pastorka prestaje. lan 259 Pastorad su duna da izdravaju svog ouha i maehu ako su ih ovi due izdravali i starali se o njima. Ako ouh i maeha imaju djecu, ova obaveza je zajednika sa tom djecom. lan 260 Braa i sestre duni su da izdravaju svoju maloljetnu brau i sestre koji nemaju sredstava za izdravanje, a roditelji nijesu ivi ili nemaju mogunosti da ih izdravaju.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 261 Obaveza izdravanja postoji i izmeu ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji. Pravo na izdravanje krvni srodnici ostvaruju redosljedom kojim nasljeuju po osnovu zakona. Ako je vie lica zajedno duno da daje izdravanje, obaveza izdravanja izmeu njih dijeli se prema njihovim mogunostima. II. IZDRAVANJE BRANOG DRUGA lan 262 Brani drug koji nema dovoljno sredstava za izdravanje, nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na izdravanje od svog branog druga, srazmjerno njegovim materijalnim mogunostima. Sud moe, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, odbiti zahtjev za izdravanje, ako izdravanje trai brani drug koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog branog druga grubo ili nedolino ponaao u branoj zajednici ili je zlonamjerno ili bez opravdanog razloga napustio svog branog druga, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao oiglednu nepravdu za drugog branog druga. lan 263 Pod uslovima iz lana 262 ovog zakona, neobezbijeeni brani drug ima pra vo da zahtijeva da mu se presudom kojom se brak razvodi dosudi izdravanje na teret drugog branog druga, srazmjerno njegovim materijalnim mogunostima. Izuzetno, brani drug, koji u brakorazvodnoj parnici nije traio da mu se dosudi izdravanje na teret drugog branog druga, moe, iz opravdanih razloga, takav zahtjev postaviti u odvojenoj parnici, u roku od godine dana poslije razvoda braka, ali samo ako su pretpostavke za izdravanje nastale prije razvoda braka i trajale neprekidno do zakljuenja glavne rasprave u parnici za izdravanje, ili ako je u ovom roku nastupila nesposobnost za rad kao posledica tjelesne povrede ili naruenog zdravlja iz vremena prije razvoda braka. Ako su se u sluaju razvoda braka brani drugovi sporazumjeli o izdravanju, ili je jedan brani drug bez izriitog sporazuma uestvovao u izdravanju drugog branog druga plaanjem odreenih novanih iznosa, ostavljajui mu na korienje svoju imovinu ili na drugi nain, rok iz stava 2 ovog lana za postavljanje zahtjeva za izdravanje tee od dana kad je uinjeno poslednje davanje na ime izdravanja, odnosno od dana kad je branom drugu vraena njegova imovina. lan 264 Ako je zajednica ivota branih drugova trajno prestala i ako su brani drugovi dugi niz godina bili upueni da potpuno samostalno obezbjeuju sredstva za izdravanje, pa je takvo stanje trajalo sve do razvoda braka, sud moe, cijenei sve okolnosti sluaja, odbiti zahtjev da dosudi izdravanje u korist takvog branog druga. lan 265 Sud moe odluiti da obaveza izdravanja traje odreeno vrijeme kad je trailac izdravanja u mogunosti da u dogledno vrijeme na drugi nain obezbijedi sredstva za izdravanje. U sluaju kad je brak kratko trajao, sud moe, cijenei sve okolnosti, odluiti da obaveza izdravanja traje odreeno vrijeme, ili zahtjev za izdravanje u cjelini odbiti, nezavisno od mogunosti traioca izdravanja da u dogledno vrijeme na drugi nain obezbijedi sredstva za izdravanje, ukoliko trailac izdravanja ne podie zajedniko maloljetno dijete. Pri tome sud e posebno cijeniti da li su se imovinske prilike branog druga izmijenile u vezi sa stupanjem u brak. U opravdanim sluajevima sud moe obavezu plaanja izdravanja produiti. Tuba za produenje plaanja izdravanja moe se podnijeti samo do isteka vreme na za koje je izdravanje dosueno. lan 266 Pravo razvedenog branog druga na izdravanje prestaje kad prestanu uslovi iz lana 262 stav 1 ovog zakona, kad istekne vrijeme za koje je dosueno, kad razvedeni brani
Codex Projuris
drug koji ga uiva stupi u novi brak, zasnuje vanbranu zajednicu, ili ako sud ispitujui sve okolnosti nae da je razvedeni brani drug postao nedostojan toga prava. Brani drug ije je pravo na izdravanje jednom prestalo ne moe ponovo ostvariti pravo na izdravanje od istog branog druga. lan 267 U sluaju ponitenja braka, brani drug koji u vrijeme sklapanja braka nije znao za uzrok nitavnosti moe zahtijevati da mu se na teret drugog branog druga dosudi izdravanje, pod uslovima pod kojima razvedeni brani drug moe da ostvaruje pravo na izdravanje. III. IZDRAVANJE VANBRANOG DRUGA lan 268 Ako je prestala vanbrana zajednica ene i mukarca, svako od njih, pod uslovima iz lana 262 stav 1 ovog zakona, ima pravo na izdravanje od drugog, ako je zajednica ivota trajala due vremena. Tuba za izdravanje moe se podnijeti najkasnije u roku od godinu dana od prestanka zajednice ivota, ali samo pod uslovima da su pretpostavke za izdravanje nastale prije prestanka zajednice i trajale neprekidno do zakljuenja glavne rasprave u parnici za izdravanje. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje, ako izdravanje trai vanbrani drug koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog vanbranog druga grubo ili nedolino ponaao u vanbranoj zajednici, ako je zlonamjerno ili bez opravdanog razloga napust io zajednicu ivota ili ako bi njegov zahtjev predstavljao oiglednu nepravdu za drugog vanbranog druga. lan 269 Sud moe odluiti da obaveza izdravanja traje odreeno vrijeme, posebno u sluaju kad je trailac izdravanja u mogunosti da u dogledno vrijeme na drugi nain obezbijedi sredstva za izdravanje. U opravdanim sluajevima sud moe obavezu plaanja izdravanja produiti. Tuba za produenje plaanja izdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdravanje dosueno. lan 270 Pravo vanbranog druga na izdravanje prestaje kad prestanu uslovi iz lana 262 stav 1 ovog zakona, kad istekne vrijeme za koje je dosueno, kad vanbrani drug koji ga uiva stupi u brak, novu vanbranu zajednicu, ili ako sud ispitujui ove okolnosti nae da je vanbrani drug postao nedostojan tog prava. IV. IZDRAVANJE MAJKE DJETETA lan 271 Nezavisno od injenice da li je izmeu roditelja djeteta koje je roeno van braka postojala zajednica ivota, otac je duan da, pod uslovima iz lana 262 stav 1 ovog zakona, srazmjerno svojim mogunostima, uestvuje u izdravanju majke djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poroaja i godinu dana poslije poroaja. Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju ako je dijete mrtvo roeno ili umre poslije poroaja, za vrijeme nesposobnosti za rad izazvane poroajem, ali najdue do godinu dana od dana roenja djeteta. Sud moe odbiti zahtjev majke za izdravanje, ako bi prihvatanje njenog zahtjeva predstavljalo oiglednu nepravdu za oca. V. ODREIVANJE IZDRAVANJA lan 272
Codex Projuris
Obaveza lanova porodice koji su duni da daju izdravanje utvruje se srazmjerno njihovim mogunostima, a u granicama potreba traioca izdravanja. Ukupni iznos sredstava potrebnih za izdravanje iz stava 1 ovog lana ne moe biti manji od iznosa stalne novane pomoi koja se po propisima o socijalnoj zatiti daje licu bez ikakvog prihoda u optini u kojoj izdravano lice ima prebivalite. lan 273 Prilikom ocjenjivanja potreba izdravanog lica sud uzima u obzir njegovo imovno stanje, stepen sposobnosti za rad, mogunosti za zaposlenje, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi odluka o izdravanju. Kad se izdravanje trai za dijete sud uzima u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebu za njegovo obrazovanje. Prilikom ocjenjivanja mogunosti lica koje je duno da daje izdravanje sud e uzeti u obzir sva njegova primanja i stvarne mogunosti da stie zaradu, kao i njegove sopstvene potrebe i zakonske obaveze izdravanja. lan 274 Sud u sporu roditelja o izdravanju djeteta, roditelju kome je di jete povjereno na uvanje i vaspitavanje, posebno e uzeti kao njegov doprinos u izdravanju djeteta rad i staranje tog roditelja koji svakodnevno ulae u njegu i podizanje djeteta. lan 275 Organ starateljstva e, u ime maloljetnog djeteta, da pokrene i vodi spor o izdravanju, odnosno za poveanje izdravanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi na uvanju i vaspitavanju iz neopravdanih razloga ne vri to pravo. Ako roditelj ne trai izvrenje odluke kojom je dosueno izdravanje, organ starateljstva e, u ime maloljetnog djeteta, podnijeti sudu predlog za izvrenje odluke, po odredbama Zakona o izvrnom postupku. lan 276 Sud je obavezan da svaku odluku o izdravanju dostavi nadlenom organu starateljstva. lan 277 Organ starateljstva duan je da evidentira izdravanu djecu i roditelje, obveznike izdravanja i da preduzima mjere da se roditelji vansudski sporazumiju o izdravanju djeteta, odnosno da se iznos dosuen na ime izdravanja uskladi sa izmijenjenim potrebama djeteta i sa izmijenjenim mogunostima roditelja. lan 278 Organ starateljstva moe, u ime starog i samohranog lica, po njegovom predlogu, ili po svojoj inicijativi da pokrene i vodi postupak za ostvarivanje njegovog prava na izdravanje od srodnika koji su po ovom zakonu duni da ih izdra vaju. Ako se ovo lice tome protivi, organ starateljstva nije ovlaen da u njegovo ime pokree postupak. lan 279 Izdravanje se, po pravilu, odreuje u novcu. Izdravanje se moe odrediti i na drugi nain, ako se davalac izdravanja i izdravano lice o tome sporazumiju. lan 280 Sud moe, na zahtjev izdravanog lica, ili lica koje je duno da daje izdravanje, da povea, snizi ili ukine izdravanje dosueno ranijom odlukom suda, ako su se okolnosti na osnovu kojih je donijeta odluka kasnije izmijenile. lan 281 Sud e licu koje je duno da daje izdravanje naloiti plaanje buduih iznosa izdravanja u fiksno odreenim mjesenim novanim iznosima. Ako lice koje je duno da daje izdravanje ostvaruje redovna mjesena novana primanja, sud e, na zahtjev izdravanog lica, odrediti budue iznose izdravanja u procentu od zarade, penzije ili drugog stalnog novanog primanja. Ako se visina izdravanja odreuje u procentu od redovnih mjesenih novanih primanja dunika izdravanja (zarada, naknada zarade, penzija, autorski honorar itd.),
Codex Projuris
visina izdravanja, po pravilu, ne moe biti manja od 15% niti vea od 50% redovnih mjesenih novanih primanja dunika izdravanja. Ako je povjerilac izdravanja dijete, visina izdravanja treba da omogui najmanje takav nivo ivotnog standarda za dijete kakav uiva roditelj dunika izdravanja. lan 282 Ako roditelj, koji je na osnovu sudske odluke duan da plaa odreeni iznos za izdravanje djeteta, ne izvrava svoju obavezu redovno, organ starateljstva, na predlog drugog roditelja ili po slubenoj dunosti, preduzima mjere da se djetetu obezbijedi privremeno izdravanje po propisima o socijalnoj i djejoj zatiti sve dok roditelj ne pone da izvrava svoju obavezu. lan 283 Fiziko ili pravno lice koje je snosilo trokove izdravanja nekog lica moe tubom traiti naknadu tih trokova od onoga ko je po ovom zakonu duan da daje izdravanje, ukoliko su uinjeni trokovi bili potrebni. Ako je vie lica zajedniki duno da daje izdravanje, oni solidarno odgovaraju treem licu za uinjene trokove izdravanja, do visine svojih materijalnih mogunosti. U sluaju smrti lica koje je ostvarilo stalnu novanu pomo po propisima o socijalnoj zatiti, trokovi ove pomoi mogu se naplatiti iz njegove zaostavtine, bez obzira da li su njegovi naslednici lica koja su po zakonu bila duna da ga izdravaju. lan 284 Pravo na izdravanje od branog, odnosno vanbranog druga ostvaruje se prije izdravanja od srodnika. Ako istovremeno ima vie lica kojima je potrebno izdravanje, pravo djeteta na izdravanje ima prvenstvo. O SM I D IO IMOVINSKI ODNOSI 1. Imovina branih drugova lan 285 Brani drugovi mogu imati posebnu i zajedniku imovinu. lan 286 Posebnu imovinu sainjava imovina koju je brani drug stekao prije sklapanja braka, kao i imovina koju je stekao u toku braka nasleem, poklonom ili drugim oblicima besteretnog sticanja. Svaki brani drug samostalno upravlja i raspolae posebnom imovinom, ukoliko se brani drugovi nijesu drukije dogovorili. lan 287 Ako je tokom trajanja zajednice ivota u braku dolo do neznatnog uveanja vrijednosti posebne imovine jednog branog druga, drugi brani drug ima pravo na potraivanje u novcu srazmjerno svom doprinosu. Ako je tokom trajanja zajednice ivota u braku dolo do znatnog uveanja vrijednosti posebne imovine jednog branog druga, drugi brani drug ima pravo na udio u toj imovini srazmjerno svom doprinosu. lan 288 Zajedniku imovinu sainjava imovina koju su brani drugovi stekli radom u toku trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine. U zajedniku imovinu ulaze i prihodi sa posebne imovine koji su ostvareni radom branih drugova, kao i imovina steena igrom na sreu, osim ako je jedan brani drug ulagao u ovu igru posebnu imovinu. lan 289 Prava branih drugova na zajedniku imovinu u smislu lana 288 ovog zakona upisuju se u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre na ime oba brana druga kao njihova zajednika imovina sa neopredijeljenim djelovima.
Codex Projuris
Ako je u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre upisan kao vlasnik na zajednikoj imovini samo jedan brani drug, smatrae se kao da je upis izvren na ime oba brana druga, ukoliko do upisa nije dolo na osnovu pisanog ugovora zakljuenog izmeu branih drugova. Ako su u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre upisana oba brana druga kao suvlasnici na opredjeljenim djelovima, smatrae se da su na ovaj nain izvrili diobu zajednike imovine. lan 290 Svojim dijelom u nepodijeljenoj zajednikoj imovini ne moe brani drug ni raspolagati, niti ga moe opteretiti pravnim poslom meu ivima. 2. Upravljanje zajednikom imovinom lan 291 Zajednikom imovinom brani drugovi u toku braka upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno. lan 292 Brani drugovi mogu ugovoriti da upravljanje i raspolaganje cjelokupnom zajednikom imovinom ili njenim djelovima vri jedan od njih. Ugovor se moe ograniiti samo na upravljanje ili samo na raspolaganje. Kada drukije nije ugovoreno, upravljanje obuhvata i raspolaganje u okviru redovnog poslovanja. Ugovor moe da se odnosi na sve poslove upravljanja i raspolaganja ili samo na poslove redovnog upravljanja ili na pojedine odreene poslove. Svaki brani drug moe raskinuti ugovor o upravljanju ili raspolaganju zajednikom imovinom u svako doba, osim u vrijeme u koje se raskidom o igledno nanosi teta drugom branom drugu. 3. Dioba zajednike imovine branih drugova lan 293 Brani drugovi mogu zajedniku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede djelove u itavoj imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom branom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine ili da jedan brani drug isplati drugom novanu vrijednost njegovog dijela. Sporazum iz stava 1 ovog lana mora biti sainjen u pisanoj formi. lan 294 Ako ne doe do sporazuma, imovina branih drugova dijeli se na jednake djelove. Na zahtjev branog druga koji dokae da je njegov doprinos u sticanju zajednike imovine oigledno i znaajno vei od doprinosa drugog branog druga, sud e zajedniku imovinu podijeliti prema doprinosu svak og od njih. Pri utvrivanju udjela svakog branog druga sud e voditi rauna ne samo o prihodima i zaradi svakog branog druga, ve i o pomoi jednog branog druga drugome, o radu, domainstvu i porodici, o brizi oko vaspitanja i podizanja djece, kao i o s vakom drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, odravanju i poveanju zajednike imovine. lan 295 Dioba zajednike imovine branih drugova moe se traiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka. Pravo da trae diobu zajednike imovine imaju bran i drugovi, nasljednici umrlog branog druga ili branog druga koji je proglaen za umrlog, kao i povjerilac jednog branog druga, ukoliko svoje potraivanje ne moe da ostvari iz posebne imovine tog branog druga. lan 296 Prilikom diobe zajednike imovine, na zahtjev branog druga, u njegov e se dio prvo unijeti oni predmeti iz zajednike imovine koji slue za obavljanje njegovog zanimanja. Iz zajednike imovine izdvojie se i predati branom drugu, pored njegovog dijela, i one stvari steene radom u toku brane zajednice koje slue iskljuivo njegovoj linoj upotrebi.
Codex Projuris
Ako je vrijednost stvari iz st. 1 i 2 ovog lana nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne zajednike imovine, izvrie se dioba i tih stvari, osim ako brani drug koji bi ove stvari trebalo da dobije ne naknadi drugom branom drugu odgovarajuu vrijednost ili ne ustupi drugom branom drugu, po njegovom pristanku, druge stvari. lan 297 Branom drugu kome se povjeravaju zajednika djeca na uvanje i vaspitanje daju se, pored njegovog dijela, i stvari koje slue samo djeci ili su namijenjene samo njihovoj neposrednoj upotrebi. Kod diobe zajednike imovine branom drugu kome su povjerena zajednika djeca na uvanje i vaspitanje dodjeljuju se one stvari za koje je oigledno da je u in teresu da budu u posjedu i svojini branog druga kome su djeca povjerena. lan 298 Kada je u postupku izvrenja na opredijeljenom dijelu branog druga u zajednikoj imovini ve pravosnano odreena prodaja, drugi brani drug ima pravo pree kupovine tog dijela. 4. Odgovornost branih drugova za dugove treim licima lan 299 Za sopstvene obaveze preuzete prije ili poslije sklapanja braka odgovara brani drug koji ih je preuzeo svojom posebnom imovinom, kao i svojim udjelom u zajednikoj imovini. lan 300 Za obaveze koje jedan brani drug primi prema treim licima radi podmirenja tekuih potreba brane zajednice, kao i za obaveze koje po optim propisima terete oba brana druga, odgovaraju brani drugovi solidarno kako zajednikom, tako i svojom posebnom imovinom. Brani drug koji iz svoje posebne imovine ispuni solidarnu obavezu, ima pravo da zahtijeva da mu drugi brani drug naknadi dio obaveze koji pada na njega. 5. Brani ugovor lan 301 Brani drugovi tokom trajanja braka ili prije sklapanja braka mogu svo je imovinske odnose na postojeoj ili buduoj imovini urediti ugovorom (brani ugovor). Brani ugovor zakljuuje se u pisanoj formi i mora biti ovjeren od notara, koji je duan da prije ovjere branim drugovima proita ugovor i upozori ih da se njime iskljuuje zakonski reim zajednike imovine. Brani ugovor koji se odnosi na nepokretnosti upisuje se u registar nepokretnosti. lan 302 Brani ugovor u ime branog druga koji je lien poslovne sposobnosti moe zakljuiti njegov staratelj sa odobrenjem organa starateljstva. lan 303 Brani drugovi ne mogu ugovoriti primjenu prava druge drave na svoje imovinske odnose. 6. Vraanje poklona branih drugova lan 304 Ako brak prestane razvodom ili ponitenjem, pokloni koje su brani drugovi uinili jedan drugom, prije sklapanja ili u toku braka, ne vraaju se. Pokloni iz posebne imovine branog druga koji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vrijednost njegove cjelokupne imovine u vrijeme postavljanja zahtjeva za vraanje poklona poklonodavcu vraaju se u sluaju razvoda ili ponitenja braka. Takav poklon nije duan da vrati brani drug ako bi to znailo oiglednu nepravdu za njega ili ako bi ga to dovelo u teke materijalne prilike. lan 305 Umjesto poklona koji su otueni vraaju se novane vrijednosti il i za njih primljene stvari.
Codex Projuris
Vrijednost u novcu utvruje se, prema izboru poklonodavca, u visini za koju je otuena poklonjena stvar ili u vrijednosti koju je imala poklonjena stvar u vrijeme otuenja. Ako je poklonjena stvar otuena ili unitena u zloj namjeri, poklonoprimac je duan da poklonodavcu naknadi vrijednost stvari po trinoj cijeni u vrijeme kada je stvar trebalo vratiti. Odredbe lana 304 ovog zakona, kao i st. 1 do 3 ovog lana, primjenjuju se i u sluaju utvrenja da je postojao osnov za ponitenje odnosno razvod braka. 7. Imovinski odnosi lica iz vanbrane zajednice lan 306 Imovina steena radom lica u vanbranoj zajednici koja je trajala due vremena smatra se njihovom zajednikom imovinom. Na imovinske odnose vanbranih drugova shodno se p rimjenjuju odredbe ovog zakona o imovinskim odnosima branih drugova. 8. Imovinski odnosi roditelja i djece lan 307 Imovinom djeteta koju ono nije steklo radom, do njegovog punoljetstva, upravljaju i raspolau u korist djeteta njegovi roditelji. Dijete samostalno upravlja i raspolae imovinom koju stekne radom. lan 308 Prihode od imovine djeteta roditelji mogu koristiti prvenstveno za njegovo izdravanje, lijeenje, vaspitanje i obrazovanje, kao i za izdravanje lanova ue porodice, ukoliko nemaju dovoljno sopstvenih sredstava. Roditelji mogu samo sa odobrenjem nadlenog organa starateljstva otuiti ili opteretiti nepokretne stvari, vrednije pokretne stvari i prava iz imovine djeteta radi njegovog izdravanja, lijeenja, vaspitanja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi vaan interes djeteta. lan 309 Dijete i roditelj koji vri roditeljsko pravo imaju pravo stanovanja u stanu iji je vlasnik drugi roditelj djeteta, ako dijete i roditelj koji vri roditeljsko pravo nemaju pravo svojine na useljivom stanu. Pravo stanovanja traje do punoljetstva djeteta. Nemaju pravo stanovanja dijete i roditelj ako bi prihvatanje njihovog zahtjeva za pravo stanovanja predstavljalo oiglednu nepravdu za drugog roditelja. 9. Imovinski odnosi lanova porodine zajednice lan 310 Kad u porodinoj zajednici sa branim drugovima, odnosno vanbranim drugovima ive njihova djeca i drugi srodnici koji rade na poljoprivrednom imanju ili zajedniki vre druge djelatnosti, ili na drugi nain zajedniki privreuju, imovina steena u tok u trajanja te zajednice je zajednika imovina svih lanova porodine zajednice koji su uestvovali u njenom sticanju. lan 311 Zajednikom imovinom lanovi porodine zajednice upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno. Maloljetni lanovi porodine zajednice koji su navrili 15 godina ivota uestvuju u upravljanju i raspolaganju zajednikom imovinom samostalno. Upravljanje zajednikom imovinom moe se, saglasnom voljom svih lanova, povjeriti jednom broju lanova porodine zajednice, u kom sluaju se odluke o vrenju prava upravljanja donose veinom glasova. Svaki lan porodine zajednice moe zahtijevati da se odluka o povjeravanju upravljanja zajednikom imovinom opozove, a ako se sa tim ne saglase ostali lanovi porodine zajednice, odluku donosi sud u vanparninom postupku. lan 312
Codex Projuris
Prava lanova porodine zajednice na nepokretnostima koje su njihova zajednika imovina, u smislu lana 311 ovog zakona, upisuju se u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre na ime svih lanova porodine zaje dnice koji su svojim radom uestvovali u sticanju sa neopredijeljenim djelovima. Ako je u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre upisan kao vlasnik jedan lan porodine zajednice ili pojedini lanovi porodine zajednice, smatrae se da je vlasnik lice koje je upisano sve dok se po predlogu ostalih lanova porodine zajednice u registar nepokretnosti i druge odgovarajue registre ne upie zabiljeba o pravu zajednike svojine. Ugovor kojim lan porodine zajednice koji je kao vlasnik upisa izvrio otuenje ili optereenje nepokretnosti steene u porodinoj zajednici, ostali lanovi porodine zajednice mogu pobijati samo ako je u vrijeme zakljuenja ugovora u registar nepokretnosti bila upisana zabiljeba o pravu zajednike svojine, ili ako su u vrijeme zakljuenja ugovora treem licu sa kojim je ugovor zakljuen na nesumnjiv nain stavili do znanja da se radi o predmetu zajednike svojine. Neovlaeno otuenje pokretne stvari u zajednikoj svojini moe se pobijati samo ako je pribavilac bio nesavjestan. Ako lan porodine zajednice neovlaeno otui stvar zajedniki steenu u porodinoj zajednici, ostali lanovi porodine zajednice imaju pravo zahtijevati da im se u ostalim stvarima i potraivanjima dosudi odgovarajui dio ili da im lan porodine zajednice koji je otuenje izvrio isplati naknadu u novcu prema veliini njihovih djelova. lan 313 Ako zakonom nije drukije odreeno, na imovinske odnose lanova porodine zajednice iz lana 310 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o imovinskim odnosima branih drugova. lan 314 lanovi porodine zajednice mogu ugovorom na drugi nain urediti meusobne imovinske odnose. Ugovor iz stava 1 ovog lana punovaan je samo ako je sainjen u pisanom obliku, ako su ugovorom obuhvaeni svi lanovi porodine zajednice koji svojim radom uestvuju u sticanju imovine i ako je ovjeren od notara. Prilikom ovjere notar e proitati ugovor i upozoriti ugovorne stranke na posljedice ugovora. Ako u zakljuenju ugovora uestvuju maloljetni lanovi porodine zajednice sud e prije ovjere ugovora zatraiti miljenje organa starateljstva. lan 315 Na imovinske odnose lanova porodice koji nijesu ureeni ovim zakonom primjenjuju se opti propisi iz oblasti imovinskog prava. DE V ET I D IO POSEBNI SUDSKI POSTUPCI 1. Zajednike odredbe lan 316 Postupak u vezi sa porodinim odnosima u prvom stepenu sudi sudija pojedinac, a u postupku po albi vijee sastavljeno od tri sudije. Sudija pojedinac i predsjednik vijea iz stava 1 ovog lana moraju sticati posebna znanja iz oblasti prava djeteta. lan 317 Postupak u vezi sa porodinim odnosima hitan je ako se odnosi na dijete ili roditelja koji vri roditeljsko pravo. U postupku u vezi sa porodinim odnosima iz stava 1 ovog lana tuba se ne dostavlja tuenom na odgovor. Postupak iz stava 1 ovog lana sud e, po pravilu, sprovesti na najvie dva roita. Prvo roite zakazuje se tako da se odri u roku od 15 dana od dana kada su tuba ili predlog primljeni u sudu.
Codex Projuris
Drugostepeni sud duan je da donese odluku u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena alba. lan 318 U postupku u vezi sa porodinim odnosima sud moe utvrivati injenice i kada one nijesu meu strankama sporne, a moe i samostalno istraivati injenice koje nijedna stranka nije iznijela. lan 319 U postupku u vezi sa porodinim odnosima javnost je iskljuena. Podaci iz sudskih spisa spadaju u slubenu tajnu i nju su duni da uvaju svi uesnici u postupku kojima su ti podaci dostupni. lan 320 O naknadi trokova postupka u vezi sa porodinim odnosima sud odluu je po slobodnoj ocjeni, vodei rauna o razlozima pravinosti. lan 321 Revizija je uvijek dozvoljena u postupcima u vezi sa porodinim odnosima, osim ako ovim zakonom nije drukije odreeno. 2. Postupak u branim sporovima lan 322 Postupak u branim sporovima pokree se tubom. Postupak za sporazumni razvod braka pokree se zajednikim predlogom branih drugova (predlog za sporazumni razvod). Ako jedan brani drug podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva, smatrae se da su brani drugovi podnijeli predlog za sporazumni razvod braka. lan 323 Pravo na podizanje tube za razvod braka pripada branim drugovima. Ovo pravo ne prelazi na naslednike, ali naslednici tuioca mogu produiti ve zapoeti postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tube. Ako osnovanost tube bude dokazana, preivjeli brani drug gubi pravo da naslijedi umrlog branog druga i pravo na koristi iz testamenta ili kod drugog raspolaganja za sluaj smrti. lan 324 Za duevno oboljelog branog druga, odnosno lice nesposobno za rasuivanje, tubu za razvod braka moe podnijeti njegov staralac samo po prethodnoj dozvoli organa starateljstva. lan 325 Ako tubu za ponitenje ili razvod braka podnese punomonik stranke, u punomoju se mora izriito navesti osnov podnoenja tube. Punomoje iz stava 1 ovog lana mora biti ovjereno. lan 326 U sporovima za razvod braka po tubi jednog od branih drugova sprovodi se postupak posredovanja u skladu sa Zakonom o posredovanju i ovim zakonom. Po prijemu tube sud e zakazati roite i zatraiti od branih drugova da se odmah izjasne kojem posredniku se ele obratiti radi pokuaja mirenja, odnosno postizanja sporazuma o ureivanju pravnih posljedica razvoda brak a. Ako brani drugovi ne postignu sporazum o posredniku njega e odrediti sud. lan 327 Sud e bez odlaganja dostaviti posredniku tubu, akt o njegovom odreivanju za posrednika, imena i adrese branih drugova i podatke o zajednikoj djeci, ako ih imaju. lan 328 Posrednik e, u roku od osam dana od prijema akta o odreivanju, pozvati brane drugove, po pravilima o linom dostavljanju, da bez punomonika prisustvuju postupku
Codex Projuris
mirenja u kome e pokuati da poremeene odnose razrijee bez konflikta i bez razvo da braka. lan 329 Ako se brani drugovi pomire smatrae se da je tuba povuena. lan 330 Ako se jedan ili oba brana druga, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu posrednika za mirenje, a izostanak ne opravdaju, smatrae se da mirenje nije uspjelo i nastavie se postupak posredovanja radi postizanja sporazuma branih drugova o vrenju roditeljskog prava poslije razvoda braka i sporazuma o podjeli zajednike imovine. Na sastanak radi postizanja sporazuma iz stava 1 ovog lana pozivaju se brani drugovi i njihovi punomonici. lan 331 Postupak posredovanja za pokuaj mirenja branih drugova mora se sprovesti u roku od mjesec dana od dana dostavljanja tube posredniku, a postupak posredovanja za postizanje sporazuma o posljedicama razvoda braka u roku od 60 dana od dana okonanja postupka mirenja. lan 332 Posrednik je duan da o uspjehu posredovanja obavijesti sud kojem je podnijeta tuba i da mu dostavi zapisnik o mirenju i zapisnik koji sadri sporazum branih drugova o vrenju roditeljskog prava i o diobi zajednike imovine, odnosno izjave branih drugova da sporazum nije postignut. lan 333 Sporazum branih drugova o podjeli zajednike imovina unosi se u izreku presude o razvodu braka. Sporazum branih drugova o vrenju roditeljskog prava unosi se u izr eku presude o razvodu braka, ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. lan 334 Ako se jedan ili oba brana druga, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu posrednika za postizanje sporazuma o vrenju roditeljskog prava i podjeli zajednike imovine, a izostanak ne opravdaju, smatrae se da posredovanje nije uspjelo i nastavie se postupak po tubi za razvod braka. lan 335 Postupak posredovanja za postizanje sporazuma o vrenju roditeljskog prava i sporazuma o podjeli zajednike imovine nakon ponitenja braka okonae se u roku od 60 dana od dana dostavljanja sudske odluke o ponitenju braka posredniku. lan 336 U toku cijelog postupka za razvod braka sud je duan da sarauje sa organima starateljstva i drugim strunim slubama koje se bave pitanjima braka i porodice, posebno kad brani drugovi imaju zajedniku maloljetnu djecu. lan 337 Roite za glavnu raspravu ne moe se zakazati prije isteka roka od mjesec dana od dana neuspjelog mirenja ili od odluke suda da se mirenje nee preduzimati zato to je nemogue ili zato to je skopano s izuzetnim tekoama. lan 338 U toku postupka u branim sporovima sud moe rjeenjem odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja branom drugu, kao i za smjetaj, po njegovom predlogu. alba protiv reenja iz stava 1 ovog lana ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 339 U branim sporovima ne moe se donijeti presuda zbog proputanja niti presuda na osnovu priznanja ili odricanja. U branim sporovima stranke ne mogu zakljuiti sudsko poravnanje. lan 340
Codex Projuris
Kad je postupak pokrenut predlogom branih drugova za sporazumni razvod braka ne ispituju se injenice na kojima je predlog zasnovan, ali sud moe odluiti da se sprovede dokazni postupak, kao po tubi za razvod braka, ako ocijeni da opravdani int eresi zajednike maloljetne djece zahtijevaju da se brak odri. Ako predlagai imaju zajedniku djecu, sud moe ispitivati injenice i sprovoditi dokazni postupak o dijelu predloga branih drugova koji se odnosi na vrenje roditeljskog prava, ako doe do uvjerenja da sporazum roditelja o ovim pitanjima ne prua dovoljno garancije, da e interesi njihove maloljetne ili nesposobne djece biti ovim sporazumom u dovoljnoj mjeri zatieni. lan 341 U branim sporovima tuilac moe tubu povui do zakljuenja glav ne rasprave bez pristanka tuenog, a sa pristankom tuenog dok postupak nije pravosnano zavren. Zajedniki predlog za sporazumni razvod braka mogu brani drugovi povui do pravosnanosti presude o razvodu braka. Smatrae se da je predlog povuen i kad od predloga odustane jedan brani drug. U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, ako je povlaenje tube, odnosno zajednikog predloga za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donoenja prvostepene presude, prvostepeni sud e rjeenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se postupak obustavlja. Ovako e sud postupiti i kad je od predloga za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od branih drugova. Na nain iz stava 3 ovog lana sud e postupiti i u sluaju smrti branog druga, ime se ne dira u pravo naslednika da nastave postupak u smislu lana 325 ovog zakona. U branim sporovima odricanje od tubenog zahtjeva ima isto pravno dejstvo kao povlaenje tube. lan 342 Sud je duan da presudom u branom sporu odlui o vrenju roditeljskog prava. Presudom u branom sporu sud moe odluiti o ogranienju ili lienju roditeljskog prava. lan 343 Presuda kojom je brak razveden po predlogu branih drugova za sporazumni razvod braka, u dijelu o razvodu braka, moe se pobijati samo zbog hitne povrede odr edaba parninog postupka ili zbog toga to je predlog dat u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. lan 344 Ako je pravosnanom presudom brak razveden ili poniten ne moe se upotrebom vanrednog pravnog sredstva izmijeniti odluka o prestanku braka, bez obzira da li je koja od stranaka sklopila novi brak. 3. Postupak u sporovima o oinstvu i materinstvu lan 345 U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva maloljetno dijete moe podnijeti tubu bilo pred sudom opte mjesne nadlenosti bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite, odnosno boravite. Pred sudom svog prebivalita, odnosno boravita dijete moe podnijeti takvu tubu i poslije punoljetstva, ali samo ako tueni nema prebivalite, odnosno boravite u Crnoj Gori. Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju kad dijete podnosi tubu zajedno sa drugim licem. lan 346 Stranke u sporu radi utvrivanja oinstva su lice ije se oinstvo utvruje, dijete i majka djeteta. Stranke u sporu radi osporavanja oinstva lica koje se po zakonu smatra ocem djeteta su to lice, dijete i majka djeteta.
Codex Projuris
Kad lice koje sebe smatra ocem djeteta osporava oinstvo licu koje je to dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje osporava priznato oinstvo, lice ije se oinstvo osporava, dijete i majka djeteta. lan 347 Ako tubom za utvrivanje, odnosno osporavanje oinstva nijesu kao tuioci i tueni obuhvaena sva lica iz lana 346 ovog zakona, sud e pozvati tuioca da proiri tubu na ostala lica. Ta lica ne mogu se protiviti proirenju tube. Ako u sporu radi osporavanja oinstva tuilac u roku koji je sud odredio ne proiri tubu na lica koja tubom nijesu obuhvaena ili ako ta lica u istom roku ne pristupe tubi kao novi tuioci, tuba e se odbaciti. Ako u sporu radi utvrivanja oinstva tuilac u roku koji je sud odredio ne proiri tubu na lica koja tubom nijesu obuhvaena ili ako ta lica u istom roku ne pristupe tubi kao novi tuioci, sud e o tome obavijestiti organ starateljstva i odrediti mu rok u kome moe proiriti tubu na lica koja tubom nijesu obuhvaena. Ako u tom roku tuba ne bude proirena, sud e tubu odbaciti. lan 348 Stranke koje zajedno podnose tubu za utvrivanje ili osporavanje oinstva, odnosno koje su tuene istom tubom, smatraju se kao jedna parnina stranka, tako da se u sluaju ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju, dejstvo parninih radnji koje su izvrili drugi suparniari protee i na one koji te radnje nijesu preduzeli. lan 349 Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tubu radi utvrivanja ili osporavanja oinstva, odnosno ako su tueni istom tubom, taj e roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva moe djetetu da postavi posebnog staraoca, ako izmeu roditelja i djeteta postoje u toj parnici suprotni interesi. Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u oprenim stranakim ulogama tuioca i tuenog organ starateljstva postavie djetetu posebnog staraoca. lan 350 Ako tubu u sporu o oinstvu i materinstvu podnosi punomonik stranke, punomoje mora biti ovjereno i izdato samo radi zastupanja u ovom sporu. Punomoje treba da sadri navode u pogledu vrste tube i osnova za podizanje tube. lan 351 U sporovima o oinstvu i materinstvu ne moe se izrei presuda zbog proputanja ni presuda na osnovu priznanja ili odricanja, niti se moe zakljuiti sudsko poravnanje. Ako u sporu radi utvrivanja oinstva tueni prizna oinstvo postupak e se obustaviti, a sud e ovjereni prepis zapisnika sa izjavom o priznanju oinstva odmah dostaviti matiaru nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. lan 352 Sud je duan da presudom u sporu o oinstvu i materinstvu odlui o vrenju roditeljskog prava, a moe odluiti i o ogranienju i lienju roditeljskog prava. 4. Postupak u sporovima za zatitu prava djeteta lan 353 Dijete moe podnijeti tubu u sporu za zatitu svog prava i u sporu za vrenje roditeljskog prava pred sudom opte mjesne nadlenosti ili pred sudom na ijem podruju ono ima prebivalite, odnosno boravite. lan 354 Tubu za zatitu prava djeteta mogu podnijeti: dijete, roditelji djeteta, dravni tuilac i organ starateljstva. Tuba za zatitu prava djeteta moe se podnijeti u pogledu svih prava koja su djetetu priznata ovim zakonom, a nijesu zatiena nekim drugim postupkom. Pravo i dunost da obavijeste dravnog tuioca ili organ starateljstva o razlozima za zatitu prava djeteta imaju sve djeije, zdravstvene i obrazovne ustanove ili ustanove socijalne zatite, pravosudni i drugi dravni organi, udruenja i graani.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 355 Tubu za vrenje roditeljskog prava mogu podnijeti: dijete, roditelji djeteta i organ starateljstva. lan 356 Ako izmeu djeteta i njegovog zakonskog zastupnika postoje suprotni interesi, dijete zastupa kolizijski staratelj. Dijete koje je navrilo 10 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatraiti od organa starateljstva da mu postavi kolizijskog staratelja. Dijete koje je navrilo 10 godina ivota i koje je sposobno za rasuivanje moe samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatraiti od suda da mu postavi privremenog zastupnika zbog postojanja suprotnih interesa izmeu njega i njegovog zakonskog zastupnika. lan 357 U sporu za zatitu prava djeteta i u sporu za vrenje roditeljskog prava sud je uvijek duan da se rukovodi najboljim interesom djeteta. Ako sud procijeni da u sporu za zatitu prava djeteta ili u sporu za vrenje roditeljskog prava dijete kao stranka nije zastupano na odgovarajui nain, duan je da djetetu postavi privremenog zastupnika. Ako sud utvrdi da je u sporu za zatitu prava djeteta ili u sporu za vrenje roditeljskog prava stranka dijete koje je sposobno da formira svoje miljenje, duan je da: 1) se stara da dijete blagovremeno dobije sva obavjetenja koja su mu potrebna; 2) dozvoli djetetu da neposredno izrazi svoje miljenje i da miljenju djeteta posveti dunu panju u skladu sa godinama i zrelou djeteta; 3) miljenje djeteta utvrdi na nain i na mjestu koje je u skladu sa n jegovim godinama i zrelou, osim ako bi to oigledno bilo u suprotnosti sa najboljim interesom djeteta. lan 358 Ako kolizijski staratelj ili privremeni zastupnik utvrdi da u sporu za zatitu prava djeteta ili u sporu za vrenje, odnosno lienje roditeljs kog prava on zastupa dijete koje je sposobno da formira svoje sopstveno miljenje, duan je da: 1) se stara da dijete blagovremeno dobije sva obavjetenja koja su mu potrebna; 2) djetetu prui objanjenje koje se tie moguih posledica akta koji on preduzi ma; 3) prenese sudu miljenje djeteta, ako dijete nije neposredno izrazilo miljenje pred sudom, osim ako bi to oigledno bilo u suprotnosti sa najboljim interesom djeteta. lan 359 Odredbe l. 356 do 358 ovog zakona primjenjuju se i u drugim sudskim postu pcima u vezi sa porodinim odnosima, ako se ti postupci odnose i na prava djeteta. Odredbe l. 356 do 358 ovog zakona duni su da primjenjuju i organi koji vode druge postupke, ako se ti postupci odnose i na prava djeteta. lan 360 Postupak za zatitu prava djeteta je hitan. Prvo roite zakazuje se tako da se odri u roku od osam dana od dana kada je tuba primljena u sudu. Drugostepeni sud duan je da donese odluku u roku od 15 dana od dana kada mu je dostavljena alba. lan 361 Prije nego to donese odluku o zatiti prava djeteta ili o vrenju roditeljskog prava, sud je duan da zatrai nalaz i struno miljenje od organa starateljstva, porodinog savjetovalita ili druge specijalizovane ustanove. lan 362 U sporu za zatitu prava djeteta i u sporu za vrenje roditeljskog prava ne moe se donijeti presuda zbog proputanja niti presuda na osnovu priznanja ili odricanja. U sporu za zatitu prava djeteta i u sporu za vrenje roditeljskog prava stranke ne mogu da zakljue sudsko poravnanje.
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) lan 363 Sporazum roditelja o zajednikom ili samostalnom vrenju roditeljskog prava unosi se u izreku presude o vrenju roditeljskog prava, ukoliko sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. Ako roditelji nijesu zakljuili sporazum o vrenju roditeljskog prava ili sud procijeni da njihov sporazum nije u najboljem interesu djeteta, odluku o povjeravanju zajednikog djeteta jednom roditelju, o visini doprinosa za izdravanje od strane drugog roditelja i o nainu odravanja linih odnosa djeteta sa drugim roditeljem donosi sud. Kada sud donese odluku o zajednikom ili samostalnom vrenju roditeljskog prava, a dijete se ne nalazi kod roditelja koji treba da vri roditeljsko pravo, sud e narediti da se dijete odmah preda roditelju koji treba da vri roditeljsk o pravo. lan 364 Sud moe presudom u sporu za zatitu prava djeteta odluiti i o vrenju, odnosno lienju roditeljskog prava. Sud moe presudom u sporu za vrenje roditeljskog prava odluiti i o ogranienju ili lienju roditeljskog prava. 5. Postupak u sporovima za izdravanje lan 365 U branim sporovima o uvanju i vaspitavanju djece sud po slubenoj dunosti odluuje o izdravanju maloljetne djece i punoljetne djece nad kojima je produeno roditeljsko pravo. Sporazum roditelja o izdravanju djeteta sud e prihvatiti samo ako je u skladu sa odredbama ovog zakona o odreivanju izdravanja. Sud po slubenoj dunosti odluuje o izdravanju djeteta, kada u sporu za utvrivanje oinstva utvrdi da je tueni otac djeteta ili kad u sporu za utvrivanje materinstv a utvrdi da je tuena majka djeteta. lan 366 Postupak u sporovima za izdravanje je hitan. Prvo roite zakazuje se u roku od osam dana od dana kada je tuba primljena u sudu. Drugostepeni sud duan je da donese odluku u roku od 15 dana od dana kada mu je dostavljena alba. lan 367 Sud nije vezan granicama tubenog zahtjeva za izdravanje. lan 368 Kad sud utvrdi da roditelji ni pojedinano ni zajedniki nijesu u mogunosti da podmire potrebe izdravanja maloljetnog djeteta u visini predvienoj ovim zakonom, obavjetava o tome organ starateljstva, a po potrebi zastaje sa postupkom do isteka roka koji je ostavljen organu starateljstva za izjanjavanje. Organ starateljstva moe u tom sluaju, u ime maloljetnog djeteta, da proiri tubu za izdravanje na druga lica koja su po zakonu duna da daju izdravanje. Ta lica se ne mogu protiviti proirenju tube. Pravo na proirenje tube pod uslovima iz stava 2 ovog lana pripada i zakonskom zastupniku maloljetnog djeteta. Ako se u daljem postupku utvrdi da ni drugi srodnici nijesu u mogunosti da podmire potrebe izdravanja djeteta, organ starateljstva preduzima potrebne mjere radi osiguranja sredstava za izdravanje djeteta po propisima o socijalnoj zatiti. lan 369 U sporovima za izdravanje maloljetne djece i djece nad kojom je produeno roditeljsko pravo, kao i u drugim sporovima u kojima se po slubenoj dunosti odluuje o izdravanju ove djece, sud po slubenoj dunosti odreuje privremene mjere radi davanja izdravanja, ako u izdravanju djeteta ne uestvuju o ba roditelja sa odgovarajuim doprinosom.
Codex Projuris
U sporovima za zakonsko izdravanje punoljetnih sposobnih lica sud moe odrediti privremene mjere za njihovo izdravanje samo na zahtjev traioca izdravanja. Privremene mjere iz st. 1 i 2 ovog lana sud odreuje ako se uine vjerovatnim injenice od kojih zavisi pravo na izdravanje, a u sporovima za utvrivanje oinstva, odnosno materinstva i ako se uini vjerovatnim da je tueni otac djeteta, odnosno da je tuena majka djeteta. lan 370 Organ starateljstva duan je na zahtjev suda da prikupi sve podatke vane za donoenje sudske odluke o izdravanju. U sporovima u kojima se odluuje o zakonskom izdravanju maloljetne djece i djece nad kojom je produeno roditeljsko pravo postupak se sprovodi po odredbi lana 366 ovog zakona. lan 371 Kad obvezniku izdravanja prema kome se sprovodi izvrna sudska odluka o izdravanju prestane radni odnos, organ, organizacija, ustanova, odnosno poslodavac kod kojeg je izdat nalog za prinudnu naplatu doprinosa za izdravanje duni su podatke o izvrnoj ispravi i dozvoli izvrenja, kao i ime i adresu lica kome se vri isplata, da dostave organu, organizaciji ili ustanovi, odnosno poslodavcu kod koga se obveznik izdravanja zaposlio. Organ, organizacija ili ustanova, odnosno poslodavac kod koga se obveznik izdravanja zaposlio duan je da o tome odmah obavijesti lice kome se po sudskoj odluci vri isplata izdravaoca. 6. Primjena Zakona o parninom postupku lan 372 Na postupak suda koji je u vezi sa porodinim odnosima primjenjuju se od redbe Zakona o parninom postupku, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. 7. Primjena Zakona o vanparninom postupku lan 373 U pravnim stvarima za koje je ovim zakonom propisano da e se rjeavati u vanparninom postupku primjenjuju se odredbe Zakona o vanparninom postupku. 8. Izvrni postupak lan 374 Za odluivanje o predlogu za izvrenje odluke suda kojom se nareuje predaja djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dijete povjereno na uvanje i vaspitanje nadlean je sud koji je opte mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva izvrenje, kao i sud na ijem se podruju zatekne dijete. Za sprovoenje izvrenja mjesno je nadlean sud na ijem se podruju zatekne dijete. lan 375 Prilikom sprovoenja prinudnog izvrenja sud vodi rauna o hitnosti postupka i o potrebi da se u najveoj mjeri zatiti linost djeteta. Sud, poto ocijeni sve okolnosti sluaja, odluuje da li e izvrenje sprovesti izricanjem novanih kazni protiv lica kod koga se dijete nalazi ili oduzimanjem djeteta od tog lica. Ako se svrha izvrenja ne moe postii izricanjem i izvrenjem odluka o novanim kaznama, izvrenje e se sprovesti oduzimanjem djeteta od lica kod koga se dijete nalazi i predajom djeteta roditelju, odnosno drugom licu ili ustanovi kojoj je ono povjereno na uvanje i vaspitanje. U postupku izvrenja sud e zatraiti pomo organa starateljstva. lan 376 U postupku izvrenja i obezbjeenja odluke o zatiti prava utvrenih ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o izvrnom postupku, ako ovim ili drugi m zakonom nije drukije odreeno. DE S ET I D IO
Codex Projuris
Porodini zakon Crne Gore (2007) PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 377 Brak sklopljen prije stupanja na snagu ovog zakona punovaan je, ako je sklopljen saglasno propisima koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja braka. lan 378 Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na porodine odnose koji su nastali do dana poetka primjene ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. lan 379 Odredbe ovog zakona primjenjuju se u postupku pred sudom, odnosno organom starateljstva u predmetima u kojima do dana poetka primjene ovog zakona nije donesena prvostepena odluka. lan 380 Ako je do dana poetka primjene ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom, organom starateljstva ili drugim organom zavrava, dalji postupak nastavie se po propisima koji su vaili do dana poetka primjene ovog zakona. Ako poslije poetka primjene ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1 ovog lana, dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona. lan 381 Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 382 Danom poetka primjene ovog zakona prestaje da vai Porodini zakon ("Slubeni list SRCG", br. 7/89). lan 383 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivae se od 1. septembra 2007. godine. ______________________ .
Codex Projuris

CGPorZak07 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

CGPorZak07 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

Porodini zakon Crne Gore (2007)

You might also like